Kategorija: Politika

Karan: Preispitati potrebu funkcionisanja međunarodne zajednice i arbitražnog tribunala

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je danas u Brčkom da smatra da je došlo vrijeme da se preispita potreba funkcionisanja međunarodne zajednice u distriktu i arbitražnog tribunala za distrikt.
On je podsjetio da je distrikt kondominijum dva entiteta, da se Republika Srpska tako i ponaša i da pune 23 godine čini sve da se potpuno implementira konačna arbitražna odluka, te da je uključena u sve investicione projekte u distriktu.

Karan je naveo da je nakon 23 godine konačna arbitražna odluka za Brčko implementirana i da distrikt ima svoje multietničke institucije koje funkcionišu u punom kapacitetu.

Karan, koji je i arbitar Arbitražnog tribunala iz Republike Srpske, podsjetio je da je Ustav BiH promijenjen samo jednom i to amandmanom jedan uvodeći u konačnu arbitražnu odluku distrikta Brčko u Ustav BiH i definišući njegov status.

On je napomenuo i da Vlada Republike Srpske ima svoju kancelariju u distriktu putem koje građani mogu da ostvare svoja ista prava, kao i građani Srpske.

“Vlada Republike Srpske ima sjajan projekat za nezaposlene roditelje sa četvoro i više djece kojima dajemo 750 KM, plus porezi i doprinosi. Distriktu isporučujemo električnu energiju po cijeni koja je osam puta niža od tržišne. Imamo i dobru saradnju sa Policijom distrikta”, rekao je Karan novinarima nakon svečane akademije povodom Dana distrikta.

Povodom Dana Brčko distrikta danas je u tom gradu održana svečana akademija -centralni događaj u okviru obilježavanja 23 godine od uspostavljanja ove specifične lokalne zajednice u BiH koja je kondominijum oba entiteta.

Svečanosti su prisustvovali i potpredsjednici Narodne skupštine Republike Srpske Anja Ljubojević, Petko Rankić i Mirsad Duratović, ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.

Akademiji u Domu kulture u Brčkom prisustvovali su predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti distrikta, međunarodne zajednice u BiH, kao i vjerskih zajednica.

Distrikt je zvanično uspostavljen 8. marta 2000. godine, godinu dana poslije konačne odluke međunarodne arbitraže za Brčko koja je bila predmet međuentitetskog spora nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

8 Marta, 2023
Predsjednik Srpske najavio: Predložićemo zakon o NVO identičan američkom

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će uskoro biti predložen zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj, koji će biti identičan američkom zakonu.
“SAD u svom zakonu strane nevladine organizacije ili one koje finansiraju stranci nazivaju stranim agentima na prostoru SAD”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

On je dodao da će biti preuzeta terminologija, te će samo umjesto SAD pisati Republika Srpska.

Dodik je naglasio da taj zakon podrazumijeva prijavljivanje svake vrste transakcije i svakog djelovanja.

On je naveo da Fondacija Soroš ima namjeru da sjedište za Balkan, koje je bilo u Tirani, prenese u Sarajevo.

“To je očigledna namjera da se djeluje po principu na koji su naučili da destabilizuju društvo. Naravno da ćemo da se zaštitimo od toga. Soroš je ovdje neprihvatljiv, to nije dobronamjerna organizacija, već rušilačka koja želi da provede svoje rušilačke pohode, što smo gledali u nizu zemalja u svijetu”, istakao je Dodik.

Predsjednik Srpske smatra da nisu adekvatne kritike koje se mogu čuti u vezi sa izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno da postoje pojedinci koji žele da za sebe kupe novinarsku zajednicu da bi je navodno zaštitili.

On je upitao gdje su bili ti slobodni novinari kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko nametao dopune Krivičnog zakonika BiH kojim se kažnjava negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina.

“Gdje je slobodno novinarstvo da piše o tome? Kako je moguće da se tim zakonom kaže da ne smiješ nešto da radiš? Zašto se ne bune? Zašto ne pišete da ne može on da nameće? Imaju različite aršine prema strancima i onome što mi želimo da učinimo”, konstatovao je Dodik.

