VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik o prepisci Turkovićeve i Stoltenberga

    Dodik o prepisci Turkovićeve i Stoltenberga

    BiH ni od koga nije tražila da se prave bilo kakvi posebni uslovi i mjere za nju, pa tako ni od NATO, poručio je danas srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i istakao da NATO nema nikakve uloge u BiH i da nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

    Dodik je, reagujući na prepisku ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković i generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, ocijenio u izjavi Srni da je očigledno riječ o još jednoj zloupotrebi.On je istakao da Turkovićeva nema nikakva ovlaštenja u oblasti odbrane, ni na spoljnom, ni na unutrašnjem planu, te da je jedino nadležno mjesto za komunikaciju sa NATO i drugim zemljama po vojnim pitanjima Predsjedništvo BiH, koje je ovaj put zaobiđeno.

    To je ujdurma muslimanske strane, koja pokušava da osigura da ona na jedini način predstavlja BiH, što, naravno, nije tačno- ukazao je Dodik.

    Ad
    Dodik je ocijenio da bi to i sam Stoltenberg trebao da zna.

    – A, ako ne zna, onda je nemušto uvučen u prepisku oko toga – rekao je Dodik i istakao da BiH ni od koga nije tražila da se prave bilo kakvi posebni uslovi i mjere za nju, pa tako ni od NATO-a.

    On je ukazao i da učešće ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića ranije u nekim konsultacijama ne znači odluku BiH.

    – I u tom pogledu apsolutno dolazi do ignorisanja organa BiH – rekao je Dodik i naglasio da zato čudi kada Stoltenberg govori o suverenitetu BiH, koji je, kako kaže, drastično uništen i doveden u pitanje.

    Dodik je istakao da BiH nije tražila nikakve dodatne mjere, niti u njoj postoji maligni uticaj o kojem oni govore.

    – Postoji uticaj drugih zemalja u svemu tome. BiH nije u nikakvom ugovornom odnosu sa NATO-om. Postoji Plan reformi, ali to je plan organa BiH, a ne ugovorni odnos sa Alijansom, tako da u tom pogledu apsolutno ne stoji tvrdnja da se BiH nalazi na atlantskom putu. To apsolutno nije tačno – naglasio je Dodik.

    On je pojasnio da pokušaji da se to ponavlja, bez obzira na konkretnu situaciju na terenu, apsolutno ide samo u smjeru toga da se ta situacija nametne, što, kako je ponovio, nije moguće.

    – Predsjedništvo BiH je utvrdilo Plan reformi, i to je jedina kontakt-tačka sa NATO-om. NATO nema nikakve uloge u BiH, nije čuvar njenog teritorijalnog integriteta i suvereniteta – rekao je Dodik.

    Dodik je ocijenio da je očigledno da NATO, na ovaj način, to ugrožava.

    – Imajući u vidu sve što je rečeno u toj prepisci, apsolutno je jasno da se pokušavaju zaobići zvanični organi BiH nadležni za odbranu i da se u tom pogledu djeluje unilateralno od strane NATO zajedno sa muslimanima u BiH.To, svakako, ne može dovesti do dobroga – poručio je Dodik.

    On je istakao da su političke ocjene o separatizmu i nekim drugim stvarima su samo nevješta floskula da bi se, navodno, pribavilo neko pravo “za njihovo djelovanje”.

    – Tako je i sa ovom pričom o nekom ruskom malignom uticaju. Svi znaju da tog uticaja tu nema. Postoji odnos u kom se Ruska Federacija poštuje jednako kao i druge zemlje, pa i one koje su članice NATO – rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH istakao je da, i ako postoji neki uticaj, onda je to uticaj, i to dosta maligni, kolektivnog Zapada, koji je, kako je rekao, umjesto da sprovodi Dejton, rušio Dejton i ustavni poredak BiH.

    – Mislim da je to destruktivni uticaj Zapada i da se o tim stvarima može govoriti u BiH – smatra Dodik.

