Kategorija: Politika

Bošnjaci prijete tužbama Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj

Može li doći do revizije tužbe BiH protiv Srbije, treba li se Republika Srpska plašiti tužbe za ratnu odštetu i da li glavni haški tužilac Serž Bramerc pokušava da revidira istoriju, ali i Dejtonski mirovni sporazum?

Ova i brojna druga pitanja otvorena su nakon prekjučerašnje presude bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, koji su osuđeni na po 15 godina zatvora za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj.

Glavni haški tužilac Serž Bramerc je nakon presude poručio da je najznačajniji dio „da je udruženi zločinački poduhvat pokrio velike dijelove BiH i Hrvatske“.

Serž BramercFOTO: FEHIM DEMIR/EPA
– Ovo pokazuje da se nije radilo o građanskom ratu nego međunarodnom sukobu u kojem su veliku ulogu igrala politička rukovodstva susjednih zemalja – rekao je Bramerc što je izazvalo brojne negativne reakcije u Srbiji i Srpskoj, dok je u Federaciji BiH njegova izjava dočekana sa odobravanjem.

Ohrabreni presudom, ali i Bramercovom izjavom, pojedini bošnjački političari i predstavnici nevladinih organizacija odmah su najavili pokretanje tužbe protiv Republike Srpske, ali i reviziju ranije tužbe BiH protiv Srbije.

Predsjednica Majki enklava Srebrenice i Žepa, Munira Subašić, oglasila se među prvima navodeći da će ovo udruženje vjerovatno tužiti Srbiju i Srpsku.

– Najvažnije je da smo tužile Vladu Holandije, pa smo uspjele da presudimo. Imamo dobre advokate, vjerovatno ćemo to da uradimo i prema Srbiji i Srpskoj. Ova presuda je pokazala da je Srbija odgovorna, a mi znamo da jeste – rekla je Subašićeva.

Slično je poručio i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji je rekao da „nakon ove presude bošnjačkim političarima ostaje da prouče i sagledaju mogućnost revizije tužbe protiv Srbije“.

– Mislim da je pred nama misija da na osnovu ove pravosnažne presude ispitamo sve pravne mogućnosti kako bi se utvrdila stvarna odgovornost Srbije za rat i agresiju na BiH. Udruženi zločinački poduhvat kojeg je Srbija počinila na teritoriji BiH u periodu od 1992. do 1995. ovom presudom je samo zvanično potvrđen – naveo je Nikšić.

Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Šemsudin Mehmedović, otišao je korak dalje, pa je pozvao Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da podnese tužbu protiv Srbije i Hrvatske „za agresiju i traži ratnu odštetu u ime BiH“!?

I dok bošnjački političari najavljuju nove tužbe, srpski analitičari, političari i pravnici poručuju da od toga nema ništa, te da Bramercova kvalifikacija kako se u BiH vodio međunarodni sukob nije tačna i predstavlja revidiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je rat okarakterisan kao „tragičan sukob u regionu“.

Banjalučki advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković, kaže da je Bramerc izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer se iz sfere pravosuđa upušta u sferu politike.

On daje ocjene za nešto što je već istorijski utvrđeno i definisano Dejtonom. Nije u BiH bio međunarodni sukob već građanski rat sa tragičnim posljedicama po sve zaraćene strane. Ne treba otvarati neku novu Pandorinu kutiju niti pokretati nešto na šta je davno stavljena tačka – ističe Petković za Srpskainfo.

Dodaje da krivično pravo poznaje princip individualne odgovornosti i da se ne može govoriti o kolektivnoj odgovornosti naroda ili država.

Petković tvrdi da se ne može uvlačiti Srbija u sukob koji se dešavao na teritoriji BiH. Ukoliko postoji individualna odgovornost pojedinih oficira ili drugih lica, koja su osuđena, to je, ističe on, njihova lična odgovornost i o tome ne treba da se raspravlja.

– Tužba vezana za Srbiju je završena. To je presuđena stvar i bilo kakva revizija niti je moguća niti je dopuštena – ističe Petković.

Na pitanje da li se Srpska treba plašiti najavljene tužbe protiv nje, Petković navodi da predstavnici Republike trebaju biti oprezni.

On ističe da Srpska mora da formira kvalitetan pravni tim ukoliko dođe do nove tužbe, jer su odluke međunarodnih sudova često išle na štetu Srpske.

– Nisam siguran da je tu uvijek bilo u pitanju pravo nego je tu bilo mnogo više politike i određenih interesa. Iz tog razloga treba biti oprezan – zaključuje Petković.

Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić, takođe odbacuje mogućnost revizije tužbe protiv Srbije.

On ističe da je Bramerc svojom izjavom, po ko zna koji put, dao do znanja da nije profesionalac koji se isključivo bavi pravom i pravnim činjenicama.

– To nam još jednom pokazuje da su sve te optužnice i presude u Hagu isključivo usmjerene ka provođenju određenih političkih ciljeva koje su Bošnjaci imali od devedesetih godina, pa sve do danas – kaže Kojić za Srpskainfo.

