VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • CIK podijeljena oko Dodikovog “govora mržnje”

    CIK podijeljena oko Dodikovog “govora mržnje”

    Centralna izborna komisija BiH nije mogla juče da odluči da li je govor mržnje to što je lider SNSD Milorad Dodik, gostujući u jednoj TV emisiji, Bošnjake u BiH nazvao muslimanima.

    Prigovor je uputila SDA, a Sektor za prave poslove u upravna rešenja CIK je bio mišljenja da govora mržnje nije bilo, te je predloženo da prigovor protiv Dodika i SNSD bude odbijen.

    Međutim, potrebne većine glasova nije bilo (tri glasa za, a četiri protiv), pa se ovaj predmet našao i na sljedećoj sjednici CIK koja je održana odmah nakon prve. Ali, zbog različitog tumačenja i konfuzije oko toga da li se treba glasati o odbacivanju prigovora ili o sankcijama, predsjednik CIK Suad Arnautović je ovaj predmet povukao sa dnevnog reda. To znači da će se do odluke pokušati doći na nekoj od narednih sjednica.

    Kako je rečeno, SDA se žalila na nekoliko segmenata Dodikove izjave u emisiji „Ćirilica“ na Hepi TV: da on nije bosanski Srbin, nego Srbin; o izjavi koja se odnosi na Srebrenicu i broj bošnjačkih žrtava u ratu u BiH, te o dijelu govora u kome Bošnjake naziva muslimanima.

    Članica CIK, Vanja Bjelica Prutina, koja se jedina javila za diskusiju, jasno je razdvojila ove tri stvari. Predložila je da se dio oko eventualnog kršenja Krivičnog zakona BiH uputi nadležnom tužilaštvu na razmatranje, dok je istovremeno podržala Dodika u tome da Srbi u BiH nisu „bosanski Srbi“.

    – U dijelu govora u kome se govori o protivljenju da se neko kvalifikuje kao bosanski Srbin, mislim da nije u pitanju govor mržnje. Lično sam Srpkinja, nisam nikakva bosanska Srpkinja. Ta nacionalnost ne postoji. Moj djed i pradjed su bili Srbi. Ne smatram da to kod bilo koga treba izazvati mržnju – rekla je Bjelica Prutina.

    Istovremeno, naglasila je da je neprihvatljivo da se stvara neprijateljstvo prema čitavom jednom narodu, Bošnjacima, koji se u izjavi nazivaju muslimanima.

    – Ova vrsta diskusije nije način za komunikaciju ni u jednom uređenom civilizovanom društvu. Živimo u društvu zasnovanom na mržnji. Pitanje je u kakvom društvu ćemo odgajati našu djecu. Ovo mislim za sve slučajeve. Smatram da je u pitanju govor mržnje, predlažem izricanje novčane sankcije 7.000 KM za stranku, a za kandidata 10.000 KM. A za onaj dio koji se odnosi na kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH predlažem da se predmet uputi nadležnom tužilaštvu – rekla je Vanja Bjelica Prutina.

    Slučaj “Stanišić”
    Istovremeno, CIK je većinom glasova odbacila prigovor SNSD protiv kandidata PDP u Bijeljini, Miloša Stanišića, koji je na Fejsbuku objavio fotografiju na kojoj je stranke vladajuće koalicije u Srpskoj uporedio sa državama NATO koje su bombardovale SR Jugoslaviju.

    – Služba smatra da se navedena objava ne može smatrati govorom mržnje; može eventualno kao vređanje – prijedlog je koji je prihvaćen.

    Protiv je bila samo Vanja Bjelica Prutina, koja smatra da Stanišić jeste autor govora mržnje.

    – Bez obzira na opšte tumačenje NATO akcije, srpski narod NATO bombardovanje doživljava kao agresiju. Smatram da se ovom vrstom poređenja izaziva ili podstiče neprijateljstvo prema strankama koje su izjednačene sa zemljama koje su vršile bombardovanje. Predlažem sankciju za PDP od 3.000 KM, a za kandidata 5.000 KM – izjavila je na sjednici.