On je istakao da treba obezbijediti da medijska zajednioca slobodno radi svoj posao, ali i kažnjavanje onih koji tendenciozno pokušavaju drugom da nanesu zlo, te da je spreman

8 Marta, 2023
Tegeltija: U petak moguće usvajanje nacrta budžeta za ovu godinu
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija očekuje da će već sutra Nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu biti upućen iz ovog ministarstva Savjetu ministara u proceduru usvajanja.

Tegeltija je rekao Srni da su stvoreni uslovi za usvajanje budžeta nakon što je Fiskalni savjet BiH u ponedjeljak, 6. marta, usvojio Globalni fiskalni okvir za period 2023-2025. godine u iznosu 1.315.400.000 KM, od čega je 1.020.500.000 KM od indirektnih poreza, odnosno zahvatanja sa Јedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanja /UIO/ BiH.
- Na taj način su stvorene pretpostavke za revidiranje Dokumenta okvirnog budžeta i u toku su završne aktivnosti na izradi budžeta za ovu godinu – naglasio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, u Ministarstvu finansija i trezora već duže se radi na ovogodišnjem budžetu kako bi se što prije revidirao Dokumenta okvirnog budžeta.
- Tu ima mnogo posla, ali nastojaćemo da do sutra završimo sve da bismo mogli dostaviti dokument Savjetu ministara u dalju proceduru usvajanja. Imajući u vidu da je zakazana sjednica Savjeta ministara u petak, 10. marta, ukoliko bude spremnosti članova Savjeta ministara, Nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu može biti usvojen već u petak i upućen u dalju proceduru Predsjedništvu BiH, a potom i Parlamentarnoj skupštini BiH – objasnio je ministar finansija.
Tegeltija, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara, podsjetio je da je procedura usvajanja budžeta na nivou BiH složenija jer je Predsjedništvo BiH ustavni predlagač i dostavlja ovaj dokument u parlamentarnu prceduru.
- Bilo je mnogo rasprava o ovom budžetu, posebno o tome kolika bi trebala da bude osnovica za platu. Svi smo bili svjesni da okvir budžeta za ovu godinu mora da se poveća. Vodila se rasprava o tome koji je to iznos za koji ga treba uvećati okvir – rekao je Tegeltija.
On je naglasio da su, ukoliko bude spremnosti u svim ovim institucijama nadležnim za usvajanje budžeta, stvorene pretpostavke da do kraja ovog mjeseca bude usvojen budžet za ovu godinu kako je i planirano kada je formiran Savjet ministara u novom sazivu.
- Ono što će otvoriti raspravu je da li je trebalo više ili manje sredstava na ovoj ili onoj poziciji, ali želim da kažem da planirani iznos budžeta stvara dovoljan okvir za nesmetan rad svih institucija na nivou BiH. Takođe, novi budžet poboljšaće materijalnu poziciju svih zaposlenih u institucijama – naglasio je Tegeltija.
Ministar je ukazao da je najvažnija stvar da sredstva na računu UIO pripadaju svim nivoima vlasti i da se raspoređuju u skladu sa potrebama i doprinosima onih koji pune taj jedinstveni račun.
8 Marta, 2023
Sastanak Dodika i Čovića; Razgovor o aktuelnim političkim temama

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je sa liderom HDZ BiH Draganom Čovićem u Banjaluci o aktuelnim političkim temama u vezi s funkcionisanjem vlasti u zajedničkim institucijama.Čović me informisao i o procesu formiranja vlasti u FBiH – napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

8 Marta, 2023
Za Kovačevića je Islamska zajednica preuzela posao od SDA

Delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da je posao radikalizacije prilika u BiH počela da radi Islamska zajednica u ime SDA, nakon što je ova stranka izgubila vlast na proteklim izborima, kako bi naznake bilo čega pozitivnog u BiH bile zaustavljene.
On je istakao da izjava poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića “da se institucije na nivou BiH ako bude potrebno moraju braniti oružjem”, nije njegova prva takva izjava koja je radikalna, ratnohuškačka i raspiruje mržnju.

Kovačević je naglasio da se ne smije zaboraviti da je Kavazović prije lokalnih izbora govorio da Bošnjaci ne smiju dozvoliti da “Vlah bude načelnik Srebrenice”.

