VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Košarac: Kako se uvijek nađe Srbin iz FBiH da drži predavanja

    Košarac: Kako se uvijek nađe Srbin iz FBiH da drži predavanja

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac pitao je kako je moguće da kada god se predstavnici srpskog naroda jasno nacionalno odrede, nađe se neki Srbin iz FBiH da drži predavanje.

    Naime, Košarac je odgovorio na izjavu Saše Magazinovića da predstavnici Srba koji su juče održali sastanak u Istočnom Sarajevu treba da budu kažnjeni.

    • Da vidimo kako je to moguće. Kako je moguće da se uvijek, kada se predstavnici srpskog naroda jasno nacionalno odrede, nađe neki Srbin iz FBiH da drži predavanje. Mi ćemo stati iza svakog našeg čovjeka – kaže Košarac.

    Ističe da su tamo ljudi koji predstavljaju Republiku Srpsku.

    • Da vas pitam. Da li se oni ikada okupljaju, da li se oni sastaju? Naravno da to rade. I to nas neće prepasti – naveo je Košarac na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    Podsjećamo, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović predložio je da predstavnici Srba koji rade u zajedničkim inistitucijama, a koji su prisustvovali sastanku u Istočnom Sarajevu na poziv Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, budu sankcionisani.

  • Stevandić: Srpska je nesalomiva

    Stevandić: Srpska je nesalomiva

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da Srpska u punom smislu i uprkos velikim pritiscima institucionalno funkcioniše, poštuje dejtonski Ustav i djeluje potpuno nesalomivo.

    Stevandić je rekao novinarima da Srpska uvijek reaguje zakonski i u odnosu na ono što nelegitimno i nelegalno rade Kristijan Šmit, stranci i političko Sarajevo.

    “Bitno je da ne postoji nijedan faktor nestabilnosti unutar Srpske i da oni koji su to pripremali i upotrebom opozicije, te pokušajem izazivanja fiskalne nestabilnosti, doživjeli poraz”, rekao je Stevandić nakon razgovora predsjednika Srpske Milorada Dodika u Banjaluci sa predstavnicima institucija Srpske i srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama BiH.

    Stevandić je ponovio da je na ovom planu i dalje problematično djelovanje samozvanog i nelegalnog visokog predstavnika Šmita, te njegov pokušaj da svojim aktima, uz podršku političkog Sarajeva i nekih političkih i nepravnih “kartela”, inkriminiše izabrane ljude Srpske.

    “Sve što je nelegalno ne može proizvesti legalne akte. Zato optužnica protiv Milorada Dodika i drugih nije pravna i ne počiva na legalitetu i legitimitetu”, rekao je Stevandić.

    Kada je riječ o imovini Srpske, Stevandić je rekao da o tome nema razgovora jer je “naša imovina naša”.

    “Mi smo sistematično i ozbiljno pokazali da i u pogledu imovine i svakog drugog pitanja da je politika navedenih kartela nesprovodiva u Srpskoj i da ona u ovom momentu više ugrožava BiH i uništava temelje na kojima ona postoji i funkcioniše”, naveo je Stevandić.

    On je dodao da bi BiH trebalo da funkcioniše na saglasnosti tri konstitutvna naroda i dva entiteta.

    “Ta loša politika sada razara BiH, a Srpska je u svemu tome pokazala nesalomivost”, rekao je Stevandić.

  • Dodik: Republika Srpska sposobna i spremna da brani svoj integritet i Ustav

    Dodik: Republika Srpska sposobna i spremna da brani svoj integritet i Ustav

    Srpska je sposobna i spremna da brani svoj integritet i Ustav, rekao je predsjednika Srpske Milorad Dodik nakon održanog sastanka sa sa predstavnicima institucija Republike Srpske, liderima stranaka i srpskim predstavnicima u institucijama BiH.

    Na sastanku je potvrđeno potpuno jedinstvo.

    • Potpuno odbacujemo optužnicu koja je potvrđena protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića – rekao je Dodik.

