Kategorija: Politika

  • Stevandić: Sada ćemo vidjeti da li je CIK “džojstik” kojim neko upravlja

    Stevandić: Sada ćemo vidjeti da li je CIK “džojstik” kojim neko upravlja

    Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić danas je za N1 govorio o procesu ponovnog prebrojavanja glasova u CIK-u, izbornim rezultatima i očekivanjima od političkog života u narednom periodu u BiH.

    “CIK se ponaša kao politički akter u svemu ovome, kao jedna od strana koja procjenjuje tajming kad će objaviti neku od odluka. Prva odluka o ponovnom brojanju je bila nelegalna, oni su je ispravili drugi dan jer su znali da ćemo da tužimo i dobijemo jer su se pozvali na pogrešne članove zakona. Očigledno se tu radilo o nekoj brzini, sada se već vidi da tu postoji neka strategija. Nelogično će biti kada se objave novi rezultati, jer nisu brojani u čitavoj RS, vidjet ćemo da li će sve da bude prebrojano”, kazao je Stevandić.

    Kaže da je lično protiv bilo koje vrste krađe i da takve stvari odbacuje sa gnušanjem.

    “Vidjećemo kad se sve prebroji, u svakom slučaju nismo našli neka veća odstupanja. Lično sam protiv krađe, da to odbacujem sa gnušanjem, svako ko je krao ili radio bilo šta što ne treba treba da odgovara. Pogotovo kod nas u izbornom procesu, posebno predsjednici koji žele da se dodvore predsjednicima političkih partija pa iksiraju. NE vjerujem da im je neko na jedan “džojstik” naredio “Ajmo svi sada da se bavimo time”. Uvijek je broj nevažećih listića dovođen u pitanje, ovaj put nije bilo tako. Ja sa punom odgovornošću mogu da kažem ako mjerimo taj osnovni parametar za poništavanje izbora, u Predsjedništvu BiH je bilo 6,6 nevažećih listića, za Parlament FBiH 7,6 posto nevažećih listića. Parlament BiH 8,43 nevažećih listića, za NSRS 5,54 posto a za predsjednika RS je 5,4 posto. Najmanje nevažećih listića je bilo za predsjednika RS, ovo su CIK-ovi podaci”.

    Dodaje da će proces pokazati da li je CIK ustvari “džojstik” kojim neko upravlja.

    “Mi ćemo sada da vidimo da li je CIK “džojstik” kojim neko upravlja, ili oni sami žele da podrže način na koji se odlučuje. Sudske instance će dokazivati da li je neko krao. Ja se nikakvog novog brojanja ne bojim. Ko kontroliše brojače trenutne? Da li oni možda nešto rade? Idemo u jedan veliki krug besmisla i osporavanja. Da su to neke male razlike, pa hajde da navalimo i vidimo, ipak je razlika velika i teško se može osporiti”.

    “Za krađu se ide u zatvor, odbijam da bilo koga podržim ko se tim bavio i zaista sam rigorozan. U zadnja dva dana Dodik je meta u smislu njega više niko ne prihvata, sad je on neko “koga treba spaliti”, čak se i u CIK-u mijenjaju teme. Ne može CIK da se bavi političkim procjenama”.

    Na konstataciju da je zahtjev opozicije odbijen, kazao je:

    “Mislim da je odbijen jer je preuranjen, to djeluje kao dogovor. Ne može još da se podnese, to je potpuno jasno”.

    “Dva su mitinga bila koje su napravile kolege iz opozicije i mislim da je bilo vrlo mudro da mi ne idemo sa kontra mitingom. Ja sam zagovornik da se ne vrijeđamo, da svako ima pravo na politički stav i da se okuplja. To su kolege iz opozicije uradile i to je prošlo mirno”.

    Potvrdio je da će naredne sedmice biti održan miting vladajuće koalicije.

    “Sada ćemo da i mi napravimo skup, da pozovemo narod i vidimo šta oni misle. Mislim da se moramo spustiti na noge, ne smijemo da se vrijeđemo. Ušli smo u fazu jako teških riječi, mislim da to ne treba da radimo”.