“To nije čak ni da ne može Srbin da bude, nego hajte još da Srbe uvrijedimo i da ih nazovemo Vlasima. Ne mogu da zamislim uopšte kakve bi reakcije bile kada bi neko iz Republike Srpske ili Srpske pravoslavne crkve upotrebljavao takve izraze i govorio na takav način. Zamislite da NJegova svetost patrijarh srpski Porfirije kaže štitićemo imovinu Republike Srpske u institucijama, ali ukoliko to ne bude dovoljno onda ćemo da je štitimo u oružanoj borbi”, rekao je Kovačević za ATV.

On je podsjetio da je lider SDA Bakir Izetbegović na proteklim izborima izgubio vlast u BiH, nakon čega je Savjet ministara formiran veoma brzo, a da ovakve stvari Islamske zajednice u BiH za svrhu imaju radikalizaciju prilika kako bi naznake bilo čega pozitivnog u BiH bile zaustavljene.

“Ne smijemo da zaboravimo da živimo u takvim okolnostima da bošnjačka politička komponenta u BiH, a nažalost i vjerska, konstantno radikalizuje situaciju u BiH”, rekao je Kovačević i dodao da SNSD neće dozvoliti takve pojave, da će na svaki način zaštiti sve interese i prava Republike Srpske garantovane Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

On je rekao da takve poruke ne bi trebale da dolaze od vjerskih službenika, poglavara vjerskih zajednica, a pogotovo u BiH u kojoj postoji karakteristična prošlost.

Kovačević je dodao da tome treba pridodati da je u posljednje vrijeme iz Islamske zajednice došlo još ratnohuškačkih izjava, kao što je izjava imama iz Kozarca koji je Svetog Savu nazivao fašistom, a sve vjernike Srpske pravoslavne crkve i sve Srbe sektom i sektašima.

“To su grozne stvari. Mi i (lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske) Milorad Dodik konstantno pozivamo i reisa Kavazovića i sve ostale vjerske poglavare da se vrate onome što im je posao, da se ne bave politikom nego da propovijedaju vjeru, mir i suživot građana”, naveo je Kovačević.

On je istakao da je SNSD-u nezamislivo da bilo ko u BiH poziva na rat i govori o mogućnostima ratnih sukoba, ali da je vidljivo da su takve stvari potpuno normalne sa bošnjačke političke i vjerske komponente.

8 Marta, 2023
Teritoriju Republike Srpske je odobrio Savjet bezbjednosti UN

Kada se govori o teritoriji Republike Srpske ovdašnji ljudi, većina njih, ne zna da je tu teritoriju, u njenom procentualnom iznosu od 49 odsto, kao i teritoriju Federacije od 51 odsto, odobrio Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija rezolucijom koja je i danas na snazi, napisao je u kolumni profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Kolumnu prenosimo u cijelosti:

Tek nakon te rezolucije došlo je do potpisivanja Ženevskog sporazuma, a potom Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih njegovih aneksa, pa tako i Aneksa 4 koji je Ustav BiH. Ovaj potonji aneks ističem zato što u preambuli Ustava BiH postoji rečenica u kojoj se kaže da se taj ustav donosi podsjećanjem, a to znači i pozivanjem “na osnovne principe o kojima je postignut Sporazum u Ženevi 8. septembra 1995. godine”. Taj sporazum iz Ženeve, postignut između Republike Srpske i Federacije BiH, u tački 2.1. ima pravnu odredbu, na koju se poziva i u preambuli Ustava BiH. Prema njoj će se BiH „sastojati od dva entiteta, Federacije BiH osnovane Vašingtonskim sporazumom, i Republike Srpske, s tim što, prema istoj tački Ženevskog sporazuma, kada se radi o teritorijama ova dva entiteta: “Osnovu za rješenje predstavlja prijedlog Kontakt grupe o teritorijalnom razgraničenju prema omjeru 51:49 odsto”.