Dodaje da pojedini bošnjački političari sada žele da zloupotrijebe ovu presudu kako bi ostvarili svoje ranije ciljeve.

Kojić ističe da revizija presude protiv Srbije nije moguća i da se neće moći desiti u BiH.

On kaže da posebno zabrinjava Mehmedovićev poziv upućen Šmitu vezano za tužbu protiv Srbije i Hrvatske.

Kojić ističe da Šmit nema ovlaštenja za tako nešto, niti bi ta tužba mogla imati pravnu snagu.

– Najava tužbe od strane Subašićeve takođe je apsurdna jer nema pravnog osnova da pojedinci tuže Srpsku na bilo koji način. To su isprazne priče. Ponovo se dešava da nevladine organizacije iz FBIH pokušavaju da vuku određene političke poteze umjesto da se bave onim što je njihova nadležnost – zaključuje Kojić.

3 Juna, 2023
Marfi: Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali su državne blagajne

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy obratio se na Konferenciji Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka u Tuzli. U svom govoru izrazio je žaljenje što euro-atlantska budućnost BiH dalja danas nego 2009. godine kada je bio u našoj zemlji. “Zemlja se suočava sa toksičnim koktelom destabilizirajućih političkih izazova: sve je više autoritarizma i secesionizma iz Republike Srpske, institucionalne atrofije i podjela u Federaciji, te slabljenja institucija na državnom nivou uzrokovanog ovim pojavama”, upozorio je Murphy. Kritikovao je lidere SDA, HDZ i SNSD, govorio o sankcijama, ali i podršci onima koji se odluče na napredak BiH.

Toksični koktel destabilizirajućih političkih izazova u BiH
U uvodu je naveo kako je “bh. dijaspora koja broji dva miliona ljudi nezaobilazan dio društvenog tkiva ove zemlje” te da oni dodnose “ključne investicije u zemlju, dijele znanje i stručnost – iz oblasti medicine, inžinjerstva, robotike – koje su stekli van granica zemlje kako bismo se približili zajedničkom cilju, a to je da osiguramo demokratsku i prosperitetnu budućnost za ovu zemlju u sklopu evro-atlantskih institucija”.

“Tužna je realnost što se čini da je ova evro-atlantska budućnost dalje u poređenju sa vremenom kada sam prvi put službovao ovdje između 2006. i 2009. godine, bez obzira na prošlogodišnju odluku EU da BiH odobri kandidatski status. Zemlja se suočava sa toksičnim koktelom destabilizirajućih političkih izazova: sve je više autoritarizma i secesionizma iz Republike Srpske, institucionalne atrofije i podjela u Federaciji, te slabljenja institucija na državnom nivou uzrokovanog ovim pojavama. Korupcija je endemska i podriva demokratiju i privredu BiH. Kao posljedica svega ovoga, više od pola miliona stanovnika napustilo je zemlju u protekloj deceniji”, naveo je Murphy.

“U deceniji nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je izgradila nekoliko ključnih institucija na državnom nivou – Centralnu izbornu komisiju, sistem sudova, Obavještajno-sigurnosnu agenciju i mnoga druga državna ministarstva i regulatorna tijela. Najveći od ovih uspjeha bilo je formiranje multietničkih Oružanih snaga BiH u kojima danas Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali časno služe rame uz rame u domovini i van nje i garantuju sigurnost zemlji i svim njenim građanima. Ovi uspjesi nisu se dogodili spontano. Za njih je bila neophodna koncentrisana podrška međunarodne zajednice – a kada to nije uspijevalo – strateški pritisak i djelovanje. Politički lideri koji su napadali mir, stabilnost i vladavinu zakona suočavali bi se sa sankcijama. Sve je to urađeno kako bi se ojačala BiH i pripremila za konačno članstvo u EU – što je cilj koji nam je bio i ostao zajednički sa ljudima ove zemlje. Tada smo, kao i sada, smatrali da je Dayton početna tačka – temelj koji treba nadograditi – a ne, kao što neki u RS to predstavljaju, sam sebi cilj. Sjedinjene Države su marljivo radile sa političkim liderima na nadogradnji Daytona i tada se činilo da su ključne, pozitivne promjene moguće. Aprilski paket iz 2006. vjerovatno je najbolji primjer svih tih nastojanja”, rekao je Murphy.

Rješenje u “aprilskom paketu”
Smatra da bi “Aprilski paket ojačao institucije BiH i predstavljao veliki korak ka integraciji u EU”.

“On je podrazumijevao jednog, indirektno izabranog predsjednika koji bi imao uglavnom ceremonijalne ovlasti, te osnaženo Vijeće ministara sa puno manje mogućnosti za bilo koju stranku da blokira funkcionisanje države. On bi BiH približio parlamentarnom sistemu koji bi nagrađivao postizanje konsenzusa, a ne politike podjela. Što je najvažnije, prema Aprilskom paketu, država bi imala ovlasti da izrađuje i usvaja zakone, uspostavlja institucije i usvaja standarde radi zadovoljenja uslova za integraciju u EU. Nastojanja da radimo sa onim liderima koji su u to vrijeme imali političku hrabrost da grade bolju BiH bila su za svaku pohvalu. Nažalost, Aprilski paket nije usvojen u Parlamentu zbog samo nekoliko glasova – potopljen je od strane malog broja političkih lidera koji nisu mogli prihvatiti ništa manje od onoga što su oni smatrali “savršenim” dogovorom”, objasnio je američki ambasador.

“Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali državne blagajne i dijelili zemlju”
Kaže da aprilski paket nije bio savršen, da su pregovori bili teški i da je bilo “mnogo onih u BiH koji su smatrali da je otišao predaleko u smislu smanjenja etničkih zaštita i entitetskih privilegija”.

“Bilo je i drugih u zemlji koji su smatrali da paket nije dovoljno daleko išao. Aprilski paket bio je kompromis – koji bi, bez obzira na svoje manjkavosti, transformisao BiH nabolje. Posmatrajući iz današnje perspektive, jasno je da su lideri koji su odbili kompromis i obećavali savršenstvo 2006. uništili najbolju šansu koja se do danas pojavila za provođenje istinskih reformi u BiH. Nedugo zatim se međunarodna zajednica povukla. Računala je da je sama mogućnost za integraciju u EU dovoljna da natjera političke lidere u BiH da postižu teške kompromise neophodne za jačanje demokratije u zemlji, ekonomski rast i budućnost u evro-atlantskoj zajednici zemalja. To je možda bila razumna kalkulacija u to vrijeme, ali se ispostavilo da je bila pogrešna. Preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih aktera na kraju nije donijelo promjene koje je međunarodna zajednica očekivala i koje su željeli građani BiH. Umjesto toga, preveliki broj političkih lidera smatrao je preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih aktera ne kao poziv na odgovorno djelovanje, već kao mogućnost za dalje podjele zemlje, pljačkanje državne blagajne, te za poništavanje ili slabljenje reformi. Institucije koje su uz mnogo truda uspostavljene su se raspale jer im je nedostajalo novca i čvrstog liderstva ili jer su korištene kao sredstvo u korist jedne političke stranke. Zamah u BiH je usporen, zaustavljen, a potom je krenuo u suprotnom pravcu”, naveo je Murphy.

Izgubljenih 17 godina
Navodi kako je tragična činjenica da ne možemo vratiti propuštene prilike od prije 17 godina, ali da to ne znači da moramo propustiti prilike koje pruža naredna decenija.

“Neće biti lako obrnuti ovaj trend. Akumulirani problemi ne mogu se riješiti preko noći. Moramo vratiti snagu i kapacitete institucijama na čijoj izgradnji su marljivo radili građani BiH i moramo obuzdati one koji ih nastoje uništiti i reagovati na to. To znači korištenje nadležnosti međunarodne zajednice i preventivne ovlasti kada je to neophodno kako bismo odbranili institucionalni i teritorijalni integritet BiH – što je obaveza koja postaje sve urgentija zbog turbulentnih geopolitičkih kriza u Evropi i rastućeg malignog uticaja vanjskih aktera čiji je cilj da zemlja skrene sa puta ka evro-atlantskim institucijama. Već smo bili svjedoci određenog ograničenog uspjeha. U proteklih 18 mjeseci, Sjedinjene Države sankcionisale su do sada nezabilježen broj političara i kriminalaca kako bi pokazale da napadi na institucije BiH i vladavinu prava ne mogu proći bez posljedica. EU je povećala broj pripadnika EUFOR osiguravši mu prijeko potrebne dodatne snage. NATO savez, predvođen SAD, usvojio je set posebno kreiranih mjera podrške s ciljem jačanja partnerstva i saradnje između Saveza i BiH. Odluke visokog predstavnika u protekloj godini osigurale su da se Opći izbori 2022. održe na vrijeme, osujetivši one koji su ih pokušali odgoditi uskraćivanjem sredstava za izbore. Ovim odlukama blokirana su nastojanja RS da preuzme kontrolu nad državnom imovinom na šta nema pravo, te da se imovina raspodijeli van parlamentarnog procesa. Ovim odlukama ojačan je integritet izbornog procesa, iako široko rasprostranjene prevare zabilježene za vrijeme izbora 2022. još jednom naglašavaju urgentnu potrebu za dalji rad u ovoj oblasti. Ovim odlukama spriječen je kolaps Ustavnog suda Federacije BiH. Njima je smanjena mogućnost da politički lideri zloupotrebljavaju pravo na etnički veto i da unedogled obstruiraju ključna imenovanja u Federaciji, te su dovele do formiranja prve nove Vlade Federacije od 2014. godine nakon četverogodišnje blokade. To su neupitne činjenice”, rekao je Murphy.

“Izetbegović nije SDA, Dodik nije SNSD, Čović nije HDZ”
Ističe kako su “iz određenih krugova uslijedile kritike nakon svake od navedenih odluka, kao što je to bio slučaj i prije kad god bi međunarodna zajednica djelovala u Bosni i Hercegovini”.

