VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Hrvati traže da se OHR iz Sarajeva preseli u Brisel

    Hrvati traže da se OHR iz Sarajeva preseli u Brisel

    Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH izrazio je nezadovoljstvo zbog nametnutih odluka Kristijana Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, poručio da će namjere eliminisanja Hrvata kao konstitutivnog naroda propasti, te pozvao međunarodnu zajednicu da OHR iz Sarajeva preseli u Brisel.

    U jednom od pet zaključaka koje je usvojilo Predsjedništvo HNS-a na vanrednoj proširenoj sjednici, a koji se tiču političke situacije u BiH i posljednjih aktivnosti koje je preduzeo Kristijan Šmit navodi se da je izmjenama Izbornog zakona BiH trenutni nelegalni sastav Centralne izborne komisije BiH dobio izuzetno velika ovlaštenja što omogućava zloupotrebe i donošenje politički motivisanih odluka, prenosi Srna.

    “Hrvatski narodni sabor BiH izražava snažno nezadovoljstvo zbog nametnutih odluka visokog predstavnika za BiH od 27. jula o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje nisu na tragu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić u 23/14”, navodi se u saopštenju HNS-a.

    HNS podsjeća da korištenje bonskih ovlaštenja ne odgovara demokratskim načelima, pogotovo u slučaju BiH kao potencijalnog kandidata za članstvo u Evropsku uniju.

    “Pozivamo da se hitno razmotri prebacivanja Kancelarije visokog predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Brisel da bi se zaštitila bezbjednost i nezavisnost visokog predstavnika i oslobodila od političkih uticaja”, navode iz HNS-a.

    HNS sa žaljenjem prima k znanju ključnu poruku koju su neki predstavnici međunarodne zajednice poslali posljednjih nekoliko sedmica javnosti u BiH, a to je “da se govor mržnje, pozivi na ubistva i nasilje, prijetnje terorizmom i ratom isplate za postizanje maksimalističkih nacionalističkih ciljeva, u ovom slučaju u korist bošnjačkih političkih predstavnika”.

    “HNS BiH osuđuje politike pojedinih glavnih gradova koje sistemski djeluju štetno na stabilnost BiH, te hrvatskog konstitutivnog naroda, kao i koncepta BiH kao zemlje tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana”, navodi se u sapštenju HNS-a.

    U zaključcima HNS-a je oštro osuđen, kako navode, nezapamćeni porast govora mržnje, pozivi na nasilje i sukobe koje šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane grupe na društvenim mrežama i predstavnici pojedinih medija.

    “HNS BiH smatra neprihvatljivom sramežljivu reakciju međunarodnih organizacija i predstavnika u BiH na prijetnje upućene liderima i cijelom hrvatskom narodu. Takve reakcije su rezultat njihove pristranosti u korist bošnjačkih političkih aktera i muslimanskih krugova koji za svoje destruktivne aktivnosti ostaju nesankcionisani. Legitimni prijedlozi i potezi hrvatskih predstavnika usmjereni isključivo na očuvanje ravnopravnosti Hrvata u BiH i stabilnosti države, se ignorišu i zanemaruju”, navodi se u zaključku HNS-a.

    Dodaju da su širenje govora mržnje i pozivi na nasilje prema hrvatskom konstitutivnom narodu, njihovim predstavnicima, susjednim državama i zvaničnicima međunarodne zajednice neprihvatljivi, da treba da budu sankcionisani i da iziskuju oštar odgovor svih hrvatskih predstavnika.

    Poručeno je da će HNS i svi njegovi predstavnici nastaviti svoje djelovanje s ciljem jačanja političkog, ekonomskog, kulturnog i demografskoga položaja, te zaustavljanja procesa dekonstituisanja hrvatskog naroda u BiH u skladu sa zaključcima vanrednog zasjedanja HNS-a od 19. februara, uključujući pokretanje pravnih i političkih procedura u korist institucionalne i teritorijalne reorganizacije BiH u skladu sa federalističkim načelima da bi se obezbijedila funkcionalnost zemlje i ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH, pogotovo nakon bošnjačkih prijetnji i izražene netrpeljivosti prema suživotu sa Hrvatima u BiH.