    Na sastanku smo, kaže Dodik, ponovili da Šmit nije legelan visoki predstavnik, kao i da odbacujemo svaku njegovu aktivnost po bilo kom pitanju.

    • Smatramo da treba na dnevni red staviti sve nametnute zakone visokih predstavnika – poručio je Dodik.

    Ustavni sud je, kaže Dodik, po pitanju imovine bio politički instrumentalizovan i mi odbijamo takve odluke.

    Poručio je da ukoliko Šmit nametne zakon o imovini, održaće se sjednica Narodne skupštine i odmah nakon toga proglasiti nezavisni status Republike Srpske.

    • Saglasni smo da je nekorisno, politički štetno i da je nepotrebno da se održavaju sastanci sa osobljem ambasada Velike Britanije i SAD, što uključuje ambasadore, kao i sa Šmitom i osobljem OHR – rekao je Dodik.

    Naglasio je da je na sastanku dogovoreno da se u narednih nekoliko dana o donesenim zaključcima obavijeste strukture Ujedinjenih nacije, EU i zemlje prijatelje Srpske.

    Istakao je da je bezbjednosna situacija stabilna i ona će ostati takva.

  • SDA o Šmitu: Ako odustane od provođenja mandata na teritoriji cijele države onda je Dejton upitan

    SDA o Šmitu: Ako odustane od provođenja mandata na teritoriji cijele države onda je Dejton upitan

    Stranka demokratske akcije (SDA) osvrnula se na posljednja dešavanja u RS-u i nedolazak Christiana Schmidta u Banju Luku na sastanak sa potpredsjednicima ovog bh. entiteta.

    Iz SDA su saopćili kako je novo povlačenje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pred otvorenim i drskim napadima Milorada Dodika na ustavni poredak i na faktičku zabranu njegovog djelovanja u entitetu RS, Bosnu i Hercegovinu vodi prema sve dubljoj krizi koja u svakom trenutku može eskalirati, ugrožavajući stabilnost i mir.
    “Napadi na ustavni poredak, Ustavni sud, svakodnevne prijetnje secesijom, blokada međuentitetske linije, učestali sistematski napadi na povratnike Bošnjake, nove najave povlačenja srpskih kadrova iz državnih institucija, svakodnevne uvrede i poniženja političkih oponenata, visokog predstavnika, ambasadora, novinara, omalovažavanje i negiranje bošnjačkog naroda, negiranje genocida, samo su dio ukupne atmosfere koju proizvodi vlast u entitetu RS, djelujući u skladu sa smjernicima Memoranduma SANU II i Deklaracije SNSD-a iz 2015. godine, a sve s krajnjim ciljem da otcijepi dio države Bosne i Hercegovine”, poručili su.

    Ističu i kako visoki predstavnik i ambasade zapadnih zemalja moraju ispuniti obaveze koje proizilaze iz Dejtona.

    “Da li će i kako visoki predstavnik, ali i ambasadori zapadnih država, reagirati na poniženja i uvrede koje im Dodik svakodnevno priređuje stvar je njihovog ličnog izbora. Ali, ono što nije stvar izbora jeste ispunjavanje njihovih obaveza koje proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navode iz ove stranke.

    Stranka demokratske akcije naglašava i da, ukoliko visoki predstavnik odustane od obaveze da provodi mandat na nivou cijele države, onda je Dejton doveden u pitanje.

    “Visoki predstavnik i OHR su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i svoj mandat ne mogu provoditi u samo jednom entitetu, kao što to radi Christian Schmidt. Također, i ambasadori koji u značajnoj mjeri utječu na političku situciju u Bosni i Hercegovini, kao i njihove države, morali bi ispunjavati obaveze koje su preuzeli kao garanti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko te obaveze ne budu ispunjavali, i ako visoki predstavnik odustane od obaveze da svoj mandat provodi na teritoriji cijele države, onda je Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, sa svim posljedicama koje će iz toga proizaći”, saopćili su.

    Naglašavaju kako je stanje najopasnije postdejtonske krize proizvedeno neodlučnim i kalkulantskim odnosom predstavnika međunarodne zajednice i domaćeg pravosuđa, koji su godinama izbjegavali da se suprotstave rastućoj drskosti Milorada Dodika u udarima na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.

