VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Čović: Bošnjaci ponovo izabrali dva člana Predsjedništva BiH

    Čović: Bošnjaci ponovo izabrali dva člana Predsjedništva BiH

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da su Bošnjaci ponovo izabrali dva člana Predsjedništva BiH i da jedan konstitutivni narod nema svog predstavnika.

    “Opet imamo uzurpaciju naše pozicije u Predsjedništvu BiH”, rekao je Čović.

    On smatra da je kandidat HDZ-a Borjana Krišto dobila plebiscitarnu podršku hrvatskog naroda.

    “Tu će sigurno doći još 15.000 ili 20.000 glasova u konačnom prebrojavanju. A onda znači vrlo jasno – da nam je neko uzurpirao to naše pravo. Jasno je da su Bošnjaci dobili dva člana Predsjedništva BiH iznova”, naveo je za TV “Nova” Čović, koji je i predsjednik HNS-a.

    Čović je naveo da kandidat DF-a Željko Komšić nije pobijedio, jer je Krišto dobila potpunu podršku hrvatskog naroda i da je ona “prava pobjednica”, te postavio pitanje ko će zastupati stavove jednog od konstitutivnih naroda.

    On se osvrnuo i na prijedlog hrvatske partije Most da se Komšić proglasi personom non grata i istakao da on lično podržava tu ideju.

    Kmentarišući intervencije Kristijana Šmita, koji je nenajavljeno u nedjelju, 2. oktobra, na dan izbora nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i federalnog Ustava, koje se odnose na funkcionisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH) i način donošenja odluka, Čović je naveo da taj korak vjerovatno omogućava lakše formiranje vlasti.

    “Vjerujem da bismo u naredna dva-tri mjeseca trebali napraviti ključne dogovore partnera. A onda ćemo, naravno, što se tiče pozicije hrvatskog naroda, HDZ-a i HNS-a, do kraja otvoriti pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH”, naveo je Čović.

    Što se tiče intervencije u Izborni zakon BiH, Čović smatra da su za to zaslužni svi koji su stvarali ambijent u BiH da je ona država tri naroda.

    “Kad je u pitanju Hrvatska tu je prije svega predsjednik Vlade Andrej Plenković. Mislim da je uložio enorman napor”, rekao je Čović, koji smatra da nije bilo Plenkovića, ne bi bilo ni takve intervencije posljednja tri-četiri mjeseca.

    Prema privremenim rezultatima, u Predsjedništvu BiH hrvatski narod će predstavljati Željko Komšić, Bošnjake Denis Bećirović, a srpski narod Željka Cvijanović.

  • Prvo obraćanje Stanivukovića nakon izbora – Banjaluka je odbranjena

    Prvo obraćanje Stanivukovića nakon izbora – Banjaluka je odbranjena

    Predsjednik Gradskog odbora PDP u Banjaluci Draško Stanivuković na današnjoj konferenciji za medije rekao je da je ovo njegovo prvo obraćanje nakon izbora.

    Zahvalio se svima koji su izašli na izbore i zahvalio se svima koji su ih podržali na ovogodišnjim izborima.

    Biću lišen bilo kakvim insinuacijama i emocijama. Tek juče smo dobili rezultate za izbornu jedinicu 3 i zato nisam dosad reagovao. Čitava moja kampanja je bila da odbranim Banjaluku – istakao je Stanivuković.

    Dodao je da je Banjaluka i odbranjena.
    – Jelena Trivić je imala najubjedljiviju pobjedu u Banjaluci. Čak 17.000 glasova razlike. Banjaluka je uradila svoj posao. Politika u Banjaluci je bila ispravna – rekao je predsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka Draško Stanivuković.

    Kaže da je u Banjaluci imao najveću podršku kao nosilac liste.

    – Radojičić kada je bio kandidat nije imao ovakvu pojedinačnu podršku – rekao je Stanivuković.

    Imali su, kaže, afirmativnu kampanju.

