VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Šmit traži da u predizbornoj upali riješimo nešto što nismo u stanju riješiti smireni”

    “Šmit traži da u predizbornoj upali riješimo nešto što nismo u stanju riješiti smireni”

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je da sumnja u uspjeh domaćih političara da dogovore izmjene Izbornog zakona BiH u narednih šest sedmica odnosno u roku koji je postavio Kristijan Šmit.

    Visoki predstvnik je kazao da imamo šest sedmica da nešto uradimo. U ovoj predizbornoj upali, da riješimo ono što nismo bili u stanju riješiti relativno smireni, protekle dvije godine – gotovo je nemoguće. Zatražio je gotovo nemoguću stvar. Mislim da će se stranke takmičiti međusobom u patriotimu, ko to bolje odbija – izjavio je.

    No, Izetbegović kaže da je pokazano šta se može uraditi.

    To je jasno formulisati granice, jer on će vjerovatno nešto da nametne. Juče je rekao je da 3 odsto nije rješenje, a prije pet dana su svi mislili s one strane da je rješenje. Dakle, moramo pokazati da ni osmorica koji imenuju vladu nije rješenje, kao i mehanizmi koji pojačavaju poziciju klubova poslanika, pa da faktički osam ljudi vlada državom. Jasno ćemo definisati šta ne ide, a ono što nametne neka bude prihvatljivo. I s te strane sam optimista, da tako možemo utjecati na odluku visokog predstavnika, lobiranjem na istoku i zapadu, sa prijateljima usmjeriti stvari kuda treba da idu. To možemo – rekao je.

    Izetbegović je najavio i dolazak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana 9. septembra.

    Da dogovora političkih stranaka o izbornom zakonu neće biti u narednih šest mjeseci, mišljenja je i Dragan Čović (HDZ). On je prekjuče rekao da za to viša nema vremena, iako su otvoreni za razgovore.

  • Vulićeva pozvala Trivićevu na televizijski duel

    Vulićeva pozvala Trivićevu na televizijski duel

    Poslanik SNSD-a u Predstavničikom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić pozvala je danas Јelenu Trivić na televizijski duel.

    Povodom poziva Trivićeve upućenog dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu da sasluša Sanju Vulić i gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića na okolnosti u vezi sa, kako je navela, krađom izborne volje građana, Vulićeva je rekla da ona “politički neartikulisanu osobu Jelenu Trivić poziva na televizijski duel.

    “Da zna Ustav, Jelena Trivić bi znala i nivoe vlasti i značaj poslanika. Da zna osnovne stvari, znala bi da kandidat samo glasa na izborima, kao i bilo koji drugi građanin bez bilo kakvog miješanja u izborni proces”, naglasila je Vulićeva, dodavši da Tužilaštvu stoji uvijek na raspolaganju za sve izjave i pretrese.

    Ona je poručila Trivićevoj da su sve optužbe na račun Doboja iskonstruisane od nje i njenih mentora, dijela međunarodne zajednice koji upravlja BiH i podobnim poput nje.

    “Imajući u vidu da ti je Kristijan Šmit drug, a da si ti nestrpljivo ambiciozna predlažem da te odmah imenuje na poziciju koju želiš, i tebe i sve njemu podobne, jer očigledno vama ništa ne znači izborna volja građana Srpske, već samo zadatak koji morate da ispunite prema svojim nalogodavcima. Inače, osim izdaje, omalovažavanja drugih, širenja dezinformacija i raznih neosnovanih optužbi građani Republike Srpske od tebe drugo ništa prosperitetno niti su vidjeli niti doživjeli”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je podsjetila Trivićevu da Sanju Vulić od 2012. godine Dobojlije biraju, a da je ona ta koja je na tuđoj nesreći i bolu, uz lažno obećanje postala poslanik.

    “Ja sam za svoj grad Doboj i svoje sugrađane uradila bar nešto, a da li si ti bar za svoju mjesnu zajednicu? Tebi neka je na čast, a moja savjest je mirna. Kada te Šmit i Britanci puste, vidimo se uživo u televizijskom duelu. Biraj mjesto i vrijeme”, rekla je Vulićeva.

  • Dodik: Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe

    Dodik: Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je očigledno da Kristijan Šmit, koji nelegitimno vrši funkciju visokog predstavnika, ispunjava želje sarajevskih stranaka i opozicije u Republici Srpskoj i da ono što je nametnuto, nema nigdje na svijetu.

    Dodik je za “Glas Srpske” rekao da je odustajanje Šmita od namjere da promijeni Izborni zakon na način da olakša legitimno predstavljanje u Domu naroda Federacije BiH (FBiH), dokaz da njegovim akcijama upravljaju sarajevski političari, a da će sve dovesti do još veće majorizacije Hrvata u FBiH.

    Sa druge strane, za nametnute takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona koji bi trebalo da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji kao i zloupotrebu javnih resursa, Dodik ističe da je Centralnoj izbornoj komisiji sada data “inkvizicijska uloga”.

    “Ako američki predsjednik ide u kampanju za drugi mandat, onda on koristi sve resurse, najviše iz bezbjednosnih razloga”, istakao je Dodik.

    On je rekao da je “Šmit neovlašćen i neizabran, te da ga ne priznaje Savjet bezbjednosti, što je primarno mjesto nepriznavanja”.

    “Nismo se mi tu nešto uzdigli. Nije saglasna Rusija, nije Kina, nije ni mnogo drugih zemalja, ali se to predstavlja kao neki problem nas ‘buntovnika’. Kako da te prihvatim kad te nije Savjet bezbjednosti imenovao? Ali i da je imenovan, nema pravo da ovo radi. I sada je pokazao da je isključivo na muslimanskoj strani”, naveo je Dodik.