    “Nalazimo se na historijskoj raskrnici u kojoj takav odnos mora biti promijenjen. Svima mora biti jasno da bh. patriote neće dozvoliti nikome da im mirnim putem rastura državu. Svoj odnos mora promijeniti i Trojka, koja je zarad vlastitih fotelja lagala i sebe i narod da se ‘Dodik promijenio’, i koja ne odustaje od servilnog odnosa prema njegovoj strani, prepuštajući mu bitne poluge države i time jačajući mehanizme njegove secesionističke politike. Krajnje je vrijeme da prestanu sa takvim odnosom prema Dodiku, ali i šutnjom na izostanak reakcije predstavnika međunarodne zajednice, jer im time daju alibi za nečinjenje. Ničija fotolja ne smije biti važnija od države”, zaključili su iz SDA.

  • Blagojević: Zapad ugrožava suverenitet BiH – međunarodno priznate članice UN

    Zapad u BiH, koja je članica UN, najflagrantnije krši osnovno načelo međunarodnog javnog prava – načelo suverene jednakosti svake države koje kaže da se niko ne može miješati u unutrašnja pitanja bilo koje zemlje, jer o tome mogu da odlučuju samo njene nadležne institucije, izjavio je pravni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Blagojević.

    Blagojević je rekao da su stvari tako postavljene u Povelji UN i da to ne može negirati niko, ma koliko moćan bio, poput SAD, Njemačke ili drugih država, te da same ili udružene sa drugim državama ne mogu da se stave u poziciju da nametnu nekog ko će po ličnoj procjeni donositi zakone BiH koja je članica UN.

    On pojašnjava da Povelja UN dozvoljava da se tako nešto uradi samo kada je riječ o nesamoupravnim teritorijama, kao što su danas Zapadna Sahara i Gibraltar, ali ne i nad članicima UN među kojima je i BiH.

    Podsjećajući da je više od 45 rezolucija Savjeta bezbjednosti UN posvećeno BiH, Blagojević je naveo da Zapad u obraćanju BiH veoma cinično kaže “poštujući teritorijalni integritet i suverenitet BiH”.

    Tako i treba, dodao je Blagojević, jer je BiH međunarodna priznata članica UN, sa čime se i Republika Srpska saglasila potpisujući Dejtonski sporazum.

    • E sad taj Zapad nama kaže to, ali odmah zatim nam kaže – nećete vi sami sobom upravljati nego ćemo mi, ali nećemo ni mi baš “prljati ruke” već ćemo se poslužiti instrumentom koji se zove OHR i iz kojeg sam ja izveo neologizam ohaerologija i postavio sam te temelje teorije ohaerizma odnosno ohaerologije – izjavio je Blagojević u Doboju tokom sinoćnje promocije svoje nove knjige “Ubiće nas neznanje i pohlepa”.

    On je pojasnio da je u naslovu knjige sublimirao procese od 1997. godine u dejtonskoj BiH s ciljem da ih sačuva u pisanom tragu i otrgne od zaborava, te naveo da se knjiga sastoji iz dva dijela – u prvom uvodnom opisuje proces i put izbavljenja iz nametnog kolonijalizma koji je prihvaćen, a drugi se sastoji iz 86 eseja.

    • Nadam se da sam bio jasan šta Zapad radi od 1997. godine. Oni to zovu Bonski zaključci, međutim nisu. Bonskim zaključcima potpisali su međusobni sporazum SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i onda su one tim sporazumom u suštini po svojoj pravnoj prirodi rekle – evo mi pozdravljamo namjeru visokog predstavnika da upotrijebi svoja ovlaštenja koja uključuju nametanje odluka o bilo kom pitanju koji on smatra potrebnim. To vam je ono što piše u članu 81 Povelje UN, a što znači – evo mi smo se sporazumjeli da ti visoki predstavniče upravljaš – rekao je Blagojević.

    To bi, kako je naveo, moglo da je BiH nesamoupravna teritorija kao što je Gibraltar, ali BiH nije to, već je međunarodno priznata članica UN.