    – Banjaluka je ostala bastion promjena. Druga poruka je poruka našem narodu. Izbori su prosto takvi da neko mora da pobjedi ili izgubi – istakao je Stanivuković, pa dodao:

    – Principijelno sam zato da se sve treba provjeriti. Svuda gdje su bile primjedbe treba provjeriti. Bila je to izazovna noć, u pola 3 po noći je nestalo struje – rekao je Stanivuković.

    Kaže da je bio sa posmatračima, ne na Trgu. Čuvao je, dodaje, glasove.

    – Uvijek sam bio racionalan i tražićemo od CIK da radi svoj posao – istakao je Stanivuković.

    Stanivuković je prokomentarisao i slavlje PDP na Trgu krajine.

    – Čovjek se mjeri po onome što nauči. Tada smo preuranjeno proglasili pobjedu za gradonačelnika. Rekao sam i posmatračima da ne idu nigdje. Ali 95 odsto je otišlo bespotrebno na slavlje na Trgu. Djelovao sam, opet kažem, racionalno – rekao je Stanivuković.

    Na pitanje novinara, da li smatra da je proglašenje pobjede od strane PDP preuranjeno, izbjegao je odgovor.

  • Centralna izborna komisija izdala naredbe za pravilno utvrđivanje rezultata izbora

    Centralna izborna komisija izdala naredbe za pravilno utvrđivanje rezultata izbora

    Na zahtjev opštinskih i gradskih izbornih komisija, CIK BiH večeras je izdala naredbe za otvaranje vreća u cilju pravilnog objedinjavanja utvrđenih rezultata izbora sa pojedinih biračkih mjesta za različite nivoe vlasti.

    Kako je saopšteno, naredba je izdata za 20 zahtjeva u Zenici, 3 u Vlasenici, 9 u Modriči, 6 u Bužimu, 11 u Doboju, 2 u Trnovu (FBiH), 1 u Ugljeviku, 6 u Starom Gradu Sarajevo, 9 u Konjicu, 1 u Mrkonjić Gradu i 42 u Bosanskoj Krupi.

    Podsjećamo, danas ranije Centralna izborna komisija BiH je izdala naredbu za otvaranje vreća u cilju pravilnog objedinjavanja utvrđenih rezultata za 10 zahtjeva u Doboju, 6 u Širokom Brijegu, 2 u Konjicu, 12 u Zenici, 10 u Foča (RS), 1 u Odžaku, 1 u Orašju, 1 u Čeliću, 4 u Vukosavlju, 5 u Derventi, 3 u Domaljevac-Šamac, 3 u Bužimu, 8 u Srebreniku, 3 u Rudom, 4 u Šamcu, 14 u Srebrenici, 2 u Ribniku, 1 u Oštroj Luci, 4 u Han Pjesku, 1 u Bosanskom Grahovu i 4 u Vitezu.

    Navedenim aktivnostima imaju pravo prisustvovati akreditirani izborni posmatrači.

  • Cvijanovićeva ističe da je cilj dvotrećinska većina i afirmacija uloge Narodne Skupštine

    Cvijanovićeva ističe da je cilj dvotrećinska većina i afirmacija uloge Narodne Skupštine

    Kandidat SNSD za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je večeras da je cilj imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske radi podrške vitalnom interesu Republike Srpske kojeg pokreće srpski član Predsjedništva BiH kako bi se taj veto potvrdio.

    Cvijanovićeva je naglasila da je suština imati mjesto gdje se odlučuje, a to je Narodna skupština Republike Srpske i da se njena uloga afirmiše.

    Prema njenim riječima, kad god se ima veto i sa tim se dođe u Narodnu skupštinu Srpske, to predstavlja ispit političke zrelosti za sve političke subjekte koji su zastupljeni u Skupštini i svi snose odgovornost za svoje političko zastupanje.