    On je dodao da “Šmit govori da je došao ovdje da zaštiti građane i da to nije tačno”, ističući da “Šmit mora da štiti Dejtonski sporazum, a ne građane”.

    “A on krši Ustav, ovo je sve antidejtonski, urušena je sva priča o demokratiji. Nekoliko zapadnih zemalja želi da disciplinuje ovaj prostor. Prvo, to je eksperiment, koji neće uspjeti. Sve je oskrnavljeno”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da ne želi da prihvati narative koje Zapad nameće.

    Odgovarajući na pitanje da li će poštovati nametnute odredbe, Dodik je rekao da postoji konsenzus svih faktora u Republici Srpskoj da se zbog nametanja bilo kakvog zakona “postigne dogovor da ne izlazimo na izbore i da ih organizujemo samo na prostoru Srpske”, navodeći da bi on to prihvatio.

    “Nastavićemo pravnu borbu, ali i u takvim okolnostima ćemo pobijediti. Imamo istraživanja koja nisu naša, došla su sa strane, koja govore o određenim rezultatima, optimistična su, ali treba još mnogo da radimo”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da je SNSD blizu apsolutne podrške za sastav parlamenta.

    “Željka Cvijanović i ja ne bi trebalo da imamo problema u pojedinačnim kandidaturama, ali treba da se radi, i mi radimo. Mi smo sve svoje turbine upalili i krenuli”, rekao je Dodik.

    Dodik, koji završava mandat u Sarajevu, istakao je da BiH nije bilo ni prije njega, a neće je biti ni poslije.

    “Na sceni su te ‘bitange’ iz međunarodnog faktora koje nama nameću narativ kako da se ponašamo. Mi odemo u Brisel, oni kažu da Evropski savjet ima sastanak za pet dana i da odlučuju o Ukrajini, a možda i o BiH. Da bi imali neko meso uoči tog sastanka kažu nam: ‘Dajte da se nešto dogovorimo’. I onda smo se mi kao nešto usmeno dogovorili, a ne pisano. Pitao sam je li to samo za ovaj put, rekli su da jeste”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječma, onda Ukrajina dobije status kandidata, a BiH ne.

    “Oni kažu da sporazum iz Brisela važi i dalje. Čekajte, šta važi dalje?”, upitao je Dodik.

    On je istakao da dogovor iz Brisela ne bi trebalo da važi.

    “Iako u tom dogovoru ništa nije sporno što se nas tiče. Pred nas je donesen dokument u kojem je maltene pisalo da je BiH građanska zemlja bez entiteta. Rekao sam im da tamo mora da stoji ono što piše u Ustavu BiH i to je uvaženo”, naveo je Dodik.

    On je istakao da se Srbi ne bune protiv ustavne BiH.

    “Ovdje je problem što su nametnuti neki ciljevi koji nisu ustavni. Mi kažemo: ‘Ustavna BiH’, i mi smo loši momci. Potpuno izokrenuta situacija, to je jedno ludilo. Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, primjenjivo je ono što mi ovdje implementiramo.

    “Imamo sada odluke o skidanju nekih naših zakona, ali nismo mi blesavi da, u uslovima sukoba u Ukrajini, kada je Zapad pobjesnio i obračunava se s Rusijom, a ovdje traži neke navodne saradnike Rusa, se mi podmećemo. Polako. U čemu je razlika da li će neke stvari biti sprovedene sada ili do kraja godine, ili iduće godine”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je kapitalan politički dokument donesen u decembru, kada je Narodna skupština Srpske donijela odluku o odbacivanju neustavnih zakona i vraćanju nadležnosti.

    “Svako zna da to ne može jednokratno. Mi radimo po tom dokumentu, mi imamo sve napisano, samo je stvar procjene tajminga kad ćemo to i sprovesti”, poručio je Dodik.

    RS pripremljena za izgradnju auto-puta Beograd-Sarajeva, FBiH nije odredila ni trasu
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se Republika Srpska pripremila za izgradnju auto-puta od Beograda do Sarajeva, dok Federacija BiH (FBiH) nije odredila ni trasu.

    Dodik je rekao da je najavljeno da će turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, koji zagovara taj projekat, doći 18. avgusta, kada će, prema njegovim riječima, vjerovatno, biti podvučene neke crte.

    “Odnos sa Turskom je danas korektan. Ne mogu reći da li će tako biti u budućem vremenu. Erdogan je veliki državnik, veoma pragmatičan. Najčešće teme razgovora sa njim su bile ekonomske, u stilu izgradnje auto-puta od Beograda do Sarajeva”, izjavio je Dodik za “Glas Srpske”.

    Dodik je, govoreći o saradnji sa turskim predsjednikom, ocijenio da će on, u krajnjoj instanci, uvijek biti na strani Bošnjaka.

    “Ono što se promijenilo jeste da je sa pozicije ministra spoljnih poslova otišao Ahmet Davutoglu, koji je zagovarao neoosmanizam. Bila je prilika da se sretnem sa Erdoganom u dva-tri navrata. Nije lijepo prepričavati te sastanke, ali ja sam u njemu vidio jednog od najobjektivnijih ljudi iz te priče. Naravno da on voli BiH, ali je svjestan da se stvari ovdje ne mogu modelirati odlukama stranaca”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je svaki sastanak sa Erdoanom bio poziv da se u BiH dogovara.

    “Čak je jednom izričito rečeno da se ne oslanjamo na strance jer će oni doći glave BiH”, naglasio je Dodik i ocijenio da je to potpuno racionalno, da ulogu Turske ne treba odbaciti, te da je pozvao Erdogana da posjeti Republiku Srpsku.

    Govoreći o ideji o trilateralnom sastanku Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH, srpski član Predsjedništva BiH naveo je da je tu “zakočio” predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

    “Izetbegović je podanik Zapada, koji je odustao od trilateralnog sastanka Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović obećao da će učestvovati u ovom sastanku, te da je smatrano da se o tome ima dogovor, a on je onda javio da je pričao sa Izetbegovićem i da mu je rekao da je odustao.