    “Mi ćemo sutra sjediti zajedno u NSRS i u Parlamentu BiH, nećemo da se tučemo, da počinjemo ovdje rat, ovo je politički proces koji mora da se završi. On nije beskonačan”.

  • Tegeltija: “Nezadovoljstvo Turkovićeve dnevnim redom pravi razlog nedolaska bošnjačkih ministara”

    Tegeltija: “Nezadovoljstvo Turkovićeve dnevnim redom pravi razlog nedolaska bošnjačkih ministara”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je pravi razlog nedolaska bošnjačkih ministara na današnju sjednicu nezadovoljstvo što u dnevni red nisu uvrštene izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji Ministarstva inostranih poslova i sporazum sa Francuskom.
    On je istakao da razlozi neodržavanja današnje sjednice, koji su navedeni u pojedinim medijima, nisu tačni, te da je pravi razlog nedolaska bošnjačkih ministara, najavila ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković sat vremena ranije, na sjednici Kolegijuma koja je bila nezadovoljna što u dnevni red sjednice nisu uvrštene izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji Ministarstva inostranih poslova i sporazum sa Francuskom.

    “Ona je ustala i napustila sjednicu Kolegijuma. Bilo je kasno da bi otkazali sjednicu Savjeta miniostara i ministri iz reda srpskog i hrvatskog naroda su se pojavili. Konstatovali smo da imamo kvorum što se tiče broja ministara, ali da nema predstavnika bošnjačkog naroda i nismo mogli donositi odluke”, rekao je Tegeltija novinarima u Sarajevu.

    Predsjedavajući Savjeta ministara pojasnio je da Pravilnik o sistematizaciji u Ministarstvu inostranih poslova nije moguće razmatrati, jer nema potrebno mišljenje Ministarstva pravde, te da nije moguće razmatrati ni sporazum sa Francuskom jer nekoliko institucija BiH se protivi njegovom sadržaju.

    “Turkovićevoj je prije nekoliko mjeseci rečeno da usaglase te razlike i da bez toga neće moći biti usvojeno”, rekao je Tegeltija.

    On je objasnio da je dnevni red sjednice utvrđen krajem avgusta, te da je sjednica bila zakazana za 1. septembar, ali da je i tada otkazana.

    “Ovo danas je bio peti pokušaj da održimo sjednicu sa dnevnim redom koji je tada bio utvrđen”, rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je naveo da mu je namjera bila da prije početka izborne kampanje neke stvari budu završene i da Savjet ministara sa radom nastavi nakon izbora, do formiranja novog saziva.

    “Nažalost, nismo uspjeli. Ranije je sjednica otkazivana bar dan prije zasjedanja, ali danas to nije bio slučaj”, rekao je Tegeltija i pojasnio da je na Kolegijumu Turkovićeva rekla da sjednici Savjeta ministara neće prisustvovati ni ona ni bilo koji od bošnjačkih ministara.

    On je rekao da je bilo protivljenja i zbog toga što u dnevni red nije uvršten zakon o spoljnim poslovima.

    “Posljednja izmjena koju su dostavili je od 5. oktobra, a dnevni red sjednice utvrđen je u avgustu. Ovdje se govori o ANP, programu reformi. Ovo su sve intervencije od 1. septembra i nijednom nije traženo ništa što se tiče programa reformi”, rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je najavio da će ponovo zakazati sjednicu Savjeta ministara u skladu sa poslovnikom u roku od sedam dana.

    “Tada se utvrđuju drugačiji kvorumi. Ispoštovaćemo tu odluku i ponovo ćemo staviti na dnevni red iste tačke koje su bile planirane za ovu sjednicu”, poručio je Tegeltija.

    On je dodao da se već dugo ukazuje na činjenicu da blokade rada Savjeta ministara ne dolaze iz Republike Srpske, te da i današnja sjednica nije održana jer se na njoj uopšte nisu pojavili bošnjački ministri.

    Tegeltija je istakao da je za očekivati da danas izostane bilo kakva reakcija neke ambasade ili kancelarije Evropske komisije i OHR-a, jer su održavanje današnje sjednice blokirali bošnjački ministri.

