VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Međunarodna zajednica unosi ozbiljan nered u BiH

    Dodik: Međunarodna zajednica unosi ozbiljan nered u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da međunarodna zajednica unosi ozbiljan nered u BiH i ne može da riješi mnoge stvari, a onda poziva političare iz BiH u Brisel.

    “U Briselu predlažu neke deklaracije, rezolucije, a iz BiH je pozvano 16 predsjednika političkih partija. Zamislite, izabrani po kriterijuma da su predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, koja nije parlament već zbir parlamenata kao što je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope. To je ista priča”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Međutim, naglasio je Dodik, oni uporno žele da naprave čudo oko tog parlamenta.

    “Lijepo ću im to reći u nedjelju u Briselu. Traže da se mnoge stvari istaknu u rezoluciji, a jedna od njih je da, eto mi osuđujemo agresiju Rusije na Ukrajinu. Vjerujem da postoji konsenzus među nama iz Srpske i da ćemo reći da osuđujemo rat, a ne da kvalifikujemo šta je agresija, a šta ne”, rekao je Dodik.

    On je naveo da će putovati u Brisel ali da ne zna šta je ideja organizatora kada je riječ o susretu.

    “Oni ne žele da nas puste da sami pokušamo nešto da dogovorimo. Na kraju krajeva, ovdje je situacija stabilna i mirna”, naglasio je Dodik.

  • “Srpska još nema svoju vojsku, UIO, VSTS i Agenciju za lijekove”

    “Srpska još nema svoju vojsku, UIO, VSTS i Agenciju za lijekove”

    Partija demokratskog progresa (PDP) podsjeća na to da je danas istekao rok za vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj, što je vladajuća većina izglasala u zaključcima posebne sjednice 10. decembra prošle godine.

    Usaopštenju za javnost, iz PDP ističu da uprkos isteku roka Republika Srpska nema vojsku, nema Upravu za indirektno oporezivanje, a nije se ni krenulo u taj proces.

    – Republika Srpska na današnji dan nema ni svoj Visoki sudski i tužilački savjet, niti Agenciju za lijekove, koja je, prema obećanjima vladajućih, trebala već biti osnovana. Još 10. decembra, kada su pod velom lažnog patriotizma izglasali vraćanje nadležnosti, rekli smo da je to farsa, laž, još jedna predizborna politička tema, igranje emocijama naroda. Šest mjeseci kasnije, kada ističe rok da se vrate nadležnosti Republici Srpskoj, sve što smo tada rekli pokazalo se tačnim. Vladajuća koalicija je tada provodila ko zna koju po redu farsu i prevaru naroda – navodi se u saopštenju.

    Takođe, iz PDP poručuju da “niko iz režimske koalicije nema pravo da nas pita ili kao prigovori što ne učestvujemo u izglasavanju njihovih lažnih zaključaka”.

    – Kada god je trebalo istinski zaštititi interese Republike Srpske, PDP ne samo da je učestvovao, nego smo predlagali rješenja koja su usvajana, kao što je bilo nakon sramne odluke Valentina Incka. Ali u igrokazima, farsama, lažima i prevarama koje vlast na čelu sa SNSD servira narodu, nismo, niti ćemo učestvovati. Koliko god se sada pokušali opravdati nekim prolongiranjima, za njih opravdanja nema – slagali su po ko zna koji put, kao što su lagali duže od decenije da će Republika Srpska biti odavno nezavisna. Njihovo „oružje“ već godinama je galama i podvala, a naše mudrost i istina, koja na kraju uvijek pobijedi – navodi se u saopštenju.

  • Tegeltija: Provodićemo odluke koje sami donosimo, a ne nametnute, koje za nas ne postoje

    Tegeltija: Provodićemo odluke koje sami donosimo, a ne nametnute, koje za nas ne postoje

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je Savjet ministara na čijem je čelu provodio i provodiće odluke koje sam donosi ili one obavezujeće koje donosi Predsjedništvo BiH u vezi sa spoljnom politkom BiH.

