Kategorija: Politika

Savjetnik predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić smatra da nenajavljena posjeta ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković Maldivima predstavlja nevjerovatno odsustvo realnosti i pristojnosti, a pokazuje i njenu samoživost.

“Za takav potez, čovjek zaista treba da bude prije svega izuzetno drzak i samoživ, i da ga apsolutno nije briga koliko je neumjesno i neukusno to što radi”, rekla je Babićeva Srni.

Ona je istakla da su to porodično turističko putovanje platili građani BiH.

Prema njenim riječima, ova posjeta sigurno nije bila potrebna, jer se zna da je bilo poziva na neke sastanke i konferencije u ovom periodu kojima se Turkovićeva nije odazvala jer te destinacije nisu bile dovoljno egzotične.

“Dakle, princip koji je presudio za ovu posjetu jeste `daj da iskoristim dok još mogu, jer mi se ovakva prilika, da odem tamo o tuđem trošku, nikad više neće ukazati”, zaključila je Trišić Babić.

Ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković posjetila je Maldive, o čemu ministarstvo kojem je na čelu nije objavilo ni najavu niti saopštenje iako se sastala sa predsjednikom ove zemlje Ibrahimom Mohamedom Solihom

Bisera Turković, ministar spoljnih poslova BiH u tehničkom mandatu, nastavlja sa svojim putovanjima, samo što o tome ne obavještava javnost redovno kao nekada.

Tako je Turkovićeva nakon Katara odlučila da posjeti i Maldive.

Tamo ju je dočekao predsjednik Ibrahima Mohameda Soliha.

“U zaključku, predsjednik Solih i Turković izrazili su obostrano opredjeljenje za nastavak zajedničkog rada za opšte dobro obje zemlje. Maldivi su uspostavili diplomatske odnose sa Bosnom i Hercegovinom 27. januara 1997. godine”, navodi se na sajtu predjednika Maldiva, za razliku od zvaničnog sajta Ministarstva spoljnih poslova na kojem nema ni riječi o ovom sastanku.

Podsjećamo, Turkovićeva, koja je u tehničkom mandatu, i koja sasvim sigurno neće zadržati poziciju u Savjetu ministara, nedavno je boravila i u Kataru.

Priliku je iskoristila da gleda utakmice Svjetskog prvenstva, a našla se na meti podsmjeha mnogih medija u regionu jer je sa šalom BiH oko vrata, kako su naveli, “navijala za reprezentaciju koja se nije plasirala na Mundijal”.

Turkovićeva je tokom mandata mnogo puta koritikovana zbog brojnih putovanja od kojih BiH nije imala nikakve koristi. Tako je u martu prošle godine ismijavana i na društvenim mrežama uz tvrdnje da je jedina korist koju je za zemlju obezbijedila bila donacija od Saudijske Arabije u vidu 50 tona datula.

“Kad nema vakcina nek ima hurmi. Aferim Bisera”, “E sad kad cijeli region poleti u BiH po hurme”, bili su samo neki od komentara tada.

Prema najavama nove koalicije na nivou BiH, novi Savjet ministara bi trebalo da bude formiran do Nove godine, tako da ćemo sasvim sigurno u narednih 10-ak dana vidjeti Biseru na još nekom putovanju. Ostaje samo da vidimo, koja je to naredna destinacija koju će građani platiti Turkovićevoj.

Modernizacija Oružanih snaga BiH, blagovremeno usvajanje i provođenje godišnjih programa reformi, rješavanje pitanja državne imovine u skladu sa Ustavom BiH.

Ovo su samo neki od dijelova koji postoje u sporazumu o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH, a nema ih u sporazumu o formiranju vlasti na nivou BiH. Mada bi blo logičnije, jer se radi o pitanjima od interesa i nadležnosti BiH. Mada se sa federalne strane radi o istim strankama potpisnicima HDZ BiH i stranke “Osmorke”. Za nivo BiH tu je još i SNSD, plus njihovi koalicioni partneri.