    – Sigurna sam i da su rezultati na nivou opozicije dobrim dijelom takvi što su ignorisali institucije Republike Srpske. Zanemarivana je činjenica da su institucije Srpske superiorne u takvoj situaciji – rekla je za RTRS Cvijanovićeva, koja je prema preliminarnim rezultatima pobjednik izbora za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Ona je naglasila da dvije trećine poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske treba da budu sastavljene od odgovornih lica koja razmišljaju o Republici Srpskoj, a ne zato što ih je neko ubijedio da tamo budu ili se formalno nalaze u te dvije trećine.

    – Cilj je imati dvije trećine da se potvrdi nacionalni interes i ja u suštini to doživljavam kao politički pristup nečemu što jeste interes Srpske. Zašto nekog morate umoljavati da bude u te dvije trećine, ako on ima odnos prema tom pitanju i razumije to pitanje bitno za Srpsku i što bi to pitanje moralo da se bazira na ličnom odnosu prema predlagaču – rekla je Cvijanovićeva.

    Podsjetivši da je slušala opoziciju da zbog odnosa prema njoj, Miloradu Dodiku, SNSD, neće podržati takvu temu, Cvijanovićeva je ocijenila takav stav kao besmislen i napomenula da se zbog takvih stavova plaća i politička cijena.

    – Ja kao političar mogu da imam odnos prema temi koji može biti drugačiji, ali ne mogu imati takav odnos prema instituciji koja je tu instanca za odlučivanje. Ne mogu da prihvatim da se lično posmatra to ko je predlagač – naglasila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva smatra i da se spoljna politika BiH mora vratiti u Predsjedništvo BiH, dodajući da su do sada u toj oblasti činjene razne zlupotrebe uzurpiranjem nadležnosti i promovisanjem nečega što je politika jedne partije ili jednog naroda.

  • Dodik: “Idemo zajedno sa HDZ na nivou BiH”

    Dodik: “Idemo zajedno sa HDZ na nivou BiH”

    Republika Srpska će insistirati da ima svog ministra inostranih poslova u BiH i za to ćemo se zalagati u narednom periodu, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Razgovarali smo sa Draganom Čovićem da idemo zajedno sa HDZ na nivou BiH, i da ćemo se pratiti. Sada Hrvatima pripada mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara, a nama pripada mjesto ministra inostranih poslova, i već imamo dogovor sa Draganom Čovićem oko toga dodao je Dodik.

    Poručio je da oni sada biraju, iako će Bošnjaci, kako kaže, sve učiniti da tako ne bude.

    – Mi ne želimo da radimo na štetu Bošnjaka, ali želimo da afirmišemo ono što je danas BiH. Ako su i oni spremni da razgovaramo o tome kako će izgledati BiH, mi smo tu, ili će ostati ovako kako jeste – dodao je on.

    Istakao je da su muslimani sve činili da predstave svoju politiku, kao politiku BiH.

    Dodik je poručio da će naredne četiri godine biti jako izazovne.

    – Ali, mi ćemo nastaviti tamo gdje smo stali. Dešavaće se neke stvari koje će veoma ići na ruku Republici Srpskoj, a to će najbolje pokazati vrijeme koje je pred nama – dodao je on, piše RTRS.

    U novoj vladi članice koalicije, a mjesta će biti ponuđena i drugima
    Kandidat SNSD za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je večeras da će novu vladu Srpske činiti članice koalicije koje su zajedno osvojili više od 60 odsto glasova, ali će biti ponuđena mjesta i nekim drugim političkim strukturama kako bi bilo stvoreno nešto kao koncentraciona vlada.

    – To neće biti moguće sa Igorom Crnatkom, Branislavom Borenovićem ili Jelenom Trivić, ali smatram da u PDP ima prihvatljivih ljudi – rekao je Dodik za RTRS.

    On smatra da je važno da se svi u Srpskoj okupe oko najvažnijih pitanja, ali da nije siguran da se na tom planu može raditi sa liderom SDS-a Mirkom Šarovićem ili predsjednikom PDP-a Branislavom Borenovićem jer je sve “otišlo predaleko”.

    Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH, istakao je da je vlast u Srpskoj sve vrijeme radila na tome da Srpska dočeka jesen u stabilnom stanju, te da će to biti omogućeno uz podršku prijatelja.

    Dodik je naglasio da su predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i on maksimalno afirmisali važnost organa Srpske na nivou BiH. On je istakao da je ulaganje vitalnog nacionalnog interesa njegov pokušaj da se pokaže važnost Narodne skupštine Republike Srpske, te da se pokaže da je to mjesto gdje se donose odluke u ime Republike Srpske.

    – Parlament Republike Srpske je konačno mjesto odluke, i nije važno kakva je ona, kao što je bila posljednja u vezi sa davanjem agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH – rekao je Dodik.

    On je rekao da će Srpska imati stabilne institucije, da će sačuvati mir i stabilnost, da će biti ojačana Republika Srpska.

    – Naša politika će biti u okviru Ustava i sve što bude mimo toga biće osporeno – rekao je Dodik i naglasio da će uraditi sve da opravda povjerenje koje mu je ukazao narod u Srpskoj.

  • Novi rezultati za Parlamentarnu skupštinu BiH

    Prema nešto više od 86,65 odsto obrađenih glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH iz Republike Srpske najviše glasova (31.127) osvojio je Radovan Višković, aktuelni premijer Srpske.

    Višković je bio nosilac liste SNSD za Parlamentarnu skupštinu BiH iz Izborne jedinice dva, a sljedeći njegov stranački kolega koji je osvoji veliki broj glasova je Zoran Tegeltija (29.687), aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

    Potom slijedi Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji se dobio 28.913 glasa.

    Nakon SNSD-a, najveću podršku birača za Parlamentarnu skupštinu BiH iz Republike Srpske, imao je SDS, i to 97.210.

    Iz SDS-a je najviše glasova dobio aktuelni poslanik u Narodnoj skupštini RS, Darko Babalj, i to 19.750 glasova, slijedi Miladin Stanić, šef Kluba poslanika ove partije u NS RS, sa 16.418 glasova, te Mladen Bosić (delegat u Domu naroda BiH), kojem je podršku dalo 16.394 birača.

    PDP je u Republici Srpskoj za Parlamentarnu skupštinu BiH osvojio 60.891 glasova, a najveću podršku birača iz ove partije dobio je Branislav Borenović, predsjednik ove partije sa 26.863 glasa.

    Slijedi lista Nebojše Vukanovića “Za pravdu i red”, koja je osvojila 27.938 glasa, a predvodi je Aleksandar Maletić sa osvojena 3.530 glasova.

    DEMOS je dobio 26.951 glas za PS BiH, a najviše iz ove partije je osvojio Čedomir Stojanović, 11.062 glasa.

    Ujedinjena Srpska osvojila je 21.162 glasova, zatim Socijalistička partija 19.572 i DNS 18.468 glasova.

    U FBiH SDA vodi sa 25 odsto, slijedi Hrvatska koalicija, ispred DF-a
    U Federaciji BiH kandidati SDA za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH osvojili su na opštim izborima najviše glasova 185.299 ili 25,08 odsto, saopštila je danas Centralna izborna komisija BiH nakon obrađenih 2.639 birališta ili 79,54 odsto biračkih mjesta u FBiH.

    Slijede HDZ BiH, HSS, HSP BiH, HKDU, HSPHB i HRAST sa osvojenih 118.040 glasova ili 15,98 odsto, SDP BiH sa osvojenih 97.111 glasova ili 13.14 odsto, te Željko Komšić – za građansku državu – DF/GS 73.409 ili 9,93 odsto.

    “Narod i pravda” osvojili su 60.278 glasova ili 8,16 odsto, a “Naša stranka” 35.301 ili 4,48 odsto glasova.

