VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dragan Čović ponovo izabran za predsjednika HDZ

    Dragan Čović ponovo izabran za predsjednika HDZ

    Dragan Čović ponovo je danas izabran za predsjednika HDZ BiH na čijem je čelu od 2005. godine.

    Čović je bio jedini kandidat za ovu poziciju i izabran je jednoglasno na Izbornom saboru HDZ-a BiH u Mostaru.

    U radu 14. Izbornog sabora učestvuje oko 570 članova stranke koji su se okupili iz cijele BiH kako bi izabrali novo rukovodstvo na mandat od naredne četiri godine.

    Uoči samog početka sjednice Čović je najavio nova kadrovska rješenja i nove politike HDZ-a BiH, te poručio da evropski put nema alternativu.

    Kako je najavljeno iz HDZ-a BiH, osim lidera stranke danas će se birati i zamjenik predsjednika, pet potpredsjednika i deset članova Predsjedništva.

  • SDA ostaje bez kontrole nad državnim kompanijama

    SDA ostaje bez kontrole nad državnim kompanijama

    Jasno da će nove vlasti u FBiH čekati težak posao u depolitizaciji, restrukturiranju i profesionalizaciji državnih firmi.

    “Logično je i smatram da oni koji su u javnim preduzećima trebaju dijeliti sudbinu Vlade. Vlada treba da imenuje ekipe koje će provoditi politiku Vlade” kazao je Nermin Nikšić, Premijer Federacije BiH.

    Kupovina zastupnika

    Na taj način najavljena je smjena SDA-ovih, ali i DF-ovih direktora koji su godinama ordinirali ovim kompanijama. Još od prvog dana uspostave FBiH i njenih institucija državne kompanije tretirane su kao stranački plijen preko kojeg su ostvarivani politički interesi i koji su vođeni partijskom, a ne ekonomskom logikom.

    Ipak, niko se tako bezobzirno prema državnim kompanijama nije odnosio kao SDA u vrijeme vladavine Bakira Izetbegovića. U ovoj eri ljudi će iz stranačkih odbora direktno biti prekomandovani na pozicije direktora državnih kompanija, nerijetko će istovremeno biti na dvije funkcije – i direktorskoj i stranačkoj – a novac i resursi državnih kompanija sve će se otvorenije koristiti u privatne i stranačke svrhe.

    Upravo su Nikšić i lider NiP-a Elmedin Konaković na dan pred izglasavanje Vlade FBiH tvrdili da SDA novac javnih kompanija nudi zastupnicima nove većine da prijeđu na njihovu stranu i spriječe formiranje novih vlasti.

    Ne treba čuditi što se SDA tako grčevito borila da pod svaku cijenu opstane na čelu Federacije BiH i pokuša blokirati izbor nove vlade.

    Naime, upravo u vlasništvu entiteta nalaze se neke od najvećih kompanija u BiH koje zajedno generišu milijarde maraka prihoda.

    Sve te firme suvjereno su bile pod upravom SDA, koja na njihova čela ne da je postavljala lojalne ljude, nego vlastite stranačke kadrove.

    Tako je, primjerice, direktor “Elektroprivrede”, firme čiji je prihod u 2021. iznosio milijardu i 123.47 miliona KM, Admir Andelija, istaknuti član SDA, posebno blizak s Aburahmanom Hodžićem, najmoćnijim SDA-ovcem u Tuzlanskom kantonu. Još drastičniji primjer je “BH Telecom”, čiji je direktor Sedin Kahriman istovremeno i predsjednik Kadrovske komisije SDA.

    Mirsad Mujić, generalni direktor “BH Pošte”, takođe jedne od najvećih firmi u BiH, član je Glavnog odbora SDA, ali i IZBiH.

    DF kadar

    Direktor “Željeznica FBiH” je Enis Džafić, takođe kadar SDA.

    Tu je i direktor “Autocesta FBiH” Elmedin Voloder, kao i direktori još desetine državnih firmi kojima upravljaju kadrovi SDA.

    Iako je DF svojim partnerima iz SDA nerijetko prepuštao pozicije koje su mu pripadale po kvoti, i oni su se počastili nekim funkcijama, pa je tako 2021. za direktora Aerodroma u Sarajevu postavljen njihov kadar Alen Bajić, u čijem je mandatu došlo do zatvaranja niza linija prema svijetu.

    Pozvali na pobunu

    Nakon poziva Nermina Nikšića SDA je juče svoje kadrove u državnim kompanijama pozvala na svojevrsnu pobunu nakon što ih je Nikšić poručio da stave mandate na raspolaganje, donosi “Avaz”.

    “SDA poziva članove upravnih struktura javnih preduzeća da ne podlegnu pritiscima i pozivima na nezakonito postupanje” pozvali su iz SDA.

  • Koliko Srpsku koštaju “konsultanti” u Americi i Evropi

    Koliko Srpsku koštaju “konsultanti” u Americi i Evropi

    Republika Srpska je od 2011. do 2022. godine potrošila više od 37 miliona maraka na konsultante u svijetu s ciljem podizanja rejtinga Srpske u međunarodnim krugovima, kao i pomoći pri izradi raznih izvještaja, organizaciji događaja ili, pak, privlačenju stranih investicija i kontaktima sa poslovnom zajednicom.

    Ovo je navedeno u odgovoru koji je ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić dostavio šefu Kluba poslanika SDS u parlamentu Srpske Vukoti Govedarici, koji je na sjednici krajem marta ove godine tražio odgovor od Vlade koliko je novca do sada potrošila na lobističke kuće u Americi.