  • Tegeltija o spoljnopolitičkom cilju BiH

    Tegeltija o spoljnopolitičkom cilju BiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da bi se nešto moglo nazvati spoljnopolitičkim ciljem BiH potrebna je saglasnost oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda.
    “S tim u vezi, razumijem da oko članstva u NATO postoji konsenzus u Federaciji BiH, ali ne i na nivou BiH jer se tome protive Republika Srpska, kao i njeni predstavnici na zajedničkom nivou. Siguran sam da je toga svjesna i Borjana Krišto, koja o odnosu prema NATO može da govori u svoje ime, ali ne i u ime cijele BiH”, naglasio je Tegeltija.
    Ukoliko se nastavi ova praksa ignorisanja jasno izražene volje Republike Srpske, rekao je Tegeltija za Srnu, očigledno je da nova strategija spoljne politike BiH neće biti usvojena, jer ne vidimo dobru namjeru da se uvaže stavovi svih, već samo pojedinih naroda u BiH.

  • Višković ubijeđen: Napad u Mostaru poruka da su srpski sportisti i ćirilica nepoželjni

    Višković ubijeđen: Napad u Mostaru poruka da su srpski sportisti i ćirilica nepoželjni

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da napad grupe huligana na sportiste iz Bijeljine u Mostaru, od kojih su dvojica teže povrijeđena, predstavlja slanje kontinuirane poruke da srpski sportisti i ćirilica u ovom gradu nisu poželjni i pozvao da se učini sve kako bi to prestalo.
    Višković je poručio da je nedopustivo da ćirilično pismo ponovo predstavlja motiv za ovakve organizovane napade, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    “Evidentno je da sportski događaji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za učesnike srpske nacionalnosti po šablonu prerastaju u fizičke napade i surovo ugrožavanje života”, rekao je Višković i najoštrije osudio napad u Mostaru.

    On je istakao da se poražavajućom može smatrati činjenica da se posljednji napad sa istim motivom desio prije dvadesetak dana, te da ovakvi podaci zaista zabrinjavaju i postavljaju pitanje šta je sljedeće.

    Višković je ukazao da umjesto sportskog ispraćaja i poruka mira i tolerancije sportiste iz Srpske ispraća policija.

    “Pozivam sve relevane predstavnike policijskih organa i političkih institucija da učine sve kako bi ovakvi napadi prestali, i konačno doživjeli javnu osudu koja je i više nego potrebna”, naglasio je Višković.

    Dvadesetak mlađih muškaraca odjevenih u crne dukseve sa kapuljačama preko glave fizički su napali članove bijeljinskog Kluba malog fudbala “Radnik MD šop” i upotrijebili suzavac tokom utakmice u Mostaru, rekao je Srni portparol MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona LJudevit Marić.

    Marić je naveo da se napad dogodio sinoć kada je grupa mladića upala u dvoranu Univerzitetsko-sportskog centra “Mithad Hujdur Hujka” gdje se odigravala utakmica između bijeljinskog i kluba “Mostar Stari Grad”.

    Dvojica predstavnika bijeljinskog Kluba malog fudbala “Radnik MD šop” povrijeđena su u napadu grupe huligana na utakmici u Mostaru, dok su ostali uspjeli da prođu bez ozbiljnijih povreda, saopšteno je iz Uprave ovog kluba.

  • Nedostatak kvoruma odgodio sjednicu Savjeta ministara

    Nedostatak kvoruma odgodio sjednicu Savjeta ministara

    Sjednica Savjeta ministara, koja je najavljena za danas, odgođena je zbog nedostatka kvoruma, jer su bošnjački ministri otputovali u Tuzlu gdje se obilježava stradanje na “Tuzlanskoj kapiji”.

    Na sjednici je trebalo da bude razmatran Prijedlog programa javnih investicija/razvojno-investicionog programa institucija BiH 2023-2025. godine, kao i Informacija o statusu projekata digitalizacije javnih radiotelevizijskih servisa u Bosni i Hercegovini.

    Takođe, ministri su trebali razmatrati i izvještaj o realizaciji Akcionog plana sprovođenja Strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH za 2022. godinu.

