VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kovačević o odluci CIK BiH “Očekujemo još veću razliku u korist Dodika”

    Kovačević o odluci CIK BiH “Očekujemo još veću razliku u korist Dodika”

    Portparol SNSD Radovan Kovačević rekao je da ova stranka nema ništa protiv novog brojanja glasova, te da nakon toga očekuju još veću razliku u korist kandidata SNSD za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Još jednom će se potvrditi da je Milorad Dodik novi predsjednik Republike Srpske i da je to volja naroda, rekao je Kovačević.

    Ono sa čime se ne slažu, kaže Kovačević, jeste kršenje Izbornog zakona zbog čega Centralna izborna komisija (CIK) može da računa na tužbu.

    – Ono što su oni morali da urade jeste da prvo objave rezultate izbora, a zatim da odgovore na sve prigovore i zahtjeve za novim brojanjem – rekao je Kovačević.

    On je dodao da tek poslije mogu donijeti odluku za novim brojanjem glasova, ako postoji osnov za tako nešto.

    – Oni se pozivaju na određene snimke koji postoje u javnosti, ali su oni već potpuno osporeni, te je očigledno da je riječ o podmetnutim snimcima. Na njima se vidi da su u pitanju glasački listići koji nisu ovjereni, što nam pokazuje da je neko napravio taj snimak sa namjerom da unese određenu vrstu sumnje u izborni proces – rekao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, postoji nekoliko stvari koje izazivaju sumnju, a za koje smatra da su međusobno povezane.

    – Jedna je ta da je jedan od 30 protivkandidata Milorada Dodika u noći izbora, kada je bilo potpuno jasno da je u nedostižnom zaostatku u odnosu na njega, proglasila pobjedu i na osnovu te laži izašla na ulicu sa građanima – rekao je Kovačević.

    On je dodao da je druga ta da Kristijan Šmit, prvi rekao da je izborni proces protekao u fer i korektnoj atmosferi, a da bi dva dana kasnije promijenio stav.

    – On je, između ostalog, rekao da ga zabrinjava povećan broj nevažećih glasačkih listića. Mislim da građani treba da znaju o kakvoj manipulaciji se tu radi, jer smo na ovim izborima imali možda i najmanji broj nevažećih glasačkih listić i sigurno manji nego 2018. ili 2014. godine – napomenuo je Kovačević.

    On je podsjetio i da je Željka Cvijanović 2014. godine u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH izgubila sa oko 7.000 glasova razlike, a da je nevažećih glasačkih listića tada bio više od 54.000.

    – Sada je razlika među kandidatima oko 30.000 glasova, a otprilike toliko ima i nevažećih glasačkih listića -rekao je Kovačević, piše RTRS.

    On je napomenuo i da se u CIK nalaze ljudi koji nisu izabrani u skladu sa zakonom, nego su izignorisali konkurs.

    – Tamo su ljudi iz SDS i PDP, zajedno sa Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem instalirali svoje poslušnike, koji sada svoj posao završavaju na taj način – naglasio je Kovačević.

    On je ukazao i da je evidentno da neko pokušava da izbore oduzme od građana, koji su svoj stav jasno rekli na izborima 2. oktobra.

    – Neko sada baca u ogroman trošak građane Srpske i BiH, te daje dodatni prostor od tri do četiri sedmice da se naprave novi ekscesi i da se od Republike Srpske, koja je bila prepoznatljiva kao najstabilniji dio BiH, napravi nestabilan prostor – rekao je Kovačević.

    Centralna izborna komisija (CIK) danas je na hitnoj sjednici u Sarajevu izdala naredbu da se na teritoriji Republike Srpske i Brčko distrikta ponovo prebroje glasovi za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

  • Borenović: Logična i opravdana odluka CIK-a BiH

    Borenović: Logična i opravdana odluka CIK-a BiH

    Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, napisao je na društvenim mrežama da je sasvim logična i opravdana odluka CIK-a BiH da se zbog brojnih izbornih neregularnosti u Glavnom centru za brojanje ponovo prebroje glasovi za predsjednika Republike Srpske.

    “Prvi, veliki i važan institucionalni korak u borbi za istinu i vladavinu prava”, napisao je Borenović.

