VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Nešić: Neka Zvizdić planira izložbu i o golgoti 150.000 protjeranih sarajevskih Srba

    Nešić: Neka Zvizdić planira izložbu i o golgoti 150.000 protjeranih sarajevskih Srba

    Denis Zvizdić je izašao iz SDA, ali SDA nije izšla iz njega. Izgleda da je u njemu mnogo jači Denis Zvizdić s prošlošću SDA od Denisa Zvizdića s budućnošću u NIP-u. Pola teritorije grada Sarajeva trebalo bi mu za Muzej s mračnim sobama posvećenim zločinima Mušana Topalovića Cace, Ramiza Delalića Ćele, Ramiza Bajramovića Ćele, Juke Prazine i drugih sarajevskih zločinaca, kao i zločinima u Dobrovoljačkoj, na Kazanima, u logorima ”Silos”, ”Viktor Bubanj”, ”Hrasnica” i drugim stratištima za Srbe, poručio je predsjednik DNS-a Nenad Nešić, komentarišući inicijativu predsjedavajućeg PD PSBiH da se u Sarajevu izgradi tzv. ‘Muzej opsade i odbrane Sarajeva’.

    Trebao bi Zvizdić, kaže Nešić, planirati i 150.000 kvadrata za izložbu o golgoti 150.000 protjeranih sarajevskih Srba i njihovim teškim sudbinama.

    ”Jedan od tih 150.000 Srba bio je i 13-godišnji dječak Nenad Nešić čiji su preci vijekovima živjeli u Sarajevu, a kojeg Zvizdić danas proglašava agresorom. A ako govorimo o opsadi, pod opsadom su bile srpske opštine Ilidža, Hadžići, Vogošća i Ilijaš. Jednu sobu Zvizdić bi trebao planirati i za srpsku djecu ubijenu u tim opštinama, granatama koje su svakodnevno padale sa Igmana. Posebno ne smijemo zaboraviti devetogodišnju djevojčicu Marjanu Dragičević koju su silovali i ubili mudžahedini u sastavu tzv. Armije RBiH”, rezolutan je Nešić.

    Umjesto budućnosti i dijaloga, SDA u Zvizdiću nudi falsfikate i sije mržnju.

    ”Zbog ljudi poput Zvizdića, danas u Sarajevu fizički napadaju djecu koja dođu kao turisti. Zbog ljudi poput Zvizdića, Sarajevo neće ni imati turista, ali neće imati ni domaćeg stanovništva jer će iz lonca mržnje i zla svi pobjeći u uređene države u kojima im političari nude posao a ne zlu krv”, ističe predsjednik DNS-a.

    Nešić je pozvao Vladu Republike Srpske, Grad Istočno Sarajevo i sve opštine u njegovom sastavu da zajednički naprave Muzej stradanja i progona sarajevskih Srba koji će budućim generacijama svjedočiti o tome kako je iz jednog grada izbrisano 150.000 Srba i kako je on postao najveće stratište Srba nakon Drugog svjetskog rata, a u kojem će svoje mjesto imati i stradanje sarajevskih Srba u Drugom svjetskom ratu. On je poručio da je za ovaj Muzej spreman donirati svoju godišnju platu.

  • Čović najavio brojne sastanke

    Čović najavio brojne sastanke

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je danas u Mostaru da će u idućoj sedmici biti održani brojni sastanci s međunarodnim predstavnicima, ali i sa predstavnicima vlasti na nivou entiteta i BiH.
    “Evidentno je da neko želi destabilizovati procese u BiH, a naš stav je da se ne smijemo baviti sami sobom, nego treba da budemo proaktivni i stabilizovati ekonomske i bezbjednosne tokove u BiH, ali i načiniti iskorake prema EU zbog realizacije velikog broja potencijalnih investicija i aktivnosti koje smo osmislili”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice PredsjedNištva HDZ-a BiH.

    On je istakao da je cilj sastanaka češća komunikacija s partnerima iz vlasti, te najavio u četvrtak, 22. juna, u Sarajevu sastanak na kojem će domaćin biti SDP, ali i dolazak u BiH mađarskog premijera Viktora Orbana.

    “U toj sedmici biće sastanci i sa američkom i evropskom administracijom u vezi sa problemima oko zakona za koje smo uvjereni da mogu već danas biti u parlamentarnoj proceduri. Insistiram da ti zakoni moraju proći kroz Savjet ministara pa doći u parlamente, inače će se desiti da u vezi istog zakona imamo pet, šest različitih pristupa u parlementu i dopuna i to nije upravljanje procesom. Mislim da ćemo najveći dio rješenja imati usaglašen iduće sedmice”, istakao je Čović.

    Na pitanje kada će biti izabrane nedostajuće sudije Ustavnog suda BiH i u vezi s povlačenjem sudije Zlatka Kneževića, Čović je rekao da prvo treba imenovati sudiju koji nedostaje i koji u parlamentu mora biti imenovan iduće sedmice.

    On je naglasio da će insistirati da se završi imenovanje sudije iz reda hrvatskog naroda koji treba naslijediti sudiju Matu Tadića.

