Kategorija: Politika

Prema relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH, samo država BiH, kao titular državne imovine, može uređivati pitanje državne imovine odgovarajućim zakonima koje usvoji Paralmentarna skupština BiH, saopšteno je iz OHR-a.

Prema relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH, samo država BiH, kao titular državne imovine, može uređivati pitanje državne imovine odgovarajućim zakonima koje usvoji Paralmentarna skupština BiH, saopšteno je iz OHR-a.

“Ustavni sud BiH je više puta potvrdio da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama. Jednostrani koraci su neprihvatljivi. Oni ugrožavaju vladavinu prava, narušavaju pravnu sigurnost i sprečavaju sigurno poslovno i investicijsko okruženje. Djelovanje protivno jasnim odlukama Ustavnog suda koje su donesene u okvirima njegovih ustavnih ovlaštenja, moraju se tumačiti kao kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir”, saopštili su iz OHR-a.

U OHR-u podsjećaju da državnom imovinom može raspolagati samo država BiH, kako je to izričito uređeno Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.

U svom saopštenju, OHR navodi da je PIK u svojim komunikeima jasno stavio do znanja da očekuje od organa vlasti na svim nivoima u BiH da u potpunosti implementiraju odluke visokog predstavnika i obustave svaku dalju nezakonitu uknjižbu državne imovine, istovremeno pozivajući Parlamentarnu skupštinu BiH da bez daljeg odgađanja angažuje i usvoji zakon koji uređuje ovo pitanje.

“Visoki predstavnik poziva sve odgovorne donosioce odluka i nosioce mandata da rade zajedno, poštuju vladavinu prava i djeluju konstruktivno za dobrobit svih građana BiH. Visoki predstavnik će i dalje pratiti ovo pitanje u skladu sa svojim mandatom u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u saopštenju OHR-a.

Prvobitni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske su u februaru ove godine izglasali poslanici i opozicije i vlasti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, i to bez rasprave. Sada oni koji stalno pozivaju na jedinstvo, mijenjaju taj zakon, dodajući u novi članove koji su štetni za Republiku Srpsku i njene interese.

Tvrde ovo u Partiji demokratskog progresa, dodajući da je vlast svako postignuto jedinstvo oko nacionalnih pitanja uspjela da sruši nekonzistentnom politikom i štetnim potezima.

Iz PDP podsjećaju i na postignuti dogovor iz 2020. godine o Zakonu o Ustavnom sudu prema kojem bi strane sudije u toj instituciji zamijenili domaćim sudijama izabranim u NSRS, da bi svega nekoliko dana kasnije, SNSD zajedno sa HDZ srušio i taj dogovor i u novom prijedlogu izbor domaćih sudija prenio na nivo BiH.– Novi zakon o nepokretnoj imovini su izglasali poslanici vlasti, koji kao i uvijek, po uzoru na svog šefa, pokleknu pred onim čemu su se navodno opirali. Do juče su horski galamili o Кristijanu Šmitu kao njemačkom turisti, a onda su nas doveli u situaciju da se „turisti“ povinuje i naše najviše zakonodavno tijelo. Novi Zakon o nepokretnoj imovini je izglasan i iz straha od Ustavnog suda, za koji je upravo njihov šef govorio da odluke te institucije nisu bitne. Ispostavi se, kao i uvijek, da je stvarnost potpuno suprotna od onoga što oni pričaju, a da iza velikih riječi stoje mizerna djela. Za razliku od njih, PDP stoji iza svojih stavova i bilo koji zakon koji nije u interesu Republike Srpske, kao što je i novi Zakon o nepokretnoj imovini, poslanici PDP-a ne mogu podržati – navode u PDP.

Bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić potvrdio je da se povlači iz politike i da mu je jasna poruka koju su mu glasači poslali u oktobru.

Neće ostati u rukovodstvu stranke ni na koji način, niti će biti počasni predsjednik.

– Nećemo smetati mladima.

Moramo da prihvatimo činjenicu da su naši rezultati loši, da je moja odgovornost najveća, zato smo odlučili da ja odstupim sa mjesta predsjednika NDP.

Napravio je retrospektivu svog političkog djelovanja:

– Prvi put sam bio na izborima 1998.godine, prošao sam na listi SDS, prvi sam smijenjen od visokog predstavnika, te iste godine, nakon toga 2000.dobio direktni mandat u lokalnoj zajednici. 2002.izabran za predsjednika, nakon toga za poslanika u više mandata. Godine 2022.sam doživio potpuni poraz sa malo glasova, što je meni jasna poruka da je neodrživo da budem osnova za perspektivu i građenje stranke.