  • Dodik: Srpska želi da gradi gasovod Nova istočna interkonekcija

    Dodik: Srpska želi da gradi gasovod Nova istočna interkonekcija

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je Srpska želi da izgradi gasovod Nova istočna interkonekcija i da je postignut određen napredak, ali da svemu tome predstoji dug put.

    “Mi smo mali potrošači, skoro beznačajni u smislu ukupne potrošnje u regionu, kamoli u odnosu na globalni nivo, ali imamo svoje potrebe, želimo da vidimo čvrstu riješenost sa ruske strane da podrže kompanije da investiraju u ovaj gasovod”, rekao je Dodik za “Raša tudej”.

    On je podsjetio da je Savjet ministara nedavno odlučio da se o tome pregovara sa Srbijom i postigne sporazum o lokaciji konekcije gasovoda.

    “Ipak, pred nama je još dug put. Moramo da provedemo i pratimo nekoliko procedura, ali to je realnost i postignut je određeni napredak. Želimo da izgradimo ovaj gasovod”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Republika Srpska nastavlja da sarađuje sa Rusijom, ocijenivši da je saradnja bliska.

    “Odbacili smo politiku potčinjenosti koju nam nameće Zapad u vezi sa sankcijama Rusiji i prekidom svake saradnje sa Moskvom. Namjeravamo da provodimo našu originalnu politiku. Mi jednako želimo da sarađujemo i sa drugim zemljama koje to žele”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da Srpska nije prekinula veze sa Rusijom jer neko drugi protiv nje ratuje, iako sada većina Zapada ima stav u smislu “ako niste sa nama onda ste protiv nas”.

    On je podsjetio da je prije početka vojne operacije u Ukrajini Rusija predstavila Zapadu dokument u vezi sa bezbjednosti, a na to niko nije reagovao.

    Dodik smatra da je to tipična arogancija Zapada, da odbaci mišljenja drugih, vođena dugoročnim interesima da dobije ono što želi i čija politika se provodi zahvaljujući naporima lobiranja.

    On je rekao da se ovdje ne radi o zaštiti Ukrajine, odnosno da je to samo izgovor koji koriste da igraju na kartu emocija.

    “Mislim da je stvar u tome što Rusija ima ogromne, beskonačne resurse, a cilj Zapada je da ih posjeduje, što je uzaludno. Zapadna Evropa nema gas, naftu, rijetke metale, ugalj ili neke druge prave resurse koji su važni za budućnost svijeta”, rekao je Dodik.

    On je naveo da je EU pokušala da izgradi politiku sa svima, ali da su Amerikanci rekli da je Unija njihov projekat i da će raditi onako kako to hoće Amerika. “Prema tome nijedan evropski lideri nije zaista nezavisan”, kaže on.

    Dodik je dodao da ovdje stvari režiraju predsjednici SAD DŽozef Bajden i Ukrajine Vladimir Zelenski, koji postavljaju zahtjeve različitim zemljama EU.

    Dodik je rekao da razumije pravu poziciju Rusije, te ponovio da Republika Srpska nije dozvolila BiH da podrži sankcije protiv Rusije, iako su neki njeni ambasadori u EU i UN to učinili na vlastitu inicijativu neodgovorno zaobilazeći zakone i Ustav BiH.

    “O sankcijama nije postignut konsenzus i to neće biti moguće u budućnosti. Upravo zato je Republika Srpska pod velikim pritiskom i sve je teže nama da harmonizujemo našu ionako tešku situaciju u smislu ekonomije, politike, finansija ili bilo koje druge sfere”, rekao je Dodik.

  • Borenović : U Banjaluci predlažu formiranje Vojske Republike Srpske, a u Sarajevu jačanje Oružanih snaga BiH

    Borenović : U Banjaluci predlažu formiranje Vojske Republike Srpske, a u Sarajevu jačanje Oružanih snaga BiH

    Od Savjeta ministara koji čine SNSD, HDZ i “trojka” smo danas dobili prijedlog zakona koji je potpuno suprotan zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske od 10. decembra 2021. godine, kojim je predloženo od istog SNSD stavljanje van snage Zakona o odbrani BiH. Kakva dvoličnost, vladajući SNSD u Banjaluci populistički predlaže formiranje Vojske Republike Srpske, a u Sarajevu danas predlažu popunu i jačanje Oružanih snaga BiH – rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, komentarišući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, koji je u proceduru uputio Savjet ministara BiH.