    “Ne mogu da razumijem da jedan narod, koji bi trebalo da bude politički, odbija to i prihvata lažnog visokog predstavnika kao svoj autoritet. Meni to ne ide u glavu”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da su mnogi u politici shvatili da će BiH propasti ako nije ustavna, navodeći da i hrvatski predsjednik to razumije i gleda stvari iz svoje vizure.

    “Ako rušite Dejton, ugrozili ste poziciju Hrvata – sad su stjerani uz zid. Shvatili su da Hrvata neće biti kao političkog naroda ako se ovako nastavi. S druge strane, prije petnaestak godina protiv Srba su bili svi, i OHR i svi stranci, i muslimani i Hrvati. Danas to nije tako. A onda me opozicija proglašava hrvatskim čovjekom, a meni je u priči oko Pelješkog mosta bilo samo važno da dobijemo most u Gradišci”, rekao je Dodik.

    Dodik je, komentarišući optužbe da je preko priče o Pelješkom mostu mogao da bude rješavan problem Trgovske gore, rekao da je to došlo kasnije.

    “Ovo sa mostom u Gradišci traje 10 godina. Mi smo još tada dobili kredit, ali nismo aktivirali sredstva jer je Hrvatska opstruisala cijelu stvar. Još sam Ivi Sanaderu predlagao da mi finansiramo izgradnju, a da rade njihove firme, samo da bismo napravili most”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je na kraju odlučeno da se ne odstupi od stava da most bude pravljen popola.

    “To je nama kapitalno. Pelješki most, šta mi imamo s tim? A, i nije bilo opravdano zaustavljati Hrvatsku u toj priči. Meni su i Kinezi zahvalili što je ta investicija uspjela. Sve drugo je galama. To je bio pragmatičan potez”, ocijenio je Dodik.

    Dodik je istakao da ne smatra porazom to što nije imao “dovoljno ruku” u Narodnoj skupštini Republike Srpske za neka veta.

    “To je poraz Narodne skupštine, kojoj je dato to pravo. Moje je da kažem da mislim da to treba da ide na Skupštinu, da ona afirmiše svoje pravo da donese konačnu odluku. To je vrhunsko pravo”, pojasnio je Dodik.

    Sa Rusijom treba razgovarati
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je cilj njegovog odlaska u Rusiju jačanje pozicije Republike Srpske u nesumnjivo jednom od glavnih centara svjetske moći, koji bi trebalo da posjeti i u septembru.

    Dodik je istakao da je uoči odlaska u Sankt Peterburg na sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom razmišljao o tome da bi to moglo da izazove neke negativne posljedice.

    “Do samog odlaska na avion imao sam pozive iz Evrope i Sarajeva. Govorili su da mi to ne treba. Ali, smatram da rat u Ukrajini nije naša stvar, osim ovog generalnog pristupa protiv rata i da to se u suštini vodi rat između Rusije i tog liberalnog svijeta koji pada”, rekao je Dodik za “Glas Srpske”.

    Dodik je naglasio da je njegova uloga da predstavlja narod, te da smatra da treba sa Rusijom da se razgovara.

    “Eto, sada i Amerikanci traže neke sastanke. Razgovarali smo kao da nema rata. Osnovne teme su bile vezane za naš prostor, kako napraviti gasovod, kako učiniti neke stvari za veći uticaj ruskog kapitala”, naveo je Dodik.

    On je istakao da, da se insistiralo da se Rusima uvedu sankcije, da BiH bude proglašena za neprijateljsku zemlju, gas bi se u ovoj zemlji plaćao pet-šest puta skuplje.

    “Evo vidimo da se sa Putinom sastaje Erdoan. Imamo novu konfiguraciju odnosa u svijetu, tu su Kina, Indija i Iran, 80 odsto planete nije uvelo sankcije. Zašto bismo pripadali toj globalnoj manjini? Zašto bismo zatvorili vrata koja su nam otvorena?”, upitao je Dodik.

    On je rekao da, kada je putovao u Rusiju, morao preko Turske, te da mu je, kada je završavan sastanak, Putin rekao da će se u septembru potruditi da lakše dođe.

    Dodik se osvrnuo i na to da je, sa druge strane, sa predstavnicima SAD izazivao kontroverze svaki sastanak, nakon kojeg je ta strana davala pogrešne interpretacije.

    “Namjerno su to radili. To su lažovi koji guraju svoje matrice. (Izaslaniku SAD za zapadni Balkan) Gabrijelu Eskobaru sam rekao da ono što on predlaže nije ustavno, a on je uzvratio da njega to ne zanima i da oni imaju paket sankcija, na šta sam mu rekao to što sam rekao, a kako je to nepristojno, pokazao sam stenogram. Nakon toga sam dobio još žešće sankcije”, rekao je Dodik.

    On je upitao zašto se sastaju sa njim.

    “Kažu da sam član Predsjedništva, pa me ne mogu mimoići. Pa, zašto uvodite sankcije članu Predsjedništva ako cijenite BiH, kakav god da sam ja? Naravno da će smanjiti te sastanke kad postanem predsjednik Republike Srpske. Ja sam u vrlo lagodnoj situaciji, u SAD nemam imovinu, bio sam tamo tridesetak puta, ali sada nemam nikakvu želju da idem, osim da posjetim prijatelje, ali i za tim nema potrebe jer oni dođu ovdje”, rekao je Dodik.

    Komentarišući to da, zbog sankcija, ne može u NJujork, na sjednicu Savjeta bezbjednosti, gdje ode predsjedavajući Predsjedništva Šefik DŽaferović i priča samo svoju stranu priče, Dodik je rekao da je to stvar procedura.