  • CIK donio odluku, ponovo se broje glasovi za predsjednika Republike Srpske

    CIK donio odluku, ponovo se broje glasovi za predsjednika Republike Srpske

    Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o ponovnom brojanju glasova za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

    Ponovno brojanje glasova biće obavljeno u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, a ovu odluku CIK-a, nije podržao Vlado Rogić, član Centralne izborne komisije BiH koji je rekao da CIK za tu odluku nema zakonsko uporište, te da to eventualno može uraditi tek nakon što utvrdi rezultate izbora.

    Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, rekao je na samoj sjednici da su članovi CIK održali kolegijum i razmotrili veći broj primjedbi i prigovora na tok izbornog procesa za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

    “Imali smo na uvid određene materijalne dokaze kao što su video i dokumenti koji nedvojbeno pokazuju da je proces kontaminiran da ne onemogućava pravovremeno utvrđivanje rezultata izbora u skladu sa zakonom”, rekao je Arnautović.

    Podsjetimo, opozicione stranke u Srpskoj sumnjaju u regularnost izbornog procesa, jer vjeruju u uspjeh njihove kandidatkinje Jelene Trivić (PDP), dok do sada izbrojani glasovi, kako je objavio CIK, pokazuju da je u trci za predsjednika pobijedio Milorad Dodik (SNSD).

  • Službenim novinama BiH objavljene Šmitove odluke

    Službenim novinama BiH objavljene Šmitove odluke

    U Službenim novinama BiH objavljene su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH (FBiH) koje je na dan održavanja opštih izbora, 2. oktobra, nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje.

    Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH rekli su da još ne znaju kako sprovesti odluke Šmita koje se odnose na primjenu rezultata opštih izbora za FBiH, te da im najveći problem predstavlja kako delegirati Dom naroda Parlamenta FBiH.

    Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona i u Ustav FBiH, kako je navedeno, unio zahtjev za obaveznu saradnju.

    Šmit je u pisanoj izjavi objavljenoj 2. oktobra na sajtu OHR naveo da je “dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama”.

    On tvrdi da će ove mjere “unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH (FBiH)”.

    – Izmjene se ne odnose na izbore, već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela – navedeno je u izjavi Šmita.

  • Dodik u Beogradu: Ovo što radi opozicija je indukovano sa strane

    Dodik u Beogradu: Ovo što radi opozicija je indukovano sa strane

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH rekao je da je SNSD na nedavno završenim izborima pobijedio na svim nivoima vlasti te da je ovo što radi opozicija u Republici Srpskoj “indukovano sa strane”.

    On je na pres konferenciji u Beogradu, rekao da treba sačekati Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine da potvrdi rezultate izbora pa da se tek onda može ući u procese žalbi, istovremeno naglašavajući da će se sve to brzo riješiti.

    “Od 63 opštine dobio sam 44 opštine i grada u Republici Srpskoj i to govori da je uvažena volja naroda koja je neprikosnovena. Jedan dio medija u Srbiji pokušava da stvori nepovjerenje prema predsjedničkim izborima”, rekao je Dodik.

    Takođe, na pres konferenciji u Beogradu rekao je i da je Centralna izborna komisija nelegitimna te da su njenom sastavu članovi opozicionih partija kao i SDA, istovremeno naglašavajući da CIK treba da provodi samo izbore za nivo Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH.

    “CIK nije izabrana zakonito i u njenom izboru su učestvovali stranci. U CIK su izabrani predstavnici opozicionih stranaka. Zakon nalaže da su to nezavisni kandidati i to nije kraj. Na nivou te Centralne izborne komisije, ljudi iz SDA su članovi te komisije. Ona ima upitan legitimitet”, rekao je Dodik.

    On je rekao da sadašnja Bosna i Hercegovina nije ustavna i nije po volji naroda te da stranci na sve načine pokušavaju da održe takvo stanje kako bi prikrili svoje greške koje su činili.

    Dodik je još jednom ponovio da Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, nije visoki predstavnik te da Republika Srpska traži način kako da ga tuži.

    “Tražimo mogućnost da tužimo Šmita. Razgovaramo sa nekim građanima Njemačke da ga tuže za lažno predstavljanje i angažovali smo ozbiljan pravni tim”, rekao je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje o opoziciji koja ne priznaje rezultate za predsjednika Republike Srpske, Dodik je rekao da se od 31 kandidata za predsjednika Republike Srpske buni samo jedan te da je adresa za opoziciju Centralna izborna komisija BiH koja je nelegalna.