    Dodik je odbio bilo kakvu mogućnost da pismo Turkovićeve generalnom sekretaru NATO ima zvanični karakter, jer je riječ o, kako kaže, nezvaničnoj osobi koja je sebi dala za pravo da komunicira u ime muslimana u BiH.

    – Ona to čini već duže vrijeme. Ništa što radi u posljednje dvije godine nije u korist BiH, nego u korist muslimana u BiH, ali ni to ne daje rezultate. I zamolio bih Stoltenberga i druge, koji učestvuju u takvoj providnoj igri, da vode računa da je to direktno ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH – naglasio je Dodik.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg naveo je u pismu Turkovićevoj da će NATO “nastaviti da sarađuje sa BiH i drugim međunarodnim partnerima radi očuvanja stabilnosti i promocije reformi u BiH”, saopšteno je danas iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Stoltenberg je, u odgovoru Turkovićevoj na pismo u kojem ga je “upoznala o izazovima sa kojima se BiH suočava u vezi sa aktuelnim dešavanjima u Evropi i regionu”, napomenuo da NATO snažno i nedvosmisleno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te funkcionalnost institucija.

    On smatra da je sukob u Ukrajini, kako kaže, fundamentalno potkopao evropsku bezbjednost i da je NATO zato “spreman da nastavi da podržava partnere koji mogu biti izloženi malignom uticaju i pritisku, kako bi ojačao njihovu otpornost”.

    – NATO razvija set mjera, posebno skrojenih za BiH, u skladu sa vašim potrebama – naveo je generalni sekretar NATO.

  • Šešić: Andrea Dorić je samo bila nesmotrena

    Šešić: Andrea Dorić je samo bila nesmotrena

    Davor Šešić, član Izvršnog odbora SP i narodni poslanik, rekao je danas da je izjava njegove partijske koleginice Andree Dorić “nesmotrena i neodgovorna”.

    – Andrea Dorić je poslala jednu lošu poruku građanima, a posebno mladima u Republici Srpskoj – istakao Šešić

    – Uvjeren sam da nije tako mislila ali je poslala jednu lošu poruku građanima, a posebno mladima u Republici Srpskoj. Mislim da je trebala neke druge argumente da navede poput obrazovanja jer ona jeste stekla fakultetsku diplomu redovnim putem – izjavio je Šešić.

    Šešić smatra da Dorićka nije rekla istinu i da je prenaglasila poziciju Socijalističke partije, kao i da je ona u stvari izabrana na vršioca dužnosti direktora a ne na poziciju direktora u Putevima RS. Dodao je i da je ta izjava nanijela štetu Socijalitičkoj partiji, ali da smatra da je ona zapravo samo bila neobazriva.

  • Propast ideje o vladi svih srpskih stranaka

    Propast ideje o vladi svih srpskih stranaka

    Žestoke podjele i svađe vlasti i opozicije u Srpskoj, koje često balansiraju na granici otvorene mržnje između dva suprotstavljena bloka, zatvorile su vrata priči o vladi nacionalnog jedinstva, koja je bila aktuelna prije samo godinu dana.

    Naime, nakon što je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, na kraju svog mandata u julu prošle godine nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida, na tadašnjem sastanku lidera svih najvećih političkih partija iz Srpske na stolu se ponovo našla ideja o formiranju vlade nacionalnog jedinstva. O prijedlogu koji je tada iznio lider SNSD Milorad Dodik, nezvanično, nije se mnogo razgovaralo.

    Sastanak s Vučićem
    Inače, slična ideja o Vladi Republike Srpske, koja bi zbog složene političke i bezbjednosne situacije u regiji trebalo da ujedini sve najznačajnije srpske političke partije, bila je najaktuelnija prije četiri godine kada se, podsjećamo, prema brojnim informacijama oko toga angažovao i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Pojedini mediji tada su prenosili i navodne detalje sastanaka Vučića s liderima stranaka iz vlasti i opozicije, a pojedini ovdašnji političari, poput Milovana Bjelice iz SDS, čak su objelodanili detalje Dodikove ponude opoziciji, koja je podrazumijevala ministarske fotelje i direktorske pozicije u javnim preduzećima.

