VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šta se krije iza odlaska predsjednika Srpske u Moskvu

    Šta se krije iza odlaska predsjednika Srpske u Moskvu

    Namjera Milorada Dodika da za nekoliko dana posjeti Moskvu i sastane se s ruskim liderom Vladimirom Putinom izazvala je oštre osude čak i među deklarativnim prijateljima i saveznicima aktuelnog predsjednika Republike Srpske u Evropskoj uniji.

    Odgovarajući na pitanja novinara u vezi planirane posjete predsjednika Srpske Rusiji, evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji nedavno je kratko, ali sasvim jasno poručio: “Ko hoće da ide u Rusiju nije naš saveznik”.

    Takav odgovor, sigurno, ne bi bio iznenađujući ni pretjerano zanimljiv da je došao od nekog evropskog zvaničnika koji dolazi iz Njemačke, Francuske ili neke druge zapadnoevropske države. Međutim, sadašnji komesar za susjedsku politiku i proširenje EU Oliver Varhelji je diplomata koji dolazi iz Mađarske, zemlje s kojom političko rukovodstvo Srpske, navodno, gaji više nego dobre odnose i čiji su premijer Viktor Orban, kao i šef diplomatije Peter Sijarto, dolazili u prijateljske posjete Banjaluci, sastajali se s Dodikom i dogovarali zajedničke poslove i uspješnu saradnju.

    Takođe, vrijedi podsjetiti i na to da je prije samo pola godine predsjednik Srpske ugostio Olivera Varheljija u Istočnom Sarajevu, a nakon sastanka koji su održali u jednom tamošnjem restoranu Dodik je poručio da “Republika Srpska ostaje odlučna za evropske integracije”.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA

    Bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da nije iznenađujući stav koji je mađarski diplomata iznio o predstojećoj posjeti Dodika Rusiji, jer je to, kako ističe, zvanična politika EU.

    – Stav komesara Varheljija je oficijelni stav EU i svako ko sarađuje s Rusijom i radi protiv politike EU sigurno će biti kažnjen. Tu se, međutim, postavlja drugo pitanje, a to je da li je Dodikova posjeta Moskvi njegova samostalna inicijativa. Mislim da 99 odsto Dodik nije samostalno odlučio da ide u Rusiju i da je njegova posjeta usaglašena s određenim strukturama. Bilo bi veoma interesantno vidjeti šta je pravi cilj i ko tačno stoji iza te posjete, jer to sigurno nije privatni sastanak lidera jednog entiteta s predsjednikom ruske države – kaže Aćimović.

    On smatra da će predsjednik Srpske u Moskvi, vjerovatno, imati funkciju “prenosioca određenih poruka” za Vladimira Putina.

    – Vidimo da to trenutno rade i Turska i Srbija. I jedni drugi trenutno predstavljaju neku vrstu “mosta” prema Rusiji. Da nije tako, Zapad bi u roku od par sati zabranio sve letove za Moskvu i spriječio sve posjete. U tom smislu, vjerovatno je slična i Dodikova uloga. Ne vjerujem da je to njegova samostalna inicijativa bez usaglašenosti s onima koji odlučuju o globalnoj politici – smatra Aćimović.

  • Dodik: Konačno se slažem s jednim američkim zvaničnikom

    Dodik: Konačno se slažem s jednim američkim zvaničnikom

    BiH može da opstane baš onako kako je napisano u Dejtonskom sporazumu i Ustavu, a ne na način kako to tumače pojedini ambasadori, pa bio on i američki, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    “Konačno se slažem s jednim američkim zvaničnikom u vezi sa sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Baš kao što je Derek Šole danas rekao da ‘SAD žele puno sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma’, to želim i ja, kao i poštovanje Ustava BiH, onako kako je napisano” objavio je Dodik na Tviteru.

    Specijalni savjetnik američkog Stejt departmenta Derek Šole poručio je u obraćanju pred Komitetom za spoljnu politiku Senata SAD rekao da je “za mnoge zvaničnike aktuelne američke administracije i pitanje ovog regiona lično, jer se njime bave od raspada Јugoslavije”.

    Šole je na saslušanju na temu “Procjena politike SAD za Zapadni Balkan” naveo da je budućnost regiona prioritet za administraciju američkog predsjednika Džozefa Bajdena ali da je jedan od najvećih izazova sa kojima se region suočava dijalog Beograda i Prištine.