“Uopšteno govoreći, kritičari tvrde kako međunarodna zajednica bira strane ili bira pogrešnu stranu ili čak mijenja strane. Ovakvi komentari uvijek dolaze od političkih lidera i stranaka koji su propustili priliku da sami razriješe ove probleme. Intervencija ni u kom slučaju ne predstavlja prvi izbor. Iskreno rečeno, međunarodna zajednica je prečesto bivala i previše strpljiva i tolerantna prema neobuzdanim političkim liderima riješenim da slijede usko-političke interese nauštrb građana ove zemlje. Zvijezda vodilja za međunarodnu zajednicu, u ovim i svim drugim slučajevima, jeste funkcionalna demokratija, napredna ekonomija, te institucije koje rade u interesu građana Bosne i Hercegovine, a ne određenog političkog lidera ili njegove stranke. Neki kritičari tvrde da su odluke visokog predstavnika produbile podjele u ovoj zemlji, ali time se ustvari miješaju uzrok i posljedica. Bosna i Hercegovina – u svojoj vlasti i u društvu – mora voditi računa o svojoj multietičnosti čak i dok radi na smanjivanju ili čak potpunoj eliminaciji trvenja i nepovjerenja u cjelokupnom državnom tkivu. To je put koji se mora preći, a ne krajnje stanje do kojeg se dolazi čarobnim štapićem. Politički lideri su se u prethodnih sedamnaest godina svim silama odupirali tom putu. Umjesto toga, promovisali su podjelu optužujući one druge da njima, odnosno onima koje oni predstavljaju, uskraćuju svjetliju budućnost. Činili su to, dijelom, i namjernim zamagljivanjem odnosa između stranaka, stranačkih lidera i etničkih grupa, osmišljenim kako bi se nepovjerenje održavalo. To je urađeno s ciljem neutralisanja opcija koje bi značile dobrobit za sve građane Bosne i Hercegovine. Zbog toga je neophodno prisjetiti se, tokom rasprava i pregovora u vezi sa ovakvim stvarima, da Bakir Izetbegović nije SDA i da SDA nisu svi Bošnjaci, da Milorad Dodik nije SNSD i da SNSD nisu svi Srbi, te da Dragan Čović nije HDZ BiH i da HDZ BiH nisu svi Hrvati, čak i kada se ovi lideri tako predstavljaju”, naglasio je.

“Princip sve ili ništa”
Poručuje kako “nije dovoljno željeti novu, reformisanu ustavnu strukturu i samog sebe proglasiti principijelnim i posvećenim ostvarenju ovog cilja već da se na tome mora raditi”.

“Pristup “sve ili ništa” u građenju funkcionalnije, strukture države u kojoj je manje naglašen etnički princip, kako smo vidjeli još 2006. godine, jednako je toksičan za Bosnu i Hercegovinu kao i nacionalizam kog se svi gnušamo. To znači učestvovati u pregovorima u dobroj volji, a ne potkopavati ih iznutra ili narušavati izvana kao posmatrač. To znači stremiti konsenzusu i biti spreman na kompromis. Ovo je naročito važno kada se radi o provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Sejdić i Finci i drugim povezanim predmetima. U periodu od 2006. do 2022. godine, Sjedinjene Države su se u više navrata angažovale s ciljem postizanja konsenzusa između političkih lidera u pogledu realizacije ovog cilja, a to zahtijeva dogovor između dvotrećinske većine političkih stranaka u državnom parlamentu. Međunarodna zajednica, uključujući visokog predstavnika, nema zakonsko ovlaštenje da mijenja državni ustav s obzirom da je on sastavni dio Daytonskog sporazuma. Izmjene državnog ustava zahtijevaju rad zasnovan na povjerenju između konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji jesu i ostaju kategorija u ustavu, zakonima i društvu ove zemlje”, rekao je Murphy.

Podvlači kako to znači ponovnu izgradnju okruženja u kojem politički lideri mogu reformisati i jačati – ne samo održavati – institucije Bosne i Hercegovine te da to znači donošenje ključnih reformi zarad jačanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te borbu protiv korupcije, provođenje ekonomskih reformi koje će stvoriti prostor za ekonomski rast predvođen privatnim sektorom koji je od ključnog značaja za dalji prosperitet, jačanje integriteta izbornog procesa, institucija civilnog društva i nezavisnih medija koji pomažu u pozivanju na odgovornost izabranih lidera.

“Politički lideri koji su voljni pružiti ovakvo liderstvo imaće jaku podršku Sjedinjenih Država. Ambicije koje moja Vlada ima u Bosni i Hercegovini iste su kao što su uvijek bile – stabilna, demokratska, napredna BiH, čvrsto usidrena u evro-atlantske institucije. Moj tim, kao i ja, svakodnevno vrijedno radimo na realizaciji ovih ciljeva. Sjedinjene Države su najveći pojedinačni donator u Bosni i Hercegovini. Od 1995. godine, uložili smo više od 2 milijarde dolara u podršku Bosni i Hercegovini, njenoj demokratiji, društvenom i ekonomskom napretku. Od građenja institucionalnih kapaciteta, do podrške lokalnom pomirenju i jačanja turizma, s ponosom smo investirali u Bosnu i Hercegovinu, njenu evro-atlantsku budućnost i njene marljive građane čija su stamenost i osnovna pristojnost snaga ove zemlje. Jačanje Oružanih snaga BiH glavni je stub naše podrške. Od obuke oficira, do nabavke vitalne opreme i sredstava, te provođenja zajedničkih vojnih događaja, Sjedinjene Države bile su najbliži partner OSBiH tokom prethodne dvije decenije, dosljedno našoj posvećenosti putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu”, naveo je.