    Do dogovora nije došlo, a Bjelica za Srpskainfo kaže kako i danas smatra da je srpsko jedinstvo neophodno kako bi se sačuvala Republika Srpska.

    – Kad je u pitanju Republika Srpska mora se učiniti sve da se ona očuva, a bez naše sloge nema budućnosti ni Republike Srpske niti bilo koje političke opcije. Da smo se dijelili devedesete godine ne bi imali ovo što danas imamo. Ono minimalno, oko čega mora da postoji jedinstvo jeste zajednički nastup srpskih stranaka prema Sarajevu. To mora da postoji i uvijek sam imao takav stav – kaže Bjelica.

    Veto
    A da srpskog jedinstva ne samo da nema, već se dovelo u pitanje i zajedničko nastupanje u Sarajevu, potvrđuje to što su u posljednjih 10 mjeseci u Narodnoj skupštini pala čak tri zahtjeva srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

    To se prvo desilo na posebnoj sjednici parlamenta Srpske u oktobru prošle godine, kada nije podržan Dodikov veto na nekoliko odluka Predsjedništva BiH koje su se odnosile na otvaranja Ambasade Azerbejdžana u Sarajevu, otvaranju kancelarije Ambasade Rusije u BiH u Banjaluci, te o davanju agremana ambasadoru Bjelorusije za BiH i Dominikanske Republike za BiH sa sjedištem u Švajcarskoj.

    Drugi put Dodikov veto je pao na posebnoj sjednici u aprilu ove godine, kad su postale važeće tri odluke Predsjedništva BiH o sporazumima o testiranju učenika iz BiH o nivou kompjuterske i informacione pismenosti na međunarodnom nivou. Dodik nije uspio da obezbijedi dvotrećinsku podršku u Narodnoj skupštini Srpske ni krajem juna, kad parlament nije podržao njegov veto na trgovinski sporazum BiH s Velikom Britanijom.

    Isključivost
    U međuvremenu, politički rat između vlasti i opozicije u Srpskoj razbuktao se do takvih razmjera da lideri vodećih stranaka otvoreno poručuju da sa drugom stranom ne samo da nema pregovora, već da jedni s drugima nemaju o bilo čemu čak ni da razgovaraju.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, nedavno je predstojeće izbore uporedio sa sudbinskim izazovom – mi ili oni, a lider PDP, Branislav Borenović, poručio je da ne postoji šansa za bilo kakvu saradnju s partijama na vlasti.

    – Ne možete nas kupiti ni podijeliti. Sa režimom nikada, a ni tada – poručio je Borenović.

    Na drugoj strani šef SNSD, Milorad Dodik, takođe je podvukao da “ne računa na Šarovića i Borenovića za bilo šta, a pogotovo ne za razgovore”.

    U svjetlu svega navedenog, djeluje da čak i nedavni apel patrijarha i članova Sinoda SPC o neophodnosti postojanja nacionalnog jedinstva i očuvanja vitalnih interesa srpskog naroda u cjelini neće ništa promijeniti u odnosu vlasti i opozicije u Srpskoj.

    Birači
    Politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević, za Srpskainfo kaže da je ideja o formiranju vlade nacionalnog jedinstva u Republici Srpskoj zatvorena prije svega zbog sujete pojedinih političkih lidera.

    – Postoje politički subjekti koji djelimično opstruišu pokušaje stvaranja tog srpskog jedinstva. Razlog za to može da bude politička sujeta i surevnjivost, što je na neki način i logično kod političkih stranaka iz opozicije. Ako na čelu tog srpskog jedinstva treba da bude Dodik, logično je da stranke iz opozicije ne žele da budu u tom frontu. Izbori dolaze brzo i svaka vrsta te konstruktivnosti, makar tako smatraju u opoziciji, može kod njihovih birača da bude pogrešno protumačena – kaže Milivojević.