Kontakt grupa o kojoj je ovdje riječ formirana je u prvoj polovini 1994. godine, a činili su je zvanični predstavnici SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Rusije. Ta grupa je 4. jula 1994. godine sačinila svoj Prijedlog ne samo o političkom ustrojstvu u BiH nego i o teritorijalnom razgraničenju između Republike Srpske i Federacije BiH. Tim stranama Kontakt grupa je ostavila rok od 15 dana da se izjasne o prijedlogu. Istovremeno, tadašnji ministri inostranih poslova Velike Britanije (Daglas Herd), Njemačke (Klaus Kinkel) i Francuske (Alen Žipe) su naglašavali kako Prijedlog Kontakt grupe odražava jedinstvo država članica te grupe “ne samo oko načela teritorijalne podjele 51:49 odsto nego i o konkretnim razgraničenjima…”.

Kako se vidi, već je u prijedlogu Kontakt grupe utvrđeno da Republika Srpska ima svoj dio teritorije od 49%, a Federacija BiH 51%, što potvrđuju i pomenuti ministri inostranih poslova, jer citirane riječi iz zajedničke izjave tih ministara „o konkretnim razgraničenjima“ i teritorijalnoj podjeli mogu imati to i samo to značenje.

Međutim, sve to nije ostalo samo na nivou jednog prijedloga i zajedničke izjave navedenih ministara, već je Savjet bezbjednosti UN 23. septembra 1994. godine usvojio Rezoluciju broj 942 kojom je, u tački A1. jasno, da jasnije ne može: “Izrazio svoje odobrenje za predloženi teritorijalni sporazum”, koji je Kontakt grupa dala Republici Srpskoj i Federaciji BiH kao dio sveopšteg mirovnog sporazuma. I kako je Savjet bezbjednosti tada odlučio navedenom rezolucijom, tako je ostalo sve do danas, jer ta rezolucija nikada nije mijenjana niti je stavljena van snage.

Godinu dana nakon te rezolucije Savjeta bezbjednosti biće najprije potpisan Ženevski sporazum 8. septembra 1995. godine, a potom je potpisan i Dejtonski mirovni sporazum. On je zasnovan na Prijedlogu Kontakt grupe i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN, pa zato ima i Aneks 2 – Sporazum o graničnoj liniji između Republike Srpske i Federacije BiH. Već u prvom članu tog aneksa stoji da će granica između Srpske i Federacije BiH biti onakva kako je određena na mapi u Dodatku, pri čemu je to granica koja mora biti utvrđena u omjeru 51:49 odsto, koliko je svaki od entiteta unio svoje teritorije u BiH, saglasno Prijedlogu Kontakt grupe i Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN broj 942 od 23. septembra 1994. godine.

Imajući u vidu ovakve odredbe Aneksa 2 Dejtonskog sporazuma, u kojima je jasno već u prvom članu najprije navedena riječ granica, pravno neosnovano je postupio Ustavni sud BiH kada je u svojoj djelimičnoj odluci broj U-5/98 iz januara 2000. godine po zahtjevu Alije Izetbegovića proglasio kao navodno neustavnu odredbu člana 2. stav 2. Ustava Republike Srpske, koja se odnosila na granicu između Republike Srpske i Federacije BiH.

Podsjećanje na sve ove činjenice je veoma važno. Јer, one neoborivo dokazuju dvije važne stvari.

Prva je da je Republika Srpska u dejtonsku BiH unijela svoju teritoriju, kao što je to učinila i Federacija BiH sa svojom teritorijom.

U tome se, dakle, ogleda smisao i značenje riječi iz preambule Ustava BiH kojima se poziva na osnovne principe iz Ženevskog sporazuma, a time i na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN broj 942 koja je u osnovi teritorijalnog razgraničenja između Republike Srpske i Federacije BiH.

Druga važna stvar je da činjenice na koje je prethodno ukazano neoborivo govore o tome da svaki od entiteta u BiH ima svoju teritoriju, a to u konačnom znači da šume, rijeke, zemljište (šumsko, poljoprivredno, građevinsko) ne mogu biti predmet uređivanja zakonima na nivou BiH, već isključivo zakonima koje donose entiteti, svako u granicama svoje teritorije, jer se te šume, rijeke, zemljište i druga prirodna bogatstva (kao što su gas i nafta) nalaze na entitetskoj teritoriji.