    “Najvažnije sesije u UN padaju mimo mandata Srbina kao predsjedavajućeg. Taj problem su imali i Mladen Ivanić i Nebojša Radmanović. Potvrda raspada BiH je i odnos prema tom pitanju”, ocijenio je Dodik.

    Dodik je rekao da Amerikanci savršeno dobro znaju da je Predsjedništvo organ, a ne predsjedavajući, koji je, kako je pojasnio, tehničko lice.

    “Oni sada, da bi ojačali neku svoju priču, guraju predsjedavajućeg, minimiziraju Predsjedništvo i Ustav. Kad sam ja predsjedavao, uvijek su Željko Komšić i Šefik Džaferović išli sa mnom, gdje god bi bili pozvani, jer nisu htjeli da me puste samog”, rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH smatra da to pokazuje kako Zapad ruši BiH.

    “Ne poštuju njen ustavni poredak. Džaferović je tamo išao bez odluke Predsjedništva i iznosio lične stavove”, naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da je unutar SNSD-a, čiji je predsjednik, bilo razgovora o njegovom povlačenju tokom mandata iz Predsjedništva BiH, ali da nekada mora da prihvati i stavove kolega.

    “Oni su govorili da nije dobro vrijeme za to. Naši ljudi u institucijama BiH su pokazali kakva je BiH moguća, da je ne mogu praviti tako da je centralizuju. Sad zapadnjaci traže deblokadu. Čega deblokadu? Mi radimo u skladu sa Ustavom i nećemo da ispunjavamo njihove želje”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je najozbiljniji momenat kada je razgovarano o njegovom povlačenju bio u martu.

    “Nakon razgovora u stranci smo odustali”, naveo je Dodik.

  • Koliko su realne želje za izmjenom Dejtona

    Koliko su realne želje za izmjenom Dejtona

    Želja pojedinih krugova iz Hrvatske da ta zemlja, zajedno sa Srbijom, povuče potpis sa Dejtonskog mirovnog sporazuma spada u domen fantazija i rezultat je frustracija koje Zagreb ima zbog teškog položaja Hrvata u Federaciji BiH.

    To za Srpskainfo tvrdi Vladimir Lukić, nekadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske i član srpske pregovaračke delegacije u Dejtonu.

    “Uvod u nemire”
    Naime, hrvatski advokat Luka Mišetić, inače bivši branilac Ante Gotovine pred Haškim tribunalom, za hrvatske medije nedavno je izjavio da nakon izbora u BiH u oktobru ove godine Hrvatska, po međunarodnom pravu, može da raskine Dejtonski sporazum jer je, prema njegovim riječima, bošnjačka strana pogazila taj sporazum pretvarajući Hrvate u BiH u nacionalnu manjinu.

    Ad
    – Potpisnice Dejtonskog sporazuma su BiH, Hrvatska i Srbija. Tri zemlje su obećale da će poštovati ispunjenje sporazuma, koji uključuje prava konstitutivnih naroda. Bošnjačke političke stranke planiraju da oktobarske izbore iskoriste za oduzimanje prava Hrvatima na taj status i njihovo smanjenje na položaj nacionalne manjine. Time bi se direktno prekršio jedan od osnovnih stubova Dejtonskog sporazuma, a prema međunarodnom pravu, svaka od tri zemlje potpisnice ima pravo da suspenduje sporazum ako ga jedna od strana prekrši, a dvije od tri zemlje imaju pravo da ga raskinu ako smatraju da treća strana krši sporazum. Ukoliko se Beograd saglasi sa Zagrebom da je tako, dvije zemlje imaju pravo da raskinu Dejtonski sporazum – tvrdi Mišetić.

    On, takođe, predviđa da bi predstojeći izbori mogli da budu “uvod u politički haos, nemire i raspad BiH” ukoliko visoki predstavnik, kako kaže, ne pribjegne potezima koji bi garantovali poštovanje ustavnosti Hrvata.

    Flert s Bošnjacima
    Komentarišući za Srpskainfo tvrdnje hrvatskog pravnog stručnjaka, Lukić objašnjava da takvi stavovi nemaju veze s realnošću, jer, kako kaže, Srbija i Hrvatska imaju status država koje su bile garant potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali to, kako ističe, ne znači da one mogu da mijenjaju taj sporazum.

    – Dejton sporazumno mogu da mijenjaju samo sve tri strane u BiH i niko drugi. Razumijem da su Hrvati ogorčeni i frustrirani zbog svog statusa u Federaciji; lično smatram da imaju pravo, ali za to im niko sa strane nije kriv. Dugo su flertovali s Bošnjacima, s njima su prije rata, kao i najveći dio ratnog sukoba, vezivali zastave, a na kraju im je, zahvaljujući Franji Tuđmanu, podmetnuto potpisivanje Vašingtonskog sporazuma koji je stvorio Muslimansko-hrvatsku federaciju, iz koje je nastala Federacija BiH. Kasnije se ta ljubav poremetila, pa bi sad htjeli da prave probleme svima kako bi se neko borio za njih – smatra Lukić, koji je bio direktan učesnik u pregovorima oko sklapanja Dejtonskog sporazuma.

    On, takođe, smatra da je čista iluzija nadanje bilo koga u Hrvatskoj da bi se zvanični Beograd mogao uključiti u priču oko zahtjeva za promjenom Dejtona.

    – U tu priču Beograd neće ulaziti. To budite sigurni. Srbija je Hrvate dobro “pročitala”, pa sad neka se sami kuvaju u sosu koji im je zakuvao Tuđman – kaže Lukić.