    U odgovoru je navedeno koliko je novca tačno potrošeno na konsultantske kuće u Americi i Evropi u periodu od 2011. do 2022. godine, ali nije odgovoreno koji su bili efekti tih ulaganja.

    Ministar Klokić u odgovoru navodi da je u ovom periodu potrošeno ukupno 37.354.187 KM, te da je za ovu godinu u iste svrhe planiran budžet u iznosu od 2,2 miliona KM.

    Zlatan Klokić

    Napominje da Republika Srpska „ne ostvaruje saradnju sa lobističkim kućama u SAD niti bilo gdje u svijetu, već da ostvaruje saradnju sa pravnim i ekspertskim timovima međunarodnih konsultantskih kuća, u skladu sa ustavnim pravima i pozicijom Republike Srpske, a u cilju formiranja pravne, ekonomske i diplomatske strategije“.

    – U saradnji sa Vladom i drugim institucijama Republike Srpske ove kuće preduzimaju aktivnosti na: izradi izvještaja Savjetu bezbjednosti UN i drugih dokumenata od značaja za oblast međunarodne saradnje Srpske, izradi pravne i diplomatske strategije vezano za prava i poziciju Republike, koncipiranju i komuniciranju ključnih političkih stavova u inostranstvu, kao i prezentovanju poslovnih interesa RS – navodi se u odgovoru.

    Dodaje se da ove konsultantske kuće, takođe, preuzimaju aktivnosti na promociji investicionih potencijala Srpske i ostvarivanju bliskih kontakata sa poslovnom i akademskom zajednicom, nevladinim sektorom, te drugim relevantnim institucijama i organizacijama u Evropi i SAD.

    – Ove kuće pružaju i podršku u organizaciji značajnih događaja u inostranstvu na kojima učestvuju zvaničnici i predstavnici institucija Srpske, te omogućavaju zastupanje Republike u vezi međunarodnih pravnih i političkih pitanja, u skladu sa aktuelnim potrebama i povremenim zahtjevima – navodi Klokić u odgovoru Govedarici.

    On još dodaje da, osim toga, „podrška stručnjaka sa velikim iskustvom u oblasti međunarodnog prava značajno doprinosi pravovremenom informisanju i reagovanju na aktuelna politička, društvena i ekonomska zbivanja u Republici Srpskoj, BiH i svijetu“.

    Klokić dalje navodi da ugovori sa konsultantskim kućama nose oznaku tajnosti u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka, te u skladu sa tim ne može otkriti imena tih kuća niti druge detalje iz ugovora.

    Govedarica u izjavi za Srpskainfo pita koji su efekti svih tih miliona koji su uloženi u razne konsultantske kuće?

    On podsjeća da se pojedini zvaničnici Srpske, uključujući njenog predsjednika Milorada Dodika, nalaze na crnim listama SAD i Velike Britanije, pa pita da li je to rezultat tih lobiranja na koja Srpska troši novac.

    – Imamo lobističke kuće, koje ministar Klokić zove konsultantskim kuća, ali ne želi da otkrije imena tih kuća niti šta tačno rade. Činjenica je da te lobističke ili konsultantske kuće troše ogroman novac za promociju Srpske, a sa druge strane imamo potpuno drugačiju realnost, počev od položaja naših zvaničnika u svijetu, pa do same Srpske koja kao da ima namjeru da svugdje nađe neprijatelja, posebno u onim zemljama gdje se lobira za Republiku. Dakle, nevjerovatan apsurd – zaključuje Govedarica.

    On ističe da je Klokićev odgovor veoma zanimljiv jer je vidljivo da je Srpska do sada potrošila preko 37 miliona maraka na te konsultantske kuće, te da ove godine planira da potroši još dva miliona, što znači da je za 12 godina potrošeno preko 40 miliona maraka na raznorazne „konsultante“.

    Govedarica najavljuje da će na sljedećoj sjednici NSRS postaviti dodatna pitanja ministru Klokiću u vezi ove teme.

    On pojašnjava da će se jedno od pitanja odnositi na izvještaje koje je pomenuo Klokić.

    – Pošto je naveo da su te konsultantske kuće pomagale Srpskoj u pisanju raznoraznih akata i izvještaja koji se tiču Savjeta bezbjednosti UN. Zanima me koliko izvještaja je napisano Savjetu bezbjednosti UN i zašto Vlada Srpske ne piše te izvještaje? Drugo, Klokić je naveo da su ove kuće, između ostalog, uticale na pisanje nekih drugih strateških dokumenata. Kojih strateških dokumenata? – pita Govedarica.

    On podsjeća da se u odgovoru navodi da su navedene konsultantske kuće radile na „poljima razvoja, ulaganja i privrednih odnosa sa raznim zemljama i slično“.

    Govedarica ističe da ne vidi te efekte. On kaže da strane direktne investicije u Srpskoj ne postoje za razliku od Srbije gdje one iznose godišnje po par milijardi evra.

    – Kod nas one ne postoje, odnosno iz godine u godinu su sve manje. Zanima me konkretno kakvi su efekti svih tih aktivnosti na privrednom planu s obzirom na to da je ministar odgovorio da su, između ostalog, radili na promociji privrednih aktivnosti – poručuje Govedarica.

    Istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja ističe da kada se govori o lobiranju najmanje što je sporno je novac.

    On dodaje da je lobiranje danas prirodna i uobičajena stvar i samo neozbiljne institucije i države se ne bave time.