I time se ne narušava suverenitet BiH. Јer, treba znati da suverenost državne vlasti nije dominium (pravo svojine), već suverenost znači samo imperium, to jest pravo zapovijedanja stanovnicima države putem pravnih propisa. U složenim državama suverenost (imperium) je policentričan pojam, budući da ne postoji samo jedna državna organizacija, već najmanje tri kao ovdje kod nas u BiH, od kojih je jedna na nivou BiH, a ostale su entitetske državne organizacije. Stoga svaka od tih vlasti može raditi samo ono što joj dozvoljava slovo saveznog ustava. I ništa više od toga.

Na kraju, treba reći i ovo. Naime, činjenicama na koje je ovaj tekst kratko podsjetio može se objasniti i zašto Ustav BiH nijednom odredbom ne propisuje da BiH ima svoju imovinu, kao i zašto zajedničkim institucijama na nivou BiH ne daje pravo da one pravno uređuju ova pitanja. One jedino mogu urediti ono što je BiH pripalo Sporazumom o sukcesiji SFRЈ koji je ratifikovala BiH. A to su, saglasno članu 2. Aneksa A Sporazuma, one nepokretnosti na kojima je SFRЈ pod tim nazivom (ili pod nazivom FNRЈ, odnosno DFЈ) bila upisana kao sopstvenik u odgovarajućoj javnoj evidenciji nepokretnosti.

8 Marta, 2023
Kojić: Kavazović stvara nepovjerenje i nastavlja politiku SDA

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić istakao je da reis Islamske zajednice Husein Kavazović svojim izjavama stvara nepovjerenje među građanima u BiH.

Naglasio je da poruke Islamske zajednice izgledaju kao kontinuitet politike SDA.

“SDA kad je bila na vlasti slala je poruke protiv Srpske i srpskog naroda. Oni žele i sada da se dokopaju vlasti”, naveo je Kojić za RTRS.

Istakao je da treba biti zabrinut zbog toga šta se dešava u zatvorenim prostorima u džamijama kada su prijetnje kao Kavazovićeve javne.

“Nažalost, to je kontinuitet ponašanja Islamske zajednice”, kaže Kojić.

Istakao je da sveštenstvo SPC nikada nije slalo poruke mržnje.

“Oni uvijek šalju poruke pomirenja i saradnje. I tako bi trebalo da rade sve vjerske zajednice”, naglasio je Kojić.

8 Marta, 2023
Višković komentarisao Dodikovo pismo: Imamo identičan stav o pitanju imovine

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da predsjednik Republike Milorad Dodik koristi svoje ustavno pravo u kojem traži od Vlade da se izjasni o teškim napadima na Srpsku poput posljednjeg o pitanju imovine.
“Pismo Dodika je samo jedna korenspodencija na nivou predsjednik-Vlada, a onda Vlada ide prema RUGIPP-u i lokalnim samoupravama, te Pravobranilaštvu”, rekao je Višković za RTRS.
Premijer kaže da je ovo slijed poteza koji su ranije dogovoreni.
“Svi mi koji predstavljamo institucije Srpske imamo identičan stav o pitanju imovine. Želimo da ostavimo trag u pisanoj formi i poručimo svima onima koji napadaju Srpsku da ćemo koristiti sva svoja ustavna i zakonska prava. Ustav BiH je decidan i tačno su nabrojane nadležnosti u kojima se ne spominje imovina”, kaže Višković.

Ponovio je da imovina pripada entitetima, odnosno Republici Srpskoj i FBiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik napisao je pismo predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću, u kojem je zatražio da se Vlada Republike Srpske izjasni o pitanju imovine u državnoj svojini Republike Srpske, te kako dodaje, imajući u vidu nepravne pokušaje sprečavanja sprovođenje zakona Republike Srpske.

7 Marta, 2023
Dodik pisao Viškoviću

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je pismo predsjedniku Vlade Srpske Radovanu Viškoviću u kojem ga poziva da se izjasni o pitanju imovine u državnoj svojini Srpske.