    Prema njegovim riječima, Amerika tijesno sarađuje sa evropskim saveznicima na tome da se osiguraju mogućnosti za proširenje EU na Zapadni Balkan, ali zemlje regiona moraju da sprovedu neophodne reforme u skladu sa uslovima za članstvo.

  • Cvijanović: Prirodne nepogode ne mogu biti povod za uzurpaciju entitetskih nadležnosti od zajedničkih institucija

    Cvijanović: Prirodne nepogode ne mogu biti povod za uzurpaciju entitetskih nadležnosti od zajedničkih institucija

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da prirodne nepogode ne mogu biti povod za uzurpaciju entitetskih nadležnosti od zajedničkih institucija.

    Na pitanje Srne da prokomentariše zahtjev Denisa Bećirovića za održavanjem vanredne sjednice Predsjedništva BiH, na kojoj bi, kako je naveo, iz budžetskih rezervi Savjeta ministara bilo izdvojeno 2.300.000 KM za sanaciju štete izazvane poplavama na području Unsko-sanskog kantona i opštine Čelić, Cvijanovićeva je rekla da Predsjedništvo nema ništa s tim.

    Ona je pojasnila da nadležne institucije u Republici Srpskoj i FBiH treba da urade sve kako bi zaštitili ugroženo stanovništvo i njihovu imovinu, uključujući i to da intenziviraju međuentitetsku saradnju.

    • Ovo nije situacija u kojoj bismo trebali da se samoreklamiramo i prikupljamo političke poene, već je potrebno da sve nadležne institucije, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, urade svoj dio posla – poručila je Cvijanovićeva.
  • Konaković o Nacrtu zakona o spoljnim poslovima

    Konaković o Nacrtu zakona o spoljnim poslovima

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković izjavio je da razumije primjedbe iz Republike Srpske na Nacrt zakona o spoljnim poslovima, utvrđen na posljednjoj sjednici Savjeta ministara, i da je spreman razgovarati sa svima da bi BiH dobila ovaj zakon.

    Konaković je naveo da ovaj dokument nije isključiva nadležnost ministra inostranih poslova.

    – Predsjedništvo BiH je zaduženo za spoljnu politiku, a mi smo preuzeli dio u našoj nadležnosti – rekao je Konaković novinarima u Sarajevu.

    On je naveo da ovaj zakon više tehnički ili organizaciono uređuje funkcionisanje Ministarstva inostranih poslova i da ne zadire, niti je suprotan Ustavu, zakonima i Strategiji spoljne politike BiH.

    Konaković je najavio da će obaviti konsultacije, ne samo sa predstavnicima iz Republike Srpske, nego sa svim poslanicima i da će lobirati da ovaj dokument ugleda svjetlo dana jer se, kako kaže, uvjerio koliko je teško organizovati segment spoljnih poslova unutar Ministarstva.

    – Čuo sam primjedbe. Drago mi je da su kolege na Savjetu ministara podržale Nacrt zakona i nastaviću da lobiram za ovaj i sve druge dokumente – poručio je Konaković.

    Upitan da li je spreman da u amandmanskoj fazi, ono što su primjedbe iz Republike Srpske, bude popravljeno i dorađeno, on je odgovorio da je spreman da prihvati prijedloge iz Srpske i bilo kog dijela BiH, bilo kojeg poslanika ili nevladine organizacije – sve što nije suprotno Ustavu BiH i zakonima, sve što dodatno unapređuje funkcionisanje, štiti posao svakog ambasadora BiH, konzula i svakog zaposlenog i čini ih funkcionalnim.

    – Pozivam sve da učestvuju zajedno sa nama u toj javnoj raspravi, da napravimo dobar dokument koji nema nikakvu etničku narav, nego BiH, suštinsku i donosi dobro svim građanima – rekao je Konaković.

    On je naveo da je Savjet ministara danas usvojio dva vrlo važna dokumenta iz resora ministarstva na čijem je čelu.

    Prema njegovim riječima, prihvaćen je dodatak sporazumu između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o održavanju i rekonstrukciji mostova na granici između BiH i Hrvatske i ovlašten je ministar transporta i komunikacija za njegovo potpisivanje.

    – Druga vrlo važna informacija je da smo uputili na ratifikaciju odluku o prihvatanju potpisanog Sporazuma o finansiranju godišnjeg akcionog plana u prilog paketu za energetsku podršku za Balkan. Riječ je o onih 70 miliona evra koji su operativni – naveo je Konaković.