    “Nakon svih dogovora imamo nerazumijevanje oko toga, insistiramo da to završimo iduće sedmice i tada ćemo imati sedam sudija u Ustavnom sudu. Naravno da će otežati proces ako nemamo predstavnika jednog naroda, pogotovo ako imate osjećaj da se ljudi povlače iz Ustavnog suda. Time se šalje poruka vrlo jasna i treba biti vrlo obazriv. Mislim da ćemo o toj temi raspraviti iduće sedmice sa /predsjednikom SNSD/ Miloradom Dodikom, predstavnicima trojke i HDZ-a, odnosno, HNS-a i da ćemo naći dugoročno rješenje”, rekao je Čović.

    On se osvrnuo i na proces formiranja vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu /HNK/, navodeći da se razgovori paralelno vode sa oba bloka – SDA i SDP.

    “Nama treba 20 imena. Opcija koju mi predstavljamo ima 14 ruku, znači treba nam minimalno šest podrške da bismo imali 20 ruku, odnosno dvotrećinsku podršku. To je zadatak i jednima i drugima, to ili možete osigurati ili ne možete”, naveo je Čović.

    On je rekao da HDZ može obezbijediti i veću podršku na svojoj strani, te dodao da su HDZ, odnosno HNS, za buduću Vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona pripremljena nova imena i riječ je o mladim ljudima.

    “Neko bi želio uzeti Vladu, da zadrži koncept, a da, s druge strane, nema kapacitet u odlučivanju. To naravno nećemo olako prihvatiti i zato smo uzeli sebi dodatno vrijeme”, naveo je Čović.

  • Stevandić komentarisao sastanak Kurtija i Šmita

    Stevandić komentarisao sastanak Kurtija i Šmita

    Predsjednik narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevadić komentarisao je sastanak premijera privremenih kosovskih institucija Aljbina Kurtija sa Kristijanom Šmitom, navodeći da je Šmit jedina osoba koja se u ovom trenutku sastaje sa Kurtijem dok ga sve ostale diplomate ignorišu jer znaju da je on jedini krivac za eskalaciju nasilja na Kosovu i Metohiji.

    “Iako Šmit dobro zna da BiH nije priznala kosovo i da je skoro čitav svijet osudio Kurtija i svi ga drže dalje od sebe, ignorišu kao krivca za eskalaciju nasilja i zagovornika rata.
    Jedino ga je Šmit koji se predstavlja kao visoki predstavnik prigrlio kao sagovornika.
    Da li to znači da Šmit u BiH radi isto što i Kurti na “ kosovu”? – napisao je Stevandić na Twitteru.

    Podsjetimo, Kristijan Šmit se sastao sa Albinom Kurtijem danas je na marginama Prespa Foruma u Makedoniji, te kako se navodi Kurti je Šmitu naglasio da je Bosni potrebno snažno Sarajevo i osnaživanje Bošnjaka, te da se navodna agresija Srbije na Kosovo mora osuditi.

  • Dodik: Srpska ima prijatelje u svijetu

    Dodik: Srpska ima prijatelje u svijetu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u da Srpska ima iskrene prijatelje u Evropi i svijetu, među kojima su Rusija, Mađarska i Kina koji svoju pomoć i podršku, za razliku od drugih, ne uslovljavaju.

    Dodik je rekao da će u narednih nekoliko dana Banjaluku posjetiti premijer Mađarske Viktor Orban, koji je do sada pokazao da je iskren prijatelj i da s njim dijeli političke stavove.

    • On je zaista naš vitalni i iskren prijatelj, čovjek s kojim dijelimo osnovne životne vrijednosti. Njega Zapad želi da napravi nekim posebnim slučajem. To mogu da razumijem jer sam i ja za njih odavno poseban slučaj. Kada je riječ o Kini, mislim da ćemo na jesen imati važnu posjetu toj zemlji – naveo je Dodik.

    Govoreći o susretima s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, Dodik je istakao da mu kao predsjedniku imponuje da se u delikatnim međunarodnim okolnostima sastaje s ruskim liderom, a samo u godinu dana sastali su se tri puta.

    • To je naš 20. susret u kontinuitetu i nije bilo nekog dužeg perioda da se nismo sreli. Trebao sam da budem na forumu u Sankt Peterburgu čiji je on domaćin ali sam zbog porodičnih obaveza otkazao put. Republika Srpska ima ozbiljnu korist od saradnje. Kada gledate iz vizure kritičara, onda to nije tako. Bio sam u Briselu gdje i za nestanak ulične rasvjete optužuju predsjednika Rusije Vladimir Putina – istakao je Dodik u intervjuu za Srnu.

    On je istakao da je antiruska histerija prisutna već duže vrijeme i da je glavni problem Zapada to što želi da ovlada prirodnim resursima Ruske Federacije.

    • Meni je velika čast da razgovaram s predsjednikom Putinom, koji nikada nije ništa loše govorio o Zapadu, ali govorio je o interesima Rusije. Govori o zaštiti 15 miliona Rusa u Ukrajini. Putin je ugodan sagovornik – rekao je Dodik.