“Kako su mediji objavili Ustavni sud BiH donio je odluku kojom je odredio privremenu mjeru protiv primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ovom odlukom Ustavni sud je privremeno stavio van snage navedeni Zakon. Prije toga je Kristijan Šmit (koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik iako ga je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija na sjednici održanoj 22.7.2021. godine odbio imenovati visokim predstavnikom, čemu se prethodno usprotivila i Republika Srpska), navodno suspendovao navedeni zakon do donošenja odluke Ustavnog suda BiH”, stoji u Dodikovom pismu.

Dodik dalje u pismu podsjeća da je taj Zakon Narodna skupština Srpske donijela 28. decembra 2022. godine a stupio je na snagu 28. februara 2023. godine.

“S obzirom da je pitanje imovine u državnoj svojini Republike Srpske, odnosno svojini jedinice lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih javnih službi čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave, veoma važno pitanje, molim Vas da se Vlada Republike Srpske izjasni o ovom pitanju imajući u vidu nepravne pokušaje sprečavanja provođenje zakona Republike Srpske”, navodi Dodik.

Predsjednik Srpske u svom pismu podsjeća na činjenicu da je BiH demokratska država te napominje dokumente koji su od značaja za ovo pitanje, među kojima je prvi Dejtonski Ustav BiH.

“Osnov ustavno-pravne konstrukcije BiH je međunarodni ugovor i međunarodno pravo. To ukazuje na specifičnost nastanka BiH, više voljom međunarodne zajednice, nego njenih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Ustav BiH kao Aneks 4. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, jasno je odredio nadležnosti koje su Republika Srpska i Federacija BiH potpisujući Aneks 4. Dejtonskog sporazuma prenijele na nivo BiH. Podsjećam da su članom 3.1. Ustava BiH taksativno navedene nadležnosti koje ima nivo BiH”, kaže Dodik u pismu.

Dodik dalje podsjeća da u nadležnosti koje ima nivo BiH spadaju: spoljna politika, politika vanjske trgovine, carinska politika, monetarna politika kako je predviđeno u Članu VII, finansije institucija i za međunarodne obaveze BiH, politika i propisi u vezi sa pitanjima imigracije, izbjeglica i azila, sprovođenje međunarodnog i među-entitetskog krivičnog zakona, uključujući i odnose s Interpolom, potom uspostavljanje i rad zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih kapaciteta, regulisanje među-entitetskog saobraćaja i kontrola vazdušnog saobraćaja.

“Ustav BiH kao Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, napisali su pravnici američke administracije, a uzor im je bio Ustav SAD koji tu državu određuje kao savez država-članica. Ustav SAD sadržajno i metodološki je poslužio kao osnov izrade Ustava BiH. U vrijeme nastanka američkog Ustava, oni koji su ga stvarali – Aleksandar Hamilton i Džejms Medison su napisali “Federalističke spise“, kao svojevrsnu dopunu i smjernice za tumačenje, ali i za potencijalne nove amandmane na Ustav”, rekao je Dodik.

Dodik kaže da je amandman 10 američkog Ustava pretočen u član 3.3.(a) Ustava BiH koji glasi: “Sve državne funkcije i ovlašćenja koja ovim Ustavom nisu izričito dodijeljena institucijama BiH, pripadaće entitetima“.

“Time je Ustav BiH potvrdio sve nadležnosti entiteta koje nisu prenesene na nivo BiH”, naveo je Dodik.

Dodik dalje dodaje da je ovo dosljedno provedeno promjenom Ustava Republike Srpske, amandmanom 56. kojim je zamijenjen član 3. Ustava Republike Srpske i koji sada glasi: “Republici pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom BiH izričito prenesene na njene institucije.“

Predsjednik Srpske u svom pismu Viškoviću dalje dodaje da od proglašenja nezavisnosti 6. aprila 1992. godine do 14. decembra 1995. godine “Republika Bosna i Hercegovina“ nije imala efektivnu vlast na teritoriji predratne Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, niti je imala narod, “što se po međunarodnom pravu određuju kao elementi postojanja i suverenosti svake države”.