    HNS još jednom oštro osuđuje bošnjačke političke stranke koje bojkotuju pregovore o postizanju dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH. Navode da ostaju otvoreni za pregovore na načelima Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020, uključujući ograničene izmjene Ustava BiH da bi se provele sve presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH u interesu konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih drugih građana na načelima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.

    “HNS BiH smatra da je, u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske, potrebno razmotriti i pitanja koja se odnose na pravne aspekte Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma koji su narušeni neodgovornim djelovanjima vodećih bošnjačkih političkih aktera i OHR-a u Sarajevu u protekle dvije decenije”, poručuju iz HNS-a.

  • Čović: Schmidt treba poništiti odluke svih prethodnih visokih predstavnika

    Čović: Schmidt treba poništiti odluke svih prethodnih visokih predstavnika

    U Mostaru je danas održana redovna, proširena sjednica Hrvatskog narodnog sabora (HNS), a nakon sjednice medijima se obratio predsjedavajući Dragan Čović.

    Čović je prokomentarisao odluku koju je nedavno donio visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja se odnosi na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Također, bilo je riječi i o evetualnom dogovoru sa predstavnicima političkih stranaka iz Sarajeva.

    Čović kaže kako ne postoji nikakva mogućnost da se ugrozi položaj i ono što hrvatski narod u BiH ima i uživa.

    “Hrvatski narod je sebe ugradio u BiH kroz sve historijske elemente, do samog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na adekvatan način ćemo zaštiti ustavnu jednakopravnost, naše legitimno predstavljanje – ne samo kroz cenzus od tri posto u Domu naroda, već onako kako je to definisano Mostarskim sporazumom”, kaže Čović.

    Čović kaže i da će, shodno presudama u Stragzbouru, poslati jasnu poruku kao oni koji “grade BiH i koji joj žele evropski put” i koji se nada da će planove koji se tiču tog puta provesti već u ovom ciklusu izbora.

    Što se tiče eventualnih dogovora sa liderima ostalih političkih stranaka u BiH, Čović kaže da je otvoren za razgovore, ali da vremenskog prostora više nema.

    “HNS ostaje otvoren za razgovore. Jasno smo čuli predstavnika bošnjačkih sranaka u Sarajevu i mislim da je to neprovodivo. Bilo kakvi dogovori ne mogu se implementirati, na početku smo osmog mjeseca. Nema vremeskog prostora, ali HNS je jasno otvorio svoja vrata”, tvrdi Čović.

    Metaforično, Čović kaže da danas ulica (u smislu uličnih protesta) ne može rješavati probleme u kojima se nalaze BiH i hrvatski narod. Uputio je i poruku onima koji su, između ostalih, organizovali proteste i pozivali na njih.

    “Vrlo jasan odgovor onima koji su ušli u svoje blato, organizirali ih, javljali se – želim im da ostanu u tom blatu mržnje”, poručio je Čović.

    Na sjednici HNS je pripremljen izvještaj o odlukama koje je nametnuo Schmidt, ali ga Čović nije htio “improvizirati”.

    U smislu djelovanja OHR-a, Čović kaže da samo želi od te institucije da poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

    “Ne očekujem ništa od bilo koga, OHR ima zadatak poštivati Dejton a ne mjenjati odluke i ne mjenjati odluke Ustavnog suda BiH, legitimnog predstavljanja kao u slučaju Ljubić”, kaže Čović.

    Dodaje također da je besmisleno lično komentarisati Schmidtov potez, ali ističe da je “jedina odluka koju visoki predstavnik treba donijeti – da poništi sve odluke njegovih prethodnika”.

    Za kraj, dodaje da BiH još uvijek ima demokratskog kapaciteta.

    “Još uvijek imamo demokratskog kapaciteta. EU nam je otvorila vrata, pod određenim uslovima – jedan od njih je izborno zakonodavsntvo. Hrvati će na vrijeme zaštiti svoju poziciju shodno Ustavu BiH”, poručio je Čović iz Mostara.