    On, međutim, ocjenjuje da bi priča o nacionalnom jedinstvu i potrebi što tješnje saradnje oko vitalnih srpskih interesa bila korisna za opoziciju, te da je strategija odbacivanja svega što dolazi od Dodika “pogrešna i kontraproduktivna”.

    – S obzirom da poznajem stanje u biračkom tijelu u Republici Srpskoj, to tijelo je, što se tiče pristalica i vlasti i opozicije, izrazito nacionalno opredijeljeno i jako mu prijaju akcije i riječi koje idu u korist nacionalnog jedinstva. Ako bježite od tih tema i izigravate nekakvog građanina u zemlji gdje svi glasaju za nacionalne stranke, onda ili tu ne živite ili imate neke druge namjere – kaže Milivojević.

  • Mektić o sloganu i obećanjima vlastite partije

    Mektić o sloganu i obećanjima vlastite partije

    „Nije realno“ Tim riječima je Dragan Mektić, poslanik SDS u Predstavničkom domu BiH, opisao slogan svoje partije za naredne izbore, koji glasi “Živjećeš bolje”, kao i obećanja data na današnjoj konferenciji za medije lidera stranke, Mirka Šarovića.

    – Nije realno, do boljeg se može doći samo preko bolnih u dugoročnih reformi, a to će potrajati – napisao je Mektić na Tviteru, komentarišući objavu SDS koja glasi: SDS na predstojeće izbore izlazi sa sloganom „Živjećeš bolje“. Želimo da poručimo građanima da može bolje, da Republika Srpska može biti bolje mjesto za život, da plate i penzije mogu značajnije rasti, da položaj boraca, penzionera, mladih ljudi može biti bolji.

  • Špirić poručuje da je opoziciji sugerisano da otvara ekonomske teme

    Špirić poručuje da je opoziciji sugerisano da otvara ekonomske teme

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da je grupa međunarodnih instruktora koji osmišljavaju izbornu kampanju opozicije u Republici Srpskoj nakon sondiranja javnog mnjenja, sugerisala rukovodstvu SDS i PDP da ne otvara polemike sa liderom SNSD Miloradom Dodikom o nacionalno-patriotskim temama, jer ih, prema njihovom uzorku, javnost ne doživljava kao patriote.

    Špirić je rekao da je ovim opozicionim partijama sugerisano da otvaraju ekonomske teme.

    Prema njegovim riječima, SDS i PDP ovih dana, dok recesija kuca na vrata najmoćnijih zemalja Evrope i svijeta, izlaze sa obećanjima da će, ako pobijede na izborima u oktobru, narod jesti zlatnim kašikama, stopa ekonomskog rasta biti sedam odsto godišnje, a prosječne plate od 1.800 do 2.000 KM.

    – I ako su, nadam se, svjesni da hlađenje motora globalne ekonomije, kod malih ekonomskih igrača proizvodi halucinacije tipa njihovog obećanja. Otuda ne čudi, kako reče jedan visokopozicionirani SDS-ovac, što je (lider SDS) Mirko Šarović, prilikom druženja sa (potpredsjednik PDP) Jelenom Trivić, svjestan tereta rekao –E, moja Jelena, ja ostario, a ti nejačka za ove izazove – naveo je Špirić.

  • Novaković Bursać: Bošnjačko-muslimanske poluge opstruišu istinu

    Novaković Bursać: Bošnjačko-muslimanske poluge opstruišu istinu

    Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da bošnjačko-muslimanske političke poluge nastavljaju da opstruišu istinu, pravdu i pravičnost kada su u pitanju ratni zločini nad srpskim narodom, a primjer ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina je vrlo ilustrativan u tom smislu.

    Novaković Bursać je izjavila Srni da je primjer Mahmuljina ilustrativan prvenstveno zbog toga što mu je za mnogobrojne stravične zločine na području Ozrena, poslije dugogodišnjeg odugovlačenja po pravosuđu BiH, dosuđena sramotno mala zatvorska kazna čije odsluženje uspijeva da izbjegne.