    Naravno da kao ozbiljan političar neću gubiti vrijeme da bi polemisao sa onima čiji je politički rad jedino fokusiran na davanje izjava medijima, a iza sebe, za sve vrijeme političkog rada, nisu ništa ostavili – rekao je Tegeltija upitan da prokomentariše izjavu Igora Crnatka da je Savjet ministara prebacio 12,5 miliona KM na račun CIK BiH na osnovu nametnute odluke OHR, čime je, kako kaže, SNSD direktno priznao Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, jer su njegov nalog ispunili u roku kraćem od 24 časa.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je istakao da polemika sa PDP-om i Igorom Crnatkom nigdje ne vodi, te da medijski istupi njima služe da skrenu pažnju javnosti na sebe jer ništa drugo u političkom smislu niti rade za Republiku Srpsku niti su bilo kad uradili.

    Sve što pokušate da objasnite Crnatku on to ne želi da razumije i samo šalje zbunjujuće izjave. Jedna stvar je jasna – Savjet ministara je usvojio budžet u predviđenoj proceduri i uputio Predsjedništvu BiH koje je taj budžet usvojilo uz odgovarajući amandman – pojasnio je Tegeltija.

    Što se tiče odluke Kristijana Šmita, predsjedavajući Tegeltija je naglasio da ona za njega kao pojedinca ne postoji, niti se na bilo koji način spominje u Savjetu ministara.

    – Savjet ministara nije ništa uradio prema toj odluci i nikada neće ni raditi. Sve u vezi sa tom odlukom što rade i pokušavaju da uvuku SNSD je aposlutno besmisleno – poručio je Tegeltija.

  • Petković poručuje da je realno da se pojedine zemlje EU protive nametanjima

    Petković poručuje da je realno da se pojedine zemlje EU protive nametanjima

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković ističe da je realno očekivati da se pojedine članice EU protive samovolji pojedinaca i upotrebi takozvanih “bonskih ovlašćenja” u BiH.

    Govoreći o intervenciji italijanske Ambasade u Sarajevu koja je pokušala da spriječi nametanje odluke o finansiranju izbora u BiH, Petković je u izjavi Srni ponovio da bilo kakvo nametanje odluka, poput te Kristijana Šmita, ne doprinosi pomirenju u BiH i napretku te zemlje na planu bilo kakvih, pa i evropskih integracija.

    – Realno je očekivati da postoje pojedine članice EU koje su toga dovoljno svjesne, te se protive samovolji pojedinaca ili najvećih sila koje pokušavaju vladati BiH bez obzira na njene demokratski izabrane predstavnike – ocijenio je Petković.

    On je dodao da je neopravdana svaka upotreba “bonskih ovlašćenja” nelegalno izabranog visokog predstavnika, te da je to potpuni poraz demokratije.

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

  • Crnadak prozvao Tegeltiju

    Savjet ministara BiH prebacio je 12,5 miliona KM na račun CIK BiH na osnovu nametnute odluke OHR, čime je SNSD direktno priznao Kristijana Šmita kao visokog predstavnika, jer su njegov nalog ispunili u roku kraćem od 24 časa, rekao je potpredsjednik PDP i narodni poslanik Igor Crnadak.

    On kaže da je jučerašnja izjava predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije da je novac prebačen na osnovu usvojenog budžeta za 2022. godinu svjesno izgovorena laž, koja samo pokazuje kakva panika vlada u vrhu SNSD.

    Tegeltija je izjavom da su budžet usvojili Savjet ministara i Predsjedništvo BiH namjerno želio da zbuni većinu građana, koji nedovoljno poznaju procedure i ne znaju da je budžet usvojen i može biti operativan tek kad ga usvoji Parlamentarna skupština BiH. Prema tome, SNSD je ekspresno realizovao nametnutu odluku Šmita, a članovi kabineta Zorana Tegeltije su čak vršili pritisak na pojedince u Ministarstvu finansija i trezora BiH da se novac prebaci na račun CIK BiH u najkraćem mogućem vremenu, šaljući poruku stranim ambasadama da će Tegeltija biti kooperativan – rekao je Crnadak.

    On ističe da je zbog toga i najavljena tužba protiv Šmita farsa, jer nijedan sud neće prihvatiti tužbu da je neko nelegalan i nelegitiman, dok su oni koji tuže svojevoljno, bez prisile, izvršavali sve njegove naloge.