  • Stvarna pozadina Šmitove odluke

    Stvarna pozadina Šmitove odluke

    Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit pružaju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da mnogo komotnije, nego što je to do sada bio slučaj, sankcioniše političare i stranke za koje procijene da krše zakon i izborna pravila.

    Sagovornici Srpskainfo bliski CIK, koji su insistirali na anonimnosti, između ostalog tvrde da nakon Šmitove odluke postoji realna mogućnost zabrane učešća na izborima pojedincima ili strankama pod optužbama da šire mržnju, ne poštuju Dejtonski mirovni sporazum ili pak zloupotrebljavaju javne funkcije i sredstva u predizbornoj kampanji.

    – I u nekim ranijim izbornim ciklusima postojali su pritisci na CIK da interveniše i zabrani određenim političkim subjektima učešće na izborima. Šmitovom odlukom takve namjere jednog dijela međunarodne zajednice jedino mogu da budu “podebljane”, a CIK se daje mnogo više slobode da postupa po tom pitanju – ističu naši izvori.

    “Jači” CIK
    Inače, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović, pozdravio je juče, u ime tog tijela, izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, ocijenivši da se njima jačaju kapaciteti CIK.

    – Ova rješenja su i te kako provodiva i ovaj CIK ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.

    S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, poručio je da Šmitove izmjene Izbornog zakona neće vratiti kredibilnost izbornom procesu, niti će biti od krucijalne važnosti za zemlju, već će, kako je rekao, ojačati kompetencije CIK u kreiranju izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.

    – Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga “pumpana” izvana biti kontraproduktivna – poručio je Špirić.

    “Pravna nestabilnost”
    Potpredsjednica HDZ BiH i kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima, Borjana Krišto, smatra da je odluka Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona još jedna u nizu onih koje, prema njenim riječima, destabilizuju političke prilike, unose pravnu nestabilnost i dovode u pitanje postojanje BiH kao suverene države.

    – Ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za provođenje izbora koje je izabrano protivno zakonskoj proceduri, na netransparentan način – smatra Krišto.

    Šmit je odlukom “podebljao” mogućnost CIK da sa liste skine stranku ili pojedinca koji krše zakon, povećao je za tri puta novčane kazne koje izriče CIK, precizirao zloupotrebu javnih resursa u kampanji, zabranio fiktivno predstavljanje u biračkim odborima, detaljno naveo sve vrste medija u kampanji…

  • Petković: Međunarodna zajednica želi da kontroliše izbore i izabere sebi podobne

    Petković: Međunarodna zajednica želi da kontroliše izbore i izabere sebi podobne

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je da međunarodna zajednica želi da kontroliše izborni proces u BiH i da izabere njima podobne ljude.

    Petković je gostujući u Temi dana ATV-a rekao da je nametnutim tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH Kristijan Šmit dao Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH suviše ovlaštenja, što nije dobro, jer će sigurno biti mnogo zloupotreba od CIK-a.

    On je istakao da je očigledno da je cijeli ovaj proces , i izbora CIK-a, i konsultacije koje je sa njima obavljao Šmit, i donošenje ovog zakona jedan model kojim međunarodna zajednica želi da kontroliše izborni proces u BiH i da izabere njima podobne ljude.

    Petković je naveo da Šmitove izmjene ne vode pomirenju, da je Šmit popustio pod pritiskom Bošnjaka i da su time u BiH sada dva nezadovoljna konstitutivna naroda – i izbornim zakonom, i stanjem u BiH, nefunkcionisanjem vlasti.

    “BiH se nalazi u najvećoj poslijeratnoj krizi”, rekao je Petković za ATV.

    On je istakao da je BiH potreban dodatni integritet izbornog procesa, ali da je pitanje ko vrši kontrolu.

    “Ja sam uvijek za to da to vrši sudska vlast, a nikako izvršna vlast, odnosno CIK, pogotovo kada znamo na koji način je ta komisija izabrana, smatram da ona nema legitimitet”, rekao je Petković.

    On je rekao da su protesti Bošnjaka proteklih dana u Sarajevu pokazali jedinstvo kada je riječ o njihovim interesima, što, nažalost, nije slučaj kod Srba.