    SAMO NAIVNI MOGU VЈEROVATI U DOBRE NAMЈERE ZAPADA

    On je istakao da se od Srpske sa Zapada traži da prati njihovu geostratešku politiku.

    • Pratiti njihovu politiku znači pratiti politiku negativnu prema nama. Od raspada Јugoslavije sva zapadna politika bila je negativno nastrojena prema Srbima, Republici Srpskoj i Srbiji – rekao je Dodik.

    On je naglasio da samo naivni mogu vjerovati u dobre namjere Zapada, te dodao da tamo stanuje licemjeran odnos prema Srbima, kao i želja da se dovedu u stanje potčinjenosti i podaništva.

    • Tako su i ovaj put htjeli donijeti razne mjere i sankcije prema Rusiji, a da mi to bez pogovora prihvatamo samo zato što su oni nama nekada obećali da bi mogli biti dio EU. To je bilo atraktivno prije dvadesetak godina. Sada i to nije više. Nismo odustali od puta u EU, ali je očigledno da tog entuzijazma nema i nisam siguran da može biti vraćen – pojasnio je Dodik.

    U UKRAЈINI SUKOB TITANA

    Kada je riječ o sukobu na istoku Evrope, Dodik je rekao da je Srpska na strani mira, te da bi volio da do sukoba nije ni došlo.

    • Volio bih da taj sukob u Ukrajini što prije prestane. Nisu takvi svi na Zapadu. Uzmite prije par mjeseci izjavu /američkog državnog sekretara Entonija/ Blinkena, kada je /ukrajinski predsjednik Vladimir/ Zelenski rekao da bi bilo dobro da počnu pregovori o miru, da to ne može bez saglasnosti SAD – rekao je Dodik.

    On je naveo da dolazi do formiranja multipolarnog svijeta gdje se gubi dominantni položaj Sjedinjenih Država koje su imale mnogo grešaka u prošlosti i s tim izgubile povjerenje u svijetu, kao što je bio slučaj i sa BiH.

    • Nije im bilo dovoljno da imamo Dejtonski sporazum, već su htjeli da ga razgrade da bi se dodovorili muslimanima u BiH i očuvali partnerstvo. Kako da ja njima vjerujem. Ljudi iz naše opozicije koji smatraju da treba da budu podanici tim politikama izgledaju zaista neozbiljno. Kada kažu da treba razgovarati, treba samo ako imate šansu da predstavite sebe – istakao je Dodik.

    Podsjetio je na zaključak da se predstavnici vlasti ne sastaju s predstavnicima britanske i američke ambasade, i da je ponosan na one koji se drže takve odluke.

    • Nije ovo nikakva borba protiv Amerike i Evrope na pitanju Ukrajine. Mi samo imamo štetu od toga. To je sukob titana u političkom i vojnom smislu, koji će očigledno biti momenat kada će se proglasiti neki novi svjetski poredak. On će biti multipolaran. To je gotovo svima jasno – smatra Dodik.

    On je podsjetio na zapadnu propagandu kada je riječ o Rusima koje predstavljaju kao negativce, a o njihovim žrtvama i ne izvještavaju u svojim medijima.

    • Nema empatije prema stradalim Rusima, kao što nekada nije bilo prema Srbima. Kao što su pokušali da prikažu da su Srbi odsijecali glave u ratu, a to su Srbima radili mudžahedini – podsjetio je Dodik.

    SRPSKA FINANSIЈSKI STABILNA, ZLONAMЈERNI GOVORE O EKONOMSKOM KRAHU

    Republici Srpskoj na naplatu krajem ovog mjeseca u jednom danu dolazi više od 300 miliona maraka duga po osnovu emitovanih obveznica na Bečkoj berzi prije pet godina, a predsjednik Dodik ističe da su sredstva obezbijeđena.

    • To je za nas jedan običan dan. Republika Srpska isplaćuje sve redovno i prije pet-šest dana je isplatila penzije, isplaćuje i socijalna davanja. Nikakav problem neće biti s isplatom penzija, plata, socijalnih davanja i drugih obaveza koje ima Republika Srpska – naglasio je Dodik.

    On je naveo da je napravljena takva atmosfera i da se pokušava Srpska predstaviti kao nesigurna za ulaganja, ali je uvjeren da će se početkom jula opet javiti zainteresovani kupci za obveznice.

    • Trgovati s obveznicama je legalna transakcija u cijelom svijetu, samo nama osporavaju. Stalno nas upoređuju sa nekom Federacijom. Oni iskazuju samo federalno zaduženje bez kumulativnog zaduženja kantona i javnih preduzeća – naveo je Dodik.

    On je dodao da Srpska ima nisku stopu zaduženosti, te da je ukupan dug 41 odsto, podsjetivši da je BDP u prošloj godiini premašio 14 milijardi 200 miliona maraka.

    • Kada smo mi došli na vlast bio je četiti milijarde. U prvih pet mjeseci imali smo rekordnu pokrivenost uvoza izvozom. Republika Srpska ima 14 odsto više naplaćenih direktnih poreza. Naša prosječna plata je prešla 630 evra. Prije dvije godine opozicija nas je napadala zašto mi ne ostvarujemo obećanje o prosječnoj plati od 500 evra. Mi smo to ostvarili u vrijeme pandemije. Nije to za reći da smo ostvarili cilj, ali u ovakvim okolnostima uspjeh je to ostvariti – rekao je Dodik.