“Mito za javne usluge i dobre veze za pristojan život”
Naglašava kako je “borba protiv endemske korupcije još jedan je ključni prioritet”.

“Malo je šta pogubnije za građane neke zemlje od toga da moraju plaćati mito za osnovne javne usluge ili da vjeruju da bez dobre veze ne mogu zaraditi za pristojan život. Iz tog razloga Sjedinjene Države toliko ulažu u vladavinu prava. Vršimo obuku pripadnika agencija za provedbu zakona i tužilaca koji su voljni suprotstaviti se ukorijenjenoj korupciji i finansijski pomažemo urede za borbu protiv korupcije u obavljanju posla koji je od vitalnog značaja u građenju Bosne i Hercegovine u kojoj niko neće biti iznad zakona. Veliki dio podrške koju pružamo upravo se multiplicira da bi oni koji su posvećeni svjetlijoj budućnosti Bosne i Hercegovine – ljudi poput vas – mogli donijeti promjene. U februaru ove godine, obilježio sam početak novog projekta Vlade SAD – Diaspora Invest, koji je nastavak našeg prvog, veoma uspješnog programa sa dijasporom koji je okončan prošle godine. Novi projekat za cilj ima generisanje najmanje 50 miliona dolara sredstava od dijaspore kroz investicije privatnog sektora, otvaranje 2000 novih radnih mjesta u preduzećima povezanim sa dijasporom, pružanje podrške za 600 mikro, malih i srednjih preduzeća povezanih sa dijasporom, te poticanje najmanje 30 lokalnih zajednica na saradnju sa dijasporom u svrhu sticanja znanja i kapitala. Istina je da su izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava značajni, ali Bosna i Hercegovina nije sama. Sjedinjene Države, kao i uvijek, s ponosom stoje uz Bosnu i Hercegovinu, pomažući ostvarenje svjetlije budućnosti. Niti jedna zemlja nije bila više posvećena toj budućnosti, niti je uložila više u njeno ostvarenje od Sjedinjenih Američkih Država. To se neće promijeniti”, zaključio je Murphy.

3 Juna, 2023
Ambasada SAD spremna na kompromis u vezi sa državnom imovinom?

Međunarodna zajednica, predvođena SAD, priprema rješenje za državnu imovinu koju bi, u slučaju potrebe, mogao nametnuti visoki predstavnik kojeg u RS ne priznaju jer smatraju da nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Osim što politički predstavnici u oba entiteta imaju različita očekivanja o tome kome ova imovina treba da pripadne, postoji i dodatni novi momenat u kojem je Ambasada SAD nedavno dala naslutiti da bi jedno od rješenja moglo biti da se državna imovina koja ne treba državi prepiše na niže nivoe vlasti.

Naime, u nedavno objavljenom saopštenju oni su istakli da činjenica da je, po njihovom mišljenju, sva imovina državno vlasništvo, ne znači da to tako mora i ostati.

“Važno je da se reguliše upravljanje imovinom na način da u nekim slučajevima bude titulisano različitim nivoima vlasti”, navedeno je u ovom saopštenju.

Ova izjava izazvala je uznemirenje u Sarajevu, posebno među funkcionerima SDA, koji u ovome vide namjeru Ambasade SAD da prepusti državnu imovinu entitetima.

Sarajevski list “Faktor”, koji je blizak SDA, ističe da regulisanje pitanja državne imovine ne smije značiti njenu podjelu i upisivanje vlasništva i knjiženje na niže nivoe vlasti. Oni u Marfijevoj izjavi vide pokušaj da se državi “otme” njena imovina.

“Pitanje državne imovine objašnjeno je više puta i u suprotnosti je sa ovim stavom Ambasade SAD i ambasadora Marfija. Imovina je isključivo državno vlasništvo, ali država njeno korištenje može ustupiti drugim nivoima vlasti, što je potrebno regulirati zakonom. Dakle, država može korištenje ustupiti drugome, a nikako se vlasništvo ne može knjižiti na druge, suprotno onome što, sudeći po posljednjoj izjavi, zagovara Majkl Marfi”, ističe ovaj list.

Međutim, radi istinitosti, Marfi nije rekao da treba prepisati vlasništvo, nego titular državne imovine, što nije isto, ali jeste otvorio mogućnost da je na političkim faktorima u BiH da se dogovore o tome ko će koristiti državnu imovinu. Ovo se može protumačiti kao ustupak Republici Srpskoj, da se pitanje ove imovine riješi na kompromisan način, odnosno da RS dobije veću kontrolu nad imovinom.