    On je poručio da lijek za takav sporazum, koji je protivan Povelji UN, postoji u članu 103 ove povelje koji kaže da u slučaju da se međusobno suprotstavljaju Povelja UN i bilo koji drugi niži akt, u ovom slučaju takozvani Bonski sporazum, prednost ima Povelja UN.

    • Ima i Konvencija UN o pravu međunarodnih ugovora između država i drugih organizacija, takozvana Bečka konvencija koja u članu 53 propisuje da kada je neki ugovor ili sporazum poput ovog Bonskog suprotan bilo kom opštem imperativnom načelu međunarodnog prava, takav je sporazum ništavan – naveo je Blagojević.

    On je poručio da postoje međunarodni pravni mehanizmi poput Međunarodnog suda pravde UN pred kojim, zbog povrede suvereniteta BiH, mogu da se tuže sve države potpisnice Bonskog sporazuma koji je suprotan Povelji UN i zatraži zabrana daljeg uplitanja visokog predstavnika, kao i Savjeta za provođenje mira koji nije propisan nijednim izvorom međunarodnog prava već je nametnut nasiljem.

    • Drugi način je da se zatraži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde UN, jer prema članu 96 Povelje UN Generalna skupština ili Savjet bezbjednosti mogu u svakom trenutku da od Međunarodnog suda pravde zatraže savjetodavno mišljenje o bilo kom pravnom pitanju – rekao je Blagojević.

    On je naveo da je iznenađen što se već 26 godina, počevši od 1997. godina kada je tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp prvi počeo da nameće zakone, ne pokreću ti mehanizmi, što mogu da učine države potpisnice Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

    Blagojević kaže da je zabrinut što se o ovom pravnom nasilju ćuti u Srbiji kao potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i što Narodna skupština Republike Srpske 26 godina ne donosi akt kojim se obavezuje srpski član Predsjedništva BiH da se u Predsjedništvu donese odluka o pokretanju postupka da se pred Međunarodnim sudom pravde UN tuže zemlje potpisnice Bonskog sporazuma kojim je povrijeđen suverenitet BiH.

    On je rekao da je svjestan političke realnosti prihvatanja takve odluke od druga dva člana Predsjedništva BiH, ali poručuje da je riječ o prvom važnom koraku.

    • I formalno ćemo dobiti potvrdu onoga što vrlo dobro znamo a to je da je “car go”, odnosno da se radi o koluzionom projektu zapadne političke zajednice i bošnjačkog političkog Sarajeva i njihovog međusobnog šurovanja, te da je sve što je do sada urađeno od visokog predstavnika i OHR-a urađeno suprotno međunarodnom pravu i Ustavu BiH, a na štetu Republike Srpske – istakao je Blagojević.

    On je naveo da Narodna skupština Republike Srpske, po očekivanom dobijanju odbijenice od druga dva člana Predsjedništva BiH, ima mogućnost da na posebnoj sjednici traži od nadležnih organa Srbije da pokrenu tužbu kod Međunarodnog suda pravde UN ili pokrene proceduru da Generalna skupština UN usvoji rezoluciju kojom traži od Međunarodnog suda pravde savjetodavno mišljenje da li je ugrožen suverenitet BiH.

    Blagojević je ukazao na to da sudovi u Republici Srpskoj imaju pravnu osnovu da svojim presudama ukažu na neustavnost odluka visokih predstavnika, “što oni ne čine već prihvataju i primjenjuju takvo pravno nasilje”.

    Recenzent knjige Slobodan Nagradić rekao je da je Blagojević u svom pisanju pravno dezavuisao poteze visokih predstavnika u BiH i Kancelarije OHR-a, institucije BiH poput Ustavnog suda, Suda BiH i istupa drugih autoriteta, te da je najsloženije pravne procese opisao vrlo jednostavnim jezikom, dostupnom prosječnom čitaocu.

    Izdavač knjige “Ubiće nas neznanje i pohlepa” Nenad Novaković kaže da je riječ o značajnom djelu u kojem Blagojević, u borbi za istinu, procese u BiH sagledava egzatno pravno kroz činjenice, akte, zakon.