    Prema podacima CIK-a BiH, ostalo je neobrađenih 679 biračkih mjesta ili 20,46 odsto.

    Važećih listića je bilo 738.901 ili 91,2 odsto, nevažećih praznih listića 42.955 ili 5,30 odsto i nevažećih listića po drugim kriterijumima 28.330 ili 3,5 odsto listića, podaci su CIK-a dana poslije 16.00 časova.

  • SNSD vodi za Narodnu skupštinu RS, ovo su rezultati ostalih stranaka

    SNSD vodi za Narodnu skupštinu RS, ovo su rezultati ostalih stranaka

    Prema podacima Centralne izborne komisije BiH na osnovu 84,01 odsto obrađenih biračkih mjesta za Narodnu skupštinu Republike Srpske ubjedljivo najviše glasova osvojio je SNSD, i to 183.532 ili 35,20 odsto.

    Najviše glasova u SNSD-u je osvojio Vlado Đajić, nosilac liste ove partije u Izbornoj jedinici tri, i to 20.724 glasa, a zatim slijedi Miroslav Bojić, nosilac liste u Izbornoj jedinici dva sa 12.380, te Vojin Mitrović, nosilac liste u Izbornoj jedinici šest koji ima podršku 11.211 birača, te dalje slijede Mladen Ilić, Zoran Stevanović, Luka Petrović, Danijel Jošić, Ljubiša Ćosić i tako dalje.

    Kako se navodi u ovim podacima, SDS je osvojila 80.317 glasova ili 15,40 odsto, dok je za PDP glasalo 50.995 birača ili 9,78 odsto.

    Najviše glasova NSRS ispred SDS-a je osvojio Ljubiša Petrović, nosilac liste ove partije u izbornoj jedinici šest sa 10.623 glasa, Želimir Nešković, 6.623, Marinko Božović 5.455, te Milan Radović sa 4.997 glasova.

    Ispred PDP-a ubjedljivo najviše glasova je dobio gradonačelnik Banjaluke i nosilac liste u Izbornoj jedinici tri Draško Stanivuković koji je osvojio 19.239 glasova, zatim slijedi Nebojša Drinić sa 6.109, Bojan Kresojević 3.619, Mirna Savić Banjac 3.356, Milko Grmuša 3.240 i tako dalje.

    Dalje slijedi Socijalistička partija Petar Đokić-NDP-SNP čija lista je osvojila 31.143 glasa ili 5,97 odsto. Najviše je osvojio lider ove stranke Petar Đokić, i to 3.783 glasa, Srđan Todorović 2.617, te Petko Rankić 2.190 glasa.

    DEMOS je dobio povjerenje 30.641 birača ili 5,88 odsto, a najviše je dobio Aco Stanišić, 5.736 glasova, Milan Dakić je dobio podršku 5.225 birača, a Siniša Mijatović 4.224 glasa. Lider ove partije Nedeljko Čubrilović osvojio je 2.556 glasova.

    Ujedinjena Srpska je dobila podršku 28.055 birača ili 5,38 odsto, a najviše je osvojio Kostadin Vasić, i to 3.516.

    Lista Nebojše Vukanovića “Za pravdu i red” osvojila je 26.189 glasova ili 5,02 odsto, a Vukanović je zadobio povjerenje 4.464 glasa.

    Prema ovim rezultatima, DNS je sakupio 24.314 glasova ili 4,66 odsto, a Pokret za državu 22.084, ili 4,24 odsto. Najviše iz ove partije je dobio Milenko Zupur sa 2.044.

    Pokret za državu je osvojio 22.084 glasa, a najviše je dobio Ramiz Salkić sa 3.542 glasa.

    NPS-DARKO BANjAC-PUS-PRVA SDS je na osnovu 84,01 odsto imala

    18.085 glasova ili 3,47 odsto, a najviše je dobio Banjac, i imao podršku 4.358 birača.