    “Često dolaze optužbe da blokade rada Savjeta ministara dolaze od Republike Srpske. Mi kada smo donosili odluke da nećemo da učestvujemo u radu, mi smo rekli i zašto i koji su tačno razlozi”, zaključio je Tegeltija.

  • Dodik za utorak najavio miting u Banjaluci SNSD-a i koalicionih partnera

    Dodik za utorak najavio miting u Banjaluci SNSD-a i koalicionih partnera

    Zajedno sa koalicionim partnerima u utorak ćemo održati miting u Banjaluci u 18 časova kako bismo poručili da nećemo dozvoliti da se prekraja izborna volja naroda Republike Srpske, objavio je na Instagramu Milorad Dodik, kandidat SNSD-a za predsjednika Srpske.

    On je poručio da će se Republika Srpska i ovaj put oduprijeti opasnim namjerama stranaca i opozicije, koji bi, kako je istakao, uz pomoć nezakonitih odluka CIK-a da stvore stanje haosa i nestabilnosti u Republici Srpskoj.

    “Srpski narod je na održanim izborima jasno rekao svoj stav i podržao politiku koju zastupam. Nikakve manipulacije ne mogu promijeniti volju stotina hiljada građana koji su dali svoj glas za jaku i stabilnu Republiku Srpsku”, naveo je u objavi Dodik.

  • Opozicija u RS priziva nove izbore, vlast poručuje da od toga nema ništa

    Opozicija u RS priziva nove izbore, vlast poručuje da od toga nema ništa

    Iako i vlast i opozicija pozivaju na smirivanje, izjave koje daju i jedni i drugi dodatno komplikuje političku situaciju u Republici Srpskoj, posebno nakon što su u opoziciji rekli da očekuju ponavljanje izbora za predsjednika Republike Srpske.

    Nakon što je Mirko Šarović, lider SDS-a, rekao da je ponovno glasanje jedna od opcija, u partijama na vlasti smatraju da do toga ne treba da dođe ukoliko ponovno brojanje ne pokaže velike razlike u rezultatima. Osim toga, Šarović je rekao i da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, smetnja Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i regiji, što je takođe dočekano “na nož” u vladajućim partijama.

    “Zahtjeve opozicije za ponavljanjem izbora treba posmatrati isključivo kao neprijateljski čin prema Srpskoj, jer bi to usporilo proces formiranja vlasti i rješavanja važnih problema koji čekaju. Ponavljanje izbora za predsjednika Srpske od početka je cilj opozicije i to su vjerovatno isplanirali u samoj izbornoj noći, kada su vidjeli prve rezultate koji im nisu išli u korist”, rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Kada je riječ o eventualnom ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske, Dodik, koji je kandidat SNSD-a za ovu funkciju i koji je proglasio pobjedu, rekao je još ranije da Republika Srpska neće prihvatiti ponavljanje izbora, međutim u PDP-u kažu da se odluke CIK-a moraju poštovati.

    U samom CIK-u, tačnije Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, rekao je da će biti razmotreno pitanje mogućnosti ponavljanja izbora te da će na stolu biti sva pitanja koja zakon nudi.

    “CIK sprovodi izbore i proglašava rezultate i svako ko unaprijed najavljuje sukobe i nemire ako CIK ne bude radio kako oni kažu je neprijatelj svom narodu i predstavlja opasnost za Republiku Srpsku”, rekao je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, dodajući da pritisci na CIK koji dolaze iz SNSD-a stvaraju napetost i unose nemir u narod Republike Srpske.

    On je pozvao sve političke partije da prestanu dizati temperaturu u javnosti i da se obavežu da će prihvatiti konačne rezultate izbora i odluke CIK-a, jer svako drugo ponašanje može voditi do ugrožavanja bezbjednosti građana Republike Srpske.

    U slučaju ponavljanja izbora za predsjednika Republike Srpske, formiranje vlasti u Republici Srpskoj sasvim sigurno biće prolongirano, a samim tim ni budžet za narednu godinu neće moći biti usvojen.

    Zora Vidović, ministarka finansija RS, rekla je da se u slučaju neusvajanja budžeta u Narodnoj skupštini ide na privremeno finansiranje, što bi dovelo do problema u socijalnim davanjima za veliki broj građana.