    Petković smatra da Srbi trebaju da imaju principijelan stav da Šmit nema pravo da donosi zakone, da nema zakonodavnu vlast, da je sam sebi pribavio.

    “U tome moramo biti jedinstveni”, poručio je Petković.

    Kristijan Šmit nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.

  • Izetbegović pojasnio šta je mislio “prebrojavanjem”

    Izetbegović pojasnio šta je mislio “prebrojavanjem”

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović oglasio se povodom svoje izave o “prebrojavanju”, koju je izrekao na stranačkom skupu u Hadžićima, a koja je izazvala čitavu lavinu reakcija, kako domaćih, tako i međunarodnih zvaničnika.

    Kako je rekao Izetbegović, njegova izjava da će BiH imati odgovor i za najgore scenarije i da su se “prebrojali”, izazvala je bujicu pretjeranih reakcija, uz “zgražavanje” i tvrdnju da je riječ o “ratnohuškačkoj izjavi”.

    “Niti ima potrebe za ‘zgražavanjem’, niti je izjava ‘ratnohuškačka’. Naprotiv. Tvrdnja da ćemo uvijek biti spremni da sve učinimo kako bi sačuvali vlastitu državu, sigurnost i mir u njoj, naše je pravo i obaveza. Tu obavezu svakom građaninu Bosne i Hercegovine propisuje i Ustav”, rekao je Izetbegović.

    Dodao je da ne može biti prijetnja ni ratno huškanje kada kažemo da će se braniti.

    “Ratno huškanje je kada se prijeti secesijom, podjelom države, na dnevnoj bazi govori o ‘srpskom svetu’, o prekrajanju granica, kada se vrijeđa i omalovažava cijeli jedan narod, kada iz susjedstva svakodnevno dobijamo poruke koje su vrlo često nalik onima iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Svjedoci smo četničkih okupljanja i prijetnji da će Drina ponovo teći krvava, kao što je tekla u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije od 92. do 95. godine, svjedočili smo i odlikovanjima za Radovana Karadžića i druge presuđene ratne zločince; svjedočimo i naoružavanju Srbije i policije entiteta RS, strategijama nacionalne bezbjednosti i odbrane Srbije koje obuhvataju teritorij BiH, namjernom slabljenju odbrambenih kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, svjedočimo i da već duže vrijeme MUPRS popisuje povratnike u ovaj entitet… I dugo bi se još moglo nabrajati”, naveo je predsjednik SDA.

    Naglasio je da sve to nije izazvalo skoro nikakvu reakciju, ili su te reakcije bile veoma blage od strane onih koji juče i danas žestoko reaguju na njegovu izjavu.

    “Da je bilo odlučnih reakcija na pobrojano, onda vjerovatno ni ja ne bih morao ljudima koji su s pravom zabrinuti pojašanjavati da nećemo dopustiti scenarij iz 92. godine. Bosna i Hercegovina je bila izložena agresiji, a bošnjački narod brutalnom pokolju koji je kulminirao genocidom, i istovremno – embargu na oružje. U demilitarizovanim zona Žepa i Srebrenica u kojima im je UN garantovao sigurnost, nad Bošnjacima je počinjen genocid. Zato Bošnjaci, u okolnostima u kojima svakodnevno svjedoče potezima i porukama koje prijete ugrožavanju stabilnosti i mira, imaju pravo na zabrinutost, oprez i organizovanje odbrane vlastitih života, naravno u okvirima zakona i institucija Bosne i Hercegovine”, naglašava Izetbegović.

    Podcrtao je da se ne smije više nikad dopustiti “da nas ponovo prebrojavaju po masovnim grobnicama i logorima”.

    “Bošnjaci nikada i nikog nisu napali, niti će. Nisu se nikome ni svetili unatoč stravičnim zločinima koji su nad njima počinjeni. Naprotiv, zaustavili su svaki pokušaj osvete u napaćenom, opkoljenom Sarajevu. Od Bošnjaka nikome ne prijeti opasnost. Ali, slabost i izostanak svijesti o opasnosti kojoj smo izloženi može biti uzrokom novih pokušaja da se realiziraju zločinački velikodržavni projekti na račun Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Snaga i spremnost na odbranu takve pokušaju mogu osujetiti. Svaki narod i svaka država na svijetu ima pravo na odbranu. To pravo neće biti uskraćeno Bosni i Hercegovini i Bošnjacima”, zaključuje Izetbegović.