    – U stanju u kojem se nalazi Srpska, sa neskrivenim namjerama bolesnih nesrećnika koji će život provesti u namjeri da je ukinu i svaki dan samo na to misliti, potpuno je racionalno što treba pojačati i lobističku i diplomatsku aktivnost, barem da se održi status quo. A za to, naravno, treba odriješiti kesu- ističe Šoja za Srpskainfo.

    On kaže da ključno pitanje nije novac već ko određuje ko će biti lobista i na osnovu kojih analiza? Ko pravi te analize? Ko se i da li se uopšte time iko bavi?

    Poznajući i ljude koji vode Srpsku i način kako ona funkcioniše, kako navodi Šoja, čisto sumnja da iko pravi ikakve analize. On ističe da je sve improvizacija i da se sve svodi na formu u kojoj će neko uzeti veliki novac.

    – O rezultatima, naravno, niko ne razmišlja. Simptomatično je što se u odgovoru Vlade u prvi plan stavljaju izvještaji Savjetu bezbjednosti UN! Izveštaji su potpuno kontraproduktivni i ja besplatno savjetujem vlasti u Srpskoj da ih više ne pišu, odnosno da ne bacaju novac na to – poručuje Šoja.

    On kaže da to samo svjedoči da cilj lobiranja nije postizanje rezultata lobiranja već povećanje bankovnog računa onog koji tobože plaća lobiste.

    Ne bi se čudio, dodaje Šoja, da oni koji angažuju lobiste uzimaju najmanje pola tog novca za sebe.

    – Republika Srpska i njen gospodar nalaze se u najgoroj poziciji u svijetu u istoriji srpskog naroda. Bez imalo ugleda, sa mnogo čuđenja, razočaranja. Utisak koji ljudi koji unesrećuju Srpsku već decenijama ostavljaju kod racionalnog stanovništva u svijetu je toliko porazan da ni odvajanje stoput više novca ne bi bilo dovoljno da se ta slika promijeni – smatra Šoja.

    On ističe da će se ta slika promijeniti bez lobista kad Srpskom počnu vladati odgovorni vizionari sa jasnim i unaprijed planiranim ciljevima i velikim znanjem.

    – Sve dok je maltretiraju krimogene karikature i sjecikese, koji u dokonici prijete otcjepljenjem, jedino što se može dogoditi Srpskoj je njeno međunarodno ukidanje. U tom pravcu vodi ovo „lobiranje“ – zaključuje Šoja.

    Lobiranje u Americi
    Novinar iz Vašingtona Ivo Puljić ranije je na Tviteru objavio da je Vlada Srpske ove godine potpisala novi sporazum sa advokatskom kancelarijom u Teksasu McGinnis i Lochbridge prema kojem planira da potroši preko 750.000 dolara za njene usluge.

    – Za lobiranje u Americi RS će svakog 15-og u mjesecu plaćati 63.000 dolara, odnosno 756.000 godišnje. Rezultati lobiranja mogu se provjeriti na popisu američkih sankcija – napisao je Puljić.

  • Bukejlović o izmjenama Krivičnog zakona

    Bukejlović o izmjenama Krivičnog zakona

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Srpske treba da postigne svoju osnovnu svrhu – preventivnu, te očekuje da resorno ministarstvo na javnim raspravama dobije konstruktivne sugestije na predložena rješenja.
    Bukejlović je Srni rekao da očekuje da na javnim raspravama od učesnika dobije povratne informacije i mišljenje o predloženim zakonskim rješenjima.

    “Sve sugestije će kasnije biti razmatrane i, u zavisnosti od njihovog sadržaja, biće implementirane u zakon. Već smo dobili određene konstruktivne prijedloge koji se odnose na iznose kazni”, rekao je Bukejlović.

    On je ponovio da predloženi zakon nije ograničavanje slobode govora i medija nego predstavlja uvrštavanje nove glave krivičnih djela protiv časti i ugleda, kao i drugih važnih krivičnih djela koja se odnose na ljudska prava i slobode.

    Bukejlović smatra da treba sačekati kraj javnih rasprava, uvrstiti konstruktivne prijedloge, te onda razgovarati o zakonu.

    Na početku javne rasprave prisutni novinari iznijeli su svoj zahtjev da se predloženi zakon povuče iz skupštinske procedure, ocjenivši da ta rješenja guše slobodu izražavanja, nakon čega su napustili javnu raspravu.

    Predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić smatra da je besmisleno bilo učestvovati u, kako kaže, prividu demokratije.

    On je rekao da je, napuštajući javnu raspravu, poslata poruka da treba povući nacrt zakona jer je loše napisan i “tolike posljedice može proizvesti da je besmisleno učestvovati i pokušati poboljšati”.

    Novinar “Euroblica” Milkica Milojević smatra da, ukoliko bi ovaj zakon bio usvojen, sudije i tužioci treba da postupaju po zakonu jednako prema svima.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u martu Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim je propisano da je kleveta krivično djelo, a predviđene su novčane kazne.

  • Dodik se sastao sa Konakovićem u Banjaluci

    Dodik se sastao sa Konakovićem u Banjaluci

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Banjaluci da je sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinom Konakovićem razgovarao o usaglašavanju zakona o spoljnim poslovima.

    Razgovarali su o brojnim pitanjima i razvojnim projektima. Nakon što su razmijenili “zapaljive” izjave putem medija, obojica poručuju kako je najvažnije, bez obzira na razlike, da razgovaraju i postižu kompromise.