    “To bi izazvalo velike probleme, prije svega zbog plata, penzija, boračkih davanja i svih drugih socijalnih davanja, davanja za porodice sa četvoro i više djece, omladinu, djecu poginulih boraca. Na primjer, mi smo u januaru povećali penzije za četiri odsto, ali smo u junu povećali za deset odsto. Imali smo i dva davanja u vidu pomoći. Mi bismo morali u januaru, februaru, martu i tokom privremenog finansiranja isplatiti samo penzije uvećane za pet posto. Ovih deset posto u junu što smo uvećali ne bismo mogli takve penzije isplatiti”, rekla je Vidovićeva, dodajući da ne bi mogla biti donesena ni odluka o redovnom usklađivanju penzija.

    Takođe, u slučaju neusvajanja budžeta plate budžetskim korisnicima bile bi manje nego sada te da bi to bila velika šteta za sve.

    “Nadam se da će biti mudrosti i odlučnosti da se ovaj izborni ciklus završi, da se proglase rezultati i da se konstituiše skupština, koja sve to donosi – rebalans i budžet i zakonska rješenja bez kojih ne možemo donijeti budžet za narednu godinu”, istakla je Vidovićeva.

    Ponovno brojanje glasova na 14 biračkih mjesta
    CIK BiH donio je novu naredbu o ponovnom kontrolnom brojanju glasova sa 14 redovnih biračkih mjesta za Predsjedništvo BiH, Narodnu skupštinu RS, Parlamentarnu skupštinu BiH, Parlament FBiH, kao i skupštine kantona.

    Prema ovoj naredbi, u glavnom centru za brojanje u Sarajevu biće otvorene vreće s biračkih mjesta gdje je bilo više glasačkih listića od broja glasača.

    U naredbi je navedeno da će biti otvorene četiri vreće s glasovima za Predsjedništvo BiH, tri vreće za Parlamentarnu skupštinu BiH, četiri vreće za Parlament FBiH, jedna vreća za Narodnu skupštinu Republike Srpske, te tri vreće za skupštine kantona. Protiv donošenja ove odluke bio je član CIK-a Vlado Rogić.

    GIK Doboj najavio kolektivnu ostavku
    Nenad Paleksić, predsjednik Gradske izborne komisije Doboj, najavio je sazivanje sjednice na kojoj će podnijeti kolektivnu ostavku, jer, kako je rekao, pritisci postaju nepodnošljivi.

    “Sve je počelo kada je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio da u Doboju nedostaje 61 vreća, a da prethodno nije provjereno, što se pokazala netačnim. Nakon toga PDP je organizovao konferenciju za novinare i bez dokaza saopštio da je u Doboju pokradeno hiljade glasova, što se takođe pokazalo da nije tačno”, rekao je Paleksić, dodajući da je sve prevršilo mjeru kada je CIK počeo da donosi političke odluke te da više ne žele da učestvuju u tome.

  • Sjednica Savjeta ministara BiH otkazana zbog nedolaska bošnjačkih ministara

    Sjednica Savjeta ministara BiH otkazana zbog nedolaska bošnjačkih ministara

    Sjednica Savjeta ministara, najavljena za danas, otkazana je zbog nedolaska ministara iz reda bošnjačkog naroda.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija konstatovao je da je ovo peti put da se sjednica odgađa.

    On je istakao da se prvi put dešava da se sjednica otkazuje na sam dan održavanja zbog nedolaska ministara i pored toga što je održan Kolegijum.

    Na današnjoj sjednici, između ostalog, trebalo je da se razmatra prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

    Ministri su o ovome trebali da razmatraju na sjednici koja je bila zakazana za 1. septembar, a koja je četiri puta otkazivana.

  • Vukanović objasnio zašto je Kajganić nedostojan funkcije glavnog državnog tužioca

    Vukanović objasnio zašto je Kajganić nedostojan funkcije glavnog državnog tužioca

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović oglasio se nakon što je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH na današnjoj sjednici imanovao Milanka Kajganića za glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

    Vukanović smatra da Kajganić nije dostojan te funkcije zbog “brojnih afera, loših rezultata i nelogičnosti u radu”.