  • Niko od političara nije zadovoljan Šmitovom odlukom

    Niko od političara nije zadovoljan Šmitovom odlukom

    Nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH većina političkih subjekata u BiH osuđuje ovu odluku, ili u najmanju ruku nisu u potpunosti zadovoljni.

    U RS odluku osuđuju jer su načelno protiv nametanja i ne priznaju visokog predstavnika kojeg nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Hrvatski predstavnici su nezadovoljni što Šmit nije nametnuo odredbe o legitimnom predstavljanju, a stranke u Sarajevu su kivne što je Šmit uopšte razmatrao da nametne izmjene koje su tražili Hrvati.

    Sudeći prema najavama, Šmit ne isključuje mogućnost daljih nametanja koja bi se odnosila na implementaciju presude “Sejdić i Finci”, a u toj situaciji moglo bi doći do daljeg zaoštravanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, i odnosa prema visokom predstavniku uopšteno.

    Što se tiče tehničkih odluka koje je Šmit donio, u Centralnoj izbornoj komisiji djelimično su zadovoljni jer smatraju da su dobili nove alate i ovlaštenja u kontroli poštovanja izbornih pravila.

    Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio je da se Šmit konsultovao s njima prije nego što je donio odluku i zahvalio mu je što je, kako je rekao, dao CIK-u etički pancir koji će im omogućiti da prvi put za kršenja izbornog procesa kažnjavaju i predsjednike stranaka.

    “Ovo je prvi put da dobijemo set zakonskih rješenja koja će ojačati CIK i dati alat i mogućnost da istražuje i sankcionira najodgovornije političke dužnosnike”, rekao je on.

    Među brojnim odredbama koje je Šmit nametnuo neke od najvažnijih su zabrana funkcionerima da koriste javne resurse za stranačke svrhe i oštrije odredbe o sprečavanju govora mržnje.

    U OHR-u su nakon odluke istakli da izmjene omogućavaju građanima da ostvaruju demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima.

    “Izražavamo žaljenje što političke stranke nisu mogle iskoristiti proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU”, naglasili su oni.

    U njemačkoj ambasadi ističu da pozdravljaju odluku kako bi se osigurali transparentni i pošteni izbori.

    Šmit je u intervjuu za “Deutsche Welle” juče izjavio da ne želi produbljivati etničke podjele te da štiti teritorijalni integritet BiH, ali je dodao i da nije u redu da se u mjestima gdje živi malo Hrvata bira jedan delegat u Dom naroda, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ih je više od sto hiljada, biraju samo tri.

    Ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih problema. I tu se mogu osloniti na mogućnosti koje mi daju bonska ovlaštenja ako baš ne ide nikako drugačije”, rekao je Šmit.

    U “Transparency Internationalu” osuđuju mijenjanje Izbornog zakona samo tri mjeseca pred izbore i smatraju da same izmjene ne idu dovoljno daleko.

    “Ukoliko se bude očekivala primjena nametnutih izmjena tokom tekućeg izbornog ciklusa, one mogu ozbiljno ugroziti sposobnost izborne administracije da ih provede, što može izazvati pravnu nesigurnost”, kažu oni.

    Delegacija EU, Ambasada SAD i Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva juče su podržali Šmitovu odluku, ali su u Delegaciji EU takođe istakli da je opsežna međunarodna supervizija načelno nespojiva sa članstvom u EU, što se može protumačiti i kao kritika jačanja OHR-a.

    “EU duboko žali što političke stranke nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Šmita”, rekli su oni.

    Najviše nezadovoljstva pokazali su Hrvati, koji su indirektno najavili da je poslije izbora moguć talas nestabilnosti. Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a, smatra da ova odluka destabilizuje političke prilike. Krišto je istakla da ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za sprovođenje izbora, CIK-u, za koje kaže da je izabrano protivno zakonskoj proceduri.