  • Sastanak Dodika sa nosiocima najodgovornijih funkcija

    Sastanak Dodika sa nosiocima najodgovornijih funkcija

    U Banjaluci je počeo sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predstavnicima institucija Republike Srpske, lidera stranaka i srpskih predstavnika u institucijama BiH.

    Sastanku prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministri u Vladi Srpske, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić, predsjedavajuća Vijeća naroda Srpske Srebrenka Golić.

    Na sastanku učestvuju i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac, ministar finansija u Savjetu ministara Srđan Amidžić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić, potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Anja Ljubojević, te predstavnici ostalih institucija.

    Sastanak se održava u Palati Republike, a glavna tema, prema najavama, biće “situacija na nivou BiH i aktuelna politička situacija u Republici Srpskoj”.

    Konferencija za novinare planirana je nakon sastanka, a možete je pratiti na RTRS.

    Predsjednik Dodik rekao je da je potvrđivanje optužnice u Sudu BiH, progon i istakao da je njegova ustavna obaveza bila da potpiše ukaz o proglašenju zakona koji je usvojila Narodna skupština.

    Da nije potpisao ukaze na usvojene zakone, definitivno bi se urušio status Narodne skupštine i pozicija Republike Srpske, a ovako smo je samo ojačali, rekao je Dodik, nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a.

    Potpredsjednica stranke Željka Cvijanović izjavila je da SNSD pruža apsolutnu podršku instituciji predsjednika Republike Srpske, ali i Miloradu Dodiku, kao predsjedniku Srpske i lideru te stranke.

  • Goganović: Srpska stoji iza Srba u zajedničkim institucijama

    Goganović: Srpska stoji iza Srba u zajedničkim institucijama

    Pozivi pojedinih političara iz Sarajeva da se kazne predstavnici Republike Srpske zaposleni u Savjetu ministara i agencijama zbog učešća na sastanku u Administartivnom centru Vlade Srpske u Istočnom Sarajevu ne doprinose smirivanju političkih tenzija i još su jedna potvrda surove realnosti da pojedinci ne žele Srbe u Sarajevu, izjavio je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović.

    Predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama apsolutno su imali pravo da juče prisustvuju sastanku i razgovaraju o načinima rada. Time nije prekršen nijedan zakon ili interni pravilnik, jer nije riječ o političkom skupu, kako tvrde pojedinci, nego o koordinaciji kadrova iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama – pojasnio je Goganović.

    On je ocijenio da se, potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, pokazalo da su apsurdi mogući.

    • Ako neko krene na državne službenike naići će na bedem Republike Srpske koji će ih štiti i braniti. Srbi u zajedničkim institucijama nisu nezaštićeni, branićemo ih svim zakonskim i demokratskim sredstvima. Ne izazivajte nas i ne dižite tenzije – poručio je Goganović za Srnu.

    Navodeći da pominju novčane kazne za državne službenike koji su prisustvovali sastanku, on je ukazao na to da zaboravljaju da tu nije riječ o političkom skupu, nego o institucionalnom sastanku i koordinaciji.

    Goganović je naglasio da će Republika Srpska stati iza Srba u zajedničkim institucijama.

    • Uvijek sam za razgovor, dijalog i kompromis, ali sam veoma ozbiljan kada kažem da neću tolerisati, ni dozvoliti progon Srba u zajedničkim institucijama, kao jednog od tri konstitutivna naroda. Pozivam javno političke partnere da ne upadaju u takve zamke i time naruše partnerstvo na nivou BiH – istakao je on.

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac, nakon jučerašnjeg sastanka, rekao je da je lojalnost Republici Srpskoj jedinstven stav svih predstavnika Srpske zaposlenih u Savjetu ministara i agencijama, te da su svi spremni da napuste rad u zajedničkim institucijama ukoliko budu nastavljene provokacije Kristijana Šmita.

    Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović predložio je sankcionisanje državnih službenika koji rade u zajedničkim inistitucijama i koji su juče, na poziv Košarca, prisustvovali sastanku u Istočnom Sarajevu.

  • Vulić: Većina građana Srpske bi toljagama krenula na nepoželjnog turistu

    Vulić: Većina građana Srpske bi toljagama krenula na nepoželjnog turistu

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je da je odluka Kristijana Šmita da ne dođe u Republiku Srpsku jedini odgovoran potez jer ga građani Srpske doživljavaju kao rušitelja ustavnog poretka u BiH.

    Vulićeva je u izjavi Srni rekla da u Srpskoj ne živi narod koji podržava Šmita, nego narod koji ga prezire.

    “Većina stanovništva u Republici Srpskoj bi toljagama krenula na nepoželjnog turistu jer ga apsolutno svi doživljavaju rušiteljem ustavnog poretka BiH”, navela je Vulićeva.

    Ona je poručila da je odavno bilo vrijeme da se u BiH počne živjeti bez uplitanja međunarodne zajednice.

    “Ne mogu Srbi, Hrvati i Bošnjaci biti jedni prema drugim loši koliko je međunarodna zajednica spremna narušavati međuljudske i međuentitetske odnose, a sve s ciljem opravdanosti njihovog prisustva u BiH”, zaključila je Vulićeva.

  • Tadić: Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava

    Tadić: Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava

    Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava, pa ni Kristijana Šmita, rekao je Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske, gostujući Јutarnjem programu RTRS.

    Kristijan Šmit je usred antagonizma sa institucijama Srpske najavio pa otkazao dolazak u Banjaluku.

    • Ovaj događaj je pokazao da to nije lični sukob. Ovdje Republika Srpska ima čist stav, zaštititi Dejtonski sporazum, zaštiti funkciju visokog predstavnika, i na kraju zaštititi BiH. Srpska nastoji da sačuva sebe, ali i BiH – poručio je Tadić.

    Tadić ističe da Srpska nema ništa protiv Kristijana Šmita, ali da ima protiv njegovog predstavljanja da je visoki predstavnik.

    • Kristijan Šmit, da je zvaničnik Njemačke u bilo kojem svojstvu bio bi dobrodošao u Srpsku, prigrli bi ga kao i sve, gledali bi kako da ljudima pomognemo, da svi zajedno bolje živimo. Ali ovako kako on želi ne ide – objašnjava Tadić.

    Ističe da je ovo i poruka potpredsjednicima Republike Srpske Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću.

    • Ovo je i poziv Durakoviću i Pranjiću da se dozovu pameti i da shvate da je njihov dom Republika Srpska. Ne smiju da budu moneta za potkusurivanje međunarodne zajednice – rekao je Tadić.

    Tadić je naglasio da Republika Srpska iz ovih procesa izlazi na dva načina.

    • Sačuvanjem integralnog Dejtonskog sporazuma, ili samostalna u procesima koji slijedi. Dakle, mi nemamo lošu opciju, samo treba da nastavimo da idemo ovim kursom – poručio je Tadić.
  • Dodikov advokat nakon potvrđivanja optužnice: Sud BiH uvučen u pravosudni “živi pijesak”

    Dodikov advokat nakon potvrđivanja optužnice: Sud BiH uvučen u pravosudni “živi pijesak”

    Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni “živi pijesak”, izjavio je Srni Dodikov branilac, advokat Goran Bubić.
    Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici “neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH” pravno nepostojeće.

    “Gospodin Kristijan Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u BiH, ni institucionalno, ni lično/personalno, kako sam ranije izjavljivao i obrazlagao, imajući u vidu odredbe tačke 1.2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma”, rekao je Bubić za Srnu nakon potvrđivanje optužnice od Suda BiH.

    Ako krivično djelo pravno ne postoji, a ne postoji ako ga nije regulisao ustavni zakonodavac, odnosno zakonodavac po Ustavu BiH, dodao je Bubić, onda ga niko ne može ni počiniti, pa ni optuženi u ovom predmetu.