    On je dodao da Republika Srpska nema finansijskih problema, te da će nastaviti da finansira svoje obaveze, a pojedine su naslijeđene prije više od tri decenije.

    • Samo krediti po osnovu dugova lociranih u Republici Srpskoj do 1992. godine su 430 miliona. Ova Republika pod našom vlašću isplatila je staru deviznu štednju. Nemoguće su političke okolnosti u kojima živi Republika Srpska – pojasnio je Dodik.

    On je dodao da Srpska danas ima najveći broj zaposlenih, odnosno 290.000, što je za oko 150.000 više u odnosu na godinu kada je preuzeta vlast, podsjetivši da je Srpska prošla teške periode velike finansijske krize, poplava koje su odnijele godišnji budžet, a potom i pandemiju.

    • Očuvali smo stabilan budžet, povećali smo penzije. Imamo 278.000 penzionera. To je blizu 30 odsto stanovništva koje prima penzije – rekao je Dodik.

    Istakao je da, uprkos svim izazovima, Srpska gradi nove kilometre auto-puta, gradi i rekonstruiše bolnice u Srpskoj, regionalne puteve i realizuje druge projekte od najvišeg interesa, što je mnogo više u odnosu na Federaciju.

    • Neću da dozvolim sebi da nam Federacija bude mjerilo. Hoću da se mjerim s ozbiljnim državama u našem okruženju. U najmanju ruku ne zaostajemo za njima – naveo je Dodik.

    SRPSKA NE ODUSTAЈE OD SVOЈIH PLANOVA

    Predsjednik Republike rekao je da Srpska neće odustati od svojih planova i programa, ali i pojedinih zakonskih rješenja, iako se ponekad zbog realnih okolnosti mora malo stati.

    Dodik je istakao da, kada je riječ o zakonu koji uređuje pitanje klevete, Srpska neće odustati.

    On je ukazao na to da Evropljani ponovo svojim objašnjenjem da u 16 država EU kleveta može da bude normirana kao krivično djelo “jer je tamo pravosuđe ozbiljno”, a u Srpskoj ne može – pokazuju da smatraju da domaće pravosuđe nije dostojno.

    • Opet nam pokazujete da nismo dostojni. To hoćete da kažete. Pa, čekajte. Ko upravlja ovdje pravosuđem? Vi ili mi? Oni upravljaju pravosuđem – poručio je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je tužilac u Tužilaštvu BiH koji je bio nadležan za određene predmete protiv njega sada sudija Suda, što znači da kadija i tuži i sudi. Taj isti tužilac je bio politički savjetnik nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH Pedija Ešdauna kada su se nametale vanustavna rješenja, uključujući Zakon o Sudu i Tužilaštvu.

    • I oni hoće da kažu – vrijeme pokazuje da to moramo prihvatiti. Ne, mi nikada nećemo prihvatiti da je Ustav predvidio postojanje Suda i Tužilaštva. To je antiustavna institucija – naglasio je Dodik i podsjetio da je u procesu primopredaje između dva tužioca bio prisutan službenik američke ambasade, što pokazuje dokle neke stvari idu.

    Dodik je rekao da može da se nosi s tim, bez obzira što to ponekad pomalo zamara.

    • Sve ove moje godine političkog angažmana su bile godine stalnih protjerivanja, proganjanja, Tužilaštva i ovoga i onoga i nikada ništa nisu dokazali. I dalje stoji priča da je Dodik u kriminalu, pa kako me nema u “Skaj” ili nekoj drugoj priči? Zar sam toliki virtuoz u kriminalu da me ne može naći ni šest američkih obavještajnih službi ni u čemu – rekao je Dodik.

    Poručio je da moraju prestati da lažu.

    • Žele da kontrolišu sve, jer nije važno da li je neko kriv ili ne. Sad su tužioca premjestili u Sud BiH i taj tužilac koji meni sedam godina drži predmet i neće da zaključi jer nema dokaza da ide dalje, reći će u jednom trenutku da predmet ide na Sud i onda će me tamo dočekati taj isti tužilac i on će reći da sam kriv – bio ja kriv ili ne – rekao je Dodik.

    On je rekao da su se sukobom u Ukrajini politički odnosi bitno radikalizovali.

    • U posljednjih 15-20 godina ni od čega nismo odustali. Sve što smo govorili, to smo sprovodili maksimalno moguće. Neke stvari nismo mogli. Ne može ni Amerika sve, pa ni Milorad Dodik niti SNSD – rekao je Dodik.

    Govoreći o zakonu o nevladinim organizacijama, Dodik je podsjetio da je Srpska uzela isti zakon koji ima i Amerika.

    “Uzmite izjavu /ambasadora Majkla/ Marfija iz Ambasade SAD koji kaže da Amerika ima taj zakon, ali ne preporučuje drugim vladama da te zakone donose. A kako ti možeš imati, a mi ne možemo? Znači, to je ekskluzivitet, samo za njih, on određuje šta je vladino, šta nevladino, šta je mamino, šta su tate i mame, šta je roditelj jedan i roditelj dva, i mnogo čega drugog”, izjavio je Dodik u intervjuu Srni.