    Prema njenim riječima, kada je trebalo dočekivati i komandovati mudžahedinima, Mahmuljin je bio vrlo “hrabar”, dok pred nagovještajem izvršenja i te minimalne pravde bježi kao posljednja kukavica.

    Novaković Bursać je rekla da ove činjenice još jednom potvrđuju da nametnuto pravosuđe na nivou BiH nije imalo i nema cilj da se uspostavi pravda i pravičnost kada su u pitanju ratni zločinci nad Srbima.

    Sve to, dodala je, ukazuje da na bošnjačko-muslimanskoj strani nema spremnosti ni želje za suočavanje sa prošlošću, nego da sinhronizovano rade na održanju iskrivljene slike o prošlom ratu u svrhu ispunjenja političkih ciljeva i zadataka postavljenim prije početka rata u BiH.

    Ona je istakla da je previše primjera koji navode na zaključak da se ne možemo pouzdati u pravosuđe i druge institucije na nivou BiH kada je u pitanju uspostavljanje pravde i otkrivanje istine o proteklom ratu.

    “To znači da moramo više uložiti i bolje raditi kako bi naše institucije, udruženja i pojedinci sistematizovali podatke, očuvali istinu i odbranili se od istih napadača koji u ovom vremenu djeluju ka istom cilju kao u ratu, samo što sad kao oružje koriste opstrukcije i laži”, zaključila je Novaković Bursać.

    Presuđeni ratni zločinac nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin napustio je BiH i umjesto u zatvor otišao je u Tursku.

  • Vulić: Smiješno je kad Turkovićeva dijeli lekcije

    Vulić: Smiješno je kad Turkovićeva dijeli lekcije

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je da niko nije učinio više da dokaže koliko je BiH nefunkcionalna i koliko se krše procedure kao što je Bisere Turković.

    Vulićeva je navela da ako iko destabilizuje BiH i krši procedure to je Turkovićeva i neka demantuje ako nije istina i pokaže koliko puta je bila na sjednicama radnih tijela, domova Parlamentarne skupštine i Predsjedništva?

    “Kada god Biseru Turković naruže u Sarajevu zbog gafova i ‘peglanja’ biznis kartice budžetskih para, ona brže bolje objavi neki status na društvenim mrežama protiv Milorada Dodika s ciljem skretanja pažnje sa njenih mnogobrojnih afera”, istakla je Vulićeva za Srnu komentarišući objavu Turkovićeve na Fejsbuku da srpski član Predsjedništva BiH Milorad

    Dodik “ima najmanje prava da dijeli diplomatske lekcije bilo kome”.

    Vulićeva je konstatovala da je Turkovićeva fascinirana i opsjednuta Miloradom Dodikom i to je odavno jasno svima, ali je zaista smiješno da “diplomatska nenavođena raketa komentariše ko može ili ne može da dijeli diplomatske lekcije”.

    “Predsjedništvo je njen ustavni šef i jedino nadležno za vođenje spoljne politike BiH, a Turkovićeva je izvršilac onoga što oni odluče, a ne obratno. To je valjda trebalo da nauči za vrijeme svog mandata tokom kojeg je diplomatskim gafovima i samoinicijativnim istupima nanijela ogromnu štetu i sramotu po BiH, ali i napunila svoje džepove budžetskim novcem”, istakla je Vulićeva.

    Vulićeva je istakla da jezik diplomatije sigurno nije onaj kojim Turkovićeva kobajagi govori, a narodni jezik je onaj koji ona niti poznaje niti može da razumije jer s narodom, bilo kojim u BiH, ona nema nikakve veze.

    Osvrnuvši se na objavu Turkovićeve da je Dodik pod sankcijama SAD i Velike Britanije, te da je “identifikovan kao prijetnja miru u rezoluciju Bundestaga”, Vulićeva je rekla da je Milorad Dodik miljenik Bundenstaga, Amerike i Engleske, onda bi imao i nekretnine diljem svijeta kao što ih ima mizantrop Bisera Turković, a ne bi bio pod sankcijama.