    – Razgovarali smo o mnogim pitanjima u želji da deblokiramo stvari i postignemo veći stepen razumijevanja. Danas se razgovaralo o tome da prilagodimo i usaglasimo zakon o ministarstvu vanjskih poslova. Iduće sedmice ćemo imati sjednicu zajedničke komisije na kojoj ćemo pokušati postići dogovore. Cijenimo napore ministra da konačno BiH, nakon svih ovih vremena, ima zakon koji će regulisati ovu oblast, ali isto tako mislim da treba svi zajedno da radimo na tome – rekao je Dodik.

    Istakao je kako oni nisu nikada pravili probleme za Južnu konekciju.

    – Spremni smo glasati za to čim dođe na dnevni red. Govorili smo da postoji određeni stepen nesaglasnosti između bošnjačke i hrvatske strane da ne može to da se uslovljava Istočnom konekcijom. Razgovaraćemo o donaciji koju šalju SAD u vezi defanzivnih helikoptera. Želimo da se upoznamo s detaljima, nemamo problem da razgovaramo o tome i drugim pitanjima – rekao je Dodik.

    Naveo je i kako žele razgovarati o 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH te da se postigne dogovor, ali ističe kako Evropska unija svojom politikom nije stimulativna u pogledu održavanje volje za evropskim putem.

    – Zahvaljujući ministru, vidjećemo se s Varheljijem koji dolazi u Sarajevo 17. ili 18. maja i razgovarati o tome. Bez obzira na neke izlete koje i ministar i ja u javnom diskursu kažemo, pa se tumači na ovaj ili onaj način, mislim da imamo dosta razloga i ujednačen pristup kako bi se trebalo kretati – uslovljavanje ne, već rješavanje onoga što možemo, ono što ne neka čeka drugo vrijeme – rekao je Dodik.

    Konaković je naveo su razgovarali i o saradnji dviju entitetskih vlada, s obzirom da je formirana Vlada FBiH.

    – To su dvije vlade koje su važne za život običnog čovjeka. Trebamo se vratiti u vrijeme kada su dvije vlade bolje sarađivale. Predsjednik Dodik je rekao nekoliko važnih stvari. Mi se zapravo još upoznajemo na ovom putu funkcionisanja, svjesni da je ranije bilo dosta nepovjerenja i izigranih dogovora, da stvari nisu funkcionisale te da nije lako na riječ i telefonom rješavati stvari. Ovo Vijeće ministara riješilo preko 400 pitanja koja nisu riješena godinama. Konstatovali smo da bez obzira na neke razlike, postoje pitanja o kojima se možemo dogovoriti bez uslovljavanja bez obzira na neke naše javne istupe. Projekti u BiH da se rješavaju i podiže ekonomska slika, rastu plate… Učinit ćemo maksimalni napor da se dese. U razgovorima sa zvaničnicima EU govorio sam o fenomenu reformi koji su za BiH bolne, čine našu ekonomiju slabom, a nemaju benefite. Očekujemo razumijevanje – rekao je Konaković.

    Kazao je kako će se razvojni projekti o interkonekcijama ubrzo naći na Vijeću ministara.

    – Biće još nekih naših javnih nesuglasica, ali biće puno sastanaka i razgovora kako bi se rješavale stvari koje nisu bile rješavane. Danas je 100 dana Vijeća ministara i to je neuporedivo s prethodnim sazivom zbog političkih podmetanja. Danas, u svjetlu dešavanja u Srbiji, imamo dodatnu odgovornost da ovo društvo činimo zdravim i boljim, da se mi političari što više sastajemo i dogovaramo, da našoj djeci i unucima šaljemo bolju sliku, mijenjamo sliku generalno o BiH, više optimizma i nadanja. Apelujem da se okrenemo kompromisima – poručio je Konaković, prenosi N1.

    Danas je razgovarano i o zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača te su najavljeni i koraci u tom smjeru.

    On je rekao da Srpska nikada nije pravila problem u vezi sa južnom gasnom konekcijom i spremna je da za ovaj prijedlog glasa, ali se ovo pitanje ne smije uslovljavati istočnom gasnom konekcijom.

  • Šmit se ne obazire: Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje

    Šmit se ne obazire: Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje

    Napravili smo veliki korak u budućnosti, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, za BHRT u jutarnjem programu.
    O tome da li smatra nepoželjnom osobom u Bosni i Hercegovini, ističe da je navikao na razne priče.

    “Svašta se priča, naučio sam da se ovdje ima priča, ali kada je riječ o činjenicama, naravno u cijelom tom slijedu od Pedi Ešdauna do danas ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo mojih nasljednika jer ovdje je bitan put u evropskoj integraciji, a to znači u samostalnost”, kazao je Šmit.

    Bosna i Hercegovina ima zajedničku državnost, naglašava Šmit, a ona ide u Evropu i ona mora odlučiti šta je važno za Federaciju BiH i za Republiku Srpsku, ali i Brčko jer to je osnova Bosne i Hercegovine.

    “Ne osjećam se uopšte nepoželjnim ovdje. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa ili političkih izjava raznih vrsta, ima jedan jedan koji se nikako ne želi s mnom sastati. Ako se dobro sjećam čak nije otišao ni u Mostar da ne bi mene susreo, ali mislim da je sasvim suprotno – ima jako mnogo ljudi, oni normalnijih, koji nisu na političkoj sceni, a koji su puno otvoreniji i srdačniji prema meni i ja to osjetim”, komentarisao je nedavnu izjavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika “da se nije odazvao pozivu na mostarski sajam, jer se nije htio sastati s visokim predstavnikom.”