  • Minić: Imovina pripada Srpskoj – radna grupa direktno krši Dejtonski sporazum

    Minić: Imovina pripada Srpskoj – radna grupa direktno krši Dejtonski sporazum

    Nikav prijedlog koji o pitanju imovine dođe sa adresa koje se nepozvano i neovlašteno bave našim unutrašnjim pitanjima u Republici Srpskoj neće biti razmatran, rekao je za RTRS ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.

    Radna grupa OHR-a o imovini razgovarala je u američkoj Ambasadi o mogućnostima regulisanja vodnih resursa u okviru sveobuhvatnog rješenja pitanja imovine BiH.

    • Dovoljna je činjenica da je bilo je razgovora oko šuma, oko zemljišta, sada oko vode. Malo bih parafrizirao, to je duša, srce i tijelo Republike Srpske, nijedno od toga nam ne mogu oduzeti, jer ostajemo bez svog kapaciteta, bez svog bića – naveo je Minić.

    Minić je podsjetio da je Dejtonskim mirovnim sporazumom utvrđeno da je imovina na teritoriji entiteta vlasništvo tih entiteta.

    • I tu bi trebao da bude početak i kraj priče, da nije Ustavnog suda BiH u kome decenijama odlično funkcioniše antisrpska koalicija stranih i bošnjačkih sudija – naveo je Minić.

    Minić ističe da radna grupa krši Dejtonski sporazum i da je ovo direktan napad na Srpsku.

    • Šta smo crtali u Dejtonu, kakve smo linije povlačili, šta smo razgraničavali, po ovima što sjede u američkoj ambasadi ništa, onako malo se igrali se bojicama. Ne, tačno smo podijelili teritoriju koja podrazumijeva zemlju, vodu, šumu, vazduh, sve i nismo imali problema dok Ustavni sud nije krenuo da podriva Srpsku. Dejton smo potpisali uz njihovo partnerstvo i sada su došli da sve to unište. Kao i ministar ukazujem na to da je ovo rušenje Dejtona i direktan atak na Srpsku i tačka – naveo je Minić.
  • Čubrilović: Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Srpskoj

    Čubrilović: Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Srpskoj

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je tokom nedavne zajedničke sjednice vlada Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) u Banjaluci poslata poruka građanima da se želi zajednički raditi i da nema potrebe da se osporavaju projekti.

    “Imamo viđenje da Vlada FBiH ne želi da spori projekte u Republici Srpskoj, dok Srpska nikad nije ni sporila projekte u FBiH”, istakao je Čubrilović.

    On je naglasio da je i odnos finansijera projekata u BiH takav da nema direktnog ulaganja bez preciziranja političkih stavova i ciljeva u BiH.

    Čubrilović je naveo da je, kada je riječ o putevima, za Republiku Srpsku prioritet putni pravac Foča – Šćepan Polje, za koji je potrebno više od 80 miliona evra i za čije je finansiranje zainteresovana Svjetska banka.

    On je rekao da je taj putni pravac žila kucavica privrednih dešavanja i s jedne i s druge strane granice, te da sadašnji stepen saobraćaja ne zadovoljava ekonomske kriterijume.

    “U posljednje vrijeme smo imali nekoliko sastanaka sa predstavnicima Svjetske banke koji su rekli da su spremni da finansiraju taj projekat, ako treba i u cijelosti”, rekao je Čubrilović večeras za Televiziju K-3.

    On je dodao da su za ovaj projekat potrebna i donatorska sredstva i da postoji obećanje

    Evropske komisije da će njihovo učešće biti oko 40 odsto.

    “Ako se to ispoštuje onda smo nikad bliže ugovoru za završetak tog putnog pravca, čija će svrha prije svega biti privredna aktivnost, a onda i putna komunikacija, pogotovo u vrijeme turističke sezone”, istakao je Čubrilović.

    Govoreći o dionici auto-puta od Rače prema Bijeljini, Čubrilović je naveo da Srbija finansira sa 80 odsto, a Republika Srpska sa 20 odsto taj posao, za koji, što se tiče izvođača radova, postoji kapacitet da bude završen u idućoj godini.

    “Pregovara se za dalju trasu prema Brčkom. Brčko je konačno prihvatilo kontakt tačke, obilaznica je definisana, još nisu dogovorili način finansiranja”, naveo je Čubrilović.

    Kada je riječ o “Željeznicama Republike Srpske”, Čubrilović je naveo da je to preduzeće sada u situaciji da mu je potrebna otvorenija podrška Vlade. On je naveo da Vlada trenutno to preduzeće podržava minimalno, godišnje 20 miliona KM.

    On je podsjetio da su “Željeznice Republike Srpske” djelimično restrukturisane, da je gotovo prepolovljen broj radnika i smanjen na održivu mjeru.