  • Špirić: Opoziciji bolje da izgubi od Dodika i Cvijanovićeve nego da pobijedi uz pomoć stranaca

    Špirić: Opoziciji bolje da izgubi od Dodika i Cvijanovićeve nego da pobijedi uz pomoć stranaca

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić poručio je opoziciji iz Republike Srpske da im je bolje izgubiti od Milorada Dodika i Željke Cvijanović nego pobijediti uz pomoć stranaca i političkog Sarajeva.
    “Iako predizborna kampanja još faktički nije ni počela, različite domaće i međunarodne organizacije sondirajući javno mjenje izlaze sa profilima favorita pobjednika”, rekao je Špirić Srni.

    On je dodao da tako birači Dodika vide kao zaštitnika Srpske i srpskih nacionalnih interesa i harizmatičnog čovjeka iz naroda sa velikim autoritetom koji svakome smije reći šta misli.

    Špirić je naglasio da Dodika krase veliko iskustvo i mudrost, te odlučnost u donošenju odluka i upravljanje državom.

    “Sa druge strane je Jelena Trivić kojoj se zamjera neiskustvo, te arogantno i drsko ponašanje bez pokrića”, istakao je Špirić.

    Prema njegovim riječima kao njena loša strana navodi se stranka kojoj pripada, te ljudi iz njenog okruženja, kao i njena saradnja sa strancima i slaba borba za nacionalne interese.

    “Ukratko, žena bez šanse, kako je vide”, naglasio je Špirić.

    Kada je riječ o trci za srpskog člana Predsjedništva BiH, Špirić je istakao da ispitanici daju ubjedljivu pobjedu Cvijanovićevoj nad Mirkom Šarovićem “kod koga primjećuju odsustvo liderstva i malokrvnost u zastupanju interesa Republike Srpske u Sarajevu i prevelika servilnost prema strancima”.

    “Ove ankete i procjene su upravo na tragu onoga o čemu dugo govorim i upozoravam da je bolje izgubiti od Milorada Dodika i od Željke Cvijanović, nego pobijediti uz pomoć stranaca i političkog Sarajeva, još samo da to opozicija shvati”, zaključio je Špirić.

  • Za srpske kadrove u CIK-u prihvatljive Šmitove odluke?

    Za srpske kadrove u CIK-u prihvatljive Šmitove odluke?

    Nametanje izmjena Izbornog zakona BiH je neprihvatljivo, poručio je u pismu OHR-u predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Čubrilović u pismu ističe da su za Srpsku obavezujuće odluke Skupštine koja je usvojila zaključak da je djelovanje OHR-a u BiH odavno izašlo iz okvira Ustava BiH, i da je njihovo prisustvo nepotreban teret.

    Dok dio predstavnika iz Srpske i Hrvati negoduju zbog nametanja izmjena Izbornog zakona, iz CIK-a, u kome sjede i srpski kadrovi, pozdravljaju odluku Kristijana Šmita.

    HNS je poručio da će namjere eliminisanja Hrvata kao konstitutivnog naroda propasti – pozvali su međunarodnu zajednicu da OHR iz Sarajeva preseli u Brisel.

    Domaće institucije treba da preuzmu odgovornost za funkcionisanje BiH, poručio je u pismu OHR-u predsjednik Narodne skupštine Srpske.

    Neprihvatljivo je da stranac nameće zakonska rješenja u BiH – to su nedemokratski i necivilizacijski postupci, smatra Čubrilović.

    • Naglašavamo da je potpuno neprihvatljiva činjenica da neko ko pretenduje da bude međunarodni predstavnik podliježe pritisku sarajevske ulice i bošnjačkih političara, a ne uvažava stav legalnog i legitimnog demokratskog organa kao što je Narodna skupština Republike Srpske – istakao je Čubrilović.

    U Srpskoj je obavezno poštovanje zaključaka i odluka Narodne skupštine, a jedan od njih koji je usvojen, kaže Čubrilović, navodi da je prestala potreba za postojanjem OHR-a u BiH.

    U Centralnoj izbornoj komisiji se na to ne obaziru čak ni oni koji dolaze iz Srpske jer ni riječ nisu rekli nakon što je predsjednik CIK-a Suad Arnautović pohvalio nametanje izmjena Izbornog zakona i jasno stavio do znanja da je ta institucija radila na izmjenama Zakona zajedno sa Kristijanom Šmitom.

    • Posebno želim naglasiti da je gospodin Šmit prije nametanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BIH obavio konsultacije sa CIK-om, što je izuzetno bitno, jer sva rješenja koja se donesu treba da budu i provodiva, a ova rješenja su itekako provodiva i ova Centralna izborna komisija ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.

    Po čijem nalogu je CIK dogovarao izmjene sa Šmitom, nije jasno. Srpski predstavnici u CIK-u ne obaziru se na stavove Narodne skupštine, ali ni stavove partija kojima su bliski, a koje u načelu tvrde da su protiv Šmitovog nametanja odluka, ali im izmjene ne smetaju.

    Јelena Trivić je, kako kaže, protiv nametanja, ali postavlja pitanje zašto se domaći polički faktori nisu ranije dogovorili, pa ne bi bilo potrebe za nametanjem.

    Priznanje da je Šmit morao da nametne izmjene Zakona, istovremeno je priznanje i njegovog legitimiteta kao visokog predstavnika, kaže savjetnik srpskog člana Predsjedništva Radovan Kovačević.

    • To nam već dalje pokazuje da ovi iz PDP-a i SDS-a koji imaju svoje direktno stranačke ljude u CIK-u, imaju namjeru i da tu poziciju u CIK-u, ali i ove sramne nametnute izmjene Izbornog zakona Kristijana Šmita, koriste u svrhu mijenjanja izbornih rezultata, u svrhu rušenja pravih izbornih pobjednika u Republiku Srpsku – izjavio je Kovačević.

    Hrvati su nezadovoljni jer je, kako kaže predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, OHR podlegao pritisku bošnjačke javnosti.

    OHR ima vrlo jasan zadatak, da poštuje Dejtonski sporazum i provodi ga, a nikako da mijenja njegove odluke, kao i odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Čović nakon sjednice HNS-a.