  • Sjednica na kojoj se trebala razmatrati izgradnja gasovoda između BiH i Srbije danas neće biti održana

    Redovna sjednica Savjeta ministara BiH, koja se održava svakog četvrtka, i na čijem se dnevnom redu trebala naći inicijativa o izgradnji gasovoda između BiH i Srbije, kao i BiH i Hrvatske, danas neće biti održana.

    Razlog je, kako je potvrđeno za Klix.ba, to što je predsjedavajuća Vijeća Ministara BiH Borjana Krišto službeno izvan Bosne i Hercegovine.
    Krišto, naime, u narednim danima boravi u Londonu, gdje će u subotu prisustvovati krunidbi britanskog kralja Charlesa III.

    Podsjećamo, na sjednici koja je trebala biti održana danas trebala se razmatrati izgradnja Nove istočne interkonekcije, tj. gasovoda između Bosne i Hercegovine i Srbije, što je zahtjev ministara iz bh. entiteta RS i uslov da uopće prisustvuju sjednici.

    Prošle sedmice, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, rekao je da su “stvoreni uslovi da se izglasa izgradnja Novce istočne intekonekcije, nakon što je imenovana Vlada Federacije BiH”.Na istoj sjednici je, podsjećamo, trebala biti razmatrana i izgradnja gasovoda između Hrvatske i BiH Nova južna interkonekcija.

  • Izvještaj Vlade Srpske: BiH je potrebno manje, a ne više strane intervencije

    Izvještaj Vlade Srpske: BiH je potrebno manje, a ne više strane intervencije

    Uplitanje stranih aktera u politiku BiH, iako često dobronamjerno, podriva razvoj i stabilnost BiH jer mnoge strane diplomate, bez razumijevanja složene istorije, kulture i ustavnog poretka BiH, obavljaju dužnost tako što pokušavaju da mikroupravljaju BiH kada je toj zemlji jedino potrebno da njeni narodi sami rješavaju svoje probleme, navodi se u najnovijem Izvještaju koji je Vlada Republike Srpske uputila Savjetu bezbjednosti UN.

    U 29. Izvještaju Vlade Srpske ističe se da mnogim strancima koji u profesionalnom svojstvu dolaze u BiH nedostaje osnovno poznavanje Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka koji je njim uspostavljen, te da je, nažalost, većina uvjerena da je BiH potrebna veća kontrola u rukama stranih “eksperata”, poput njih samih, a ne manja.

    • Strano uplitanje u unutrašnje poslove BiH sprečava je da postane zrela zemlja koja može sama da rješava svoje probleme. Intervencija stranih sila u BiH, posebno preko OHR-a, podriva duh kompromisa koji je od suštinskog značaja za napredak u svakoj demokratiji – a posebno višenacionalnoj zemlji kao što je BiH. Kao diktatorski, vanustavni centar moći, OHR u velikoj mjeri iskrivljuje stimulaciju neophodnu za rješavanje neslaganja između konstitutivnih naroda BiH i najvećih političkih partija – konstatuje se u petom poglavlju Izvještaja.

    U dokumentu se ističe da prisustvo stranog diplomate koji tvrdi da ima autokratska ovlašćenja podstiče stranke da zauzmu maksimalističke pozicije u nadi da će im pomoći, bilo putem formalnih odluka, pritiska ili drugih načina intervenisanja, te ometa pregovore i ustupke neophodne za funkcionisanje demokratske vladavine.

    • Neki visoki predstavnici izazvali su sukobe koji nikada nisu postojali prije njihovog zlosrećnog mešetarenja, a drugi su direktno radili na tome da unište kompromise domaćih aktera. Primjer je spor o državnoj imovini nastao miješanjem OHR-a, koji bi bio riješen prije deceniju da nije bilo njegovog dodatnog uplitanja – ističe se u Izvještaju.

    Iz Vlade Srpske podsjećaju da postdejtonska praksa svih relevantnih aktera jasno govori da državna imovina pripada entitetima, da ovo pitanje u početku nije izazivalo političke kontroverze u BiH i smatralo se da je konačno riješeno Ustavom, ali da je 10 godina nakon stupanja Ustava na snagu tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun otvorio Pandorinu kutiju nepromišljenim donošenjem loše napisanih odluka koje su pitanje državne imovine bacile u beznadežnu konfuziju.

    • Od brzopletog miješanja barona Ešdauna, bošnjačke stranke u BiH uporno tvrde, suprotno Ustavu BiH, da sva državna imovina pripada nivou BiH. Uporno mešetarenje jednako nekompetentnih i neiskusnih visokih predstavnika spriječilo je da to pitanje razumno riješe lokalni lideri u BiH – napominje se u Izvještaju.

    U dokumentu se podsjeća da su u novembru 2012. godine srpske, bošnjačke i hrvatske stranke, tada predstavljene u Savjetu ministara, dogovorile sporazum o rješavanju pitanja državne imovine, ali da je prije ulaska u proceduru nacrta zakona kojim bi sporazum bio sproveden, tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko, navodeći nejasnu “zabrinutost” intervenisao s ciljem da sruši ovaj nacrt.

    • To što nije ponudio nikakvo razumno suštinsko objašnjenje za blokiranje zakona govori da je jedini izvor te “zabrinutosti” bilo to što rješenje nije dao OHR nego domaće stranke, te što bi rješenje ovog pitanja bilo jedan korak ka zatvaranju OHR-a – navodi se u Izvještaju Vlade Srpske.