Međutim, ovako formulisan prijedlog, čak i u slučaju da omogući prebacivanje državne imovine na niže nivoe vlasti, Milorad Dodik, predsjednik RS, ne želi da prihvati. Kako je rekao, prema Dejtonskom sporazumu, sve što nije eksplicitno dato državi BiH, pripada entitetima. S obzirom na to da se državna imovina ne spominje eksplicitno kao vlasništvo države, u RS se ovo tumači na način da je imovina na teritoriji RS državna imovina entiteta i da BiH s tim nema ništa. Osim toga, u RS smatraju da su entiteti strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, te da time imaju važniji status od države BiH.

Pitanjem u vezi s ovom imovinom obratili smo se i institucijama EU, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor.

Međutim, pitanje državne imovine nije samo pitanje ko ima supremaciju u ustavnom poretku BiH – centralni organi ili entiteti kao strane potpisnice Dejtonskog sporazuma. Naime, Ambasada SAD indirektno sugeriše da bi svako stavljanje imovine u RS u zalog, recimo, za kredite ili za strane investitore, moglo dovesti do oduzimanja te imovine.

“Nezakonito transferisanje državne imovine od strane bilo kojeg entiteta izlaže onog ko je preuzme potencijalnoj opasnosti domaćih ili međunarodnih pravnih posljedica”, naveli su oni.

Sama činjenica da međunarodna zajednica pitanje državne imovine smatra spornim, dovešće do toga da nijedan strani investitor, bilo da je on kineski ili zapadni, neće željeti da uđe u pravne poslove s državnom imovinom zbog straha da bi mogao ostati bez svoje investicije. Tako će dalje investiranje u važne infrastrukturne projekte ostati blokirano sve dok se ne postigne trajni i održivi dogovor.

3 Juna, 2023
OEBS: NSRS treba hitno da poboljša rad u nekoliko oblasti

Kancelarija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju je u Narodnoj skupštini RS u petak predstavila izvještaj u kojem je istaknuto nekoliko oblasti u kojima bi parlament trebalo da popravi svoj rad.

Izvještaj je sačinila Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava ove organizacije, a prema riječima ambasadora Brajana Agelera, šefa Kancelarije OEBS-a u BiH, parlamentu će biti predstavljeno nekoliko preporuka.

“Izvještaj pruža preporuke kako unaprijediti proces donošenja zakona u skladu s međunarodnim standardima. Izvještaj je ukazao na nekoliko oblasti koje traže hitna poboljšanja, poput jačanja parlamentarnog nadzora, jačanja rada odbora. Potrebno je raditi i na jednakosti polova, kao i uključiti marginalizovane grupe u procese donošenja zakona”, rekao je on.

Upitan kako na transparentnost donošenja zakona utiče činjenica da se predstavnici Ministarstva pravde RS nisu pojavili na debati o kriminalizaciji klevete i uvrede u RS, koju je u četvrtak sa udruženjima novinara i nevladinih organizacija organizovao OEBS s kancelarijom EU u BiH, dok se predsjednik parlamenta pojavio i učestvovao u raspravi, Ageler je istakao da je i to oblast u kojoj su potrebna poboljšanja, ne samo u RS i BiH, već i u drugim zemljama.

“Transparentnost donošenja zakona je od vitalne važnosti za svaki demokratski proces. Ocjena procesa donošenja zakona koju smo predstavili će, nadam se, biti koristan alat kako bi se poboljšao način na koji se zakoni donose. Mi želimo da radimo s političkim liderima kako bismo im pomogli da svoj posao obavljaju na najbolji mogući način, za dobrobit svih njihovih građana”, rekao je Ageler.

On je istakao da je i ova debata prilika da se razgovara o načinu poboljšanja parlamentarnog djelovanja, što bi trebalo da dovede do zakona boljeg kvaliteta i pravovremenog donošenja odluka i jačanja povjerenja u javne institucije.

“OEBS misija u BiH je i dalje predana podršci efikasnom, uključujućem, transparentnom i odgovornom radu parlamenata u BiH sada i u budućnosti. Ovo nije političko nego pitanje tehničkog funkcionisanja, kako bismo pomogli parlamentu da svoj posao radi na efikasan način i da rezultat budu bolji zakoni koji se donose”, rekao je on.

Nenad Stevandić, predsjednik parlamenta, kazao je da je RS spremna na kompromis o svim pitanjima, osim o dva pitanja, koja se odnose na Kancelariju visokog predstavnika i rad Ustavnog suda BiH.

“Mi o tome javno govorimo i o tome sam razgovarao s gospodinom Agelerom. Mi mislimo da je OHR nešto što ne dozvoljava BiH da napreduje. Isto mislimo o Ustavnom sudu BiH i to govorimo javno”, rekao je Stevandić.

Što se tiče generalno ljudskih prava, Stevandić je kazao da je NS RS na zavidnoj poziciji što se tiče poštovanja ljudskih prava kad se radi o svim oblicima zaštite, od prava djeteta, zatim prava na vjeroispovijest, pol i političku pripadnost.