Dragan Čavić je podnio ostavku 7.11. nakon rezultata opštih izbora.

Bojan Šapurić je novi v.d. predsjednika NDP , a imaće podršku starog rukovodstva istaknuto je.

Dodali su da je potrebno reformirati NDP koja je stranka “konzervativno demokratskog spektra utemeljenog na porodici i poštovanju drugog i drugačijeg”. Ostaće na principima Dejtonskog sporazuma, ali i razvoja RS.

– Preuzeo sam krupan zalogaj i ogromnu odgovornost na sebe. NDP ima 37 gradskih i opštinskih odbora, na zadnjim lokalnim izborima osvojili smo 33 mandata, to je osnova od koje ćemo poći – rekao je Šapurić najavljujući promjene u stranci.

– Hercegovina ministra nema još od vremena gdina Bratića, kada je bio ministar poljoprivrede. Moramo voditi računa i o teritorijalnoj zastupljenosti, ističe Šapurić.

Dragan Čavić komentarisao je i Zakon o nepokretnoj imovini RS:

– Spor oko imovine nije postojao do apelacije SDA. Ustavni sud BiH je proveo političku odluku SDA. Stranci se toga uhvate kao pijan plota. Ovo je politička odluka, a ne odluka pravde. Kako možemo govoriti da RS može postojati bez imovine. Bez imovine smo podstanari svugdje.

– Nema nigdje, ko god je laik, aneks 4 Ustava neka pročita, šta su nadležnosti BiH, šta RS, nema nigdje ekskluzivnog prava BiH na imovinu. RS je potrebna politička smjena generacija, kaže Čavić, ali dodaje da smjena ne smije biti arhaična niti anarhična.

Izbjegao je direktan odgovor na pitanje da li je vrijeme da dugogodišnji političari poput Nedjeljka Čubrilovića i Petra Đokića odu iz Vlade RS.

Na kraju pres konferencije rekao je da je svjestan nekih grešaka, ali da u politici niko nije bezgrešan, prenosi N1.

Centralna izborna komisija (CIK) zamjeniski poslanički mandat Dragoslava Kabića iz SNSD-a dodijelila je njegovom stranačkom kolegi Ognjenu Vukojeviću, i pored toga što je Kabić tu ostavku povukao.

Željko Bakalar, član CIK-a pojasnio je da, bez obzira što je Kabić povukao osvaku da je sudska praksa takva da mandat prestaje danom podnošenja ostavke.

“Dao je ostavku radi izbora u Vladu Republike Srpske i desilo se nešto što je neoubičajeno i u roku od 24 sata je podnio ostavku. Bez obzira na činjenicu što je ostavka povučena, u skladu sa sudskom praksom Suda BiH, CIK je dužan da utvrdi prestanak mandata. Sud je nedvosmisleno u više sudskih presuda naveo da mandat prestaje danom podnošenja ostavke iz razloga pravne sigurnosti i sprečavanja manipulacija”, rekao je Bakalar.

Podsjećanja radi, Kabić je ostavku prvobitno podnio zbog izbora na nespojivu funkciju, ali je povukao 23. decembra, nakon što je podnio ostavku na funkciju ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.

CIK je danas dodijelilo zamjenske mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zoranu Kokanoviću, Milici Lovrić, Borivoju Obradoviu i Amiru Hurtiću, te usvojio ostavke koje su, zbog izbora na nespojivu funkciju podnijeli Petar Đokić, Vojin Mitrović, Alen Šeranić i Sevlid Hurtić, saopšteno je iz CIK-a.

Na današnjoj drugoj, hitnoj sjednici CIK je donio odluku o obustavljanju postupka protiv Kostadina Vasića koji je mandat dobio na opštim izborima. Postupak je bio pokrenut zbog rješenja Opštinskog suda u Zvorniku po kojoj je Vasić osuđen na deset mjeseci zatvora, a zanimljivo je da je ova odluka CIK-a donesena sa četiri glasa za i jednim glasom protiv.

Prihvaćena je i ostavka Miloša Bukejlovića u Skupštini grada Doboja, a mandat dodijeljen Dejanu Simiću.

CIK BiH na današnjoj sjednici ovjerio je 11 kandidatskih lista koje su predložile pet političkih stranaka i jedna koalicija, dok će konačne liste biti objavljene u službenim glasnicima i na internet stranici CIK-a.