    Govoreći o odnosima sa predsjednikom Srbij, Aleksandrom Vučićem, i činjenici da nije dobio njegovu podršku, Dodik je rekao da je očigledno da je Vučić zauzeo neutralnu stvar.

    “Moja saradnja sa Vučićem je dobra. Imali smo značajne političke sagalsnosti oko mnoga toga i bilo je nerazumijevanja koja nismo isticali”, rekao je Dodik.

    U dijelu svog obraćanja, Dodik se osvrnuo i na rad pojedinih medija ističući da se pokušava unijeti razdor u odnosima između njega i Vučića, te da obojena revolucija ne može proći u Republici Srpskoj.

    Odgovorajući na pitanje šta misli o tome što je Šmit rekao da će se pozabaviti Republikom Srpskom, Dodik je rekao da će svaka njegova odluka biti odbijena.

    “Sa naše strane njegove odluke neće biti primjenjivane. Mi ćemo nastaviti da provodimo Ustav BiH”, rekao je Dodik.

    Kometarišući, ulazak Denisa Bećirovića u Predsjedništvo BiH, Dodik je rekao da očekuje gori narativ.

    “On će dobprinijeti raspadu BiH značajno i u tom pogledu mu se i radujem. Uzmite njegovu knjigu koja kaže, da su Srbi od 1804. godine izvršili agresiju na Bosnu i Hercegovinu. “

  • 20 partija neće u skupštinu

    20 partija neće u skupštinu

    Od 31 političke partije koja je uzela učešće u trci za popunu 83 poslanička mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čak 20 stranaka nije uspjelo dostići potrebni cenzus od tri odsto, a kada se saberu svi njihovi glasovi, ove stranke zajedno su dobile podršku tek nešto više od 11.000 birača.

    Ovo nisu slučajni podaci, smatraju upućeni u političku situaciju, koji za “Nezavisne novine” ističu da učešće ovih partija u izbornom procesu isključivo služi za manipulisanje biračkim odborima.

    Naime, na osnovu 97,28 odsto obrađenih biračkih mjesta kada je u pitanju osvajanje mandata za parlament Srpske, dvije trećine sudionika ovog procesa završilo je ispod cenzusa i ne postoji ni teorijska šansa da se njihovi predstavnici nađu u foteljama Narodne skupštine RS.

    Tako je 20 stranaka koje su ostale ispod crte do sada osvojilo 11.344 glasova, a najviše Potkozarski narodni pokret (PNP) koji ima 2.795 glasova, što je 0,47 odsto na nivou Republike Srpske. Najmanje glasova osvojila je Stranka demokratske aktivnosti A-SDA, za čije kandidate su glasala samo 62 birača, a to je, prema podacima CIK BiH, gotovo nestvarnih 0,01 odsto.

    Da ovi podaci nisu slučajni i da ovi izbori nisu priča za sebe, dokaz je to i da je na prethodnim opštim izborima u BiH takođe 31 politička partija kandidovala liste za NS. Tada je broj onih koji nisu prošli bio još i gori, 23.

    Ono što je takođe zanimljivo, na opštim izborima 2022. godine, koji su održani 2. oktobra, učestvovalo je čak 14 novih političkih subjekata u odnosu na 2018. godinu. S tim u vezi, postavlja se pitanje – koja je zaista svrha postojanja ovih stranaka i njihovog učešća na svim izborima?

    “Postoje samo dva razloga. Prvi i osnovni je manipulacija i krađa na izborima. To znaju i ptice na grani. Međutim, ne treba reći da je 100 odsto tih partija uzelo učešće zbog mogućnosti malverzacija. Ima tu i ljudi koji su na izbore krenuli zbog avanturizma, jer imaju mišljenje da mogu nešto da urade ili naprosto hoće da se zabavljaju i to je drugi razlog”, kaže za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

    Ali, kako kaže, sasvim je sigurno da je velika većina tih malih političkih partija koje dobiju 100-200 glasova na izborima samo tu zbog manipulacija u biračkim odborima.

    “Znamo da po ovom Izbornom zakonu samo registrovanje političke partije za izbore nosi i određeni broj članova biračkog odbora, što, po mom mišljenju, hitno treba da se mijenja u nekim narednim izmjenama Izbornog zakona”, smatra Antić.