    • Јedino smatram da bi visoki predstavnik trebao donijeti odluku kojom poništava sve odluke prethodnih visokih predstavnika jer su grubo narušili normalno funkcionisanje dejtonske BiH, od prvog do posljednjeg – naglasio je Čović.

    Dok se srpski i hrvatski predstavnici ne slažu sa nametanjem odluka, CIK je već počeo da se priprema za izbore po novim pravilima. A počelo je i štampanje prvih glasačkih listića.

  • Čović traži vraćanje Dejtonu, Džaferović optužuje Hrvatsku

    Čović traži vraćanje Dejtonu, Džaferović optužuje Hrvatsku

    Ni tri dana nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo dio tehničkih odredaba o unapređenju izbornog procesa strasti se ne smiruju.

    Užarenu atmosferu dodatno je podgrijao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, insinuacijama da su Bošnjaci spremni za rat, što je izazvalo neuobičajeno žestoku reakciju Ambasade SAD, čiji službenici inače pažljivo biraju riječi, kao i iz Delegacije EU.

    U petak je svoje nezadovoljstvo onim što je uradio Šmit izrazio i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji je poručio da će Hrvati znati da zaštite svoja prava nakon što je Šmit odbio da nametne dio izmjena Izbornog zakona BiH koje bi, s tačke gledišta Hrvata, osigurale legitimnost predstavljanja u bh. institucijama i u FBiH.

    “Znat ćemo na adekvatan način, u skladu sa svim pravnim i političkim sredstvima, zaštititi ustavnu ravnopravnost konstitutivnog naroda, naše legitimne predstavnike. Ne samo na način kako je to neko zamislio kroz cenzus od tri odsto i Domu naroda, nego o svemu onome što smo definisali zajedno sa međunarodnim predstavnicima u Mostaru”, rekao je Čović nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.

    Čović je rekao da je HNS u petak iskazao žaljenje zbog komunikacije u javnosti bošnjačke politike, kao i zabrinutost zbog toga da li OHR poslije protesta u Sarajevu uopšte može da djeluje u BiH. Podsjećanja radi, stranke iz Sarajeva su organizovale proteste kako bi spriječile Šmita da nametne odluke koje je želio Čović, koji smatra da Hrvati ostaju diskriminisani po postojećem zakonu i ostaju bez svojih legitimnih predstavnika još jedan mandat.

    Čović je rekao da bi Šmit trebalo da poništi sve odluke svojih prethodnika koje su, kako smatra, narušile funkcionisanje Dejtona, ali je istovremeno naglasio i da se HDZ jasno opredijelio prema OHR-u kao instituciji koja djeluje u skladu s Dejtonom.

    Šefik Džaferović, bošnjački član i predsjedavajući Predsjedništva, izjavio je da HDZ uz podršku zvaničnog Zagreba prijeti nasiljem protiv teritorijalnog integriteta BiH ukoliko do izbora ne bude izmijenjen Izborni zakon po njihovim zahtjevima.

    “Radi se o nedopustivim prijetnjama koje je trebalo u startu odbaciti. Umjesto da rezolutno odbaci ove prijetnje HDZ-a, dio međunarodne zajednice ih je prihvatio kao ‘legitiman argument’, te je krenuo putem popuštanja pred ovim prijetnjama, na štetu prava značajnog dijela građana”, rekao je Džaferović, a kako je saopšteno iz njegovog kabineta.

    Džaferović je kritike uputio i prema Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatske, za koga je rekao da vrijeđa građane BiH.

    Milanović je, pak, izjavio da je Džaferović “mudžahedinska hostesa”, koja prijeti ratom.

    “Bio je u odboru za doček mudžahedina u bezbjednosne jedinice u Zenici. Sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega”, rekao je Milanović.

    On je podsjetio na Izetbegovićevu izjavu o ratu, na šta je, prvi put nakon izbijanja skandala, odgovorio i sam Izetbegović, pojasnivši da njegova izjava da će Bošnjaci imati odgovor i za najgore scenarije i da su se “prebrojali” pogrešno shvaćena.

    “Tvrdnja da ćemo uvijek biti spremni da sve učinimo kako bismo sačuvali vlastitu državu, sigurnost i mir u njoj, naše je pravo i obaveza. Tu obavezu svakom građaninu BiH propisuje i Ustav. Ne može biti prijetnja ni ratno huškanje kada kažemo da ćemo se braniti. Ratno huškanje je kada se prijeti secesijom, podjelom države, na dnevnoj bazi govori o ‘srpskom svetu’, o prekrajanju granica”, rekao je Izetbegović.

    I Džaferović je stao u odbranu svog šefa, kazavši da je pravo na samoodbranu propisano Poveljom UN-a.

    I Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, reagovao je na Izetbegovićevu izjavu, rekavši da ga ona brine, te da Srbija želi da sačuva mir.

    “Želimo da dugoročno rešavamo naše probleme sa Bošnjacima”, rekao je on.

    Kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, Vučić je naveo da će nastojati da sa Hrvatima Srbija ima dobre odnose.

    Istovremeno, Izetbegović je danas u Gradačcu ponovo govorio o “prebrojavanju” kazavši da “dok u Višegradu četnici prijete da će Drina ponovo biti krvava, prijete podjelom Bosne, svi su zgroženi kada kaže da smo se prebrojali”, prenosi Fena.

  • Kovačević poručio da nijedna odluka Šmita neće biti poštovana

    Kovačević poručio da nijedna odluka Šmita neće biti poštovana

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da Kristijan Šmit nema pravo da nameće bilo kakve odluke u BiH i da nijedna neće biti poštovana u Republici Srpskoj, koja ne planira da odustane od svoje autentične politike zasnovane na pravu i interesu njenog naroda.