    – Umjesto što napada PDP, Tegeltiji bi bilo bolje da uputi izvinjenje javnosti zbog svoje jučerašnje pokvarene izjave, kojom vrijeđa zdravu logiku i svakog normalnog, mislećeg čovjeka u Republici Srpskoj – istakao je Crnadak.

  • Cvijanovićeva poručila da Šarović pričom o sankcijama sebi i SDS pravi antireklamu

    Cvijanovićeva poručila da Šarović pričom o sankcijama sebi i SDS pravi antireklamu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Mirko Šarović besmislenom pričom o sankcijama pravi sebi i svom SDS antireklamu.

    Na pitanje da prokomentariše Šarovićevu izjavu da zbog sankcija zvaničnicima iz Republike Srpske najviše trpi Srpska i njeni građani, jer se uskraćuju neki infrastrukturni projekti i da se “već četiri godine ne završava nijedan auto-put”, Cvijanovićeva je odgovorila da prema toj njegovoj, nazovi, logici niko ne bi trebalo da glasa ni za njega ni za njegov SDS, jer je ta stranka odavno na listi američkih sankcija, kao i nekoliko njenih članova, funkcionera zastupljenih na lokalnom, republičkom i zajedničkom BiH nivou.

    Znači, zbog SDS nema i neće biti investicija – tako Šarović upozorava javnost da se za njih ne glasa – rekla je Cvijanovićeva i naglasila da ono što je vlast na čelu sa SNSD izgradila za svog mandata, Šarović ne bi mogao ni isplanirati, a kamoli realizovati.

    Upitana da prokomentariše Šarovićev stav da je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bila manevar Milorada Dodika da bi se, kako je rekao, spasio od gorih sankcija i da obezbijedi sebi prvi red u Sankt Peterburgu, Cvijanovićeva je podsjetila da su prvo oni iz opozicije u javnosti zagovarali posebnu sjednicu, pa ne zna što se bune sad kad je i održana.

    – Šarović uporno traži izgovore i krivce za promašaje koje čini stranka na čijem je čelu. Ocjena dokle su takvim stilom i takvom politikom stigli stiže im od izbora do izbora – konstatovala je Cvijanovićeva.

  • “Moja ideja je da BiH bude u EU za osam godina“

    “Moja ideja je da BiH bude u EU za osam godina“

    Nakon parlamentarnih izbora u oktobru, vlasti BiH, ali i Republike Srpske, mogu biti uspješne samo ako se na sto postave teme oko kojih može doći do dogovora, a prioritet treba da bude ekonomija, smatra predsjednik SDS, Mirko Šarović.

    UPredsjedništvu BiH za mene je ključ članstvo u Evropskoj uniji i „Otvoreni Balkan“. Ekonomija pod broj jedan. Moja ideja je, ako me drugi budu slijedili, da BiH bude u Evropskoj uniji za osam godina, rekao je Šarović, koji važi za najizglednijeg kandidata opozicije za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Javna preduzeća su sad sredstvo za isisavanje para za stranačku vojsku, ukazao je Šarović, i naglasio da taj lanac treba prekinuti. Navodi da pokretač razvoja upravo treba da budu javna preduzeća, ali preduzeća koja neće praviti dugove, već razvijati ovu zemlju.

    – Izgradnja infrastrukture, poresko rasterećenje privrede, smanjenje poreskih stopa za investicije u nerazvijene opštine, sve će to biti prioriteti SDS. Mi na taj način moramo da forsiramo investicije u manjim sredinama, jer bi to za te investitore bilo značajno. Istovremeno, povećali bi bruto domaći proizvod. Ne bi bili na gubitku, već naprotiv to bi bila značajna sredstva – rekao je Šarović.

    Smatra da šumska gazdinstva treba vratiti lokalnim zajednicama, kao što je to bilo prije 15 godina.

    – Oni su bolji gospodari nego kada se to upravlja iz centrale. Naravno, to podrazumijeva zabranu izvoza oblovine i poluproizvoda, i dati veći značaj drvoprerađivačima, onima koji se bave industrijom namještaja. Bosna i Hercegovina samo namještaja izvozi u region vrijednosti oko 500 miliona evra, a možete misliti koliko bi se ovim mjerama tek pojačala ta proizvodnja – rekao je Šarović.