    U RS smatraju da je ova odluka neprihvatljiva te su ponovili da Šmita ne priznaju kao visokog predstavnika. Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH i visoki funkcioner SNSD-a, izjavio je za Srnu da je cilj ovih nametanja kreiranje izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.

    “Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga pumpana izvana biti kontraproduktivna”, rekao je.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, ustvrdio je da Šmitova odluka ponižava BiH i ojačava krizu te da BiH ne može biti država ako “gubernatori spornog legitimiteta” donose zakone umjesto zakonodavca, dok je Spomenka Stevanović, potpredsjednica Demosa, Srni naglasila da je i najgori dogovor izabranih političkih predstavnika ovdašnjih naroda bolji od bilo kojeg nametnutog rješenja sa strane.

    Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, rekao je da je vlast u RS svojim potezima oživjela protektorsku ulogu visokog predstavnika.

    “Sada se svi suočavamo s tom činjenicom koja dugoročno šteti interesima RS”, rekao je on.

  • Dodik se obratio Šmitu

    Dodik se obratio Šmitu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da nazovi-odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH udara svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je odgovor Kristijanu Šmitu na pismo koje je dostavljeno juče u čijem je prilogu bila odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon u BiH.

    Pismo srpskog člana Predsjedništva Srna prenosi u cijelosti:

    Potvrđujemo da je u Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH dostavljeno pismo datirano 27.07.2022, u čijem prilogu je Odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon BiH.

    Predmetno pismo smatramo provokacijom i pozivamo se na stav institucija Republike Srpske, kao i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, prema kojem vi niste izabrani po Aneksu 10 koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i nemate ovlaštenja ni po Aneksu 10.

    Niste dobili saglasnost Republike Srpske kao strane potpisnice Aneksa 10.

    Podsjećamo i da svi dosadašnji visoki predstavnici, a posebno Vi koji to niste, nisu imali i nemaju izvršna i naredbodavna ovlaštenja, posebno ne zakonodavna.

    Iz ovog Aneksa 10, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, ne proizilazi donošenje zakona i drugih propisa umjesto legalnih i legitimnih organa entiteta i institucija BiH. A do sada ste (svi raniji visoki predstavnici, a i Vi, građanine Šmit) nelegalno, nelegitimno, neustavno i antidejtonski nametali zakone, mijenjali entitetske ustave, “zamrzavali” bankovne račune stranaka i građana, ukidali nižestepene sudske odluke, zabranjivali građanima imenovanje na političke funkcije, smjenjivali funkcionere na najvišem političkom nivou.

    Vaša samoprigrabljena diktatorska ovlaštenja su suprotna ljudskim pravima, ličnim i političkim pravima posebno, Vi rušite princip vladavine prava, Vi ste iznad zakona, iznad Ustava, iznad sudskih odluka, iznad političkih odluka, a posebno iznad odluka donešenih demokratskim procedurama u organima vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni.

    Pokazujete prezir prema ovim osnovnim principima, nanosite ogromnu štetu pravnoj i političkoj kulturi.

    Vi ste negacije svega, posebno negacija pojma države koju “tako braneći” gazite do dna, da ona više u ustavnopravnom i smislu konstitucionalnih elemenata, a suvereniteta posebno – ne postoji. Vaša, građanine Šmit, posljednja odluka u vezi Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH to samo potvrđuje i gurate sve u blato iz koga se teško može izaći.

    U konačnom, BiH sa visokim predstavnikom, a sa Vama posebno, postala je nesuverena, neefikasna, kvazi-država, protektorat modernog doba, koja krši ljudska prava i slobode konstituttivnih naroda i građana.

    Vaša, nazovimo “odluka”, kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ide i korak dalje. Vi udarate svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.

    Po vama je način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike samo onaj način koji Vi odredite i Centralna izborna komisija BiH, kojoj dajete sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karaktera.

    Vi čak dajete i političke smjernice kojima usmjeravate ton kampanje, pri čemu ste samo zaboravili i navesti za koga da se glasa na “slobodnim, demokratskim, ohaerovskim” izborima. Pri tome već najavljujete, a i možete – jer je ovo Vaša država, ustavne i izborne reforme nakon izbora.