    Sa svim izrečenim, saglasan je i analitičar Nebojša Tojagić, koji kaže da ne treba postavljati pitanje da li se neko može kandidovati na izborima, jer je to demokratsko pravo, ali da je neophodno napraviti izmjene zakonodavstva koje bi, kako ističe, “fantomskim strankama” koje nisu ni blizu cenzusa onemogućile da utiču na izborni proces.

    “Većina njih, nažalost, aktivira se tek nekoliko mjeseci prije izbora i to s prevashodnim ciljem da svoje mjesto u biračkim odborima za određenu naknadu ili uslugu ustupe nekom drugom političkom subjektu. Drugi vid njihovog postojanja, po mom mišljenju, nije moguće utvrditi, jer stranke koje već godinama izlaze na izbore, a ne ostvaruju neke dobre izborne rezultate definitivno nemaju drugu svrhu svog postojanja”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

    Naši sagovornici su uvjereni da se uticaj ovakvih stranaka može smanjiti, ali da država jednostavno to ne želi.

    “Kod nas su izbori svake dvije godine i možete samo zamisliti kad svake druge godine neko novi uzima učešće pa onda nestaje s političke scene. Jednostavno, oni se povampiruju. Kao što se pečurke pojavljuju poslije kiše, ove stranke se pojavljuju prije izbora. Jedino rješenje je ozbiljna reforma pri samom osnivanju stranaka. Na primjer, u Srbiji svaki novi politički subjekt treba da se ovjeri kod notara, s potpisima određenog broja lica za nivo vlasti za koji se kandidujete. To u velikoj mjeri uozbiljuje ovu priču i sigurno da bi to trebalo uraditi i kod nas”, zaključio je Tojagić.

  • Kakav će biti rasplet izbora za predsjednika Republike Srpske?

    Kakav će biti rasplet izbora za predsjednika Republike Srpske?

    U SNSD i partnerskim strankama smatraju da su izbori završena priča i da je Milorad Dodik novi predsjednik Republike Srpske, ali opozicija protestuje, jer je, kako tvrde, njihova kandidatkinja za predsjednicu RS, Jelena Trivić, pokradena i to „na organizovan mafijaški način“.

    Da li će, danima nakon što su građani glasali, u utakmici Dodik Trivić uslijediti „drugo poluvrijeme“?

    Za sada je jasno jedino da će o tome odlučiti Centralna izborna komisija BiH, ali tek nakon što prebroji sve glasove.

    Prigovori
    Kako objašnjava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije ”Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije BiH, tek kada CIK objavi kompletne preliminarne rezultate počinju da teku rokovi za ulaganje prigovora.

    – Svi subjekti mogu da podnesu prigovor, ako smatraju da je bilo kršenja Izbornog zakona. Ja ne znam kakvu će odluku donijeti CIK; to zavisi od predočenih dokaza, ali ako CIK otvori postupak, moraće provjeriti sve što je prijavljeno, te po službenoj dužnosti provjeriti i neke druge slučajeve, u kojima ima indicija da su se desile nepravilnosti – objašnjava Šehić.

    Ključno je to što će CIK prvo utvrditi da li otkrivene i dokazane nepravilnosti na spornim biračkim mjestima mogu uticati na konačni rezultat izbora.

    – Ako mogu uticati na rezultat, zakon nalaže poništavanje glasanja na pojedinim biračkim mjestima, s tim da se na tim mjestima izbori ponavljaju – kaže Šehić.

    Ukoliko se ispostavi da glasanje na spornim biračkim mjestima ne može uticati na konačni rezultat „utakmice“, odgovorni će biti kažnjeni, ali se izbori neće ponavljati.

    Ponavljanje glasanja
    Teško je očekivati da bi CIK mogao poništiti glasanje u cijeloj Republici Srpskoj, što je jedan od zahtjeva opozicije, ali mnogi analitičari smatraju da bi moglo biti ponavljanja glasanja u pojedinim lokalnim zajednicama, koje su javnosti od ranije poznate po izbornim ujdurmama.

    S takvim je stavom saglasan i politikolog Darko Kuzmanović, koji tvrdi da bi neponavljanje izbora u mjestima gdje su nepravilnosti bile očigledne bio definitivni krah i za demokratiju i za građanska prava ljudi koji žive u Srpskoj.

    – Nisam siguran da je realno očekivati da se izbori za predsjednika RS ponove na cijeloj teritoriji Srpske, ali bilo bi dovoljno da se ponove u, recimo, Doboju, Prijedoru, Zvorniku, Kozarskoj Dubici, Novom Gradu i još nekim mjestima, gde je uočen zaista veliki broj nepravilnosti – smatra Kuzmanović.