Takođe, za nivo FBiH stranke su se obavezale na smanjenje poreskog opterećenja rada, kao i uvođenje poreskih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unapređenja uslova rada, na reformi cjelokupnoga javnog RTV sistema BiH i FBiH…

Izmjena Izbornog zakona
Tih odredaba tako konkretno takođe nema u Smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za period 2022.-2026. godina. Dokumenti imaju identičan naziv i mnogo su mišljenja da im je i sadržaj identičan.

Ovo su samo neki od dijelova koji postoje u sporazumu o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH, a nema ih u sporazumu o formiranju vlasti na nivou BiH. Mada bi blo logičnije, jer se radi o pitanjima od interesa i nadležnosti BiH. Mada se sa federalne strane radi o istim strankama potpisnicima HDZ BiH i stranke “Osmorke”. Za nivo BiH tu je još i SNSD, plus njihovi koalicioni partneri.

Takođe, za nivo FBiH stranke su se obavezale na smanjenje poreskog opterećenja rada, kao i uvođenje poreskih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unapređenja uslova rada, na reformi cjelokupnoga javnog RTV sistema BiH i FBiH…

Izmjena Izbornog zakona
Tih odredaba tako konkretno takođe nema u Smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za period 2022.-2026. godina. Dokumenti imaju identičan naziv i mnogo su mišljenja da im je i sadržaj identičan.

Recimo, u federalnom sporazumu potpisana je obaveza poštovanja preuzetih obaveza i nastavak aktivnosti u primjeni programa reformi i saradnje s NATO savezom i njegovim članicama, dok se NATO u sporazumu za nivo BiH uopšte ne pominje. Kao ni MAP ni Program reformi, osim ako to nije podvedeno pod uopštenu formulaciju u preambuli „nastavak saradnje sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti“.

Međutim, tri poglavlja, istina drugačije formulisana i u različitom obimu, nalaza se u oba sporazuma. To su izborno zakonodavstvo, reforma pravosuđa i reforma bezbjednosno-obavještajnog sistema.

SNSD, HDZ i “Osmorka” obavezali su se da će najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima izmijeniti Izborni zakon BiH i na ograničenu izmjenu Ustava BiH, s ciljem poštovanja odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Odnosno, provesti reforme koje će zaštititi kolektivna i individualna prava građana.

– Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su da izvrše cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – piše u potpisanim Smjernicama.

Kada je riječ o obavještajnoj reformi, navodi se da je cilj „potpuna depolitizacija i profesionalizacija“ kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba sistema u političke i druge svrhe.

Budžet
Sporazum za nivo BiH, koji je na Tviteru objavio lider SNSD i predsjednik RS, Milorad Dodik, na prvo mjesto stavlja evropske integracije, odnosno punopravno članstvo BiH u EU kao konačan cilj. Uz poštovanje ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti.

Na drugom mjestu je brzo usvajanje budžeta institucija BiH, odmah po formiranju Savjeta ministara BiH. Obećavaju da će brzo usvajanje budžeta biti opšti princip funkcionisanja vlasti, što do sada nije bio slučaj, jer je BiH uglavnom bila na privremenom finansiranju.

U ekonomskom dijelu još se obećavaju mjere s ciljem ublažavanja ekonomske krize u BiH i pomoći privredi, kao i „transparentno informisanje o investicijama“. Tu su još i zaštita domaće proizvodnje, olakšavanje izvoza, te namjera da diplome stečene u akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne u EU.

Inače, u preambuli ovog sporazuma pominju se konstitutivni narodi i svi ostali građani. Riječ konstitutivnost je (bila) kost u grlu DF i još nekim „građanskim“ strankama koje su sada dio “Osmorke”.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je ovaj sporazum, kako su i najavili njegovi potpisnici, ostavio po strani sva teška pitanja i mučne odluke u BiH, kako bi se riješile lakše stvari.

