Kategorija: Politika

Ponovno usvajanje Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske dovelo je do apsurdne situacije.

Dok iz Sarajeva najavljuju novu apelaciju Ustavnom sudu BiH, smatrajući zakon udarom na državu, opozicija u Banjaluci tvrdi da je vlast kapitulirala pred visokim predstavnikom, koga ne priznaje, i Ustavnim sudom BiH, čije odluke navodno ne poštuje.

Kako je moguće da imamo dijametralno suprotna tumačenja?

Na koju imovinu se Zakon odnosi?
Svojevrsna šizofrenija je, po svemu sudeći, rezultat nepoznavanja materije, još manje stručnih tumačenja zakona, ali i drastičnih izmjena koje je Vlada RS unijela u novu verziju zakona u odnosu na onu prvu, koju je suspendovao Kristijan Šmit, a potom Ustavni sud BiH stavio van snage.

Mada su prve izjave bile u smislu „ćeraćemo se još“, odnosno da Srpska ponovo usvaja isti zakon koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, ispostavilo se da ipak nije tako. Kada je akt stigao u NSRS opozicionari, a potom i javnost, primjetili su važnu razliku. U novom zakonu piše: „Ovaj zakon se ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava, do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine“.

Nakon ovoga, logično je pitanje na koju se „državnu“ imovinu uopšte zakon odnosi?!

Formalnopravno, u Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS prepisan je član Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je još 2005. nametnuo visoki predstavnik. Taj zakon važi do donošenja zakona o državnoj imovini na nivou BiH.

Srpska izašla u susret ranijoj odluci OHR

U zakonu OHR piše da se pod državnom imovinom, osim one koja je BiH pripala sukcesijom, smatra i: „nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. god, a koja se na dan donošenja ovog zakona smatra vlasništvom ili posjedom Bosne i Hercegovine ili javne organizacije ili organa Bosne i Hercegovine i bilo koje administrativne jedinice Bosne i Hercegovine“.

Poređenjem ova dva zakona dolazimo do toga da je RS zapravo izašla u susret ranijoj odluci OHR i odustala od imovine koja je na kraju 1991. bila upisana na SR BiH. Međutim, izvori Srpskainfo tvrde da je stanje na terenu ipak drugačije i da ide u korist Srpske.

Malo šta je u knjigama bilo upisano kao imovina na koju je pravo raspolaganja i upravljanja imala SR BiH. Uglavnom se vodi kao opštedruštvena imovina ili tome slično. SR BiH uglavnom je bila korisnik imovine u kojoj su bile njene institucije. Međutim, ovde je svakakav ishod moguć, uzevši u obzir ranije odluke Ustavnog suda, koji polazi od stava da samo BiH može da donosi ovakve zakone. U BiH je generalno problem što svi idu s maksimalističkim zahtjevima. Bošnjaci smatraju da sve pripada BiH, dok Srbi tvrde da BiH ne može imati imovinu. Ni OHR ni Ustavni sud BiH nisu rekli da Srpska ne može imati imovinu, nego da se to pitanje mora riješiti u PS BiH – kaže naš sagovornik.

Politička zavrzlama
Paralelno s pravnom zavrzlamom javlja se i politička. Ovaj potez vlasti u RS uzdrmao je tek potpisani sporazum sa federalnom osmorkom o formiranju vlasti na nivou BiH. Član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, već je reagovao, kao i predsjednik SDP Nermin Nikšić. Drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, koji istina nije dio sporazuma, najavio je da će, kao i SDA, tražiti ocjenu ustavnosti i novog zakona RS.

Lider SNSD, Milorad Dodik, već je „zaprijetio“ da neće odustati od imovine, po cijenu svega. Nikšić je poručio da ono što Dodik radi u posljednje vreme odudara od sporazuma.

Potpisivanje sporazuma o formiranju vlasti na nivou BiHFOTO: BOSNAINFO
– Nama ne pada na pamet da pravimo bilo kakve kompromise i ustupke kada je u pitanju država Bosna i Hercegovina. O imovini BiH, o imovini države moraju odlučivati institucije države BiH – istakao je Nikšić.

– Nije dio sporazuma o pravljenju Savjeta ministara odricanje od vlastitih politika nijedne strane. Nije dio sporazuma odricanje od imovine i nadležnosti Republike Srpske. Ono što govori Milorad Dodik upravo je u skladu sa prvom stavkom sporazuma – odgovorio mu je Milan Tegeltija, savjetnik predsjednika Republike Srpske.

Koalicija nije uzdrmana
Može li ova prva krizna situacija da dovede do pucanja koalicije na nivou BiH ili će ipak svi preći preko svega, u cilju ulaska u Savjet ministara?

Politična analitičarka Ivana Marić ne vidi razlog da zbog ovoga pukne dogovor, jer ako je nešto neustavno, onda je to posao za pravosuđe, a ne za politiku.