    Predsjednik SDS ističe da je značajan segment ekonomske reforme, koju zagovara SDS, brži razvoj agrara.

    – Poljoprivreda treba da ima podsticaj po zakonu, a to je šest odsto od budžeta. To je 180 miliona KM, skoro tri puta više nego sada. Vratićemo i robne rezerve već prve godine – rekao je Šarović.

    On tvrdi da u ovim strateškim programima, Republika Srpska treba slijediti primjer Srbije.

    – Srbija svake godine iz evropskih fondova povlači oko 400 miliona evra, mi ne povučemo ni deset miliona evra. Mi stagniramo, zašto to ne činimo, a možemo bar na taj način da obezbijedimo značajna sredstva za ruralni razvoj – rekao je Šarović.

    Šarović ukazuje da sadašnja vlast Elektroprivredu Republike Srpske tretira kao stranački plijen, a ne motor razvoja.

    – Vratićemo te resurse građanima. Ne smije se dozvoliti da bude sirotinje u tim sredinama gdje se eksploatišu prirodni resursi. To treba da budu bogati krajevi. Zatvorićemo i ventil za male hidroelektrane. Treba graditi velike ekološke projekte u skladu sa standardima Evropske unije – poručio je Šarović.

  • Odmazda zbog sankcija ili zaštita interesa BiH

    Odmazda zbog sankcija ili zaštita interesa BiH

    Da li je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za Bosnu i Hercegovinu i kakve veze ima prijateljstvo sa trgovinom – tema je o kojoj se raspravlja u javnosti nakon što se član Predsjedništva, Milorad Dodik, pozvao na vitalni nacionalni interes kako bi blokirao navedeni sporazum.

    Ovaj Dodikov potez mnogi su u javnosti protumačili kao vid odmazde, jer mu je Velika Britanija ranije uvela sankcije, navodeći da trgovina i saradnja ne bi trebali da se dovode u pitanje zbog ličnih obračuna.

    Dodik je u srijedu, nakon sjednice Predsjedništva BiH, rekao da je sporazum o trgovini i saradnji s Velikom Britanijom štetan za BiH i da se zbog toga pozvao na vitalni nacionalni interes.

    – Imam osjećaj da u podređen položaj stavlja BiH i u tom pogledu, pošto je to drugi put na odlučivanju, glasao sam protiv i potegao vitalni nacionalni interes – rekao je Dodik.

    “Politička glupost”
    On je poručio da će to pitanje biti upućeno Narodnoj skupštini Republike Srpske i da vjeruje kako će ga parlament odbaciti.

    Dodik tvrdi da Republika Srpska ne doživljava Veliku Britaniju kao prijatelja, “jer postoje opravdane sumnje da ponuđeni sporazum ne tretira ravnopravno subjekte u sporazumu”.

    Poslanica PDP u parlamentu Srpske, Jelena Trivić, ističe da još ne zna da li će glasati za odbacivanje navedenog sporazuma jer nisu stigli materijali u Narodnu skupštinu RS, pa ne zna šta je sporno u navedenom sporazumu.

    – Nemamo još materijale; kada stignu mogu komentarisati. Trgovina nema veze s prijateljstvom. Pogrešno je ako Dodik smatra da cijela Republika Srpska treba da trpi zbog njegove političke gluposti. Pogrešno je i što funkciju srpskog člana Predsjedništva, a i Narodnu skupštinu Srpske, koristi za lične obračune – istakla je Trivićeva za Srpskainfo.

    Poslanik NPS u parlamentu Srpske i lider te stranke, Darko Banjac, ističe da će podržati Dodikov veto, jer vjeruje da je imao dobar razlog zašto želi onemogućiti navedeni sporazum.

    – Što se tiče Velike Britanije ne vjerujem da imamo neke posebne trgovačke veze s tom zemljom. Velika Britanija nije nikada nikome dobro donijela; to je poznata kolonijalna zemlja, koja je crpila resurse iz svojih kolonija. Pogledajte kako su prošle kolonije koje su bile pod vlašću Velike Britanije – navodi Banjac za Srpskainfo.

    “Nisu prijatelji”
    Podsjeća da je Engleska predložila rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je Rusija zaustavila.