    “Za njenu informaciju Milorad Dodik je miljenik naroda koji predstavlja i koji mu više od deceniju i po ukazuje ogromno povjerenje. O takvom povjerenju birača ozlojeđena Bisera može samo da sanja zajedno sa svojim idejnim vođom Bakirom Izetbegovićem”, zaključila je Vulićeva.

  • Begić poručio Borenoviću i Crnatku: Frajeri, idite direktno na liniju

    Begić poručio Borenoviću i Crnatku: Frajeri, idite direktno na liniju

    Bivši odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Ivan Begić osuo je danas drvlje i kamenje na nekadašnje političke saborce.

    Bez dlake na jeziku govorio je o predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću i potpredsjedniku te stranke Igoru Crnatku.

    On je pomenutom dvojcu poručio da politika koju propagiraju ne vodi nigdje, te da budu, kako kaže frajeri, i izađu direktno na liniju.

    “Drago mi je što nisam u svojoj staroj partiji, jer bih vjerovatno ušao u sukobe i konflikte. Iskreno, prije nekih par dana sam pročitao na portalima da predsjednik PDP-a Branislav Borenović koji je u politici 25 godina sebe stavlja u prvu kompenzaciju za Parlament BiH. Pa frajeru hajde na liniju direktno. Onda Igor Crnadak, nema šta nije bio. Preletio svijet od Azerbejdžana do Dohe. Frajeru, prođi direktno. Ja sam bio broj 15 na listi u Banjaluci, nisam rođeni Banjalučanin. Išao sam kao 15., a bio sam broj jedan na listi, tako se vodi politika. E ne zato što on ima potpis svoj i pečat, pa će on tako staviti na prvu kompenzaciju da prima 6.000 KM svaki mjesec. Vjerovatno je sada na moru, samo ne znam čiji autom”, kazao je Begić.

  • Radončić: Bez Srba i Hrvata nema ni BiH

    Radončić: Bez Srba i Hrvata nema ni BiH

    Bez Srba i Hrvata nema ni BiH, poručio je lider Saveza za bolju budućnost BiH, Fahrudin Radončić, komentarišući težnje pojedinih političkih predstavnika iz Federacije o uspostavljanju građanskog uređenja BiH.
    U emisiji Telering, istakao je da se zalaže za takvo uređenje ali da je potreban određen vremenski period da bi ideja zaživjela te dodao da majorizacija drugih naroda, prvenstveno Hrvata ne vodi dostizanju tog cilja.

    – Nemojte sada da pravimo teorije zavjere, Bošnjaci bi bili najbrojniji… To je najveći svjetski standard. U Americi važi. Ali to nije realno. Gospodin Komšić, DF i ljudi koji to zagovaraju moraju s druge strane ono što stalno spominjem, da budu real-političari. U ovoj situaciji mi za ideju građanske BiH, Bošnjaci, nemamo partnere u srpskom i hrvatskom narodu, a bez srpskog i hrvatskog naroda nema BiH – rekao je Radončić.

  • Uloga OHR-a bacila EU u drugi plan

    Uloga OHR-a bacila EU u drugi plan

    Uloga Evropske unije i ispunjavanje 14 ključnih prioriteta EU proteklih mjeseci skrenuti su u drugi plan nakon što je ponovo zaživjela uloga OHR-a time što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg u RS ne priznaju, nametnuo nekoliko važnih odluka kad je u pitanju Izborni zakon.

    Iako se pitanja Izbornog zakona nalaze u 14 ključnih evropskih prioriteta, Mišljenje Evropske komisije, u kojem se prioriteti nalaze, ne predviđa da se tim pitanjem bavi OHR, nego Kancelarija specijalnog predstavnika EU u BiH.