    “Nepostojanje krivičnog djela je legitiman zakonski razlog za prethodne prigovore, koje će odbrana podnijeti protiv optužnice u zakonskom roku. Ovo slijedi iz načela zakonitosti /nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom/ koje je esencija pravne sigurnosti i uređenog pravnog poretka. Nije dovoljno da su navodne izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u službenom glasilu BiH, već je potrebno da izmjene u stvarnosti potiču od zakonodavca, a ne neistinitog visokog predstavnika”, naglasio je advokat Bubić.

    Osim prethodnih prigovora, naveo je Bubić, odbrana planira da podnese još dva proceduralna zahtjeva, saglasno mogućnostima iz Zakona o krivičnom postupku BiH.

    “Prema našem mišljenju, odluka Suda BiH po prethodnim prigovorima na optužnicu, kao i drugim zahtjevima, biće stvarni test može li se u ovom slučaju očekivati pošteno suđenje ili ne, i te odluke Suda BiH će opredijeliti dalje postupke odbrane. Iz dosadašnjeg postupanja nije vjerovatan pošten sudski postupak.

    Dokaz za to jeste odbijanje zahtjeva odbrane za izuzeće postupajućeg sudije za prethodni postupak Jasmine Ćosić Dedović. Prema Ustavu BiH, član 3, tačka b) jasno je propisano da Predsjedništvo BiH imenuje predstavnike BiH u međunarodnim tijelima, no Sud BiH, odbijajući zahtjev za izuzeće, ovu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH proglašava sporednom i posredničkom, bez uticaja na izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, što je neshvatljivo”, pojasnio je Bubić.

    On je dodao da u opširnom obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za izuzeće Sud BiH uopšte ne spominje ovu ustavnu odredbu zauzimajući stav da je tadašnje mišljenje Milorada Dodika kao člana Predsjedištva BiH bilo bez ikakvog uticaja na neizbor sudije Dedović.

    “Kako je ranije isticano ovo je politički proces. Krivični postupak je posljedica političke nemoći Kristijana Šmita. Za ovu političku nemoć nije kriv predsjednik Republike Srpske, već lažno predstavljanje gospodina Šmita za visokog predstavnika u BiH, koji svoj nedostatak legitimiteta pokušava nadomjestiti privatnom inkriminacijom – da je neizvršenje njegovih odluka krivično djelo!?”, istakao je Bubić.

    Koliko je ovo apsurdno, rekao je Bubić za Srnu, svjedoči činjenica da nijedan ustavni zakonodavac u BiH, kao što su Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i drugi nije regulisao da je krivično djelo neizvršenje njihovih odluka.

    “Slično je i u civilizovanom svijetu jer je to tekovina moderne parlamentarne demokratije. Izvršenje odluka zakonodavnog tijela osigurava se političkim sredstvima putem izvršnih tijela, a ne instrumentima krivičnog progona”, naveo je Bubić.

    Branilac predsjednika Dodika rekao je da, nažalost, u ovom slučaju nema ništa od civilizacijskih tekovina, ima samo samovolje nelegitimnog pojedinca koji je otišao toliko daleko da je proglasio krivičnim djelom neizvršenje svojih odluka.

    Bubić je konstatovao da će ovo svakako ostati za pravnu istoriju, metafiziku prava ove napaćene zemlje kao “Kristijan Šmit krivično djelo”.

    “Kada nas ova neprimjerena miješanja stranaca u politički, društveni, i na ovaj način pravni život u BiH, ne uče opšteprihvaćenim standardima, onda bar učimo kako ne treba raditi i kako se uništava dostojanstvo ne samo pravosuđa, već čitave pravničke profesije. NJihova neposredno poslijeratna uloga pomirenja strana u BiH, poslednjih godine je evidentno transformisana u pravcu razgradnje ustavnopravnog poretka BiH određenog mirovnim sporazumom, ujedno čineći liberalne pojedince i javno mnjenje mnogo konzervativnijim”, zaključio je Bubić.

    Sud BiH je u ponedjeljak, 11. septembra, potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio na doradu. U međuvremenu, Sud je odbio zahtjev Dodika za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović.