VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Lideri opozicije na Trgu poručili da se pita samo narod

    Lideri opozicije na Trgu poručili da se pita samo narod

    Novi protest opozicionih stranaka iz Republike Srpske održava se u Banjaluci zbog, kako su ranije naveli, brojnih neregularnosti na nedavno održanim Opštim izborima.

    Protest je počeo u 18 časova, a u parku Mladen Stojanović okupilo se nekoliko hiljada ljudi gdje su ih lideri opozicije pozvali u šetnju do Trga Krajine.

    Organizatori skupa pozvali su okupljene da budu mirni, poručujući da ih je ovaj put više i da će svaki naredni put biti tako.

    Takođe, istakli su i da od borbe za poštene izbore neće odustati te da će nastaviti da protestvuju.

    “Niko ne može pobijediti narod. Naš predsjednik je Jelena Trivić”, rekao je Branislav Borenović, lider PDP-a, prije protestne šetnje.

    Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS-a, rekao je na Trgu Krajine da ovaj put vlast neće pokrasti glasove.

    “Smiješno je ovih dana gledati kako se izvlače, a uhvatili smo ih u krađi”, rekao je Radović.

    On je rekao da vlast ide po svijetu i traže ko će im čestitati, ali da se niko od njih ne pita, već samo narod.

    “Oni kradu volju naroda. Večeras smo jači i na vašim krilima otjeraćemo ih u političku istoriju”, poručio je Radović okupljenima ističući da neće odustati od borbe.

  • Šmit o državnoj imovini Republike Srpske

    Šmit o državnoj imovini Republike Srpske

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH izjavio je danas da je razgovarao sa predsjednikom Srbije o teritorijalnom integritetu BiH i o izjavama političara iz Republike Srpske, koje se “odnose na autonomiju entiteta RS u BiH”.

    Vučić ima potpuno drugačije mišljenje od Dodika. Dodik i Putin slično razmišljaju – rekao je Šmit za sarajevsku televiziju Face TV navodeći da je sa Vučićem razgovarao u subotu.

    On je dodao da će “uskoro uraditi nešto u vezi s državnom imovinom, što će se odnositi na RS“, jer će i RS biti dio EU integracija.

    – Predlažem Dodiku da se vrati u period kada smo intenzivno sarađivali – naglasio je i dodao da svi još ne znaju kakav će biti izborni rezultat u RS.

    Dodao je da ima povjerenje u Centralnu izbornu komisiju (CIK), koja zajedno sa nadležnim institucijama treba da provjeri izborne krađe.

    – Uzdržan sam, jer imam puno povjerenje u CIK. Ne moram da koristim bonska ovlašćenja kada su pitanju izborne krađe. Neka (opozicioni kandidat za predsjednika RS) Jelena Trivić i ostali traže ponovno brojanje glasova – rekao je Šmit.

    Šmit je rekao da u BiH postoji briga i zbog uticaja zvanične Moskve, što kako je ocijenio, otvara pitanje u kom smjeru se ide kada su u pitanju evropske integracije i bezbjednost.

    – To su pitanja, ali neću sada govoriti o svim detaljima – naveo je Šmit.

    Šmit je naglasio da susjedne zemlje, Srbija i Hrvatska igraju važnu ulogu kada je u pitanju BiH, kao i Turska.

    – Nije riječ samo o tome da se dogovore Sarajevo i Banjaluka. Moramo imati i podršku Evropske unije i to je, u stvari, ta suština tih razgovora i diskusija – kazao je Šmit, dodavši da je optimista kada je riječ o kretanju stvari u BiH u razumnom smjeru.

    Upitan o izmjenama Izbornog zakona u BiH i ustavnim promjenama u Federaciji BiH, koje je nametnuo na dan izbora, visoki predstavnik je odgovorio da se njegova odluka “ne može mjeriti kao dobra ili loša”.

    – Sačekajte efekte. Nijedna stranka od mene nije zvanično tražila da nametnem izmjene Izbornog zakona BiH. Jedino mi je bilo bitno da izađemo iz blokade institucija – kazao je, prenosi N1.

    Na pitanje da li je nametnutim izmenama Izbornog zakona za Federaciju BiH “dao ključ u ruke Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH i tako manjinskoj stranci dao da vlada nad većinom”, visoki predstavnik je odgovorio da to “nije tako doživio”.

    – Hrvati su konstitutivni narod i alergični su na to da im se kaže da su manjina. Ne smijemo dopustiti da dođe do podjele Federacije BiH na bilo koji način. Oni koji govore o trećem entitetu ne smiju da dobiju bilo kakvu podršku – ocijenio je on.

    Na konstataciju da nije visoki predstavnik u Republici Srpskoj, već samo u Federaciji BiH i da ga Dodik “vrijeđa i ismijava”, Šmit je odgovorio “ko se poslednji smije, najslađe se smije”.

    – Dodik mora da zna da svi oko njega entitet Republiku Srpsku poštuju, ali to je dio BiH – kazao je on.

  • Čović o formiranju vlasti: Partneri će nam biti legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka

    Čović o formiranju vlasti: Partneri će nam biti legitimni predstavnici Srba i Bošnjaka

    Vlast na svim nivoima u BiH gdje su prisutni predstavnici HDZ-a BiH i HNS-a neće ni teoretski biti moguće formirati bez njih, rekao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u intervjuu za Anadoliju.
    Uvjeren je da niko u BiH i ne razmišlja na način da zaobiđe HDZ BiH u formiranju vlasti, jer, kako dodaje, to bi bilo gubljenje vremena.
    -Ono što je najvažnije, HDZ BiH će tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti hitno vlast na svim nivoima kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata – naglasio je Čović.

    Kaže da će partneri HDZ-u BiH u formiranju vlasti u BiH biti prije svega onaj ko pobijedi u apsolutnom iznosu svih brojki i tih kockica koje se slažu, pošto su specifični izbori.

    – Imamo kantonalni, entitetski i nivo BiH, pa potom izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere Kristijana Šmita. Onaj ko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, ko god da jeste. A, onda, prva obveza je razgovarati upravo sa tim ljudima. Zbog toga mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem iduće sedmice, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces – istakao je Čović.

    Dodao je da je bilo mnogo kontakata i različitih vizija, „pogotovo iz uslovno rečeno, političkog Sarajeva“.

    – Oni vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvaliteta u parlamentima, prije svega, mislim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na nivou entiteta. Čini mi se da je u Republici Srpskoj nešto jasnija situacija kada su politike u pitanju, odnosno stranke. I oko člana Predsjedništva iz Srpske je završena stvar, a što se tiče predsjednika Srpske, mislim da je to, također, manje-više jasno. Sada, kada budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja – istakao je Čović.

    Čović tvrdi kako se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine.

    Dodaje da će ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, „ali ne nešto nametnuto od Šmita ili nekog drugog“.

    – Mi to moramo uraditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako trebamo nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to takođe trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada uz to ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU. Onda ste u jednom drugom statusu potpuno. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno sa izgradnjom vlasti – Savjeta ministara BiH, našeg predsjedavajućeg Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu. Da nam se ne može desiti da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle – navodi Čović i napominje da je više zakona bilo u proceduri kroz različite klubove ili pojedince koji su ih predlagali u Parlamentarnoj skupštini BiH nego što ih je predlagao Savjet ministara BiH.

    Iznio je i stav o tome šta misli o izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit u izbornoj noći, 2. oktobra, te činjenici da je upitno kako će se popuniti Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, zatim izabrati delegati ostalih iz svih kantona, odnosno postoji li opasnost da mali dio kantona izabere cijeli Dom naroda Parlamenta FBiH.

    -To je problem sam po sebi. Međutim, kada sve Saberem, Šmit je povukao potez za koji sam mu ja zahvalio kada smo razgovarali uoči nametanja tog rješenja. To smo mi trebali uraditi. Rješenja su jednostavna. Sada mi možemo raspravljati da li je trebalo dizati brojku sa 17 na 23, ima li ikakve racionalnosti za takvo nešto. Ali su to brojevi koji se pojavljuju u pregovorima u Neumu. To je upravo jedna populacija sarajevske politike tražila, da na taj način iznađemo rješenja da svaki kanton daje bar jednog predstavnika. Inače, klubovi naroda, Klub Bošnjaka, Klub Srba i ostalih su prije svega kalkulacija bošnjačke politike. I onda se pokušala ta kalkulacija prenijeti na Klub Hrvata. To je ona famozna trećina ili šest poslanika. Vidjeli smo i kako se to sada radilo. Mislim da smo s te strane oslobodili se tog pritiska ovim nametnutim rješenjima bar kratkoročno – ističe Čović.

    Bez obzira na navedene poteškoće, on je uvjeren da će vrlo brzo, dok budu dogovarali novu vlast, imati rješenja popunjavanju i formiranju domova naroda.

    -Postoji realan problem Kluba Srba. Nismo ga mogli popuniti ni do sada na broju 17, a nekada smo dolazili i do polovine toga, a sada hoćemo na 23. To su stvari koje ćemo morati rješavati u hodu. Uvjeren sam da ćemo mi čitav Izborni zakon BiH promijeniti u koji će biti ugrađeno i Predsjedništvo BiH. To je moja jedina zamjerka visokom predstavniku. Rekao sam mu – je li moguć da vi opet predlažete nešto, a da niste ugradili i člana Predsjedništva BiH. Je li moguće da ćete opet dozvoliti da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva BiH? Jer, ako imamo hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda bi bilo logično da ga biraju dominantno predstavnici hrvatskog naroda. Naravno, isto mislim i za druga dva. Te stvari ćemo morati urediti. Ali, to moramo mi uraditi -, ističe Čović.

    Podvukao je da se Izborni zakon BiH se mijenja u Parlamentarnoj skupštini , a smatra da je potrebno imati parlamentarnu većinu koja će u Predstavničkom domu taj posao moći završiti do kraja ove godine.

    -Moraćemo imati ta partnerstva koja će garantovati da bar za Izborni zakona BiH postoji natpolovična većina u klubu jednog, drugog i trećeg naroda. U Predstavničkom domu trebaće imati većinu koja će garantovati da ćemo mi do kraja godine taj posao završiti i da se više nikada tim pitanjem ne bavimo. Ostavićemo ga po strani, a bavićemo se ovim pitanjima pravne države, bezbjednosti, ekonomije, socijalnog stanja, odnosno kako zaštititi ogroman broj ljudi koji su danas ovisni o nekoj pomoći djelovanjem države i naravno onih koji žele ubrzani evropski put. To je to partnerstvo koje možemo iscrpiti iz legitimnog predstavljanja i koje ugraditi u međusobne ugovore koje ćemo ponuditi strancima. Ko nije spreman usvojiti bidžet FBiH i na nivou BiH do kraja godine, šta ću sa njim sjediti -poručuje Čović.

    Spoljna politika
    Govorio je i o važnosti odnosa BiH, prvenstveno sa susjednim državama.

    -Lično sam imao odličnu komunikaciju i sa Hrvatskom i sa Srbijom i sa Crnom Gorom kao prvim susjedima. Otežava nam vidno odnos te tri države između sebe. Hrvatska i Srbija nisu uspjele napraviti ono što je trebalo za potrebe BiH, a to je primarno njihova dobra saradnja. Kada imate između njih problem, onda je jasno da se on odražava na populaciju koja živi ovdje u BiH, bez obzira na to da li je to srpski ili hrvatski narod – smatra on.

    Dodao je i da ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković ne može otići u svijet i izgovoriti ono što misli porodica Izetbegović, SDA, pa i bošnjački narod.

    -To mora biti politika BiH. Mi moramo usvojiti, osim onog strateškog dokumenta spoljne politike, i zakon o spoljna politici. Eto neće više biti Bisera Turković, sada će doći neki Hrvat ili Srbin i šta će biti, hoće li oni slušati nekoga, neku porodicu, pa neku stranku. Naravno da se tada sramotimo u očima onih koji prate ono što mi radimo – naglasio je Čović.

    Smatra da smo zbog toga došli na dno u jugoistočnoj Europi.

    -Ako je rat u Ukrajini agresija, onda to mora biti stav BiH, a ne pojedinca u BiH, da se mi onda utrkujemo da sam ja proruski, da je neko proturski čovjek ili neko nečiji čovjek. Ako želimo u EU, onda spoljnu politiku trebamo usaglasiti s EU. Ako je to naš budući dom, poveznica, asocijacija koju želimo, onda to moramo slijediti. I ako je to agresija, onda to mora biti agresija, ako su sankcije, onda moraju biti sankcije. To su stvari koje mi još nismo razlučili kada je u pitanju vođenje vanjske politike. Nego koristimo od trenutka do trenutka – doao je.

    Komšić
    Govoreći o novom/starom hrvatskom članu Predsjedništva BiH, koji je inače i predsjednik DF-a Željku Komšiću kazao je da DF i osoba koja je predvodi protekle četiri godine nisu nikada bili u mogućnosti da se snjim sretnu samo zbog toga što je Komšić uzurpirao pravo jednom narodu.

    -Poštujem ljude koji zagovaraju koncept građanske države, pa ćemo sjesti za sto pa ćemo vidjeti kako napraviti taj koncept. Ali, ako vam Ustav kaže da imate neke odnose, a vi ih pokušavate promijeniti, a govorite da poštujete Ustav, onda to baš jedno sa drugim ne ide. U čemu je onda razlika između trećeg entiteta ili podjele države koju zagovara (lider SNSD-a Milorad) Dodik ili građanske države. Sve je to brutalna promjena Ustava BiH. Ustav se mora promijeniti dogovorom tri strane ili dvotrećinske većine u parlamentima, a isto dođe kada se to iskalkulira. Znači, teško dok postoje dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, odnosno da ću ja kao predstavnik hrvatske politike biti u prilici i biti u mogućnosti da razgovaram sa pojedincima koji provode takvu politiku. U nekom drugom odnosu moguće. Nemam ja protiv osobe ništa. Mene ne interesuje neki Željko, neki Bakir, neki Nermin, neki Elmedin, sasvim je svejedno. Sa svima mogu biti kolega, uvjetno politički prijatelj, ali jedno je razgovarati civilizovano, jezikom koji neće nikoga povrijediti, a drugo je brinuti o BiH – podvukao je Čović.

  • Klub Srba neće biti popunjen legitimnim predstavnicima

    Klub Srba neće biti popunjen legitimnim predstavnicima

    Delegat u Klubu Srba u aktuelnom sazivu Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH (FBiH) Goran Broćeta upozorava da ni nakon ovih izbora Klub Srba neće biti popunjen legitimnim predstavnicima izabranim srpskim glasovima.

    Delegat u Klubu Srba u aktuelnom sazivu Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH (FBiH) Goran Broćeta upozorava da ni nakon ovih izbora Klub Srba neće biti popunjen legitimnim predstavnicima izabranim srpskim glasovima.

    Broćeta je podsjetio da je u izbornoj noći Kristijan Šmit nametnuo odluku koja se odnosi na povećanje broja delegata u klubovima u Domu naroda Parlamenta FBiH sa 17 na 23.

    – Iako se izborni rezultati još prebrojavaju, već možemo vidjeti da će biti nedovoljan broj Srba koji će direktno ući u Dom naroda iz kantonalnih skupština – rekao je Srni Broćeta, koji je na opštim izborima osvojio jedan od dva sigurna srpska mandata u Skupštini Livanjskog kantona i biće ponovo delegat u Klubu Srba u novom sazivu Doma naroda FBiH.