“U toj oblasti u RS tu važe visoki standardi i do sada nije bilo ozbiljnih primjedbi”, rekao je Stevandić.

On je dodao da parlament ima dugogodišnju saradnju s OEBS-om, koja je oličena u stručnim sastancima i raspravama na kojima NS RS učestvuje u punom kapacitetu u svim stvarima koje mogu da poboljšaju zakonodavni okvir.

“Pokazujemo da smo demokratski parlament, otvoreni za ideje i za razmatranje svih mogućih akata, a da pritom, naravno, čuvamo svoj vlastiti položaj, suverenitet i ustavni kapacitet RS, a demonstrirajući svoju otvorenost da razgovaramo i da budemo domaćini ovakvih skupova. Mislim da gradimo kredibilitet unutar BiH i da pomažemo ukupnom demokratskom ambijentu u BiH”, rekao je on.

Odgovarajući na pitanje o zatvaranju OHR-a, Ageler je kazao da njegova misija očekuje od domaćih političara da preuzmu odgovornost kako ta kancelarija više ne bi bila potrebna.

3 Juna, 2023
Stevandić: Parlament čuva suverenitet i poredak Republike Srpske

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je danas da je parlament Srpske otvoren za ideje i razmatranje svih akata, ali da pri tome čuva suverenitet i ustavni kapacitet Republike Srpske.

Stevandić je rekao da Narodna skupština Srpske svoju otvorenost za razgovore demonstrira i time što je domaćin prezentacije procjene zakonodavnog procesa u BiH, koju je sačinila Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava pri OEBS-u.

“Mislim da gradimo kredibilitet unutar BiH i da pomažemo ukupnom demokratskom ambijentu u BiH”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci prije početka prezentacije.

On je rekao da Republika Srpska kancelariju visokog predstavnika smatra anticivilizacijskom, nedemokratskom i izvorom kriza.

“Mislimo da je ona nešto što ne dozvoljava BiH napredak, nešto slično mislimo o Ustavnom sudu. Mi to govorimo javno, o tome raspravljamo demokratski”, rekao je Stevandić.

Šef Misije OEBS-a u BiH Brajan Kroče Ageler rekao je da je u izvještaju o procjeni zakonodavnog procesa u BiH, koji je predstavljen u parlamentu Srpske, naglašeno nekoliko oblasti koje zahtjevaju trenutnu akciju.

On je istakao da su te akcije jačanje parlamentarnog nadzora, poboljšanje rada odbora, promocija ravnopravnosti polova te uključenje marganalizovanih grupa u proces izrade zakona.

“Današnji skup nudi mogućnost da se rasprave neki načini na koje je moguće pobošljati parlamentarno funckionisanje da se dobiju što kvalitetniji zakoni”, rekao je Ageler.

2 Juna, 2023
Vulić: Srbi će uvijek glasati u interesu Srpske, a ne Satlera i njemu sličnih
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić poručila je da Srbe iz Republike Srpske bira srpski narod i uvijek će glasati isključivo i samo u interesu Srba i Republike Srpske, a ne u interesu Јohana Satlera i ostalih sličnih njemu.

Danas sam dobila informaciju da Satler lobira po Vladi Republike Srpske da srpski poslanici podrže sve zakone u Parlamentarnoj skupštini BiH i obećava da će baš on biti garancija da nema prenosa nadležnosti. To je neviđeni bezobrazluk! – istakla je Vulićeva za Srnu.

Ona je naglasila da je čisti apsurd da se Satler uopšte usudio da kontaktira Srbe i u toku šeste sjednice Predstavničkog doma dajući instrukcije kako da se glasa.
- O sve češćim pokušajima Satlera da nam nameće svoju ‘pamet’ obavijestiću na sljedećem sastanku Olivera Varheljija. Satler bi nam trebao pomoći kako ostvariti ciljeve i postati član EU, a ne da sebe predstavlja političkim mentorom što definitivno nije”, istakla je Vulićeva.
2 Juna, 2023
Stevandić: Dobra vijest o zajedničkoj sjednici vlada Srpske i FBiH
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je dobra vijest što je dogovorena zajednička sjednica vlada Republike Srpske i Federacije BiH, a u cilju dogovora i relaksacije situacije.

Govoreći o jučerašnjem dogovoru lidera vladajućih stranaka na BiH nivou o izmjeni Izbornog zakona BiH, Stevandić je rekao da je njegov stav da i opozicone stranke mogu biti uključene u dogovor o izmjeni Izbornog zakona BiH.
- Što se mene tiče svi su pozvani da budu uključeni, nikome nije zabranjeno. Dobra vijest je da će Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije imati zajednički sastanak, da mi idemo putem dogovora, da relaksiramo situaciju a ne da doprinosimo bilo kakvoj eskalaciji – rekao je Stevandić u Banjaluci.
Šef Misije OEBS-a u BiH Brajan Kroče Ageler rekao je da je OEBS sretan jer se preduzimaju određeni koraci koji će dovesti ka poboljšanjima Izbornog zakona BiH.
- Smatramo da je zaista važno da se poboljša povjerenje javnosti kada su u pitanju institucije i sami izbori, koje je trenutno na niskom nivou – rekao je Ageler.
U Mostaru je juče održan sastanak lidera SNSD-a Milorada Dodika, SDP-a BiH Nermina Nikšića i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Mostaru a lideri su dogovorili i odredili predstavnike koji treba da krenu u izradu izmjena Izbornog zakona BiH. Zajednička sjednica dvije vlade najavljena je za četvrtak, 8. juni.
2 Juna, 2023
Cvijanović: Bećirovićevi istupi – odraz mržnje prema Srpskoj
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da su posljednji istupi Denisa Bećirovića jadni i bijedni i predstavljaju odraz krajnje nemoći, toksične mržnje prema Republici Srpskoj i nesposobnosti da dijalogom rješavate probleme u zemlji.