    – Koliko je Kajganić (ne)dostojan da obavlja ovu važnu funkciju govori i podatak o rezultatima njegovog rada. U 2019. i 2021. godini nije podigao nijednu optužnicu, a u prosjeku, kao tužilac Specijalnog tužilaštva Republike Srpske podizao je najčešće samo jednu optužnicu godišnje protiv jednog lica. O tome govori i Dopis i službeni podatak o rezultatima rada tužioca Kajganića – rekao je on.

    On smatra da se Kajganić nije proslavio ni kao šef Odsjeka za ratne zločine u Tužilaštvu BiH.

    – Posebno je zanimljivo njegovo čitanje o informaciji da je njegov rođeni brat pravosnažno osuđen na višegodišnju kaznu zatvora zbog zelenašenja i teških krivičnih djela, a da se nalazi u bjekstu i nikada nije odslužio kaznu, što je dovoljno da ga čini nedostojnim za funkciju glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Od Salihovića do Gordane Tadić, svi glavni tužioci su smijenjeni sa funkcije prije isteka mandata, zbog zloupotreba i korupcije, a ostaje da se vidi koliko će vremena u fotelji provesti Kajganić, koji je svojim nepostupanjem u slučajevima krupne korupcije i aferama političara, te tokom nedavne izborne krađe, pokazao svoje pravo lice – poručio je Vukanović za Bosnainfo.

  • Cvijanovićeva tvrdi: Nova podvala CIK – destabilizovati Srpsku

    Cvijanovićeva tvrdi: Nova podvala CIK – destabilizovati Srpsku

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović ukazala je na novu podvalu u režiji političke, nezakonite i nekredibilne Centralne izborne komisije /CIK/ da proglasi rezultate za Federaciju BiH /FBiH/, a ponovi izbore u Republici Srpskoj, nastojeći da tako destabilizuje i baci mrlju na Srpsku.
    Cvijanovićeva je navela da se to radi jer je kandidat PDP-a za predsjednika Srpske Jelena Trivić ubjedljivo poražena u trci za predsjednika Republike.”Dok članice CIK-a, u vrijeme dok se provodi postizborni proces, inače prepun devijacija i nezakonitosti, tumaraju po bijelom svijetu, CIK nastavlja sa svojim podvalama. Da je sve u dosluhu sa strancima i opozicijom, svojim izjavama potvrđuju i predstavnici PDP-a i SDS-a”, navela je Cvijanovićeva na “Instagramu”.
    Časopis “Argumenti” piše da se sve političke krize u normalnim državama rješavaju izborima, a samo ih u BiH stvara i njima upravlja komisija zadužena za provođenje izbora, i to u krnjem sastavu.

    Postavlja se pitanje ko donosi odluke u Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/ BiH u krnjem sastavu i da li je njen predsjednik Suad Arnautović jedini koji određuje u kom pravcu će se kretati kriza u BiH koja je izazvana upravo odlukama CIK-a, navode “Argumenti”.

  • Nenad Kecmanović o trenutnoj situaciji u Republici Srpskoj – “U sve je umiješan zapad”

    Nenad Kecmanović o trenutnoj situaciji u Republici Srpskoj – “U sve je umiješan zapad”

    Politikolog Nenad Kecmanović ocijenio je da kolektivni Zapad žuri da Srbe na svaki način integriše u svoju interesnu sferu i da treba biti mnogo naivan pa povjerovati da nisu involvirani u rad Centralne izborne komisije (CIK) BiH kada direktno i otvoreno intervenišu.

    Istovremeno, ne manje otvoreno podržavaju opoziciju: stranke, kandidate, medije, NVO u stotinama hiljada dolara. Sami su objavili da su u rušenje (predsednika SR Jugoslavije Slobodana) Miloševića uložili 50 miliona i to onih od pre pandemije i energetske krize. I sa mnogo manjim parama mogli bi da potplate svakog birača u Srpskoj, ali petooktobarsko iskustvo Srbije naučilo je Srbe pameti – rekao je Kecmanović za “Sputnjik”.