    “Imamo interes da u Željeznice uđu strane kompanije, da obezbijede finansijsku podršku za projekte ako bude ekonomskih mogućnosti, ali i volje da se uradi ozbiljna rekonstrukcija na većem dijelu pruge, jer su trenutne brzine na prugama ekonomski neodržive”, naveo je Čubrilović.

    On je rekao da u trenutnoj organizaciji teško može da opstane Aerodrom Banjaluka, te da se mora vidjeti kako izvršiti reorganizaciju, kako obezbijediti finansijsku podršku – da li dokapitalizacijom, koncesionim ugovorom ili privatizacijom.

    “Treba naći zainteresovanu stranu koja će učestvovati u projektu”, rekao je Čubrilović i dodao da treba iskoristiti iskustvo beogradskog Aerodroma, sa čijim će predstavnicima imati sastanak u utorak kada će im predstaviti svoj projekat.

    Čubrilović je naglasio da bi aerodrom u Trebinju bio od koristi svim građanima BiH, ali da za realizaciju tog projekta nedostaju adekvatne odluke na nivou BiH. “Ne bi trebalo da politizujemo nešto što je čist ekonomski prioritet”, napomenuo je Čubrilović.

  • Dodik: Sarajevski Srbi – najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH

    Dodik: Sarajevski Srbi – najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Sarajevsko-romanijska regija kolijevka Republike Srpske, a slavni Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske simbol hrabrosti i patriotizma.

    “Uloga boraca sa područja Sarajevsko-romanijske regije bila je presudna u odbrani ne samo te regije, već i cijele Republike, jer su ti hrabri ljudi bili uvijek gdje je bilo najteže. Nažalost, svoje kuće, ognjišta, imanja, koja su čuvali, branili i odbranili u toku Odbrambeno-otadžbinskog rata, na kraju, u miru, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, morali su da napuste. Sa sobom su ponijeli samo ono što se moglo ponijeti, a ono što je bilo najtužnije – nosili su i svoje mrtve”, naglasio je Dodik.


    Povodom obilježavanja Dana odbrane Sarajevsko-romanijske regije, Dodik je izjavio Srni da su u srcima srpskog naroda i danas veoma žive slike izbjegličkih kolona sarajevskih Srba koji sa zavežljajima, po vejavici i hladnoći napuštaju svoje domove, noseći sa sobom i svoje mrtve.

    “Te jezive scene nisu zabilježene nigdje u svijetu. Ta strašna sudbina zadesila je naš srpski narod, sarajevske Srbe koji su najveće žrtve proteklog građanskog rata u BiH. Jedni su napustili Sarajevo odmah na početku rata 1992. godine u strahu za svoje živote, ostavljajući sve što su sticali decenijama, ostavljajući svoje korijene, drugi su izlazi iz Sarajeva kako i kad su mogli, a posljednji masovni egzodus Srba iz Sarajeva dogodio se nakon Dejtona”, podsjetio je Dodik.


    Danas, rekao je Dodik, Sarajevo je grad bez Srba, jer ih je ostalo tek toliko da se kaže da su na nivou statističke greške.

    “Grad u kojem je živjelo skoro 160.000 Srba, danas je potpuno etnički očišćen. Sve što su znameniti sarajevski Srbi gradili i stvarali u tom gradu više ne postoji, a njihove zasluge ne priznaju se ni pukim nazivom ulica. I to su promijenili. Sve to dovoljno govori koliko je političko Sarajevo ogrezlo u mržnji i otporu prema svemu što nije muslimansko. Za njih je istina samo ona iz njihovog ugla posmatranja, koju žele da svima serviraju.

    Dokle ide njihova politička provokacija prema srpskom narodu i Republici Srpskoj, govori i to da su na table na ulazu u taj grad smrti za srpski narod napisali da je bio 1.425 dana pod opsadom, što je notorna laž. Tokom rata Sarajevo nije bilo ni pod opsadom, niti je bilo opkoljeno, već je bilo etnički podijeljen grad”, istakao je Dodik.


    Protjerani sarajevski Srbi, rekao je Dodik, našli su svoje utočište u Republici Srpskoj, koja je njihova istinska domovina, dok su neki od njih svoj novi dom sagradili u Srbiji ili su rasuti širom svijeta.

    “Danas sa ponosom možemo reći da je Republika Srpska stvorena u miru, a zahvaljujući našim hrabrim borcima, odbranjena u ratu. Posebno želim da naglasim da je odbrana Sarajevsko-romanijske regije bila jedan od najtežih i najzahtjevnijih zadataka Vojske Republike Srpske. I zato nikada nijedna naša žrtva ne smije biti zaboravljena, jer samo na ovom području i u odbrani ove regije živote je položilo više od 4.000 hrabrih srpskih boraca”, naglasio je Dodik.


    Predsjednik Srpske je poručio da srpskim rodoljubima, patriotama i borcima treba uvijek odati poštu u čast njihove žrtve za slobodu koju danas Srbi uživaju.

    “Koliku žrtvu je podnio narod ove regije samo u proteklom ratu, svjedoče bijeli krstovi na vojničkom groblju ‘Novi Zejtinlik’ koji će ostati kao nijemi svjedoci teške prošlosti sarajevskih Srba”, istakao je Dodik.