    Dakle Vi, a ne narod koji bi trebalo da bira one za koje misli da će najbolje vršiti vlast i njih predstavljati, pokušavate usmjeravati izbornu volju.

    Vi rušite i gazite sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava. Izborni sistem u svakoj suverenoj državi je dio opšteg političkog i ustavnog sistema, u njemu su izraženi osnovni ustavni principi i sam politički oblik određenog društva, koji je složeniji i komplikovaniji u složenim pluralnim državama kao što je BiH.

    Vi rušite i princip vladavine prava koji podrazumijeva postojanje pravne države koja je potčinjena pravu, i to u totalitetu, što znači da svi akti koje donosi samo država (ne samo Ustav i zakoni) moraju biti pravni, a ne politički i ideološki, a posebno ne ohaerovski.

    Vi rušite i princip pravne države koja treba da vrši vlast na osnovu sopstvenih zakona, a ne ohaerovskih, građansko – šmitovih.

    Vi rušite i principe ustavnosti i zakonitosti koji su osnovni principi ustavnog sistema svake državne zajednice u kojoj postoji ustav, kao bitni instrumenti ostvarivanja vladavine prava.

    Vi niste samo neovlašteni građanin Šmit, Vi ste rušitelj velikog kalibra i – molimo Vas, idite kući, ugasite svjetlo.

  • Dodik: Na okupljanima u Sarajevu sve muslimani koji žele da naprave BiH samo za sebe

    Dodik: Na okupljanima u Sarajevu sve muslimani koji žele da naprave BiH samo za sebe

    BiH može preživjeti ustavna, ako nije ustavna, neće je ni biti, poručio je danas srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “U BiH imamo lažnog visokog predstavnika, tri stranca-sudije Ustavnog suda, od kojih je jedan Albanac, jedna Njemica iz Njemačke, te Njemica iz Švajcarske, što kaže da smo opet na neki način okupirani od Njemaca u pokušaju da razgrade naš nacionalni identitet i nametnu građansku priču”, rekao je novinarima Dodik.

    Navodeći da “ovih dana okupljanja u Sarajevu stalno idu sa prefiksom građani, Dodik je istakao da su to sve muslimani koji žele da uruše identitet srpskog naroda i da naprave BiH samo za sebe”.

    “Prema tome, to je još jedna podvala i prodaja koju pokušava neoliberalna koncepcija da nam uvali, priču o građanima. Tamo nije bilo Srba, osim onih sramnih izdajnika koji se tamo provlače, tamo nema Hrvata, ni njihovih autentičnih predstavnika, jer se zna šta se tamo dešava”, istakao je Dodik.

    Ukazujući i na priče iz Sarajeva o tome da njihove fabrike prave municiju za ne daj Bože, da dok su god džamije pune biće BiH, te o prebrojavanju jednih, drugih, Dodik je naglasio da Srbima mora da bude jasno da se trebaju okupiti oko najvažnije ideje u novojoj političkoj istoriji koja se zove Republika Srpska, bez koje nema slobode.

    “Samo narod koji ima državu, može imati slobodu”, istakao je Dodik i dodao da je to najbolje shvatio na primjeru Jevreja.

    Dodik je naglasio da “muslimani u BiH jedva čekaju da dođe neki stranac, još neizabran, nelegitiman i da upravlja njima”.

    “Oni više vole da imaju stranca koji će upravljati njima nego da sa nama, Srbima i Hrvatima ovdje dogovaraju kako da žive zajedno. Zato BiH nema nikakve šanse”, rekao je Dodik Kozarskoj Dubici.

    Prema njegovim riječima, mnogi govore da je BiH propao koncept i da će teško opstati, da je potrebno sačuvati mir.

    “Naša politika je očuvati mir po svaku cijenu. Ne želimo ništa drugo nego mir, ali ćemo se političkim sredstvima boriti za naša ustavna prava”, poručio je Dodik.