    U Vladinom dokumentu se napominje da je dugi niz godina već potpuno jasno, čak i bivšim visokim predstavnicima, da OHR čini više štete nego koristi i da se mora ukinuti.

    Navode se izjave bivših visokih predstavnika poput Karla Bilta koji odavno poziva na ukidanje OHR-a i koji je rekao da je OHR dio problema u BiH najmanje 10 godina, kao i Volfganga Petriča koji je nedavno izjavio da je visoki predstavnik danas “dio problema u svakom pogledu, a ne rješenja” i da je dalje korišćenje bonskih ovlašćenja “matrica za katastrofu”.

    • Miroslav Lajčak, još jedan bivši visoki predstavnik, izjavio je da je prošlo vrijeme kada je odluke donosila međunarodna zajednica umjesto političara u BiH i naglasio da cilj nije produžavati međunarodni protektorat, nego pomoći BiH da postane potpuno nezavisna. Lajčak je rekao i da međunarodna zajednica u BiH treba da savjetuje i posreduje, a ne da donosi odluke – napominje u Izvještaju.

    U 29. Izvještaju Vlade Republike Srpske navodi se i da je sve veći broj upućenih posmatrača javno saglasan sa zaključcima bivših visokih predstavnika, te tako, na primjer, u vodećem njemačkom dnevniku “Frankfurter algemajne cajtung” dopisnik Mihael Martens piše da su široka ovlašćenja OHR-a potpuno neprimjerena u današnjoj BiH, a da se visoki predstavnik “razmahuje ovlašćenjima kao da je Bosna karipska plantaža šećerne trske na prekretnici prošlog vijeka”.

    • Slično, kolumnista najvećeg evropskog nedjeljnika “Špigl” Maksimilijan Pop prošlog avgusta, nakon /Kristijan/ Šmitovog bijesnog ispada pred novinarima u Goraždu, piše sljedeće: “Koleričan nastup ponovo navodi na pitanje da li je Šmit pravi čovjek za poziciju vrhunskog diplomate. Istina je da treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna. Predstavlja uvredu za narod BiH” – navodi se u Izvještaju.

    Dalje se ističe da u izvještaju iz septembra 2022. godine Međunarodna krizna grupa kaže da već “dugo tvrdi da OHR treba biti zatvoren pošto je nadživio korisnost svoje svrhe, te da se protivi korištenju bonskih ovlaštenja do kraja postojanja”, a ogranak organizacije Transparensi internešnel u BiH zalaže se za trenutno i bezuslovno zatvaranje OHR-a.

    Iz Vlade Republike Srpske konstatuju da su izjave nekih stranih diplomata koje sugerišu bez dokaza da su izbori u BiH 2022. namješteni, krajnje neodgovorne i potencijalno vode destabilizaciji.

    U Izvještaju se naglašava i da određene zemlje troše ogromnu količinu novca u nastojanju da utiču na politiku i javno mnjenje u BiH, te da izvještaj generalnog inspektora Stejt departmenta iz decembra 2022. otkriva da je jedna američka inicijativa pod nazivom “Fond za borbu protiv ruskog uticaja” potrošila 80,8 miliona dolara samo u BiH od 2017. do 2021. godine.

    • Među korisnicima ove pomoći nalaze se mediji i organizacije civilnog društva. Međutim, malo je poznato gdje su ta sredstva otišla i koje su tačno poruke sponzorisane. Čini se da je glavni rezultat stranih nastojanja da utiču na politiku i javno mnjenje veći cinizam i nepovjerenje, uz pretvaranje nezavisnih novinskih kuća i političkih organizacija u plaćene agente strane sile – piše u dokumentu.

    U Izvještaju Vlade Srpske napominje se da su, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, zemlje članice obavezne da ambasadorima i drugim diplomatama daju određene privilegije i imunitet, ali i da je izričito navedena “obaveza neuplitanja u unutrašnje stvari” države prijema.

    Nažalost, ukazje se u Izvještaju, diplomate iz pojedinih zemalja stekle su naviku da se upliću u čisto unutrašnja pitanja politike i javne politike u BiH, a nevjerovatan primjer nedavnog uplitanja diplomata u unutrašnje stvari BiH bila je zajednička izjava ambasadora Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, provizorne grupe zemalja.

    • U tom saopštenju, flagrantno kršeći Bečku konvenciju, kritikuje se isključivo domaći zakonski akt koji razmatra Narodna skupština Republike Srpske, a kojim bi se za određene oblike klevete utvrdila krivična odgovornost u vidu novčane kazne. Izjava je zapanjujuće licemjerna s obzirom na to da sedam od osam zemalja koje su zastupljene u Upravnom odboru i same propisuju krivičnu odgovornost za klevetu. Zakoni tih zemalja, za razliku od zakona o kleveti koji se razmatra u Republici Srpskoj, predviđaju, između ostalog, i kaznu zatvora – napominje se u Izvještaju.

    U dokumentu, upućenom Savjetu bezbjednosti UN, se navodi da je, zbog čestog miješanja ambasada SAD i Velike Britanije u unutrašnje stvari BiH uz flagrantno i grubo kršenje Bečke konvencije, Vlada Republike Srpske u martu saopštila da obustavlja saradnju sa ovim ambasadama, te da se to odnosi samo na ambasade i ne utiče na saradnju sa ostalim tijelima i agencijama vlada SAD i Velike Britanije.