    Na Sokocu i Ravnoj Romaniji danas će biti obilježen Dan odbrane Sarajevsko-romanijske regije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u kojoj je život položilo više od 4.000 srpskih boraca.

  • Vidović: Nekorektne izjave Borenovića

    Vidović: Nekorektne izjave Borenovića

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović demantovala je danas tvrdnje predsjednika PDP-a Branislava Borenovića koji je rekao da se vlast u Republici Srpskoj zadužila gotovo dvostruko više građane, nego što je vlast u Federaciji BiH zadužila svoje građane i navela da su njegove izjave nekorektne, neozbiljne i neodgovorne.

    Zaduženje Republike Srpske je na vrlo niskom nivou, možda na najnižem nivou od kada je Republike Srpske. Na kraju 2022. godine naš ukupan dug je 44,6 odsto BDP što je daleko ispod gornje granice koja je 60 odsto, a javni dug je 37,5 odsto BDP što je daleko ispod nivoa od 55 odsto koji je utvrđen Zakonom – navela je Vidovićeva.

    Kada su u pitanju izjave Borenovića, istakla je da je 2005. godine kada su bili, posljednje godine na vlasti, njihov ukupan dug je bio 58, 71 odsto.

    • Došli su do granice od 60 odsto, a javni dug je bio 54,9 odsto. Znači 0,1 odsto manje od gornje granice od 55 – podsjetila je ona.

    Zaista je nekorektno, neozbiljno i neodgovorno od Borenovića, kaže Vidovićeva, da tako prezentuje javnosti određene tvrdnje.

    • Iznenađena sam što je takve tvrdnje iznio jedan ekonomista, ali ja vjerujem da javnost to zna, kako se živjelo 2005. i kako se živi sada – istakla je ona i dodala – drugo, stalno potenciranje priče ‘zadužuju se djeca i unuci’. Јa bih razumjela da to govori neko ko nije blizak ekonomskoj struci. Pa mi i sada otplaćujemo dugove bivše Јugoslavije, imamo još 360 miliona otplatiti. A šta biste rekli na to da je Austrija 2020. prodala svoje stogodišnje obveznice, dakle te obveznice dospjevaju za 100 godina – rekla je ona.

    Kaže, to sve normalne zemlje rade, pogotovo ako rade investicije.

    • S obzirom na sve što se finansira iz našeg budžeta, mi moramo nekad da uzmemo kredit i finansiramo projekte – dodala je ona.

    Kada je riječ o kupovini obveznica na Bečkoj i drugim berzama, Vidovićeva je pojasnila da prema svjetskim propisima i zakonima, ime kupaca može biti objavljeno samo ukoliko to želi sam kupac, te da su drastične kazne propisane ukoliko se to prekrši.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Borenović prezentovao informaciju o stanju javne zaduženosti BiH u 2022. godini

    Borenović prezentovao informaciju o stanju javne zaduženosti BiH u 2022. godini

    “Pokazatelj koji najbolje oslikava koliko je Republika Srpska u ozbiljnim finansijskim problemima, ima loš kreditni rejting i da vlast loše upravlja dugom je pokazatelj koji se tiče zaduženosti po glavi stanovnika”.

    Rekao je na današnjoj konferenciji za medije predsjednik PDP Branislav Borenović predstavljajući informaciju o stanju javne zaduženosti BiH u 2022. godini koju je Savjet ministara uputio Parlamentarnoj skupštini.

    – U Republici Srpskoj, na osnovu procjene broja stanovnika, svaki građanin je po osnovu javnog duga zadužen 5.674 КM, dok je svaki građanin u FBiH od svoje vlasti zadužen 2.940 КM – naveo je Borenović.

    On kaže da je Bosna i Hercegovina zadužena u iznosu višem od 13 milijardi КM, od čega je Republika Srpska zadužena 6 milijardi i 355 miliona КM, FBiH 6 milijardi i 525 miliona КM. Nešto veći je spoljni dug FBiH, ali je unutrašnji dug Republike Srpske dvostruko veći u odnosu na FBiH.

    – Gledajući zaduženost po glavi stanovnika, vlast u Republici Srpskoj je skoro dvostruko više zadužila svoje građane, od bebe do penzionera, nego vlast u FBiH. To je vrlo turoban pokazatelj koji govori koliko je loše i neodgovorno vladajuća struktura u Republici Srpskoj uzimala kredite i opterećivala svakog čovjeka i budućnost Republike Srpske. Ovo su novci od kojih glava zaboli, posebno ljude sa vrlo malim platama i penzijama, a svi mi to vraćamo iz budžeta – rekao je Borenović.

    Ad
    On je dodao i da su pokazatelji i optimistični, jer se mjere na bazi zvaničnog broja stanovnika, a svjesni smo da je taj broj dosta niži.

    Borenović ističe da je evidentno da je zaduživanjem emisijom obveznica, samo u 2022. godini Republika Srpska imala devet emisija u iznosu od skoro 300 miliona КM sa periodom dospijeća do 10 godina, kamatnom stopom od 2,70 odsto do čak 6,00 odsto i da je stanje ukupnog duga 1 milijardu i 174 miliona КM, dok je FBiH imala četiri emisije obveznica od 130 miliona КM, sa kamatnom stopom od 1,55 odsto do 3,45 odsto, te da je ukupno zadužena 590 miliona КM.