Srpska demokratska stranka neće učestvovati na vanrednim izborima u Bratuncu i Zvorniku pod sadašnjim uslovima, jer kažu da ne želi dati legitimitet izbornom procesu koji ne odražava volju građana, nego je rezultat izbornih manipulacija.

Ostale opozicione stranke nisu se ni prijavile za ove prijevremene izbore.

Iz SDS su pozvali građane Zvornika i Bratunca da ne izađu na izbore čime će se „izjasniti da ne podržavaju ovakav izborni proces u kojem je ishod unaprijed poznat i isfabrikovan u biračkim odborima i izbornim komisijama“.

PDP: Besmisleno učešće
– Bez obzira na stav da predstojeći vanredni izbori u Zvorniku i Bratuncu neće biti sprovedeni pod fer i poštenim uslovima, te iako SDS na njima neće učestvovati, na svim biračkim mjestima i u lokalnim izbornim komisijama će imati svoje posmatrače kako bi evidentirali sve nepravilnosti, o kojima ćemo blagovremeno reagovati prema nadležnim institucijama i obavijestiti javnost. Široj javnosti je poznato da je na prethodnim izborima zabilježen veliki broj slučajeva neregularnosti u izbornom procesu i u ove dvije lokalne zajednice do te mjere da su regularnost, zakonitost, integritet, legitimitet i rezultati izbornog procesa u potpunosti dovedeni u pitanje – kažu u SDS.

Podsjećamo, načelnik Bratunca Srđan Rankić je opozvan na ljetošnjem referendumu, dok je gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović podnio ostavku kako bi mogao da preuzme osvojeni mandat poslanika u Narodnoj skupštini.

Iz PDP podsećaju da se nisu ni prijavili za izbore u Zvorniku i Bratuncu.

– Mišljenja smo da je besmisleno učešće na tim izborima nakon vrlo loših iskustava sa izbornim krađama, prevarama i manipulacijama u prethodnim izboranim ciklusima u Izbornoj jedinici sedam, u kojoj su i te lokalne zajednice. Očekujemo da pravosudne institucije istraže i procesuiraju odgovorne za izborne krađe koje smo prijavili – kaže za Srpskinfo portparolka PDP, Anja Petrović.

Lijepo im u opoziciji
Novinar Dragan Maksimović smatra da ljudi iz opozicije u Republici Srpskoj svakim danom sve više dokazuju da uopšte ne žele da preuzmu vlast i pokazuju zašto su opozicija već 20 godina.

– Nebitno je da li se radi o lokalu, kao recimo ovdje u Zvorniku ili višem nivou, ta nedorečena i sakata politika koju vode, stavljajući uopšte bojkot na dnevni red kao mogućnost djelovanja, je nenormalno. Meni je jasno da je većina ljudi u opoziciji frustrirana činjenicom da, ne da nemaju nikakav rezultat, nego su svaki izborni ciklus u padu, ali to znači da kompetentnu strukturu na vrhu treba zamijeniti novim ljudima – kaže Maksimović za Srpskainfo.

Kako navodi, izbori u Zvorniku i Bratincu biće legitimni jer nikom nije zabranjeno da se kandiduje.

– Prema tome, ukoliko se odluče na to do kraja, biće sami odgovorni za takav potez – zaključuje Maksimović.

Sve lošiji rezultati
Ako je suditi prema proteklim opštim, a prije njih lokalnim izborima, opozicione stranke i nemaju šta da traže u ove dvije lokalne zajednice. Na izborima za gradonačelnika Zvornika 2020. pobijedio je Zoran Stevanović sa 23.403 glasova, ili čak 73,49 odsto. Drugi je bio tadašnji kandidat SDS Slaviša Vlačić, ali sa samo 3.521 glasom. Treće mjesto pripalo je Kostadinu Vasiću iz US sa 3.027 glasova, dok je posljednji bio kandidat PDP Mitar Vidaković.

Iste godine, za načelnika Bratunca pobijedio je Srđan Rankić kao nezavisni kandidat sa osvojenih 4.725 glasova, ili 45,63 odsto.

Nešto manje imao je Nedeljko Mlađenović, bivši SDS-ovac, a tada kandidat SNSD, koji je dobio 4.167 glasova. Treći i posljednji kandidat za načelnika bio je Salih Dubičić iz SDA. SDS nije ni imala kandidata za načelnika Bratunca.

Kada je riječ o ovogodišnjim opštim izborima, opozicija je prošla još gore. U Zvorniku je SDS bila tek četvrta stranka, PDP deveta. U Bratuncu, SDS je bila šesta, za Pravdu i red Nebojša Vukanović osma, PDP deveta.