    On je ukazao da su u sve što se događa na takozvanom zajedničkom nivou BiH u Sarajevu upleteni prsti kolektivnog Zapada.

    – Oni su zvanično prisutni u Savetu za sprovođenje mira u BiH, u Ustavnom sudu BiH, u OHR-u, kao raznorazni izvestioci nacionalnih i međunarodnih organizacija, a nezvanično u službama bezbednosti, vojsci i nema gdje nisu – istakao je Kecmanović.

    On smatra da je opstrukcijom Ustava kolektivni Zapad, koji je umislio da je međunarodna zajednica i svima nametnuo tu laž, namjerno proizveo bezakonje, a onda su mu se u toj raboti pridružile i lokalne antidejtonske snage.

    – Da bi imali neko tobožnje normativno pokriće, umesto zakona su uveli pravila, koja propisuju kada i koliko im zatreba da rade bukvalno šta im se prohijte. Zato mislim da se ne treba dati uvući u tu igru, nego im samo jednostavno odgovoriti: To što vi hoćete, mi nećemo. Mi razumemo zašto to vama odgovara, ali i vi morate da shvatite zašto to nama ne odgovara!. Upravo tako postupa (lider SNSD-a Milorad Dodik) i zato im smeta – kaže Kecmanović.

    Odgovarajući na pitanje da li su opravdane priče o specijalnoj operaciji Zapada i pripremi Majdana, Kecmanović kaže da ima previše indikacija da bi se takva priča odbacila.

    – Izborni štab (kandidata PDP-a za predsednika Republike Srpske) Jelene Trivić je pri 80 odsto izbrojanih glasova i prednošću od 20.000 za Dodika, odjednom proglasio pobjedu, prekinuo komunikaciju sa javnošću i pozvao na ulično slavlje. CIK nije ni završio brojanje, a već je najavio prebrojavanje. Pa onda te lažne vijesti o emisarima iz Srbije koji se motaju po Srpskoj uz izjave Trivićeve da će politiku voditi po instrukcijama iz Beograda … Očito je spoljni faktor režirao konfuziju, ulične nemire, sukobe policije i opozicije, što bi bio alibi za interveniciju Eufora – naveo je Kecmanović.

    Prema njegovim riječima, opozicija sada kao da je razočarana, nije poslala posmatrače na ponovno prebrojavanje u CIK u Sarajevo ili naprotiv imaju apsolutno povjerenje u CIK iako je prvi put navodno omanuo u brojanju.

    – Dalje, glasalo se istovremeno na istom mjestu i pred istim komisijama i za poslanike, i za srpskog člana Predsjedništva, i za predsjednika Republike Srpske. Kako to da je sve bilo pošteno i fer izuzev na listi na kojoj je Dodik? – upitao je Kecmanović.

    Odgovarajući na pitanje čemu je u kontekstu cijele ove priče trebalo da posluži “večernji zakon” čije je izmjene Kristijan Šmit donio u danu održavanja izbora u BiH, Kecmanović kaže da se Šmit pokazao kao velika šeprtlja i da je izazvao opšte nezadovoljstvo između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH.

    On je naglasio da bi Kristijan Šmit, njemački kancelar Olaf Šolc i predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen stavili na crnu listu ne samo Milorada Dodika, već i cijelu Republiku Srpsku da nemaju jedan problemčić – nametnu li separatne sankcije samo jednom entitetu time će mu automatski dati status posebne države.

    – Sankcije se mogu nametnuti samo državama i pojedincim – rekao je Kecmanović.

    Govoreći o tome da li u kontekstu sukoba u Ukrajini, ulog Republike Srpske na geopolitičkoj tabli postaje veći, a srazmjerno njemu, i pritisci, Kecmanović kaže da je Dodikov ulog teži što se Rusija, iz teško objašnjivih razloga, povlači i zastaje u specijalnoj operaciji, a kolektivni Zapad punim gasom zaokružuje svoju interesnu sferu na Balkanu.

    – Zanimljivo je da i ne pokušavaju da ga pridobiju šargarepom, nego ga deceniju udaraju štapom. Valjda ga smatraju nepopravljivim, ali birači u Srpskoj nezamenjivim – kaže Kecmanović.