– Ovo je ponašanje koje se očekuje od Dodika. Mislim da je dobro što nema oštrih reakcija iz “Osmorke”; ne treba Dodiku pomagati u ovakvim pričama jer je jasno da on nešto drugo želi prikriti ovim zakonom. Možda se osjeća manje Srbinom, zato što ga opozicija kritikuje, pa mora time da se dokaže. Građani neće baš toliko pratiti kada Ustavni sud ponovo odbaci taj zakon i njega to i ne zanima. Dodik je uradio svoje, ispalo je kao da je dosljedan svojim pričama, jer mu ništa nije išlo. Počeo je da se povlači, da ne radi ono što je obećao, poput vraćanja nadležnosti – kaže Marićeva za Srpskainfo.

Prema relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH, samo država BiH, kao titular državne imovine, može uređivati pitanje državne imovine odgovarajućim zakonima koje usvoji Paralmentarna skupština BiH, saopšteno je iz OHR-a.

Prema relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH, samo država BiH, kao titular državne imovine, može uređivati pitanje državne imovine odgovarajućim zakonima koje usvoji Paralmentarna skupština BiH, saopšteno je iz OHR-a.

“Ustavni sud BiH je više puta potvrdio da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama. Jednostrani koraci su neprihvatljivi. Oni ugrožavaju vladavinu prava, narušavaju pravnu sigurnost i sprečavaju sigurno poslovno i investicijsko okruženje. Djelovanje protivno jasnim odlukama Ustavnog suda koje su donesene u okvirima njegovih ustavnih ovlaštenja, moraju se tumačiti kao kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir”, saopštili su iz OHR-a.

U OHR-u podsjećaju da državnom imovinom može raspolagati samo država BiH, kako je to izričito uređeno Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

U svom saopštenju, OHR navodi da je PIK u svojim komunikeima jasno stavio do znanja da očekuje od organa vlasti na svim nivoima u BiH da u potpunosti implementiraju odluke visokog predstavnika i obustave svaku dalju nezakonitu uknjižbu državne imovine, istovremeno pozivajući Parlamentarnu skupštinu BiH da bez daljeg odgađanja angažuje i usvoji zakon koji uređuje ovo pitanje.

“Visoki predstavnik poziva sve odgovorne donosioce odluka i nosioce mandata da rade zajedno, poštuju vladavinu prava i djeluju konstruktivno za dobrobit svih građana BiH. Visoki predstavnik će i dalje pratiti ovo pitanje u skladu sa svojim mandatom u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u saopštenju OHR-a.

Prvobitni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske su u februaru ove godine izglasali poslanici i opozicije i vlasti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, i to bez rasprave. Sada oni koji stalno pozivaju na jedinstvo, mijenjaju taj zakon, dodajući u novi članove koji su štetni za Republiku Srpsku i njene interese.

Tvrde ovo u Partiji demokratskog progresa, dodajući da je vlast svako postignuto jedinstvo oko nacionalnih pitanja uspjela da sruši nekonzistentnom politikom i štetnim potezima.

Iz PDP podsjećaju i na postignuti dogovor iz 2020. godine o Zakonu o Ustavnom sudu prema kojem bi strane sudije u toj instituciji zamijenili domaćim sudijama izabranim u NSRS, da bi svega nekoliko dana kasnije, SNSD zajedno sa HDZ srušio i taj dogovor i u novom prijedlogu izbor domaćih sudija prenio na nivo BiH.– Novi zakon o nepokretnoj imovini su izglasali poslanici vlasti, koji kao i uvijek, po uzoru na svog šefa, pokleknu pred onim čemu su se navodno opirali. Do juče su horski galamili o Кristijanu Šmitu kao njemačkom turisti, a onda su nas doveli u situaciju da se „turisti“ povinuje i naše najviše zakonodavno tijelo. Novi Zakon o nepokretnoj imovini je izglasan i iz straha od Ustavnog suda, za koji je upravo njihov šef govorio da odluke te institucije nisu bitne. Ispostavi se, kao i uvijek, da je stvarnost potpuno suprotna od onoga što oni pričaju, a da iza velikih riječi stoje mizerna djela. Za razliku od njih, PDP stoji iza svojih stavova i bilo koji zakon koji nije u interesu Republike Srpske, kao što je i novi Zakon o nepokretnoj imovini, poslanici PDP-a ne mogu podržati – navode u PDP.

Bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić potvrdio je da se povlači iz politike i da mu je jasna poruka koju su mu glasači poslali u oktobru.

Neće ostati u rukovodstvu stranke ni na koji način, niti će biti počasni predsjednik.

– Nećemo smetati mladima.

Moramo da prihvatimo činjenicu da su naši rezultati loši, da je moja odgovornost najveća, zato smo odlučili da ja odstupim sa mjesta predsjednika NDP.