  • Izbori u SDS

    Izbori u SDS

    Do kraja ovog mjeseca ili početkom sljedećeg trebalo bi da se održi Izborna skupština SDS na kojoj će ta stranka dobiti novog predsjednika.

    Kako sada stvari stoje, jedini kandidat biće aktuelni v.d. predsjednika SDS, Milan Miličević.

    Iako u najvećoj opozicionoj stranci u Republici Srpskoj često vole isticati svoj “demokratski karakter”, što, između ostalog, potvrđuju česte promjene na liderskoj poziciji, ali i više kandidata koji na unutarstranačkim izborima “pucaju” na najvišu funkciju, predstojeći izbor novog partijskog šefa, po svemu sudeći, trebalo bi da predstavlja čistu formalnost.

    Loši izborni rezultati
    Nakon što je donedavni stranački lider Mirko Šarović, poslije debakla na prošlogodišnjim opštim izborima, podnio ostavku na tu funkciju, na mjesto vršioca dužnosti predsjednika SDS došao je dotadašnji predsjednik Glavnog odbora, Milan Miličević. Iako su unutarstranački izbori, praktično, došli do samog kraja u javnosti se nije pojavilo neko novo ime koje bi Miličeviću izašlo na crtu za preuzimanje liderske pozicije u SDS.

    Inače, u nekim ranijim unutarstranačkim izbornim ciklusima, izuzev vanrednih situacija, SDS je svog partijskog šefa, po pravilu, birao između više kandidata.

    Tako je, na primjer, na unutarstranačkim izborima u decembru 2015. godine Mladen Bosić vodio žestoku bitku s Mićom Mićićem. Na tadašnjoj Izbornoj skupštini SDS za Bosića je, kao predsjednika stranke, glasalo 266 delegata, dok je Mićić dobio podršku njih 167.

    Mladen Bosić
    Poslije Bosićeve ostavke u oktobru 2016, koja je došla poslije loših rezultata SDS na tadašnjim lokalnim izborima, na čelo stranke, kao jedini kandidat, došao je Vukota Govedarica. Međutim, ni on se na toj dužnosti nije dugo zadržao, pa su uslijedili novi unutarstranački izbori, koji su u trci za predsjednika stranke doveli do duela između Mirka Šarovića i Milana Miličevića.

    SDS na raskrsnici
    Tadašnji ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH izabran je za novog predsjednika SDS prilično tijesno, budući da je na Izbornoj skupštini SDS, održanoj krajem juna 2019, za njega glasalo 205 delegata, dok je za Miličevića glasalo 181.

    Težak poraz od Željke Cvijanović na prošlogodišnjim izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH, kao i nastavak loših rezultata stranke na opštim izborima, doveli su do Šarovićeve ostavke, a do kraja ovog mjeseca, kako je planirano, SDS bi trebalo da dobije novog predsjednika.

    Komentarišući za Srpskainfo to što na sadašnjim izborima u SDS ne postoji jagma za predsjedničkom foteljom, te da je već sada izvjesno da će u nju sjesti Milan Miličević, politički analitičar Nebojša Tojagić kaže da je očigledno da u najvećoj opozicionoj stranci ne postoji preveliki interes za preuzimanje “vrućeg krompira”.

    – Mislim da je ovo najgori period u istoriji SDS i ta stranka se nalazi na velikoj raskrsnici. Vjerovatno će dio medija naklonjenih vlastima govoriti o tome kako SDS nema nikog drugog, pa je zato dobar i Milan Miličević, što sigurno nije tačno. Ako Miličević postavi SDS na zdrave noge, ta stranka će sigurno imati budućnost – ocjenjuje Tojagić.

  • Vukanović o Dodiku

    Nebojša Vukanović je odbio potpisati “Dodikovu deklaraciju”, što mu je donijelo etiketu nacionalnog izdajnika.

    On tome ne pridaje puno pažnje, nego istom žestinom kao prije nastavlja prozivati predsjednika Srpske i njegove istomišljenike za brojne marifetluke.

    – Milorad Dodik igra svoj labuđi ples. Zapao je u kučine i teško će se izvući iz paukove mreže koju je sam ispleo. Republici Srpskoj prijeti finansijski kolaps i na naplatu su došle sve godine koje su pojeli skakavci. On duže od 20 godina vlada Republikom Srpskom, gotovo da je neprikosnoven vladar i snosi najveću odgovornost za finansijski kolaps koji joj sada prijeti zbog nekontrolisanog zaduživanja. Srpska u junu treba vratiti 350 miliona maraka ili 180 miliona evra; tog novca nema i zato je Vlada Srpske dobila nalog da prestane plaćati dobavljače dok se taj iznos ne prikupi. Novac je uzeo od međunarodnih kreditora prije prošlih izbora. To je pravi razlog Dodikove nervoze, a koji je, kao i uvijek do sada, iskoristio da podigne tenzije – tvrdi Vukanović.

    Slučaj “Derventa”
    – Formalni je povod bila izjava bošnjačkih stranaka u FBiH o državnoj imovini, ali očigledno je da s tim ne smije izaći pred Skupštinu RS. Umjesto najava o nekakvoj samostalnosti, otcjepljenju, radikalnih koraka, na kraju su se našle samo dvije tačke, a to su zapravo izvještaji o odlukama koje smo prije usvojili, ako se ne računa ona da se jedan sudija iz Srpske povuče iz Ustavnog suda. Dakle, on je ponovno kapitulirao, povukao se kao kukavica, obična strina. Moram reći da je Milorada Dodika na najbolji način ogolio predsjednik Zoran Milanović i na tome mu hvala – dodaje on.