    Ako se to ne desi, ističe Kuzmanović, regularnost izbora 2022. će biti upitna i godinama će se potezati i pitanje legitimnosti vlasti, kao što je bio slučaj i 2014. godine, poslije afere “Dva papka”.

    Dokazi
    Kuzmanović tvrdi da je i ranije na izborima bilo mnogo neregularnosti, ali da u opoziciji nije bilo volje da se izazove bilo kakva institucionalna reakcija.

    – Sada su na sceni nove opozicione snage: Jelena Trivić, Milan Miličević, Draško Stanivuković, Nebojša Vukanović. Oni nisu spremni da pređu preko očigledne izborne krađe, kao što su to činili neki njihovi prethodnici – kategoričan je Kuzmanović.

    Problem je međutim, što nije dovoljno imati borbene lidere, koji su “uočili nepravilnosti”, jer je najbitnije imati čvrste dokaze za izbornu krađu.

    Kako navodi Vehid Šehić, sasvim je moguće da je u BiH bilo još slučajeva poput onog u Hozićima kod Novog Grada, gdje su glasački listići popunjeni i prije otvaranja biračkog mesta, ali to nije otkriveno, niti je to moguće dokazati.

    – Vjerovatno je takvih slučajeva bilo, ali ako oni nisu otkriveni i dokumentovani na vrijeme, kad glasanje prođe više se ništa ne može učiniti – kaže Šehić.

  • Vukanović najavio protestnu šetnju i u Sarajevu

    Vukanović najavio protestnu šetnju i u Sarajevu

    Nebojša Vukanović rekao je na večerašnjem protestu opozicije u Banjaluci da je srećan zbog podrške i da zbog podrške naroda pada svaka sila i nepravda.

    Pozivao je građane da uzvikuju “Mile odlazi”.

    – Sinoć se Šmit javio preko Skajpa i niko ga do sada nije tako ponizio. Šmit je otišao u Njemačku i ne treba se vraćati, kao ni Mile – istakao je Vukanović.

    Najavio je protestnu šetnju u Sarajevu, pred CIK BiH i OHR.

    Poručio je Šmitu i strancima da neće on krojiti sudbini.

    – Sutra ću otići u Ministarstvo i pitati ministra Lukača kako ima pravo da hapse mladića koji je branio izbornu volju u Laktašima. Lukaču ne igraj se. Otići i u Tužilaštvo da i njih pitam zašto niko nije uhapšen – rekao je Vukan.

    Poručio je da je narod ovih dana pokazao ko je pobijedio na izborima.

    – Zato se pakuj, Mile, i odlazi – kaže Vukan.

    Vukanović je imao i najveću podršku od okupljenih. Njegov govor više puta su prekidali povicima i aplauzima okupljeni građani.

  • Deset lokalnih zajednica okrenulo ploču

    Deset lokalnih zajednica okrenulo ploču

    Birači u deset lokalnih zajednica u Republici Srpskoj promijenili su politički stav na ovogodišnjim opštim izborima i većinski podržali kandidata za predsjednika onih stranaka koje su na tim istim adresama prije četiri godine upisale izborni poraz.

    U trci za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike, učestvovao je 31 kandidat. Najveća borba je, kao i u ranijim izbornim ciklusima, vođena, a još nije završena, između kandidata iza kojih su stali vladajući blok i opozicija.

    Ključni rivali na opštim izborima 2018. bili su Željka Cvijanović, kao kadar SNSD-a i stranaka iz vladajuće koalicije, te Vukota Govedarica kao funkcioner SDS-a, odnosno kandidat opozicionog Saveza za promjene. Ove godine, 2. oktobra, u tim najvažnijim ulogama su se našli Milorad Dodik (SNSD) i Jelena Trivić (PDP).

    Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, Dodik ima prednost od oko 30.000 glasova, a analiza stanja u opštinama i gradovima u Srpskoj, uključujući i rezultat u Brčko distriktu, pokazuje da je Trivićevu pobijedio u ukupno 46 lokalnih zajednica. Isti rezultat je, s druge strane, upisala i Cvijanovićeva prije četiri godine, iz čega se vidi da su kandidati opozicije Trivićeva i Govedarica u oba izborna ciklusa odnijeli pobjedu, prema trenutnim pokazateljima za ovogodišnje izbore, u 19 opština i gradova.