    Ida postoji visoki predstavnik u BiH, on nema pravo da se miješa u proces donošenja zakona i odluka u BiH, naglašava Kovačević.

    Prema njegovim riječima, cilj je da se na osnovu rigidnih izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Šmit utiče na izborne rezultate i ko će biti pobjednik u Republici Srpskoj i da to ne budu oni koje, bez obzira na pritiske, uporno bira narod u Srpskoj.

    Cilj je, kaže Kovačević, da pobijede oni koje favorizuju oni koji čine sve ovo zajedno sa Sarajevom i opozicijom iz Republike Srpske.

    Kovačević je istakao da ovdje, nažalost, postoji sinergija dijela međunarodne zajednice, bošnjačke političe strukture i opozicije iz Republike Srpske, jer su njuhove izjave i reagovanja potpuno podudarni.

    To je dio udruženog poduhvata protiv Republike Srpske i mi ćemo se protiv toga boriti svim raspoloživim demokratskim sredstvima – poručio je Kovačević.

    On je pojasnio da posljednje odluke Šmita daju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da sa izbornih lista skida kandidate zbog izjava koje im se ne sviđaju.

    – Kada uzmete ko se sve nalazi u CIK, da tu nisu kao ranije pravni eksperti koji su izabrani na konkursu, nego su ljudi sa izbornih lista SDS i PDP koje su tu instalirali zajedno sa SDA, onda se vidi šta je namjera cijele price – rekao je Kovačević za Televiziju Gradiška.

    On je naglasio da Republika Srpska ne pristaje da bude ničija marioneta, nego insistira na tome da vodi svoju autentičnu politiku koja je zasnovana na interesu naroda koji ovdje živi.

    – Bez obzira na bilo kakve prijetnje, sankcije i jalova nametanja, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i svi iz tog tima neće odustati od toga da vode politiku isključivo u interesu ovog naroda – rekao je Kovačević.

    On je naveo da kandidat PDP za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić opravdava ovakva nametanja time da je Šmit morao da nametne odluku zato što se nisu dogovorili domaći akteri.

    – Da li smije da daje takve izjave neko ko pretenduje da vrši ozbiljne funkcije u Republici Srpskoj i da ne neki način bude lider ovog naroda? Mislim da je to apsolutno nedopustivo – napomenuo je Kovačević.

    On je ponovio da ne postoji odluka Savjeta bezbjednosti UN da je Kristijan Šmit visoki predstavnik i da sve dok ta odluka ne postoji on nije visoki predstavnik.

    – To je jasno za one koji žele da se bave pravom i onim što jesu činjenice – naglašava Kovačević.

    On je podsjetio da je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku u jednom razgovoru o tome sa predstavnicima Stejt departmenta, prije nego što mu je Amerika uvela sankcije, rečeno: “Pustite pravo, nije to pravo, to je politika”.

    – Mi ne možemo da pustimo pravo, jer je pravo jedino što imamo. Potpisali smo Dejtonski mirovni sporazum, Aneks četiri koji je Ustav ove zemlje i Aneks 10 koji definiše šta to može da radi visoki predstavnik. S obzirom na to da su to naša prava mi se njih ne možemo odreći. Naša politika se zasniva na pravu i od toga ne planiramo da odustanemo – poručio je Kovačević.

    Kada je riječ o ratnohuškačkim izjavama lidera SDA Bakira Izetbegovića, Kovačević je naveo da je jasno da je cilj toga da ponovo budu napadani i ubijani Srbi, te da je na to blago odgovorio Dodik – da Srbe neće niko prebrojavati, a da kome god tako nešto pada na pamet treba da zna da Srba ima dovoljno. – Američka Ambasada, Šmit i Trivićeva imali su apsolutno identične izjave. Oni su stavili u isti kontekst prijetnju Izetbegovića i blagi odgovor Dodika. Potpuno je jasno da se to sve usmjerava sa jedne adrese – rekao je Kovačević

  • Šulić istakao da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Šmita

    Šulić istakao da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Šmita

    Član Izvršnog komiteta SNSD Denis Šulić rekao je Srni da je očigledno da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, a to je PDP u prvom redu.

    Treba istaći da je PDP još jednom priznao Kristijana Šmita, koga Republika Srpska smatra za nelegalnog visokog predstavnika u BiH jer nema odluke u Savjetu bezbjednosti UN o njegovom izboru – rekao je Šulić, reagujući na tvrdnju potpredsjednika PDP Igora Crnatka da “režim traži alibi za poraz na oktobarskim izborima izjavama da PDP i SDS nametnute izmjene Izbornog zakona BiH koriste u svrhu rušenja pravih izbornih pobjednika”.

    Šulić je naveo da Crnadak nije dobio nijedne izbore, tako da neće ni ove oktobarske.

    – SNSD će na čelu sa Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović ostvariti uvjerljivu pobjedu na svim nivoima, dok će Crnadak i ljudi iz PDP-a ponovo preko kompenzacionih mandata ući u Narodnu skupštinu Republike Srpske i opet govoriti kako su oni veliki lideri i imaju veliku podršku u narodu – rekao je Šulić.

  • Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Vlast je donosila zakone u parlamentu Srpske u cilju zaštite Republike, a opozicija pravila cirkus i rijaliti. Ustvari, vlast je pravila cirkus i obezvrijedila instituciju NSRS, a opozicija ih je demaskirala.

    Ovako ukratko izgleda rad Narodne skupštine Republike Srpske u protekle četiri godine u očima poslanika, u zavisnosti od toga da li pitate one iz vlasti ili opozicije.

    Ono što je činjenica jeste da je ovaj 10. saziv parlamenta Srpske u protekle četiri godine održao 22 redovne i čak 33 posebne sjednice. U međuvremenu su 22 poslanika od ukupno 83 u NSRS promijenila političku partiju, a neki su osnovali nove stranke i nove koalicije.