    Takođe, srpski član Predsjedništva BiH istakao je da “prebrojavanje ljudstva i oružja po Federaciji BiH, po džamijama, nije od juče, pa nije jasno što je američka Ambasada čekala do danas da reaguje na ratnohuškačke izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića, kada su znali da reaguju i na daleko bezazlenije izjave u BiH”.

    “No, osuda Izetbegovićeve nedvosmislene prijetnje ublažena je osudom i mog stava da Srbe niko neće prebrojavati. Da ne bude da je to samo odgovor na Izetbegovićevu prijetnju, i sad bih ponovio – Srbe u BiH niko neće prebrojavati. Ima nas dovoljno!”, piše na Dodikovom “Tviter” profilu.

    Iz Američke Ambasade u BiH saopštili su da su šokirani i zgroženi zapaljivim komentarima lidera SDA Bakira Izetbegovića.

    Govoreći o “vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija”, Izetbegović je ranije na stranačkom skupu naveo: “Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate”.

  • Za Stevandića Šmitova odluka dokaz da je BiH “banana država”

    Za Stevandića Šmitova odluka dokaz da je BiH “banana država”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić ocijenio je za Srnu da je odluka Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH dokaz da je BiH “banana država” i protektorat, te naglasio da je njemački diplomata “podvio rep” pred sarajevskom čaršijom. Suštinski je riječ o kozmetičkim i izmjenama zakona koje neće garantovati nikakvu stabilnost ni formiranje buduće vlasti, ravnopravnost naroda i sve će se svesti na to da je Šmit podvio rep pod sarajevskom čaršijom, izjavio je Stevandić.

    On je naglasio da je Šmit u svakom slučaju mnogo htio mnogo započeo i na kraju napravio situaciju koja je potpuno nemoguća.

    – Mijenjanje Izvornog zakona tokom raspisanih izbora nije ozbiljan posao i kozmetičke izmjene i one koje su se svele na tehnička rješenja, obezvrijedile su konstitutivnost i legitimno predstavljanje naroda – rekao je Stevandić i dodao da se ovakvim izmjenama mogu samo obradovati bošnjački ekstremisti.

    Kristijan Šmit nametnuo je danas tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, s tim da je liderima partija iz FBiH ostavio vremena da dogovore i političke izmjene Izbornog zakona, a ukoliko se to ne desi, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

  • HNS o Schmidtovoj odluci: Podlegao je ratnohuškačkom pritisku bošnjačko-muslimanskih prvaka

    HNS o Schmidtovoj odluci: Podlegao je ratnohuškačkom pritisku bošnjačko-muslimanskih prvaka

    Stranke okupljene unutar HNS-a izrazile su zabrinutost zbog, kako su rekli, “podlijeganja OHR-a nezapamćenom ratnohuškačkom pritisku i pozivima predstavnika bošnjačko-muslimanskih prvaka na nasilje”, nakon današnje odluke Christiana Schmidta.

    Kako su rekli u svojoj reakciji, OHR je imao priliku da uz nametnute odluke oko financiranja izbora u potpunosti provedu Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić stavljajući van snage “neustavne odluke ranijih predstavnika OHR-a i u vremenu izbora doprinese konsolidaciji međunacionalnih odnosa”.

    “Nakon svih otvorenih napada i necivilizacijskog govora mržnje, jasno je da institucije OHR-a ne mogu obavljati svoju osnovu dužnost u okruženju zasnovanom na militantnoj unitarističkoj logici i ratno nastrojenom okruženju”, naglasili su iz HNS-a.

    Osudili su, kako navode, “nezapamćenu količinu mržnje, pozive na nasilje i ratnu retoriku koju smo ovih dana svi čuli od predstavnika bošnjačkih političkih stranaka koje su ujedno i organizatori protesta u Sarajevu”.

    “HNS smatra neprihvatljivim zaglušujuću šutnju međunarodnih organizacija i predstavnika prisutnih u BiH na prijetnje upućene cijelom hrvatskom narodu i njegovim predstavnicima. HNS će svoja daljnja stajališta utvrditi na izvanrednoj proširenoj sjednici Predsjedništva i Glavnog vijeća”, dodaju iz ove organizacije.