“Ovo zato što su hrvatski predstavnici 18. novembra 1991. godine formirali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, a potom su srpski predstavnici 9. januara 1992. godine donijeli Odluku o formiranju Republike Srpske, čime su stvorene posebne teritorijalno-političke jedinice na tlu predratne BiH. Time su dva naroda (Hrvati, a potom i Srbi) u tada još uvijek međunarodno nepriznatoj BiH, postavili temelje svojih nacionalnih teritorijalnih jedinica, iskoristivši pravo na samoopredjeljenje iz Povelje Ujedinjenih nacija, ali i prava iz još dva međunarodna dokumenta: Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Pakt o privrednim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. Godine”, naveo je Dodik u pismu.

Republika Srpska, sa svojim institucijama zakonodavne, izvršne, sudske, vojne vlasti, kao i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, kaže Dodik u pismu, u periodu od 1992. do kraja rata 1995. godine efektivno su vršile svu vlast na svojim teritorijama u okviru papirnato “međunarodno priznatih granica BiH“.

“Pored faktičkog nepostojanja, ‘Republika Bosna i Hercegovina’, od marta 1994. godine nije više postojala ni formalno. Nakon što je 1. marta 1994. godine potpisan Vašingtonski sporazum, a 18. marta konstituisana Ustavotvorna skupština Federacije BiH, od poslanika predratne Skupštine SR BiH koji su preostali nakon povlačenja srpskih poslanika, nije više ni bilo skupštine ‘Republike BiH’”, kaže Dodik.

Dodik napominje da su postojale FBiH i Republika Srpska, a “ono što se u Dejtonu predstavljalo kao ‘Republika BiH’, bili su samo Muslimani-Bošnjaci u liku Alije Izetbegovića, Harisa Silajdžića i Muhameda Šaćirbeja, koji su bili tek funkcioneri nepostojeće države”.

“Naravno, njihovo prisustvo u Dejtonu i potpisivanje sporazuma sa aneksima, bilo je dio scenarija za okončanje rata”, naveo je Dodik.

Dodik naglašava da je neophodno sagledati sve aspekte navedenih problema koji ograničavaju Republiku Srpsku u primjeni njenih ustavnih prava i obaveza.

Predsjednik Srpske u svom pismu podsjeća da Ustav BiH, ima dva aneksa te napominje da je Prvi aneks “Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će se primjenjivati u BiH“, kojim su izričito navedeni 15 međunarodnih konvencija a da je Drugi aneks “Prelazni aranžman“ koji članom 2. pod nazivom “Produženje zakona“, reguliše da “svi zakoni, propisi i pravila pravnog postupka koji su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostaće na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom, dok drugačije ne odredi nadležno državno tijelo BiH.“

“Dakle, to nisu propisi ‘Republike Bosne i Hercegovine’, već propisi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Tada su na teritoriji BiH bili važeći Ustav i propisi Republike Srpske na njenoj teritoriji, kao i Ustav FBiH, ali i propisi Hrvatske Republike, Herceg-Bosne, na njenoj teritoriji. Van teritorija Republike Srpske i Herceg-Bosne, ono što je ostalo, imalo je propise koje je prije Vašingtonskog sporazuma donosila ‘Republika Bosna i Hercegovina’ kao ostatak teritorije predratne BiH”, rekao je Dodik u pismu.

Predsjednik Srpske se u svom pismu Viškoviću osvrnuo i na pitanje praznika “nepostojeće BiH, koji se uporno i lažno održavaju samo u dijelu Federacije sa bošnjačkom većinom”.

“Takozvani ‘dan nezavisnosti 1. mart’ i 25. novembar kao dan izmišljene državnosti BiH, određeni su zakonom donesenim početkom 1995. godine i zato to nisu bili praznici cijele BiH. Donijela ih je skupština Federacije BiH. Skupština ‘Republike BiH’ nije više postojala, jer su njeni poslanici postali poslanici skupština entiteta – Republike Srpske od 9. januara 1992. godine i Federacije BiH od marta 1994. godine. Zato je neprihvatljiva tvrdnja sadašnjeg ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića u pismu diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu u kome navodi: ‘Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine (Sl. list RBiH broj 9/95) koji je na snazi od 30. marta 1995. godine te da je Republika Bosna i Hercegovina u skladu sa članom 1/1 Ustava BiH nastavila kontinuitet pravnog postojanja po međunarodnom pravu kao država Bosna i Hercegovina’“, poručio je Dodik u pismu.