– Da li je moguće stavljanjem po strani riješiti ono što opterećuje BiH i da li uklanjanje SDA kao „remetilačkog faktora“ iz vlasti znači konačnu pobjedu optimizma nad pesimizmom? Bojim se, teško – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Ustupak SNSD-u
Podsjeća da su “Osmorka” i HDZ potpisali 29. novembra sporazum u kojem je kao smjernica broj jedan bila „euroatlantske integracije“, koja je u konačnom sporazumu svih aktera redukovana na „evropske integracije“.

– Jasno je da je riječ o ustupku SNSD-u i stavljanju pod tepih odnosa prema NATO, pri čemu ne znamo kako će se u praktičnom funkcionisanju vlasti riješiti ovo ignorisanje NATO puta, da li odustajanjem ili nastavkom reformi, koje se i rade u kontinuitetu, samo se drugačije označavaju – pita se ona.

Kako kaže, zanimljivo je da se kod izmjene Ustava poziva na Odluku Ustavnog suda BiH, što se može čitati kao nastojanje da se provede “presuda Ljubić”.

– Ostaje upitno šta sa presudom Ustavnog suda po zahtjevu Željka Komšića, a koja se odnosi na izbor (pot)predsjednika FBiH i RS. Rekla bih generalno da sporazum ima jako punih opštih mjesta, načelne saglasnosti, što može u konkretizaciji značiti veliki zastoj. Šta znači reforma pravosuđa po ko zna koji put, iako je većina ovih aktera u istima učestvovala decenijama? Znači li depolitizacija i profesionalizacija obavještajnog sektora stavljanje pod šapu istog, samo pod nekim drugim političkim i partijskim okriljem? Mislim da se u objavljenom sporazumu ne može pročitati u čemu je kvaka koja nije javno objavljena. Akteri su suviše fini, optimistični, da bi nas u ovom trenutku opterećivali mračnom stranom istog. Iako su osporavali da im je cilj podjela resora, stiče se utisak da je to dio koji će najlakše funkcionisati, bez obzira na ranije apetite. Kao da se vidi ko gdje želi da ima kontrolu – zaključuje Tanja Topić.

Mandati istekli prije godinu, dvije, tri čak i više, a direktori i dalje u foteljama agencija, direkcija, instituta na nivou BiH. Najviše takvih je u bezbjednosnom sektoru. Zanimljivo je i da su većina njih kadrovi SDS, PDP i SDA-a, stranaka koje su bile u koaliciji na nivou BiH, što je i doprinijelo zaštićenom statusu pojedinih direktora.

Tako je još u maju ove godine mandat istekao Zoranu Galiću, direktoru Granične policije BiH i Mirsadu Viliću, direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ali odstupili nisu. Na čelu Službe za poslove sa strancima BiH je od 2015. godine Slobodan Ujić, mandat mu je istekao prije dvije godine, ali funkciju i dalje obavlja. Agenciju za policiijsku podršku Husein Nanić trebao je da napusti u oktobru prošle godine, ali nije. Sa funkcije nije planirao ni direktor OBA-e Osman Mehmedagić. Ni pritvor, krivične prijave, afera sa diplomom nisu ga naveli da odstupi, ali sada će morati. Mnogo nije mogla da uradni ni Komisija za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH.

“Ipak se ona pokazala nemoćna, zato što je na čelu te komisije bio čovjek iz SDA-a koji je svesrdno branio interese ljudi koje je SDA tamo postavila. Zato nam se i događa da protiv direktora OBA-e imamo nekoliko krivičnih prijava, da se vode stalni procesi protiv njega, da znamo da su mnogi prisluškivani po nalogu SDA. Znamo šta se dešava sve u tom sektoru, ali niko nije mogao da pomakne, jer jednsotavno isntitucije su se odvojile od sistema i tako su funkcionisale”, rekla je Dušanka Majkić, bivši član Komisije za odbranu i bezbjednost BiH.