    Kecmanović navodi da će Dodik u naredne četiri godine nastaviti borbu protiv protektorata, s tim što je preokrenuo igru – dok oni nastavljaju sa pokušajima oduzimanja nadležnosti Srpskoj, on im parira vraćanjem već otetih nadležnosti.

    – Natezanje konopca će se nastaviti, a ishod zavisi i od pravca i dinamike globalnih prestrojavanja. Kolektivni Zapad žuri da Srbe na svaki način integriše u svoju interesnu sferu, ali i Dodik sada ima saveznike Rusiju, Kinu, Mađarsku, pa i Tursku. Srbija se valjda podrazumijeva – zaključio je Kecmanović.

  • Arnautović: Zakon predvidio mogućnost da poništimo izbore

    Arnautović: Zakon predvidio mogućnost da poništimo izbore

    CIK BiH apsolutno postupa u skladu sa Izbornim zakonom BiH, istakao je predsjednik CIK BiH Suad Arnautović.

    Opotezu Tužilaštva BiH da vrši provjere članova CIK BiH Srđan Traljić, predstavnik Transparensi Internešnala kaže: “CIK apsolutno ima pravo da radi sve ove radnje u smislu ponovnog brojanja glasova tako da osuđujemo svaku vrstu pritiska, političkog i svakog drugog, na njih. Što se tiče tužilaštva BiH meni to više izgleda kao nekakve tehničke radnje s obzirom da svako može da podnese krivičnu prijavu a Tužilaštvo je dužno da provjeri navode iz prijave.”

    Arnautović pojašnjava da su 4 radnje propisane da bi se došlo do konačnih rezultata izbora.

    “Postavlja se pitanje kakvo je pravo povrijeđeno SNSD ili bilo koje druge stranke naredbom CIK da se pravilno utvrde izborni rezultati”, kaže Arnautović.

    Ističe da u CIK nisu svi bili saglasni da se krene sa ponovnim brojanjem glasova.

    “Gospodin Vlado Rogić je bio i protiv odluke o raspisivanju izbora. Njegovo je tumačenje da nije trebalo ni raspisati izbore”, dodaje on.

    Tvrdi da nema nikakve tromosti u brojanju rezultata.

    “To je sve u skladu sa vremenskim planom i zakonom. Naš je rok 22. oktobar da utvrdimo rezultate”, ističe.

    Traljić naglašava da je važno da CIK ispita i utvrdi sve navode koji su uznemirili javnost i urušili povjerenje građana u izborni proces.

    “Prema ovome što izlazi u javnost, utvrdilo se da se kradu glasovi na zapisnicima. Definitivno je ovo važan korak da se utvrde tačni rezultati. A drugi je korak ono što se radilo u Srebrenici i Doboju kad smo imali poništene izbore, a to su grafološka skeniranja potpisa. Apsolutno dajemo podršku CIK u ovom procesu”, kaže Traljić.

    Na pitanje hoće li CIK poništiti izbore u Republici Srpskoj, Arnautović je dao jasan odgovor.

    “Razmotrićemo sva pitanja koja zakon nudi. Teoretski, zakon je to predvidio. Ako je na biračkom mjestu tokom glasanja ili tokom prebrojavanja glasova došlo do takvih nepravilnosti koje utiču na rezultate izbora onda je CIK dužan da to poništi. U svakom slučaju to će pitanje biti raspravljeno”, kaže Arnautović, prenosi Federalna.ba.

    Arnautović: Postoji 14 pojavnih oblika mogućih izbornih prevara
    “Od bugarskog voza… svašta se može desiti. Šta se desilo konkretno kod nas, to je proces koji se usklađuje. U Glavnom centru svaki stol ima pet brojača. Oni čine kao neki birački odbor, dakle rade njihov posao, popravljaju ono što su oni trebali uraditi. Vrši se ogroman pritisak na državnu instituciju”, naglašava on.

    Arnautović kaže i da jako dobro razumije izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    “Ne podržavam ih u cjelosti i to sam visokom predstavniku i kazao. Ovim izmjenama mi kao organ se uvodimo u jednu dosta problematičnu situaciju. On je od gotovine napravio veresiju”, naglašava.