Napravio je retrospektivu svog političkog djelovanja:

– Prvi put sam bio na izborima 1998.godine, prošao sam na listi SDS, prvi sam smijenjen od visokog predstavnika, te iste godine, nakon toga 2000.dobio direktni mandat u lokalnoj zajednici. 2002.izabran za predsjednika, nakon toga za poslanika u više mandata. Godine 2022.sam doživio potpuni poraz sa malo glasova, što je meni jasna poruka da je neodrživo da budem osnova za perspektivu i građenje stranke.

Dragan Čavić je podnio ostavku 7.11. nakon rezultata opštih izbora.

Bojan Šapurić je novi v.d. predsjednika NDP , a imaće podršku starog rukovodstva istaknuto je.

Dodali su da je potrebno reformirati NDP koja je stranka “konzervativno demokratskog spektra utemeljenog na porodici i poštovanju drugog i drugačijeg”. Ostaće na principima Dejtonskog sporazuma, ali i razvoja RS.

– Preuzeo sam krupan zalogaj i ogromnu odgovornost na sebe. NDP ima 37 gradskih i opštinskih odbora, na zadnjim lokalnim izborima osvojili smo 33 mandata, to je osnova od koje ćemo poći – rekao je Šapurić najavljujući promjene u stranci.

– Hercegovina ministra nema još od vremena gdina Bratića, kada je bio ministar poljoprivrede. Moramo voditi računa i o teritorijalnoj zastupljenosti, ističe Šapurić.

Dragan Čavić komentarisao je i Zakon o nepokretnoj imovini RS:

– Spor oko imovine nije postojao do apelacije SDA. Ustavni sud BiH je proveo političku odluku SDA. Stranci se toga uhvate kao pijan plota. Ovo je politička odluka, a ne odluka pravde. Kako možemo govoriti da RS može postojati bez imovine. Bez imovine smo podstanari svugdje.

– Nema nigdje, ko god je laik, aneks 4 Ustava neka pročita, šta su nadležnosti BiH, šta RS, nema nigdje ekskluzivnog prava BiH na imovinu. RS je potrebna politička smjena generacija, kaže Čavić, ali dodaje da smjena ne smije biti arhaična niti anarhična.

Izbjegao je direktan odgovor na pitanje da li je vrijeme da dugogodišnji političari poput Nedjeljka Čubrilovića i Petra Đokića odu iz Vlade RS.

Na kraju pres konferencije rekao je da je svjestan nekih grešaka, ali da u politici niko nije bezgrešan, prenosi N1.

Centralna izborna komisija (CIK) zamjeniski poslanički mandat Dragoslava Kabića iz SNSD-a dodijelila je njegovom stranačkom kolegi Ognjenu Vukojeviću, i pored toga što je Kabić tu ostavku povukao.

Željko Bakalar, član CIK-a pojasnio je da, bez obzira što je Kabić povukao osvaku da je sudska praksa takva da mandat prestaje danom podnošenja ostavke.

“Dao je ostavku radi izbora u Vladu Republike Srpske i desilo se nešto što je neoubičajeno i u roku od 24 sata je podnio ostavku. Bez obzira na činjenicu što je ostavka povučena, u skladu sa sudskom praksom Suda BiH, CIK je dužan da utvrdi prestanak mandata. Sud je nedvosmisleno u više sudskih presuda naveo da mandat prestaje danom podnošenja ostavke iz razloga pravne sigurnosti i sprečavanja manipulacija”, rekao je Bakalar.

Podsjećanja radi, Kabić je ostavku prvobitno podnio zbog izbora na nespojivu funkciju, ali je povukao 23. decembra, nakon što je podnio ostavku na funkciju ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.

CIK je danas dodijelilo zamjenske mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zoranu Kokanoviću, Milici Lovrić, Borivoju Obradoviu i Amiru Hurtiću, te usvojio ostavke koje su, zbog izbora na nespojivu funkciju podnijeli Petar Đokić, Vojin Mitrović, Alen Šeranić i Sevlid Hurtić, saopšteno je iz CIK-a.

Na današnjoj drugoj, hitnoj sjednici CIK je donio odluku o obustavljanju postupka protiv Kostadina Vasića koji je mandat dobio na opštim izborima. Postupak je bio pokrenut zbog rješenja Opštinskog suda u Zvorniku po kojoj je Vasić osuđen na deset mjeseci zatvora, a zanimljivo je da je ova odluka CIK-a donesena sa četiri glasa za i jednim glasom protiv.

Prihvaćena je i ostavka Miloša Bukejlovića u Skupštini grada Doboja, a mandat dodijeljen Dejanu Simiću.

CIK BiH na današnjoj sjednici ovjerio je 11 kandidatskih lista koje su predložile pet političkih stranaka i jedna koalicija, dok će konačne liste biti objavljene u službenim glasnicima i na internet stranici CIK-a.