    Borenović kaže da s jedne strane postoji stav NSRS, valjda još uvijek važeći, mnogo puta od vlasti javno promovisan, iako je primjena odložena, koji kaže da je Narodna skupština Republike Srpske zadužila Vladu Republike Srpske da povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH, kao i da uputi na razmatranje i usvajanje zakone Republike Srpske iz ove oblasti, a s druge strane nova zakonska rješenja na nivou BiH koja su kontradiktorna ovim zaključcima.

    – Time je planirano i uspostavljanje Vojske Republike Srpske i izlazak iz Oružanih snaga BiH. Danas je druga situacija, odnosno kako piše u obrazloženju razloga za donošenje novog zakona, to se radi „da bi se obezbijedio kontinuitet operativne sposobnosti, te blagovremeno i potpuno izvršavanje misije Oružanih snaga u skladu sa Zakonom o odbrani BiH“. I još imamo zvaničan stav Ministarstva unutrašnjih poslova da nemaju primjedbi na Zakon kojim se jačaju Oružane snage BiH. O čemu mi ovdje pričamo? S jedne strane imamo stav da nema Zakona o oružanim snagama BiH, i imamo današnju namjeru, iza koje stoji ista stranka koja danas, očigledno, negira ono što su najavili kada je u pitanju vraćanje nadležnosti. Mi u tome nismo učestvovali, jer smo znali i tada ishod, ali imam puno pravo da pitam šta se ovdje dešava i hoće li neko to objasniti narodu. Dokle više prevare, lažnog patriotizma – rekao je Borenović, saopšteno je iz PDP.

    Istakao je da zna da smo društvo u kojem prolaze prevare, psovke, govor mržnje, razna imenovanja svakakvih likova, da predsjednik druge države ovdje može odlikovati ratne zločince, da se ukradene ikone dijele kao diplomatski pokloni, da prolazi propast javnih preduzeća, propast banaka, kupovina respiratora za 150.000 KM, ali da se ipak ovako važne i ozbiljne stvari moraju razjasniti.

    – Ne pričamo danas ovdje o kokicama, nego o Oružanim snagama. O vojsci, o vojskama, o najavama koje se tiču sektora odbrane. I svojim zaključcima Narodna skupština upozorava predstavnike SNSD koji je usvojio zaključke koji su potpuno suprotne onome što nam predlaže Savjet ministara. Šta se desilo, šta se promijenilo, je li to ista stranka koja djeluje u Banjaluci i u Savjetu ministara u Sarajevu, jesu li to isti ljudi koji su vraćanje nadležnosti promovisali kao osnovni politički cilj, kupeći tako političke poene? – pita Borenović.

  • Željka Cvijanović nije podržala zaključak o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH

    Željka Cvijanović nije podržala zaključak o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije danas podržala zaključak koji je usvojilo Predsjedništvo, a kojim se zadužuje Savjet ministara da usvoji odluku o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH.

    Ovo je potvrđeno iz Kabineta srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva.

    Cvijanovićeva je rekla da Predsjedništvo nije nadležno da donosi odluke po ovom pitanju niti da nekome drugom naređuje da ih donosi.

    Vanredna sjednica Predsjedništva održana je na zahtjev bošnjačkog člana Denisa Bećirovića.

  • Nešić: Dijalog ključan za rješavanje izazova koji su pred Ministarstvom

    Nešić: Dijalog ključan za rješavanje izazova koji su pred Ministarstvom

    Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara realizovalo je u prvih 100 dana rada sve ključne zadatke koji su bili fokusirani na ispunjavanje uslova na putu ka EU, nakon dodjeljivanja statusa zemlje kandidata, a predstoje izazovi u vezi sa ilegalnim migracijama, organizovanim kriminalom i korupcijom, kompjuterskim kriminalom, zloupotrebom droga, nelegalnom trgovinom oružjem i ljudima i za njihovo rješavanje ključan je dijalog, izjavio je ministar bezbjednost Nenad Nešić.Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara realizovalo je u prvih 100 dana rada sve ključne zadatke koji su bili fokusirani na ispunjavanje uslova na putu ka EU, nakon dodjeljivanja statusa zemlje kandidata, a predstoje izazovi u vezi sa ilegalnim migracijama, organizovanim kriminalom i korupcijom, kompjuterskim kriminalom, zloupotrebom droga, nelegalnom trgovinom oružjem i ljudima i za njihovo rješavanje ključan je dijalog, izjavio je ministar bezbjednost Nenad Nešić.

  • Kojić: Bošnjaci nisu diskriminisani, već većina u pojedinim zajedničkim institucijama

    Kojić: Bošnjaci nisu diskriminisani, već većina u pojedinim zajedničkim institucijama

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milorad Kojić odgovorio je danas poslaniku SDA Šemsudinu Mehmedoviću da su Bošnjaci u pojedinim zajedičkim institucijama većina, a ne diskriminisani.

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o preostalim tačkama dnevnog reda sjednice započete 19. aprila, a nakon polučasovne pauze počeće glasanje o svim tačkama dnevnog reda.

    Na prijedlog poslanika SDA Šemsudina Mehmedovića raspravljano je o nacionalnoj strukturi rukovodstva, policijskih službenika i zaposlenih u institucijama BiH, te poštovanju zakonskih odredaba o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti.

    Mehmedović tvrdi da su “Bošnjaci potpuno neravnopravni u institucijama i u Sarajevu i u institucijama čije je sjedište van tog grada”.

    Poslanik SNSD-a Milorad Kojić replicirao je Mehmedoviću na tvrdnju da su Bošnjaci diskriminisani, navodeći činjenicu da su u pojedinim zajedničkim institucijama većina.

    Na Mehmedovićev navod u diskusiji, kada je Kristijana Šmita nazvao visokim predstavnikom, Kojić je rekao da Šmit nije visoki predstavnik jer nije izabran na legitiman način.

    Nihad Omerović iz NiP-a istakao je da je SDA više godina vodio politiku zanemarivanja ravnopravnosti Bošnjaka u institucijama BiH, dok je Predrag Kožul iz HDZ-a upozorio da je Mehmedovićeva analiza zasnovana na polovini zaposlenih u institucijama BiH.

    • Da je rađeno u dobroj namjeri, trebalo je u analizu uključiti sve zaposlene u institucijama BiH – rekao je Kožul.

    Prema njegovim riječima, U svakoj instituciji BiH ima onih koji su se zaposlili kao Hvati, a od Hrvata nemaju ni “h”.

    Prethodno su poslanici okončali raspravu o mišljenju Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, koja nije prihvatila principe prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH.

    Obavljena je rasprava i o izvještajima Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji sve 73 institucija BiH za 2021. godinu.

    Poslanik Јasmin Emrić rekao je, tokom diskusije, da je ostala praksa da se date preporuke ponavljaju iz godine u godinu, ocijenivši da će tako biti dok se ne pokrene odgovornost rukovodilaca institucija zbog nesprovođenja preporuka.

    Poslanik Darko Babalj istakao je da su izvještaji dobri materijali da se poslanici upoznaju sa svim zloupotrebama koje se dešavaju u institucijama.

    On je pozvao Tužilaštvo BiH da preispitaju izvještaje i sprovođenje preporuka i da kazne sve koji zloupotrebljavaju poziciju.

    Niko od poslanika nije se javio za raspravu o godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2021. godinu, o godišnjem konsolidovanom izvještaju interne revizije za 2021. godinu, kao ni o godišnjem konsolidovanom izvještaju o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama BiH za istu godinu.

    Okončana je rasprava i o izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi “Aktivnosti institucija BiH na osiguranju osnovnih pretpostavki za kibernetičku bezbjednost”.

    Poslanik Milorad Kojić je podsjetio da je u Republici Srpksoj uspostavljen pravni okvir za ovu oblast, te pozvao poslanike da ne podrže izvještaj koji se našao na dnevnom redu.