Bošnjačkim predstavnicima, poput Bećirovića, očigledno nije cilj održiva BiH, koliko im je cilj da cijeli svijet pokušaju okrenuti protiv Republike Srpske, baš kao što i Albanci sa Kosmeta pokušavaju da ga okrenu protiv Srbije – naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje Srne da prokomentariše Bećirovićevu izjavu da bi deblokiranje finansijskih sredstava EU, kako je rekao, separatističkom predsjedniku Republike Srpske predstavljalo užasno loš potez nagrađivanja antidejtonske i antievropske politike, Cvijanovićeva je rekla da to nije ništa drugo nego neprijateljski čin prema njenim građanima.
- Ako je metod rada bošnjačkog člana Predsjedništva blokada finansijskih sredstava, onda to može postati metod rada i drugih. Nije moj politički metod da bilo kome šta blokiramo, ali ako baš nikako drugačije ne može, onda će svu odgovornost za uzajamnu blokadu snositi bošnjački političari koji su prvi počeli – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je u izjavi za Srnu navela da Bećirović u svojoj ostrašćenosti očigledno ne shvata da takvi potezi najveću štetu nanose upravo BiH, jer dodatno urušavaju bilo kakvu pomisao o mogućnosti zajedničkog života sa onima koji imaju destruktivne namjere prema Srpskoj i njenim građanima.
- BiH će biti nesrećna i neuspješna zemlja, sve dok bošnjački predstavnici budu živjeli u zabludi da će neko sa strane sankcijama i silom urediti zemlju po njihovoj mjeri. Nažalost, takvo ponašanje ohrabruju i pojedini strani akteri svojim stalnim miješanjem u unutrašnja pitanjama zemlje koju, uz to, licemjerno nazivaju suverenom – ukazala je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o Bećirovićevoj izjavi da, kako kaže, zbog antidejtonskog djelovanja sankcije EU prema predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku treba da budu pooštrene, Cvijanovićeva je rekla da su na Milorada Dodika, prije Bećirovića, nasrtali i mnogo veći kapitalci iz političkog Sarajeva, od Silajdžića, preko naizgled vječnog Bakira Izetbegovića i kada bi čovjek bio maliciozan rekao bi da su na kraju svi došli i prošli, a Dodik i dalje ostao.
2 Juna, 2023
Stevandić sa delegacijom OEBS-a: Narodna skupština zadržava pravo samostalnog odlučivanja i donošenja odluka

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom OEBS-a, na čelu sa šefom Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju Brajanom Aglerom o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Stevandić je istakao da je rad Narodne skupštine Republike Srpske transparentan prema javnosti i da je ova institucija uvijek dostupna da sve zainteresovane uputi u njen rad i u odluke koje donosi.

On je dodao da se Narodna skupština s pravom može pohvaliti da je najefikasnija institucija u čitavoj Bosni i Hercegovini, koja doprinosi održavanju mira, te da je dosadašnja saradnja Narodne skupštine i Misije OEBS jako uspješna, te je pokazana spremnost da se saradnja nastavi i dodatno poboljša. Pritom, predsjednik Stevandić je naglasio da Narodna skupština Republike Srpske zadržava pravo samostalnog odlučivanja i donošenja odluka u interesu građana Republike Srpske.

2 Juna, 2023
Dodik: BiH u ovakvom stanju zbog politikanata poput Bećirovića
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Denis Bećirović mnogo bolje i uspješnije razgrađuje BiH nego bilo ko drugi.

Ona se nalazi u stanju u kakvom jeste upravo zbog avanturista i politikanata poput Bećirovića. Poziv na sankcije je krik nemoći da se argumentima razgovara s onima s kojima ne dijeliš mišljenje – ističe Dodik na svom Tviter nalogu.

Kako dodaje, podanička svijest koju manifestuje Bećirović pokazuje da je potpuno nebitno ko je bošnjački član Predsjedništva.
- Svi bi da drugi i to silom, završe ono što bi oni željeli. Tu i takvu BiH uskoro neće željeti ni Bošnjaci – dodaje Dodik.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s članovima Radne grupe za regiju zapadnog Balkana koje je pozvao da, po uzoru na Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, uvedu mnogo oštrije sankcije prema Miloradu Dodiku.
2 Juna, 2023