    SPS Gorana Selaka osvoijla je 16.081 ili 3,08 odsto, a najviše je dobio Dragutin Škrebić sa 2.189 glasova.

  • Političari nezadovoljni Šmitom, izmjene napravile pometnju

    Političari nezadovoljni Šmitom, izmjene napravile pometnju

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske u izbornoj noći nametnuo je izmjene izbornog zakona, ali i Ustav FBiH koje su dugo gušile političke procese u BiH.
    Sudeći prema prvim reakcijama niko od političkih aktera nije zadovoljan.

    Političari iz Sarajeva su poručili da je Šmit dao više prostora HDZ kroz povećanje broja delegata u Dom naroda, odnosno dizanjem praga na 11 potrebnih glasova za donošenje odluke u Klubu jednog naroda, prenosi Kliks.

    S druge strane iz HDZ takođe nisu zadovoljni te ove izmjene nazivaju kozemtičkim.

    Šta je Šmit uradio
    – Dom naroda sada će imati 80 delegata, umjesto dosadašnjih 56. Klubovi konstitutivnih naroda sada će imati po 23, umjesto po 17 delegata.

    – Prvi put će i Ostalih iz svih kantona biti predstavljeni u Domu naroda jer se broj delegata u Klubu Ostalih sa 7 povećava na 11. Na ovaj način Šmit je pokušao “riješiti” pitanje iz presude “Ljubić”.

    – Dati su rokovi i sada kantonalne skupštine ni po Ustavu FBiH neće moći blokirati delegiranje delegata u Dom naroda. Ukoliko to budu radili, CIK će popuniti nedostajuće delegate.

    Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH takođe je dat rok, pa će za nominovanje kandidata prvo biti potrebno 11 glasova u svakom klubu. Ukoliko se to ne dogodi onda će u narednom krugu u roku od nešto više od mjesec dana biti potrebno sedam glasova, a nakon 55 dana biće potrebna svega četiri glasa.

    Skraćen je, odnosno ograničen set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa.

    Ustavni sud FBiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interes aiz reda sudija tog suda

    Odluka o izmjeni Izbornog zakona BiH
    Izmjenom izbornog zakona više nije stranka, kao što je HDZ u prošlom mandatu, neće moći blokirati formiranje vlade u FBiH. Kako? Šmitovom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda FBiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa 7 na 11, sada je za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku, odnosno polovina glasova u svakom klubu naroda.

    Ukoliko klubovi u roku od 30 dana ne predlože kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH, onda će za predlaganje kandidata biti potrebno sedam ruku u svakom klubu.

    Ukoliko i to ne bud edovoljno, onda je nakon 50 dana dovoljno da četiri delegata u svakom klubu predlože kandidate. Time je faktički onemogućeno da bilo ko blokira formiranje vlasti u FBiH.

    Predstavnički dom ima rok od 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda.

    Kada je riječ o broju delegata iz kantona Šmit je istakao slijedeće:

    Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno sa liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.

    Ukoliko neka kantonalna skupština ne imenuje delegate u predviđenom roku, onda će Dom naroda iz skupština određenog kantona popuniti CIK svojom odlukom.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popuniće nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

    Šmitovi amandmani na Ustav Federacije BiH
    Prvi amandman koji je Šmit uvrstio kao sastavni dio Ustava FBiH je obaveza na međusobnu saradnju, koordinaciju i dogovor između kantona i Federacije BiH. To se prije svega može odnositi na popunjavanje Doma naroda te bi odbijanje kantona da imenuju delegate u Dom naroda predstavljalo i kršenje Ustav FBiH.

    Novi amandman je i povećanje broja delegata sa 56 na 80.

    Sastavni dio Ustava FBiH je i definicija: “Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. Domu naroda biće najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.

    Dakle sada je i delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona ustavna obaveza.

    Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora.

    Izuzetno važna promjena se odnosi na rokove za donošenje zakona.

    Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.