    “Nismo za to da OHR nameće izmjene Izbornog zakona”, zaključio je Traljić.

  • BiH među vodećim državama svijeta: Na 26.000 građana jedna partija

    BiH među vodećim državama svijeta: Na 26.000 građana jedna partija

    Na opštim izborima u BiH 3.368.666 birača imalo je mogućnost da bira svoje predstavnike od čak 127 ponuđenih političkih subjekata, što praktično znači da na svakih 26.000 građana otpada po jedan politička partija.

    Po ovome je, kažu analitičari, BiH među vodećim državama Evrope i svijeta.

    Ovakav statistički podatak ne treba da čudi jer je BiH veoma složena država, poručuje za “Nezavisne novine” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

    “Ovo je država sa čak tri državna predsjednika, sa dva entitetska predsjednika, s entitetskim potpredsjednicima, sa čak 14 vlada i premijera te nevjerovatnih 136 ministarstava. Tačno je da na političkog subjekta koji je izašao na izbore otpada 26.000 građana s pravom glasa, ali je tačno i to da na jednu stranku u prosjeku dolazi samo jedno ministarstvo”, kategoričan je Tojagić, koji dodaje da je BiH po mnogo čemu lošem u svjetskom vrhu.

    “Francuzi prije dobiju predsjednika iako se glasovi sabiraju i u prekookeanskim teritorijama nego mi u Republici Srpskoj, koji stanemo u predgrađe Pariza”, jasan je Tojagić.

    Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže da ovi podaci vjerovatno za mnoge djeluju kao da narod u BiH ne radi ništa drugo osim što se bavi politikom.

    “A istovremeno se čini da sve vrca od pluralizma ideja i ideologija, da su politička participacija i politička kompetencija razvijenije nego malo gdje na svijetu… Ali to naravno nije istina”, navodi Vuković, koji na pitanje šta je onda zapravo istina poručuje:

    “Istina je da i dalje imamo lažne kandidate, pojedince i partije za jednokratnu upotrebu. Da im je cilj ne da razviju demokratiju, već je zakomplikuju i otežaju. Dakle, u pitanju je privid”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.

    Politikolozi podsjećaju da je postojanje ovako enormnog broja političkih partija vezano i za trgovinu mjestima u biračkim odborima, ali i da je kompletan politički sistem u BiH pun anomalija.

    Filip Matić, politikolog, kao problem dodaje i fragmentaciju u okviru postojećih parlamentarnih stranaka, odnosno da u Narodnoj skupštini RS trenutno postoje stranke koje nisu bile na opštim izborima 2018. godine.

    “Samo u prethodne četiri godine imali smo veliki broj takvih primjera. Sve velike političke partije svjesno cijepaju na manje i na taj način upravljaju njima. Ništa to nije slučajno. Tu prije svega mislim na odnose DNS – Demos, pa zatim Socijalistička partija – SPS. Pored toga, imali smo i nekoliko poslanika koji su napuštali svoje stranke, pa pravili nove, što se često dešavalo u opoziciji. Sjetimo se Nenada Stevandića, koji je napustio SDS, a isto je uradio i Darko Banjac, koji je nakon SDS-a izašao i iz DNS-a pa napravio NPS”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da BiH treba izmjenu Izbornog zakona, ali, kako kaže, teško je očekivati da će ijedno dosad spomenuto rješenje i zaista biti adekvatna mjera.

    “Povećanje cenzusa je jako opasna stvar i to je nešto čega se mi vrlo često dotičemo. Tačno je da imamo male partije koje prelaskom cenzusa dobijaju neka značajna mjesta u institucijama, ali moram napomenuti da u BiH centri moći nisu u državnim institucijama već isključivo u političkim partijama. Daleko od toga da smo mi jedini po tom pitanju. Ali, podizanje cenzusa bi napravilo drugi problem, a to je regionalna zastupljenost. Da kažem prostim riječima, ako bismo cenzus podigli na pet ili sedam odsto, svaka stranka bi išla tamo gdje je najviše glasova, a onda bi se većina građana Srpske dodatno odselila iz manjih sredina”, zaključio je Matić.