    Prema njegovim riječima, ni nakon prošlih opštih izbora nije bilo dovoljno izabranih Srba, te je Centralna izborna komisija donijela posebnu odluku i dopunila Klub Srba u Domu naroda federalnog Parlamenta.

    – Ono što bih volio kao neko ko dolazi iz autentičnih srpskih krajeva i kao legitimni predstavnik izabran srpskim glasovima jeste da se to može nekako postići i u ostalim kantonima, ali to je nemoguće – konstatovao je Broćeta i istakao da će se opet doći u situaciju da će u Dom naroda ući ljudi koji se u svakom izbornom ciklusu drugačije nacionalno izjašnjavaju.

    On je rekao da se ponovo može desiti da iz Posavskog kantona u Klub Srba u Domu naroda dođe delegat sa liste HDZ-a, koji u srpskim zajednicama u Odžaku nije dobio nijedan jedini glas.

    – Ostaje da se vidi kako će pored Srba koji su direktno ušli u kantonalne skupštine popuniti ostatak mjesta u Domu naroda, ali bi bilo dobro da na svim nivoima imamo svoje predstavnike, pa i u Vladi, što bi uveliko pomoglo Srbima u FBiH – istakao je Broćeta.

    Broćeta dodaje da srpski narod u FBiH neće imati koristi ukoliko se nešto u ne promijeni kako bi samo legitimni Srbi mogli da ga predstavljaju u Domu naroda.

    – Svjedoci smo kako je u prošlom mandatu konstituisan Klub Srba, ali nismo uspjeli izabrati potpredsjednika Doma naroda, nismo izabrali potpredsjednika Federacije, Vlada je bila u tehničkom mandatu – naveo je Broćeta.

    Broćeta je delegat u Klubu Srba u aktuelnom sazivu Doma naroda FBiH i osvojio je na listi SNSD-a jedan od dva sigurna srpska mandata u Skupštini Livanjskog kantona.

  • Dodik: Sifet Podžić iznio lične i partijske stavove

    Dodik: Sifet Podžić iznio lične i partijske stavove

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić na forumu u Budvi iznosio lične i partijske stavove i da BiH nije u akcionom planu za NATO, niti može da se kreće u pravcu učlanjenja u taj savez bez saglasnosti Republike Srpske.

    “Te saglasnosti nema i što se Republike Srpske tiče – neće je ni biti”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

  • Radović se nada mjestu na čelu SDS

    Radović se nada mjestu na čelu SDS

    Zaostatak od stotinu hiljada glasova za srpskog člana Predsjedništva BIH, duplo manje glasova od SNSD-a za Parlament BiH i više nego duplo manje za Narodnu skupštinu Srpske, za SDS čini se nije dovoljno da priznaju poraz. Izrazili su želju da baš oni organizuju novi protest zbog navodne izborne krađe.

    Prvi među dobrovoljcima za galamu u Banjaluci je po svemu sudeći, Milan Radović. Nije tajna da je lično od ovih izbora očekivao mnogo. Između ostalog i to da će, nakon objave rezultata preuzeti vođstvo nad partijom. Nije da SDS ne treba novo rukovodstvo. To su i pojedini članovi partije podvlačili prethodne četiri godine. Pitanje je ipak koliki bi dio članstva pristao da to bude baš Radović. Ambicija teška svega 6 i po hiljada glasova, reklo bi se, nije dovoljna da Radoviću donese mjesto predsjednika stranke.

    To što je tek treći po broju osvojenih glasova unutar partije, za Narodnu skupštinu Srpske, mnogima bi u SDS bio dovoljan argument da Radoviću ne pruže podršku. Pogotovo u okolnostima u kojima nekada državotvorna stranka treba vođstvo koje će imati autoritet i podršku u svim odborima. Skoro duplo više glasova od Radovića ima Ljubiša Petrović, a ispred Radovića je po podršci birača i Želimir Nešković. A ni u svojoj izbornoj jedinici Radović, očigledno, nije dobio zavidnu podršku.