    Mislim da to nikada ne treba da zaboravimo. Nama Englezi nisu prijatelji. To je jedna od zemalja koja ovdje predvodi kršenje Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno da ću podržati Dodikov veto – kategoričan je Banjac.

    Šef Kluba poslanika DNS u parlamentu Srpske, Duško Ivić, nije mogao precizirati kako će poslanici njegove stranke glasati u Narodnoj skupštini RS.

    Istakao je da prvo moraju vidjeti Dodikovo obrazloženje u materijalima koji stignu u Narodnu skupštinu RS, pa će se prema tome odrediti.

    Cirkus
    Ivić dodaje da Dodikova međunarodna politika odavno ide u pogrešnom smijeru, te da se očito to nastavlja.

    – Dodik ima osjećaj da je predsjednik države sa 50-60 miliona stanovnika, a ne da je samo član Predsjedništva iz jednog od dva entiteta unutar BiH, tačnije Republike Srpske, koja trenutno možda broji 800.000 stanovnika – ističe Ivić za Srpskainfo.

    Dodaje da je Dodikova međunarodna politika katastrofalna po Srpsku, njene interese, ali i po njene građane.

    – Taj njegov cirkus se nastavlja. Ranije je najavljivao uvođenje sankcija Njemačkoj, a sad želi i Velikoj Britaniji. Tačno je da politika Velike Britanije nije uvijek bila naklonjena interesima građana Srpske, ali ni ovo što radi Dodik nije u interesu građana Republike Srpske – poručuje Ivić.

  • “Dodik se ponaša kao drvosječa”

    Svijet se ne smije BiH. To više nije moguće jer mi je CIK danas saopštio da su mogli već dodijeliti sve poslove zato što smo zajedničkim snagama utvrdili budžet, istakao je Kristijan Šmit.

    Zahvaljujem se i Savjetu ministara i ministru Bevandi da smo, nakon što smo zajednički, jednu za drugom donijeli odgovarajuće odluke, oni su pokušali, ja sam je kompletirao, tako da smo dobili situaciju da stvari teku svojim tokom. Mogle su to i prije pola godine – rekao je Šmit.

    Smatra da se ne mora govoriti da je debakl to što je on morao nametnuti odluku.

    Trebali bismo biti zahvalni ako se stvari zajednički mogu odvijati i uraditi. Ja ne utvrđujem zašto je ovaj, onaj ili onaj nešto uradio ili nije. Jednostavno, dobro je da će se izbori održati. Svi znamo da to se ne podrazumijeva samo po sebi, a sada imamo, u pravom trenutku 2. oktobra imamo izbore, sada samo još trebamo birati one koji žele da budu na izborima i koje želimo birati. Ja bih više volio da nisam morao djelovati, da se nisam morao umiješati, ali uz svo poštivanje onih koji se brinu o tome, u ovoj zemlji su ljudi jednostavno svi tako nervozni. Jednostavno, hajde da svako radi svoj posao i vidite, tada stvari funkcionišu. Dakle to nije ništa spektakularno, ali to je recept kojeg sam ja evo donio. Kako stvari funkcionišu, to je na osnovu mog vlastitog iskustva iz Njemačke – rekao je.

    O HNS
    O tvrdnjama HNS da je poništio suverenitet države Šmit kaže:

    – Ne znam šta ko kaže i ne želim da znam jer svakome bih preporučio da onaj ko se brine za suverenitet države BiH, neka da svoj doprinos da se taj suverenitet stvarno i implementira. Funkcionalnoj državi nije potrebna međunarodna zajednica, a ova zemlja želi u EU. Ja ću svakako sa najvećim uzdržavanjem koristiti ove mogućnosti, ali iskreno rečeno mislim da je tužno da smo uopšte došli dotle u ovoj zemlji da moramo tako nešto da uradimo. Dakle moguće je donijeti odluke, samo se mora dogovoriti. Demokratija znači svađa i rasprava. Naravno to je ispravno i uredu i različita mišljenja, ali demokratija ne znači da se jednostavno ljudi svađaju, da se zakače za to o čemu se svađaju, a da ne donesu onda odluku nikakvu i onda se traži krivac kazao je te dodao – rekao ke Šmit.

    Dodaje da je potreban drugi put, i da postoji drugi put.