    Ovo bi trebalo značajno ubrzati proces rada Parlamenta FBiH jer je do sada bio slučaj da pojedini zakoni budu u ladicama rukovodstva nekog doma i godinama čekaju na usvajanje ili odbijanje.

    Šmit je ograničio i pitanje vitalnog nacionalnog interesa
    Naime, dosadašnjim članovima u Ustavu FBiH 2/3 kluba nekog od konstitutivnih naroda moglo je pokrenuti pitanja vitalnog nacionalnog interesa za bilo koje pitanje, jer je u Ustavu FBiH pored jasnih odredbi šta je to vitalni interes, postojala i ona opća koja je glasila da je vitalni interes: …” i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”.

    Šmit je sada izbrisao tu odredbu te se više ne može zloupotrebljavati.
    Ipak, u narednom amandmanu je naglašeno da ukoliko dvije trećine svakog kluba izglasaju da je neki zakon, akt ili propis od vitalnog interesa na osnovu gore definisanih vitalnih interesa, Dom naroda će taj zakon ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

    Za izbor delegata u Dom naroda koristi se popis iz 2013. godine
    Prva tumačenja su da će ove izmjene i dalje garantovati vlast HDZ-u, ali je i dalje sve na izbornim rezultatima i suština je što HDZ ima najviše glasova od svih hrvatskih stranaka i ima najbolju startnu poziciju u svim pregovorima. Odluka je nametnuta i biće objavljena u Službenom listu.

  • Šarović podnosi ostavku?

    Šarović podnosi ostavku?

    Željka Cvijanović ubjedljivo je slavila u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH osvojila najviše 275.175 glasova ili 52,87 odsto, preliminarni su i nepotpuni podaci koje je objavila Centralna izborna komisija BiH nakon obrađenih 1.911 ili 85,35 odsto u Republici Srpskoj.

    Nakon poraza, oglasio se i kandidat SDS-a za člana Predsjedništva, Mirko Šarović.

    Govorio je i o ostavci na mjestu predsjednika stranke.

    “Mi smo demokratska stranka, imamo dovoljno vremena, da vidimo kojim putem ćemo nastaviti. Ne vidim bilo šta sporno, nije to pitanje ovdje danas u fokusu na bilo koji način. Ovo je izborna noć. Nezadovoljni smo rezultatom za ovaj nivo, očekivali smo pobjedu za člana Predsjedništva. Slijedi nam dosta posla, uključujući dalje perspektive stranke i nas pojedinačno. To zavisi i od implementacije rezultata, od izvršne vlasti. Biće vremena za to, nećemo čekati dugo”, rekao je Šarović.

  • Čubrilović: Međunarodna zajednica da prestane BiH posmatrati kao eksperiment

    Čubrilović: Međunarodna zajednica da prestane BiH posmatrati kao eksperiment

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da od međunarodne zajednice očekuje da prestane da BiH posmatra kao eksperiment i poligon na kojem mogu da eksperimentišu trećerazredni političari iz drugih zemalja i ovdje dolaze sa jasnom porukom da nemaju ozbiljne namjere.

    “Kako drugačije protumačiti jučerašnje odluke. Ako je tačno da se ulazi u izmjene Ustava, što ni po kom osnovu Šmit nema prava, onda vidimo gdje se nalazimo”, rekao je Čubrilović.

    Čubrilović, koji je i predsjednik DEMOS-a, kaže da od Kristijana Šmita ne očekuje ništa.

    Čubrilović je naveo da od međunarodne zajednice očekuje da domaćim političarima kojima je narod dao povjerenje, a ne nametnutima, prepusti vođenje zemlje.

    Šmit je sinoć, neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta na opštim izborima u BiH, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i u Ustav Federacije BiH, kako je navedeno, unio zahtjev za obaveznu saradnju.

    U pisanoj izjavi Šmita objavljenoj na stranici OHR-a navodi se da je ovom odlukom povećan broj delegata u Domu naroda FBiH, a prvi put ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u ovom domu.