    – Isto nam govori emisija trezorskih zapisa, koju vlasti uzimaju na period od tri do devet mjeseci u toku jedne godine – navodi Borenović. On kaže da je Republika Srpska prošle godine imala šest emisija trezorskim zapisima u iznosu od 193 miliona КM na period od tri do šest mjeseci sa kamatnom stopom od 0,40 odsto do 1,60 odsto.

    – Ukupno se po ovom osnovu zaduživši za 86,30 miliona КM, dok je FBiH imala jednu emisiju trezorskih zapisa od 50 miliona КM, po negativnoj kamatnoj stopi od – 0,03 odsto. FBiH je čak zaradila, a Republika Srpska je u isto vrijeme plaćala visoke kamate za kratkoročne emisije – rekao je Borenović.

    Кaže da ovo govori koliko je u istom dijelu svijeta, u istoj zemlji i jednakim uslovima, jedan nivo vlasti, u ovom slučaju vlasti Republike Srpske, mnogo lošije upravljala dugom i koliko Srpska zbog neodgovornosti vlasti, neodgovorne i katastrofalne finansijske politike, ima loš kreditni rejting i nepovjerenje kreditora.

    – Sve ovo zahtjeva ozbiljniju politiku restruktuisanja ukupnog duga Republike Srpske i smanjivanje godišnje rate kredita koja je blizu milijarde КM, što je skoro 40 odsto izvornih prihoda. To je crvena linija na kojoj Republika Srpska stoji već godinama, a ne postoji vizija vlasti da se rasteretimo dugovanja koja plaćamo i koja će plaćati buduće generacije. Nažalost, ovakva politika se nastavila i u ovoj godini i prema našim podacima, do sada imamo već oko 370 miliona КM novih kreditnih zaduženja po kamatnim stopama od preko 5 odsto – rekao je Borenović.

    On je naglasio da je jedna jedina aktivirana javna garancija u BiH ona garancija kojom je Republika Srpska preuzela obavezu vraćanja kredita za propalo preduzeće “Nikola Tesla” famoznog Dragana Vučetića, nekadašnjeg ekonomskog savjetnika Milorada Dodika.

    – Za njegov kredit Republika Srpska je garantovala narodnim novcem i iz budžeta je vratila skoro 6 miliona КM za ovo propalo preduzeće i ostalo je da se vrati još 820 hiljada КM. To su bačene pare građana Republike Srpske koji se mogao iskoristiti za vrtiće, bolnice, socijalna davanja… – naveo je Borenović.

    Komentarišući izjavu Milorada Dodika da Borenović treba da vidi kolika je kamata u Crnoj Gori, rekao je da ga apsolutno ne interesuje.

    Neka vlast u Crnoj Gori, kako kaže on, odgovara svom narodu kako se zadužuju, a ova vlast odgovara narodu Republike Srpske.

    Borenović je pozvao Dodika da odgovori kako je moguće da “namješta kamatnu stopu od 6 odsto, kada se svaki građanin u banci može zadužiti po stopi i nižoj od 4 odsto”?

    – Da li izlazi u susret kreditorima, ko su oni, ko su kupci obveznica? Zašto ne kaže ko je uzeo obveznice na Londonskoj berzi i kome su omogućili zaradu od 140 miliona КM? Кome je omogućio proviziju od tog posla i strpao u džep 10 miliona КM? Ima li njega u tome, da li su to neke privatne kombinacije? Da li koristi budžet Republike Srpske i kreditna zaduženja da omogući vrlo sumnjivim kreditorima da ostvare enormne zarade? Кako mu London i Velika Britanija valjaju kada treba zadužiti Republiku Srpsku? Sve su to pitanja za njega i njegovu kliku na koja će kad-tad odgovarati pred pravosudnim organima – poručio je Borenović.

  • Stevandić: Odluke OHR neće biti objavljivane u Službenom glasniku

    Stevandić: Odluke OHR neće biti objavljivane u Službenom glasniku

    Predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić rekao je da će u srijedu, 21. juna, biti održana posebna sjednica parlamenta na kojoj će biti razmatran Prijedlog izmjena Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske, čime će se regulisati da se u Službenom glasniku Srpske ne objavljuju odluke visokog predstavnika jer nema legalitet.

    Stevandić je na konferenciji za novinare rekao da će se ovim aktom regulisati i nemogućnost inkriminacije radnika i direktora Službenog glasnika.

    “Razlog za sve ovo je opravdan jer visoki predstavnik nije imenovan po pravnim normama i nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Budući da time nema legalitet, ni njegove odluke nemaju legalitet i u skladu sa ovim zakonom se neće objavljivati u Službenom glasniku Srpske”, rekao je Stevandić.

    On je istakao da Srpska navedenom izmjenom zakona potvrđuje svoju državotvornost i nastavak politike da su odluke Narodne skupštine najveći zakonodavni okvir u Srpskoj.