    – Nama je potrebno okruženje, politička klima u BiH se mora promijeniti. Niko neće dati nešto ili izgubiti nešto ako kaže evo ja ću malo popustiti, hajde da nađemo neko zajedničko rješenje. Ali ovdje je uvijek nekako ta ideja ako ja ne dobijem 100 odsto od onog što tražim, onda su svi oni drugi tamo, oni zli koji su nešto dobili. Ne. Dakle jako puno ima nepotrebnih rečenica i riječi koje ljude uopšte ne zanimaju. Ljudi se bave svađama i raspravama, a ljudi ovdje žele jednostavno da normalno žive, da mogu da zarađuju za svoj život, a ne da slušaju političare kako govore da nešto nisu uspjeli i zbog čega nešto nisu uspjeli.

    Pojašnjava da novac ne bi bio potpuno obezbijeđen.

    – Morate gledati sitno štampani dio teksta. Ja sam juče ujutru kako sa Ministarstvom finansija razgovarao, potrudio sam se da u utorak nakon donošenja odluke razgovaram sa Ministarstvom finansija. Nažalost rukovodstvo nije imalo vremena da dođe, međutim ljudi koji rade tu su došli i predstavnici CIK su bili tu i dio po dio smo jednostavno odradili i razgovarali. I onda sam morao da ustanovim da nećemo postići brzinu koja nam je potrebna. 19. maja je Vlada ove zemlje trebala da obezbijedi finansiranje izbora u visini od 12,5 miliona KM. Ona to nije učinila. Ja sam dao rok do 6. juna. Slučajno, upravo 6. juna se to onda i dogodilo, ali nije bilo dovoljno i nije bilo potpuno, nisu bila sva sredstva. Ja respektujem da je to bio ispravni put, ali mogu vam reći i šta je nedostajalo. Nedostajala su oko tri miliona KM – pojasnio je.

    Finansiranje izbora
    Šmit naglašava da je finansiranje izbora obaveza upisana u zakon i odnosi se na Vladu.

    – Nešto drugo je da je ovdje razgovarano o tom pitanju u Neumu, u Sarajevu i da bi se trebalo razgovarati o tom pitanju. Mi i dalje moramo voditi računa o tome da ne dođe ni do kakve diskriminacije konstitutivnih naroda i Ostalih. Bilo je prijedloga. U tom smislu još uvijek ima presuda sudskih koje nisu provedene, bilo da je to Sejdić-Finci ili Ljubić. Naravno da to nisu slučajevi na koje smijemo zaboraviti. U tom smislu ja svakako kažem mora se diskutirati o tim stvarima. Ali jedna stvar ne može. Ne naći zajednički jezik, a onda psovati i ružiti međunarodnu zajednicu i gledati šta će neko učiniti – rekao je Šmit.

    Mišljenje je da je relativno stabilna osoba i niko se ne treba brinuti za to da će dopustiti da ga neke teme dirnu nešto specijalno.

    – I zbog toga mislim da moramo ostati na ovom pitanju dalje raditi. I to ne mislim sada ni u odnosu na HDZ ni SDA ni ostale nego kažem da moramo svi zajedno sjesti i gledati šta možemo učiniti. Ja sam u svojim okvirima spreman da podržim sve i naravno sve to na kraju mora ići u Parlament.

    Kada je riječ o tehničkim izmjenama Izbornog zakona kaže da mu je jako žao što ni one nisu dogovorene.
    – Imali smo dva zahtjeva upravo kada je riječ o toj transparentnosti izbora i taj paket je trebalo samo da obezbijedi da svačiji glas se broji onako kako je dat. Ukoliko nema zahtjeva, ja vidim i da CIK može da poboljša neke stvari u svojim pravilima, ali po ovim tačkama ne želim ništa sada definitivno reći, ali mislim da bi bilo dobro kada bismo se mogli dogovoriti da upravo taj tzv. paket transparentnosti koji je u smislu birača, građanki i građana jer oni su važni, da tu možda napravimo ipak neke ispravke – kazao je.

    Navodi da u Federaciji imamo situaciju u kojoj još uvijek nemamo izabranu Vladu nego Vladu koja je tu već drugi mandat.