    Nije tajna i da je upravo Radovićev ulazak u stranku naljutio dobar dio članova, koji su od tada mahom počeli da napuštaju partiju. Među njima čak i neki dosadašnji narodni poslanici.

  • Dodik: Srpska je pravna činjenica, a Kosovo plod terorizma i separatizma

    Dodik: Srpska je pravna činjenica, a Kosovo plod terorizma i separatizma

    Republika Srpska nije model, to je međunarodna pravna činjenica ugrađena u Dejtonski sporazum i Ustav BiH, a Kosovo, za koje Osmani smatra da je nezavisna država, je plod terorizma i separatizma, napisao je na Tviter nalogu srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik osvrćući se na izjavu predsjednice samoproglašenog Kosova.

    “Kosovo su Albanci devedesetih godina silom okupirali, da bi danas Srbe zvali i tretirali kao kriminalnu bandu. Ako ćemo se držati međunarodnih principa, ostaje pitanje kako Albanci smatraju da Kosovo može da se izdvoji iz Srbije, a Republika Srpska ne može iz BiH”, napisao je Dodik.

    Osmani je juče novinarima izjavila da predstavnici institucija Kosova kontinuirano objašnjavaju međunarodnoj zajednici da modeli poput Republike Srpske stvaraju više problema nego stabilnosti.

  • Ilić: Opozicija sve podredila pobjedi za predsjednika Srpske, ali to se nije dogodilo

    Ilić: Opozicija sve podredila pobjedi za predsjednika Srpske, ali to se nije dogodilo

    Opozicija je sve podredila pobjedi za predsjednika Republike Srpske, ali to se nije dogodilo, rekao je Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    • SNSD pobjednik na svim nivoima. Opozicija je bila spremna da nema ni jednog poslanika u Skupštini, po cijenu samo da dohvate poziciju predsjednika, jer to je kao neki simbol, glasnik promjena, ali na sreću nisu uspjeli u tome. Dodik je bez obira na sve pobijediuo sa ozbiljnom razlikom, od oko 30.000 glasova – kaže Ilić.

    Osvrnuo se i izbore u Banjaluci, gdje je Milorad Dodik dobio manje glasova od Јelene Trivić.

    • Bez obzira na taj trend, ne smatram porazom SNSD-a u Banjaluci. Nije to ništa novo. Imate poraz Željke Cvijanović na izborima za predsjednika Srpske 2018. godine, potom poraz Igora Radojičića na izborima za gradonačelnika 2020. godina, a sada i Dodika. Došlo je vrijeme da se obiljno analizira šta to može SNSD može ponuditi građanima Banjaluke, da bi se vratila ta podrška i povjerenje. Dakle, ozbiljna analiza prije svega – dodao je Ilić.

    Proteste vidi kao kupovinu vremena u najjačim partijama opozicije.

    • I u SDS-u i u PDP-u doći će do promjena unutar partija nakon lošeg izbornog rezultata. Oni sada koriste građane za svoju ličnu promociju, a često ni ti građani ne znaju zašto su tu na protestima – poručio je Ilić, koji je u Izbornoj jedinici 3 u banjalučkoj regiji dobio više od 14.000 glasova za poslanika u NSRS.
  • Petković: Zna se ko su izborni pobjednici

    Petković: Zna se ko su izborni pobjednici

    • Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković očekuje da će vlast u Srpskoj biti brzo formirana nakon što budu objavljeni zvanični izborni rezultati.

    Petković je naveo da je veoma važno da vlast bude formirana brzo kako bi se moglo nastaviti sa radom, odnosno sa usvajanjem važnih zakona.

    “Čeka nas i kraj godine kada je neophodno usvojiti budžet Srpske, a u predizbornom periodu usvojeno je nekoliko značajnih zakona, među kojima je Zakon o legalizaciji”, rekao je Srni Petković, koji je visoki funkcioner Ujedinjene Srpske.

    On je istakao da se zna ko su izborni pobjednici, te da će koalicioni partneri predvođeni SNSD-om formirati vlast.