    “OHR-u su dodijeljenja široka izvršna ovlaštenja da donosi zakone putem dekreta i smjenjuje javne zvaničnike i poznata su kao bonska ovlaštenja, koja su zadnji put korištena 2011. godine. Tako ekstenzivna međunarodna supervizija je u principu nekompatibilna sa suverenitetom BiH i samim tim sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine, a ishod zavisi od mnogo uslova”, navedeno je u Mišljenju. Napomene radi, mišljenje je izdato 2019. godine, dakle prije Inckovog zakona i naknadnih upotreba bonskih ovlaštenja od strane Šmita.

    Slučajno ili ne, jačim angažovanjem Šmita smanjena je uloga EU u BiH, pa se samim tim može postaviti pitanje u kojoj mjeri će vlasti u BiH biti motivisane da sarađuju s evropskim institucijama.

    Podsjećanja radi, EU i SAD su tijesnom saradnjom uoči prošlih lokalnih izbora uspjele postići dogovor glavnih stranaka u FBiH oko rješavanja pitanja izbora u Mostaru bez supervizije i međunarodnog nametanja, ali taj sporazum je doživio kritike stranaka s centralom u Sarajevu lijeve orijentacije. Te stranke su, uz intelektualnu elitu iz Sarajeva, tražile da se u igru vrati OHR, a kada je i Šmit, suočen s realnošću, zaključio da Izborni zakon treba da sadrži neke etničke elemente koje traže Hrvati, doživio sličnu kritiku kao i šef Delegacije EU koji je ohrabrio i doprinio postizanju Mostarskog sporazuma.

    Napomene radi, od 14 ključnih prioriteta riješeno je samo pitanje Mostara o kojem smo već govorili, uspostavljanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, takođe rezultat domaćeg dogovora, kao i nekoliko manjih iskoraka u vezi s reformom javne uprave.

    Nepovjerenje briselske administracije prema OHR-u može se vidjeti iz dokumenta iz marta ove godine, u kojem se odobrava finansiranje OHR-a u tekućoj budžetskoj godini, koja je trajala još samo tri mjeseca od datuma donošenje ove odluke. Iz nje se vidi da je EU, slučajno ili ne, kasnila s uplatom sredstava na račun OHR-a. Osim toga, u odluci se jasno kaže da je uplata u budžet OHR-a uslovljena poštovanjem programa EU u BiH, odnosno očekivanje da se OHR povinuje odlukama EU.

    “Svrha ove uplate u korist OHR-a od jula 2021. do juna 2022. je da se olakšaju aktivnosti OHR-a, a istovremeno da se osigura da aktivnosti OHR-a nisu u konfliktu sa zadacima i funkcijama EU, posebno onima koje se odnose na specijalnog predstavnika EU u BiH. Ova podrška će pomoći OHR-u da uz blisku saradnju i koordinaciju s EU radi na završetku njegovog mandata, a posebno kada je riječ o ispunjavanju 5+2 uslova i ciljeva za zatvaranje OHR-a”, navedeno je u odluci EU o zakašnjelom uplaćivanju sredstava za budžet OHR-a, iz čega se može zaključiti da je EU uplatila novac na račun OHR-a očekujući tranziciju OHR-a ka zatvaranju, a ne njegovo ponovno aktiviranje.

    Obratili smo se i Evropskoj komisiji, ali odgovor koji smo dobili je bio indirektan.

    “EU doprinosi budžetu OHR-a putem članarine u Savjetu za sprovođenje mira. Podrška EU ide ka tome da se omogući funkcionisanje OHR-a iz Treće komponente IPA, koja se odnosi na tematske prioritete jačanja svih aspekata dobrosusjedskih odnosa, regionalne stabilnosti i međusobne saradnje, kao i kapacitet EU i njenih partnera da spriječe sukob i jačaju mir. Podrška EU će OHR-u omogućiti da u uskoj koordinaciji s Kancelarijom specijalnog predstavnika EU u BiH radi na završetku svog mandata”, objašnjeno nam je.

    Napomenuli su i da je EU od 2008. do prošle godine za OHR uplatila oko 51,5 miliona evra, te da se budžet vremenom sve više smanjivao. Napomene radi, EU sada uplaćuje polovinu ukupnog potrebnog novca za funkcionisanje OHR-a.