    – To može da se dogodi nešto slično za dvije sedmice, ali četiri godine je već predugo i zbog toga moramo stvarno ozbiljno razgovarati o tome na koji način ćemo tu regulativu obraditi i fiksirati tako da ne dovode do međusobne blokade. O tome se donekle razgovaralo i u Neumu, treba to možda još pogledati. Ja ne mogu reći šta će biti nakon izbora i kako će se tada ponašati. Dakle mora se još dosta žestoko sarađivati. Ja sam čuo isto tako da je Šarl Mišel narednih dana pozvao sve važne političke predstavnike iz BiH u Brisel i mislim da će se upravo voditi razgovori o tom pitanju – rekao je Šmit.

    Pragmatična odluka
    Kada je riječ o odnosu sa Milorad Dodikom, Šmit kaže: “Kad bih morao odgovoriti, zašto ustvari da se čovjek brine o osobi koja uopšte ne postoji. Sad ozbiljno, gospodina Dodika poznajem već 15 godina i mogu mu samo preporučiti da traži razgovor, a da ne baca oko sebe verbalnim uvredama. Gospodin Dodik dolazi u fazu da ga ljudi neće shvatiti ozbiljno. Neka se on brine o svojoj zemlji, o Srpskoj i BiH, a međunarodna zajednica neka ne bude njegova briga. Inače, kakav je to nivo rasprava, čemu to? Isto kao drvosječa u šumi se ponaša. Ne, od čovjeka koji obnaša takvu funkciju kao gospodin Dodik očekujem da se ponaša ozbiljno, da bude seriozan, pristojan i da se tako odnosi prema svojim političkim protivnicima i prema meni. I želim mu to jasno i reći i poručiti. Nemam namjeru i nisam baš raspoložen na tom nivou da razgovaram uopće. Neka se bavi ozbiljnom politikom i pristojnom politikom, a ne samo da tamo naduvava nekakve zakone. On je posljednjih mjeseci i sedmica u RS-u donosio neke propise koji su u suprotnosti sa Dejtonom, ali hajdemo zajedno da se angažujemo za poboljšanje cijele situacije. Mislim da neki lav koji posebno glasno riče, da je on ustvari jako miran i jako krotak.”

    Smatra da je odluka NSRS-a da prolongira prenos nadležnosti pragmatična odluka.

    – Ja je naravno, u suštini, pozdravljam. To je inače i rezultat spoznaje da nije uredu to što je učinjeno. Doduše, moram reći da po drugi put imamo to odgađanje na šest mjeseci. Bolje bi bilo da se to potpuno obustavi, a isto tako gdje su one tačke u Ustavu po kojim recimo u Republici Srpskoj se neke teme možda vide drugačije nego što to piše u Ustavu, pa hajmo o tome razgovarati, gdje su te tačke. I to je ustvari taj pravi put. Misli li možda gospodin Dodik da kada dođe u EU da će prijetnjama iz Srpske nešto postići? Onda on još uopšte nije ni razumio kako stvari funkcioniraju. Mi smo naučili da sarađujemo jedni s drugima. Nijemci i Francuzi su međusobno ratovali, pucali jedni na druge i vodili ratove. Mi ni sada nismo baš svakodnevno dobri prijatelji, ali kad su političke stvari mi surađujemo i radimo zajedno. I to je ono zajedništvo koje donosi Evropa i zbog toga još jednom kažem ohladite malo gospodine Dodik. Razmisli šta možeš učiniti za svoju zemlju i to je pitanje na koje trebaš odgovoriti i ja sam spreman razgovarati o tome – poručio je Šmit.

    Na pitanje jesu li bonska ovlašćena i sankcije jedini jezik koji političari u BiH razumiju, visoki predstavnik odgovara:

    – Pitali su me zašto ne koristite bonska ovlašćena. Ja sam rekao držim ih u ladici i znam kako funkcionišu, ali želio bih da ih zadržim u ladici. Sad sam morao ipak dva puta otvoriti tu svoju ladicu. To uopšte ne znači da to treba da bude svaki dan. Naprotiv, ja sam isto tako rekao ovo nije ono vrijeme koje je bilo kad je bio Pedi Ešdaun. Riječ je o tome da se stvari koriguju tamo gdje postanu teške. A put ka Evropi, prema Briselu je put na kojem se mora raditi. Ali ono što ja u svakom slučaju ne mogu uraditi svojim bonskim ovlašćenjima i neću to uraditi jeste osnovno zakonodavstvo koje se mora ovdje napraviti i donijeti da bi se došlo u Evropu, da ja umjesto toga uradim – rekao je Šmitu u Dnevniku D.