    “Vladajuća većina koja je i do sada bila u Republici Srpskoj ostvarila je ubjedljivu pobjedu, samo je pitanje da li će imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini”, dodao je Petković.

    On očekuje da će vlast biti brzo formirana i na nivou BiH.

    Opšti izbori u BiH održani su 2. oktobra.

  • Šmit: Nametnute izmjene ne koriste samo jednom narodu

    Šmit: Nametnute izmjene ne koriste samo jednom narodu

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazao je kako cilj izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje je nametnuo u izbornoj noći, nije da budu od koristi samo jednom narodu već su osmišljene kako bi se omogućilo uklanjanje političkih blokada.

    „Ja sam racionalni Nijemac. Prvo, treba nam biti jasno da nećemo stvoriti raj u BiH. Drugo, Hrvati nisu totalno potisnuti. Treće, i Bošnjaci ovdje žive i trebaju živjeti. Ja bih se radovao da svi oni koji vide neke prednosti ili mane o tome razgovaraju. U ovoj zemlji jednostavno se mnogo priča okolo, a malo se donose odluke. To vam mogu reći iz svog iskustva ovdje. Car Franjo Josip koji je vladao ovdje jednom je rekao: “Bio sam dobar vladar ako su svi moji narodi podjednako nezadovoljni”, kazao je Šmit prenosi FENA.

    Naglasio je kako bi se sve strane u Bosni i Hercegovini trebale više potruditi na postizanje konsenzusa oko važnih pitanja.

    „Rekao sam da oduzimam mogućnosti za blokade i to se odnosi i na mogućnosti koje bi koristila i hrvatska strana. A mislim da se pri postizanju konsenzusa moramo odmaknuti od principa nametanja veta i više se orijentirati na postizanje dogovora. Dakle, o pitanjima u kojima postoji mogućnost da se donese zajednička odluka, o njima treba zajednički odlučiti, a samo tamo gdje je doista riječ o nacionalnom interesu mora se odlučivati prema posebnim pravilima. I moramo definirati te interese, možda to ponekad nisu interesi koji se tiču cijele etničke skupine, već neki sasvim drugi interes“, ocijenio je Šmit.

    Po njegovim riječima, otvorena pitanja u Bosni i Hercegovini trebaju se rješavati međusobnim razgovorom unutar zemlje.

    „Ja nisam pristaša Dajtona 2, nekog sastanka u nekoj zrakoplovnoj bazi u kojoj će se sastati neki ljudi koji misle da poznaju konkretne interese dotičnog stanovništva. Ja se nadam i zagovaram to da ljudi ovdje budu više spremni voditi računa jedni o drugima, čak i u smislu ustavne pozicije. Vjerujem da ovo sad nije dovoljno, ali treba vidjeti što se može pojednostavniti. Imamo toliko komplicirana pravila da ona jednostavno pozivaju da ih ne poštujete. Treba sjesti i razgovarati o problemima, rješavati ih unutar BiH. Osim toga, Dajton 2 više bi reflektirao interese zemalja sudionica nego same BiH. Dajtonski sporazum bio je neophodan jer je bio rat i trebalo ga je zaustaviti, ali Dajton više ne daje sve odgovore na pitanja nove generacije u ovoj zemlji. Mi moramo nešto napraviti za ovu i sljedeće generacije“, poručio je Šmit.

    Smatra kako evropski put Bosne i Hercegovine može biti cilj oko koga će se okupiti sve strane.

    „Svakako bih volio da u sljedećim mjesecima zatražimo od EU da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo. Ja znam da u BiH nije sve najbolje, ali smatram da nam je potreban politički signal i za mlade, treba im dati perspektivu da ostanu ovdje. Mislim da je ta poruka jako važna“, kazao je Šmit.

    Dodao je kako Evropska unija ne bi trebala o regiji govoriti kao o problematičnom prostoru, već da bi trebalo jasno kazati da je zapadni Balkan dio Evrope.