    Opozicionar je objasnio i na šta tačno misli kada ovo kaže.

    – U Srpskoj se bila digla velika bura prije manje od mjesec dana, kad je Milanović došao u Derventu uručiti ordenje i postrojiti 103. brigadu HVO. Naravno da su to svi smatrali jednom vrstom nacionalnog poniženja i udara, a Dodik se sklonio na Svetu goru. Odmah sam javno izjavio da Milanović to ne bi učinio da nije imao njegovu suglasnost. Dodik se prao da nema ništa s tim, ali nakon njegovog sramotnoga govora u Donjoj Gradini, jasenovačkom stratištu koje je pretvorio u političku pozornicu, spomenuo je i Milanovića. On mu je uzvratio da je Dodik bio taj koji mu je dao suglasnost. Zbog toga je Milanović poručio Dodiku da bude muško i da prizna, ali Dodik ćuti – objašnjava Vukanović.

    Ni ovaj put Nebojša Vukanović nije mogao da odoli i ne prokomentariše Radovana Viškovića, a prije svega njegov skorašnji put u Kinu.

    – Pa mi smo se već zadužili kod Kineza pod nekim čudnim okolnostima. Kao delegat u Narodnoj skupštini i lider opozicione stranke koja ima svoj klub, ja ne mogu dobiti odgovor na pitanje pod kojim smo se uslovima zadužili. Na osnovu toga mora se vratiti dvije milijarde maraka iskorištenih za gradnju autoputa Banjaluka – Prijedor. Isto tako su tajni uslovi pod kojima se Srpska zadužila kod jedne kineske banke za gradnju Hidroelektrane Dabar. To je dodatnih 400 i nešto miliona maraka. Sada premijer odlazi u Kinu i panično tamo traži novac – nastavlja on.

    Pomoć Vučića

    Vukanović je otkrio i šta misli o prijateljstvu Dodika i Vučića, pa priznao da li misli da će mu predsjednik Srpske pomoći.

    – Mislim da su veze između Dodika i Vučića neraskidive i vrlo bliske, a samo se povremeno za javnost izvede nekakva predstava kao da, eto, nisu u dobre. Često se radi o prećutnim dogovorima iza kulisa, i to na način da Dodik digne tenziju i Vučić dođe kao spasilac, vatrogasac. Ali kada je god Dodik bio u finansijskoj krizi, kao recimo 2016. godine, od Poštanske štedionice iz Srbije dobio je 60 miliona kredita. Vučić mu je pomogao i u kampanji, tvrdeći da ga Britanci žele skloniti. Ako Vučić bude imao signal iz međunarodne zajednice da se distancira od Dodika, ako mu on bude preveliki balast i zaprijeti da će ga povući sa sobom na dno, on će to učiniti – objašnjava Vukanović, a piše Slobodna Dalmacija.

    Vukanović se osvrnuo i na dolazak Đokovića u Banjaluku na turnir Srpska open, ali i Dodikovu “simbiozu” sa Stanivukovićem.

    – Moram reći da nisam imao ništa protiv Novaka i njegova dolaska, ali jesam da se potroši više od 50 miliona maraka za pripremu turnira s montažnim tribinama, koje se već uklanjaju. U toj je pljački učestvovao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je nekada bio velika nada opozicije, ali je napravio simbiozu i neformalnu koaliciju s Dodikom – tvrdi on.

    Odnosi Čovića i Dodika
    Vukanović je rekao i šta misli o naznakama da je moguće distanciranje Čovića i Dodika.

    – Čović je tu najmudriji. Ono što on želi reći, a opasno je, poturi Dodika da mu bude neka vrsta portparola. Dodik tako govori o trećem hrvatskom entitetu, o položaju Hrvata, ponaša se kao član Predsjedništva iz reda hrvatskog, a ne srpskog naroda, što Čoviću jako dobro odgovara. On je izmjenama koje je nametnuo Šmit nezaobilazan u formiranju i državne i federalne vlasti, što njegovu poziciju čini lagodnom. Upravo zbog pogrešne politike SDA, koja uporno Hrvatima nameće Željka Komšića za člana Predsjedništva, mobiliše Hrvate da glasaju za HDZ. Čović to odlično koristi, a s Dodikom sarađuje već 20 godina. Veze su preduboke, to je najčvršća koalicija u BiH. Čović je uvijek i insistirao na tome da mu Dodik bude partner, a ne mi iz opozicije u RS. Tako ga je spasavao u više navrata i oni će ostati i posljednji saveznici, samo što je Čović pravi diplomata i ne dopušta sebi gafove kao Dodik, iako ima priličnu imovinu i upetljan je u brojne afere – objašnjava Vukanović.

    On smatra i da nema nikakve opasnosti od nereda, sukoba u BiH.

    – Ne, apsolutno ne. Nažalost, mnogi u Sarajevu jedva čekaju da Dodik da neku bolesnu izjavu i oni udare tuk na utuk, dižu se tenzije. To se ponavlja već deset godina, ali morate shvatiti da ovdje neće biti nikakvih sukoba. Ovdje su i oružane snage i bezbjednosni sistem pod kontrolom EUFOR. Mi smo protektorat međunarodne zajednice. Neće biti nikakvih teških odluka, nego će se samo reciklirati stare – zaključio je Nebojša Vukanović.