Prošle godine mandat je istekao direktorima Instituta za intelektualno vlasništvo, Instituta za mjeriteljstvo, Agencije za predškolsko , osnvno i srednje obrazovanje, Regulatornog odbora Željeznica. Tu su i neke istitucije za koje rijetko ko zna poput Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost, Direkcije za ekonomsko planiranje, međutim, direktore imaju i to iste duže nego što je planirano. Od plana je odstupio i PDP-ov Aleksandar Zolak. Iako mu je krajem marta istekao mandat, fotelju prvog čovjek Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, još nije napustio. Takvoj praksi treba se stati u kraj izmjenama Zakona o upravi BiH, kažu pravnici.

“Oni su možemo slobodno reći kao da su u mandatu. Oni vrše sve one dužnosti koje su mu bile povjerene dok ne bude imenovano drugo lice. Ja, koliiko to tumačim, smatram da bi njemu istekom mandata trebao da preuzme ili zamjenik, najčešće je i zamjenik mandatom vezan za samog rukovodioca, tako da tu slboodno možemo reći da imamo pravni vakum”, rekao je Milan Petković, advokat.

Uvijek onaj koji imenuje određena lica bilo da je to Savjet ministara, ili su to određeena ministasrtva, mora da vodi računa i po službenoj dužnosti o isteku mandata pojeidnih rukovodilaca te da se na vrijeme, prije isteka raspiše konkurs za izbor novoga rukovodioca. To se često na nivou BiH nije dešavalo.

Sanja Vulić, poslanik SNSD u Parlamentu BiH kaže da je ovakva situacija ne čudi i da je u BiH, sve moguće. Ali, tome će se stati u kraj, poručuje Vulić.

“Sve je to zahvaljujući neraskidivoj ljubavi SDA, SDS i PDP-a. Ono što će svakako biti zadatak SNSD-a i novih partnera u zajedničkim institucijama jeste imenovanje novih kadrova na svim tim pozicijama koje su doavn trebale da budu zauzete od strane nekih novih ljudi koji će obavljati svoj posao u skaldu sa zakonom i propisima”, rekla je Sanja Vulić, poslanik SNSD u Parlamentu BiH.

Izvještaji o radu sa adresa na kojima su u isteklim direktorskim mandatima sjedili kadrovi SDA, SDS, i PDP-a, često je bio slučaj, nisu ni stizali pred poslanike u komisije Parlamenta BiH. Šta je i kako rađeno, da li je bilo malverazcija i zloupotreba, ostaće nepoznanica, dok u fotelje ne zasjednu neki novi direktori, upravni i nadzorni odbori iz koalicije SNSD-a, HDZ-a i stranaka osmorke.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je Srni da je značajno to što će centralna proslava 9. januara – Dana Republike Srpske iduće godine biti održana u Istočnom Sarajevu jer su u svim opštinama u sastavu tog grada stvarani Republika Srpska i njene prve institucije.

“Na inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je ujedno i predsjednik Odbora za proslavu Dana Republike Srpske, iduće godine svečani defile organizujemo u Istočnom Sarajevu”, naglasio je Ćosić.

On smatra da je i ranije centralna proslava trebalo da se održava u ovom gradu.

Ćosić je rekao da će svečana akdemija povodom Dana Republike biti održana u Banjaluci, a u Istočnom Sarajevu svečani defile, koji je ranijih godina organizovan na banjalučkim ulicama.

On je dodao da će u okviru obilježavanja Dana Republike biti održan i koncert Policijskog orkestra, te položeni vijenci na Vojničkom spomen-groblju Mali Zejtinlik na Sokocu.

Republika Srpska osnovana je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH, nakon što su preglasani u ključnim pitanjima koja su se ticala opstanka Jugoslavije i nakon što su pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali konstitutivni status.