    – Sjetite se npr. Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama – o tim zakonima neka izvoli odlučiti Parlament, ali u Parlamentu trenutno imamo jedan nerad, odnosno ljudi ne žele da rade. Ja sam i sam 30 godina bio parlamentarac, meni ne može niko pričati o tome kako je teško donositi zakone. Ali ipak mora nešto biti. Najvažnije je ono što na kraju dobijemo, rezultat koji dobijemo, ali taj rezultat mi u BiH nemamo nažalost i onda tek možemo razmotriti i moje neko djelovanje. Ali ne možemo trajno ostaviti, tako jednostavno donositi odluke i onda su stvari riješen – dodao je.

    Kaže da je rado i kao turista i ekspert, a da sada ima izvršna ovlašćenja u BiH, prenosi Avaz.

    – Ali svakako čovjek se može stvarno smijati na to. Važno je u suštini ipak da za ovu zemlju nešto uradimo. To pitanje šta sam ja tačno, to nije ono što treba da bude zanimljivo. Zanimljivo je pitanje kako ja mogu pomoći, zajedno sa svima ostalima, da ova zemlja postane bolja i ja sam sasvim opušten kad su ta pitanja u pitanju. Moje ime i ne mora da ostane u istoriji, mnogo važnije je da imamo one poput Džeke koji u fudbalu npr. daju ime BiH. Čak i gospodin Dodik može učiniti nešto. Ne da drži tako velike govore, nego jednostavno neka radi – zaključio je Šmit.

  • “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    “Političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras da po nalogu mentora političko Sarajevo blokira izgradnju hidroelektrana u Srpskoj kako bi bila onemogućena energetska nezavisnost.

    “Republika Srpska ima višak električne enegrije. Izgradnjom hidroelektrana višak električne energije bio bi značajno veći čime bi Republika Srpska postala važan faktor na međunarodnom tržištu, što mnogima smeta”, rekao je Višković za Televiziju “K3”.

    Govoreći o suzbijanju inflacije, Višković je istakao da je najbolji način povećanje javnih investicija i javne potrošnje.

    “To Republika Srpska radi, a podsjećam da je vrijednost ugovorenih investicija viša od dvije milijarde KM. Riječ je o izgradnji sistema hidroelektrana na rijeci Drini, auto-puteva Bijeljina-Rača, Banjaluka-Prijedor i Vukosavlje-Brčko, ali i Koridora Pet ce“, dodao je Višković.

    Prema njegovim riječima, u prvih pet mjeseci ove godine inflacija je oko 11,5 odsto što je na prošlogodišnjem nivou.

    “Zato smo od maja povećali plate, penzije, socijalna i boračka davanja za 10 odsto. U januaru smo penzije povećali za četiri odsto, boračka davanja pet odsto, kao i ostala primanja. Takođe, smo olakšali situaciju i realnom sektoru, a neoporezivi dio toplog obroka je 7,5 KM”, podsjetio je Višković.

    Premijer Srpske rekao je da je višak sredstava u budžetu Srpske prikupljen zbog povećane ekonomske aktivnosti, ali dijelom i inflacije.

    Višković je napomenuo da je rast industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci ove godine viši od pet odsto, a rast spoljnotrgovinske razmjene je skoro 36 odsto što je više nego prošle godine, te pokrivenost uvoza-izvozom 80,1 odsto i broj osiguranih lica 321.000.

    “Prosječna plata je 1.094 KM i viša je nego prošle godine. Da nije bilo pandemije i sadašnje krize zbog rata u Ukrajini situacija u Republici Srpskoj bi bila mnogo bolja, ali ni sada ne možemo da se žalimo”, rekao je on.

    Višković je ocijenio da je veoma važan partnerski odnos Vlade sa Sindikatom i poslodavcima, kao i što je u Srpskoj povećan broj zaposlenih.