    Zanimljivo je, međutim, da je Dodik ove godine pobijedio u pet sredina gdje je prije četiri godine na opštim izborima pobjedu odnio Govedarica, ali je istom mjerom uzvratila i Trivićeva. Ona je, naime, pobijedila Dodika na pet adresa gdje je 2018. godine Cvijanovićeva bila bolja od Govedarice.

    • Dodik je kao kandidat SNSD-a pobijedio u Doboju, Vukosavlju, Donjem Žabaru, Han Pijesku i Sokocu, gdje je Govedarica odnio pobjedu 2018. godine, dok je Trivićeva od SNSD-a preuzela Prnjavor, Teslić, Derventu, Osmake i Miliće – pokazuju trenutni, nepotvrđeni izborni podaci CIK-a BiH.

    Republika Srpska ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika. Izborna pravila definišu da se kandidati biraju iz svih konstitutivnih naroda, a predsjednik postaje onaj koji dobije najveći broj glasova. Dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.

    Pored kandidata koji su prijedlozi parlamentarnih partija sa sjedištem u Srpskoj kao što su, osim Dodika i Trivićeve, i Radislav Jovičić (DNS), Neđo Đurić (SPS) te drugih među kojima su i Senad Bratić u ime Pokreta Država, Davor Pranjić kao izbor hrvatskih stranaka sa HDZ-om na čelu, na glasačkom listiću bilo je i ukupno 17 nezavisnih kandidata.

    Preliminarni podaci CIK-a pokazuju da je Bratić, koji je dugogodišnji poslanik u republičkom parlamentu, najbliži fotelji potpredsjednika Srpske iz reda bošnjačkog naroda sa osvojenih više od 10.500 glasova, a za petama mu je nezavisni kandidat Ćamil Duraković koji je nekada bio i načelnik Srebrenice.

    Mrtva trka je i za potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda i to između Pranjića i Ivana Begića, bivšeg PDP-ovca, koji je na izborima nastupao kao nezavisni kandidat.

    Trenutni izborni rezultati pokazuju da su nezavisni kandidati u trci za predsjednika mahom osvojili tek po nekoliko stotina glasova.

  • Završeni protesti opozicije, postavljeni zahtjevi

    Završeni protesti opozicije, postavljeni zahtjevi

    kandidat za predjednika Republike Srpske, Jelena Trivić, na današnjim protestima opozicije, poručila je da se sadašnja vlast samo naroda boji i rekla da će se ići do kraja.

    – Nisam pokradena ja, pokraden je narod – ponovila je svoju poruku Trivićeva.

    Kaže da umjesto što traže od nje da prizna krađu izbora, on ima je poručila da odlaze jer ih narod neće.

    – Ima nas dovoljno da vam poručimo da znamo šta ste radili. Ako pustimo krađu za izbore, kako će išta biti dobro ako se začne kriminalom za izbore. zato nećemo odustati – kaže Trivićka.

    Dodaje da su raselili trećinu stanovništva, a mnogi su kaže došli da glasaju za promjene.

    – Sve ćemo ih vratiti. Prvi korak je da imamo poštene izbore, a ne kupljene i ukradene. Nećemo se povući i stati. Vi nam dajete snagu da radimo ispravnu stvar – istakla je Trivićeva.

    – Da krivi su oni što su krali, tukli, al je najvažnije ko im je dao nalog. Ta mafija je imala jedan cilj, a to je da se pokradu izbori – kaže Trivićka.

    Poručila je da ne smiju ni milimetra odstupiti, jer ako se sada povuku dalje nemaju šta tražiti.

    Njen govor prekidan je skandiranjem “Mile odlazi”.

    Kandidat za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić rekla je da imaju dva zahtjeva, ali da će se oni popunjavati

    Kaže da od CIK traže ponovno brojanje na svim mjestima. Zatim analizu i ekspertizu svih bijelih i navažećih listića. Od pravosudnih institucija tražim da utvrde odgovornost svih lica koji su učestvovali u izbornoj krađama.

    – Tužilaštva moraju da procesuriraju sve koje su krali, ali i njihove nalogadavce – navela je Jelena drugi zahtjev.

    Rekla je da je traže da se utvrdi konačna istina.

    – Institucije rade samo kada se pritisnu. Moramo ih pritisnuti zbog Republike Srpske – poručila je Trivićka.