    U parlament Srpske je tako nakon izbora 2018. godine ušlo sedam stranaka, a danas ih ima 10. Riječ je o tri nove stranke – DEMOS i NPS, koje su nastale cjepanjem DNS, te SPS, koja je nastala cjepanjem SP.

    Kako se bliži kraj sadašnjeg saziva NSRS, pitali smo pojedine poslanike po čemu će pamtiti prethodne četiri godine.

    Odgovori su bili šaroliki, a većina njih se složila da su protekle četiri godine bile turbulentne, te da će im ovaj saziv najviše ostati urezan u pamćenju po velikom broju poslanika koji su mijenjali stranke.

    Potpredsjednik NSRS i poslanik US, Milan Petković, ističe da se ne može osporiti da je u protekle četiri godine bilo sjednica koje su bile izuzetno značajne.

    On dodaje da su se u parlamentu donosile bitne odluke u veoma turbulento vrijeme.

    Kao jednu od najznačajnijih i najpresudnijih sjednica izdvojio je onu koja je održana nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

    – Tada se postiglo srpsko jedinstvo i svi zajedno smo predložili izmjenu i dopune Krivičnog zakonika RS, ali i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Ponosan sam na tu sjednicu, posebno jer sam bio aktivan učesnik u njoj – istakao je Petković za Srpskainfo.

    On dodaje da će ovaj saziv NSRS ostati upamćen i po tome jer su radili pod posebnim epidemiološkim uslovima i održavali sjednice u Banskom dvoru, prostorijama Vlade RS i drugim mjestima.

    Petković kaže da jeste bilo mnogo posebnih sjednica NSRS, što je netipično, ali je to bilo izazvano krizom vlasti na nivou BiH.

    – Sve u svemu smatram da je ovo bio jedan uspješan saziv jer je donijeto mnogo zakona i propisa, bez obzira što su građani u nekom trenutku mislili da se skupština pretvarala u rijaliti – ističe Petković.

    Jedan od najglasnijih opozicionara, Nebojša Vukanović, ističe da je bilo raznih dešavanja od mijenjanja stranačkih dresova, pa do ponižavanja institucije NSRS donošenjem zaključaka i odluka koji se kasnije nisu sprovodili.

    – Milorad Dodik je preko svojih marioneta pretvorio parlament Srpske u protočni bojler, sazivajući vrlo često posebne sjednice, ne s ciljem da se donose neke odluke, već da manipuliše s javnošću i skreće pažnju sa suštinskih problema u društvu. Koristio je skupštinu za jeftini populizam, donošenjem odluka koje su kasnije stavljane van snage – kaže Vukanović za Srpskainfo.

    On ističe da je opozicija uspjela da spriječi neke negativne i loše postupk vlasti, te da „demaskira režim“.

    Vukanović kaže da će ovaj saziv NSRS pamtiti i po „nestajućem Čubriloviću“, koji je vrlo često bio odsutan sa sjednica parlamenta.

    On ističe da je rukovođenje NSRS bilo „skandalozno“, i da su mu u više navrata oduzimali riječ, pa čak ga i izbacili iz skupštinske sale.

    – Opozicija je bila ponižena. Posebno se u tome istako potpredsjednik Denis Šulić iz SNSD, ali i ostali koji su zloupotrebljavali funkciju predsjedavajućeg skupštine kako bi oduzimali pravo opoziciji da diskutuje o suštinskim problemima – navodi Vukanović.

    Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić ističe da je ovaj saziv NSRS bio specifičan po puno stvari, ali da sigurno nije saziv s kojim bi poslanici, ali i građani koji su ih birali, trebalo da budu ponosni.

    On kaže da je nekoliko poslanika od samog početka imalo plan da od parlamenta naprave cirkus, što su i činili.

    – Malo je bilo korektne i konkretne parlamentarne rasprave, a previše rijalitija, cirkusa i podloge za snimanje nekih filmova za javnost. Ovaj saziv jeste obilježio i prelazak većeg broja narodnih poslanika na relaciji vlast-opozicija, ili iz partije u partiju – kaže Žunić za Srpskainfo.

    Ako se izuzmu neke negativne stvari, kako ističe Žunić, ne može se zanemariti i čvrsto političko djelovanje koje se ogledalo ne samo kroz donošenje zakona već i kroz političko djelovanje u odbrani interesa i nadležnosti Srpske.

    On kaže da možda neko ne može da razumije zbog čega se održavao veći broj posebnih sjednica NSRS, ali da će jednog dana uvidjeti da je to bilo nužno.

    – Sve odluke, zaključci i zakone koje je NSRS donijela, imaće svoj značaj u budućnosti jer ništa nije urađeno bezveze – zaključuje Žunić.

    Poslanica PDP u NSRS, Jelena Trivić, ističe da s obzirom na to da Srpska ima „nesposobnu vlast“ ovaj mandat je obilježilo više posebnih, nego redovnih sjednica.

    Ona dodaje da su se neke posebne sjednice morale održati, ali da ne može shvatiti da su se svaki budžet i ekonomska politika usvajali na posebnoj sjednici i da ni jedan budžet nije prošao redovnu proceduru od nacrta prema prijedlogu, već su svaki put usvajani po hitnoj proceduri.

    – Dakle, ne govorim samo o političkim posebnim sjednicama, nego i onih koje su se ticale socijalnih i ekonomskih tema – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    Kao događaj koji će najviše pamtiti, Trivićeva je izdvojila sjednicu NSRS na kojoj je ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač fizički nasrnuo na njenog stranačkog kolegu Draška Stanivukovića, današnjeg gradonačelnika Banjaluke, a tada poslanika.

    – Ja sam se tada našla između njih dvojice i na neki način spriječila neku dalju štetu i urušavanje NSRS u vidu potencijalnog daljeg fizičkog obračuna – kaže Trivićeva.