Predsjednik Srpske se dalje u pismu osvrnuo i na Međunarodne paktove koji su, kaže, sastavni dio Ustava BiH.

“Očekujem da Vlada Republike Srpske zauzme stavove o zaštiti prava i interesa Republike Srpske i pripremi dokumenta koji će poslužiti za raspravu na Narodnoj skupštini Republike Srpske. Smatram da je neophodno zadužiti sve državne organe uprave da dosledno primjenjuju akta Narodne skupštine i Vlade”, zaključio je Dodik u svo pismu Viškoviću.

7 Marta, 2023
Helez: Dejtonski aranžman je zabranio prisustvo vojski susjednih država na tlu BiH

Državni ministar odbrane Zukan Helez (SDP) komentirao je izjave svog zamjenika Slavena Galića (HDZ) koji je kazao kako podržava dolazak hrvatskih vojnika u BiH u sklopu misije EUFOR Althea.

Galić je za Večernji list istakao kako podržava angažiranje “postrojbi hrvatske vojske u mirovnoj misiji u BiH” jer je Hrvatska članica Evropske unije i NATO-a i jer “snažno podupire BiH u njenim euroatlanskim integracijama”.
“Ja stvarno sa Slavenom imam odličnu saradnju, tu nema nikakve dileme. On je jedan korektan čovjek. Što se tiče ovoga dijela, Djeton zabranjuje prisustvo armijama ili vojskama susjednih zemalja i to se odnosi na vojske Srbije, Crne Gore i Hrvatske”, kazao je Helez za Klix.ba.

Istakao je kako to reguliše Anex 1. Dejtona i da predstavnici Evropske unije su protiv toga da te vojske učestvuju u bilo kakvom aranžmanu u BiH.

“To je vrlo jasno, ja sam legalista i poštujem Ustav koji je vrlo jasan. Mada smatram da je to toliko napuhano i izdignuto na neki nivo i samo tražimo neku tačku oko koje se nećemo slagati. Da li će par vojnika iz Hrvatske učestvovati ili neće, mi oko toga se svađamo. Nama Hrvatska svakako treba jer naše članstvo u NATO savezu zavisi i od Hrvatske, a ukoliko podnesemo zahtjev za članstvo, Hrvatska je jedna od 30 članica koje će glasati. Ako jedna ne glasa mi ne možemo biti članica NATO saveza”, objašnjava Helez.

Naglašava kako se o svemu mora voditi računa, ali da je protiv da hrvatski, srbijanski ili crnogorski vojnici učestvuju u bilo kojem sastavu ili EUFOR Althea misiji.

Helez ističe kako ne shvata zašto Hrvatska insistira na slanju vojnika kada je to potpuno nebitno.

“Ne mogu biti svakako i ne razumijem što guraju, za njih je to nebitno da im budu vojnici ovdje u BiH, tih par vojnika. Nije to sad neka jedinica da dođe, neka brigada, to je par vojnika. Mi se držimo zakona i Dejtona”, ponavlja državni ministar odbrane.

Naglašava kako svi moraju poštovati međunarodne sporazume.

Heleza smo pitali i kako komentira činjenicu da je predsjedavajuća Predsjendištva BiH Željka Cvijanović uvjetovala vježbu Oružanih snaga BiH sa NATO-om, održavanjem zajedničke vježbe vojske BiH i Srbije.

“Aranžman u Dejtonu bilo koje vojske susjednih država je zabranjen, dakle zabranjeno je prisustvo vojske Srbije na teritoriji BiH. U nekom obliku, ako NATO savez to vodi, onda bismo mogli razgovarati s kim ćemo učestvovati i kako. Mi možemo imati zajedničku misiju negdje. To se nas ne pita, to je širi kontekst, ali na prostoru BiH to je tako”, zaključio je Helez.

Podsjećamo da je Ministarstvo odbrane BiH planiralo održati zajedničku vojnu vježbu sa Vojskom Srbije na Manjači kod Banja Luke prošle godine, ali je ona otkazana.

7 Marta, 2023