    • Hoću da kažem da ćemo mi glasati protiv – rekao je Kojić.

    Emrić je pohvalio Kancelariju za reviziju što se bavila kibernetičkim napadom na zajedničke institucije prošle godine i ukazao na to da je u izvještaju navedeno da je bezbjednost institucija slaba, te da ne postoje zakonska rješenja kako to poboljšati.

    • Posljedice prošlogodišnjeg sajber napada još nisu sanirane i mi nemamo uopšte nikakve informacije o tome – rekao je Emrić tokom diskusije.

    Za većinu ostalih razmatranih tačaka dnevnog reda nije bilo prijavljenih diskutanata.

  • Vulić: Bez podrške Mehmedovićevoj inicijativi

    Vulić: Bez podrške Mehmedovićevoj inicijativi

    Šef Kluba SNSD-a u Predstavničkom dom Parlamentarne skupštine Sanja Vulić izjavila je da ova stranka neće podržati inicijativu poslanika SDA Šemsudina Mehmedovića o nacionalnoj strukturi rukovodstva, policijskih službenika i zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH.

    Ona je navela da zbog različitih pogleda i kada je riječ o statistici, ali i popisu stanovništva SNSD ne može zauzeti pozitivan stav o ovoj inicijativi.

    Da bi se iskreno postupilo po pitanju nacionalne strukture zaposlenih u zajedničkim institucijama, šef Kluba poslanika SNSD-a ističe da je neophodno sačiniti analizu koja bi uključivala i transparentnost načina zapošljavanja tih ljudi.

    • Ne zaboravimo da je period o kojem Mehmedović govori upravo u vrijeme duge vladavine SDA i participiranja u tim svim institucijama kao i u vlasti. Prema tome, prvo treba pogledati kako ste vi radili, pa tek onda kritikovati kako je načinjen disbalans – poručila je Vulićeva.

    Tokom rasrpave o ovoj Mehedovićevoj inicijativi Vulićeva je na sjednici Predstavničkog doma podsjetila na različite poglede i stavove u vezi sa popisom stanovništva iz 2013. godine, te naglasila da je taj popis za Republiku Srpsku neprihvatljiv.

    Ona je navela da su tadašnji član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i predsjednik Repulike Srpske Milorad Dodik zatražili reakciju Tužilaštva BiH, što je ostalo samo na zahtjevu.

    • Znamo kako radi Tužilaštvo i to nije tema današnjeg dnevnog reda. U potpunosti smo salgasni sa izlaganjem Predraga Kožula. Mi najveći problem u BiH imamo od tog konvertitstva, tih ljudi koji se predstavljaju kao Srbi, ali i Hrvati, a nemaju niti jedno krvno zrnce niti Srbina niti Hrvata a spadaju u statistiku i zaposlenih Srba i Hrvata – navela je Vulićeva.

    Ona je navela da, sa jedne strane, ipak razumije ovu aktivost Mehmedovića i da “vjeruje da će uskoro zauzeti dugo čekanu poziciju predsjednika partije”.

    • Pošto ste spominjali Zorana Tegeltiju i način njegovog izbora u Upravu za indirektno oporezivanje po onom što tvrdite da se zaključiti da smatrate da Srbima ne treba dati da imaju ministra finansija ili da je Tegeltija tu poziciju trebao prepustiti nekom od Bošnjaka – rekla je Vulićeva.

    Ona je istakla da je Tegeltija poznat kao pravičan čovjek koji isključivo cijeni rad i da će Mehmedovićev zet koji je zaposlen kao šef Carnisnke ispostave Zenica sigurno ostati na toj poziciji ako se ispostavi da korektno radi.

    Na prijedlog poslanika SDA Šemsudina Mehmedovića raspravljano je o nacionalnoj strukturi rukovodstva, policijskih službenika i zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH, te poštovanju zakonskih odredaba o odgovarajućoj nacionalnoj zastupljenosti.

    Mehmedović je u obrazloženju naveo da je suštinski problem u tome što su rukovodioci institucija prekršili zakonske odredbe o nacionalnoj zastupljenosti, te tvrdi da su “Bošnjaci u 58 institucija u debelansu”.