    Komentarišući hapšenje ambasadora BiH u Maleziji Senaida Memića, Konaković je rekao da je Ministarstvo inostranih poslova reagovalo odmah da se obezbijedi normalno funkcionisanje ove ambasade.

    On je istakao da je bilo neophodno građanima BiH skloniti vlast koja vrši pritisak na pravosuđe preko Obavještajno-bezbjednosne agencije i drugih alata i zaustavlja procese.

    – Srećan sam što toga više nema i neka se plaše svi oni koji su krali, a neka ne brinu oni koji nisu – poručio je Konaković.

  • Vidovićeva tvrdi da Srpska nije u finansijskoj krizi

    Vidovićeva tvrdi da Srpska nije u finansijskoj krizi

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je večeras da Srpska nije u finansijskoj krizi, te da će obaveze iz budžeta biti redovno izmirivane u narednom periodu.

    Obaveze iz budžeta biće redovno izmirivane u narednom periodu, Vlada je tako planirala i koncipirala – rekla je Vidovićeva, poručivši da Srpska neće bankrotirati.

    Govoreći o mogućnosti povećanja primanja u Republici Srpskoj, ona je navela da će se napraviti presjek sa 30. junom i tada će se vidjeti kakva je situacija.

    – S obzirom na ovo stanje sa PDV i ako potrošnja i dalje bude padala onda zasigurno neće biti pomjeranja -rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da Vlada Republike Srpske ima sredstva za iskup obveznica Srpske koje su prodate na Bečkoj berzi 2018. godine.

    – Sve svoje obaveze isplaćujemo u roku u bilo kom kreditu. Republika Srpska izmiruje svoje obaveze po osnovu duga, ali i po osnovu plata, penzija, socijalnih davanja – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je navela da se vrlo dobro zna šta je planirano u budžetu Srpske koji je donesen u oktobru prošle godine.

    Vidovićeva je rekla da će penzije biti isplaćene početkom juna, dok su za sredinu tog mjeseca planirane isplate u okviru socijalnih davanja.

    – Imamo isplatu za porodice sa četvoro ili više djece, za roditelje koji su nezaposleni. Sljedeće što dolazi na kalendaru je plata, a 28. juna treba da isplatimo tih 300 miliona KM. Sve će biti redovno isplaćeno – zaključila je Vidovićeva.

  • Košarac: Ljubljana pokazala razumijevanje za stav BiH o Trgovskoj gori

    Košarac: Ljubljana pokazala razumijevanje za stav BiH o Trgovskoj gori

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac zahvalio je danas ministru ekonomije, turizma i sporta Matjažu Hanu i ministru inostranih poslova Slovenije Tanji Fajon na razumijevanju koje su pokazali za jedinstven stav nadležnih institucija u BiH o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da na granici sa BiH gradi sporno odlagalište nuklearnog otpada.

    “Mi tražimo partnera u Sloveniji kako bismo došli do najboljeg zajedničkog rješenja, a to je da se otpad odlaže tamo gdje i nastaje, odnosno u nuklearnoj elektrani Krško“, rekao je Košarac koji se tokom radne posjete Ljubljani u odvojenim susretima sastao sa Hanom i Fajonovom.

    On je predložio da, uz saglasnost nadležnih entitetskih struktura, Savjet ministara i Vlada Slovenije potpišu memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na Trgovskoj gori.

    “Očekujem da ćemo u što skorijem periodu doći do usaglašenog teksta memoranduma koji će biti dobar osnov za dalju saradnju u ovoj oblasti”, naglasio je Košarac.

    U fokusu bilateralnih sastanaka bio je problem izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori, saopšteno je iz kabineta ministra Košarca.

    Sagovornici su istakli da BiH i Slovenija imaju dobre bilateralne odnose bez otvorenih pitanja, te da postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje i povećanje ukupne spoljnotrgovinske razmjene.

    U okviru zvanične posjete LJubljani, delegacija koju je predvodio Košarac, održala je sastanak sa rukovodstvom Agencije za upravljanje radioaktivnim otpadom, te posjetila Centralno skladište radioaktivnog otpada u blizini LJubljane.

    U delegaciji su bili i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik, te predsedavajući Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, Emir Dizdarević i Željko Bogut, te ambasador BiH u Sloveniji Milorad Živković.

  • Pitanje imovine davno riješeno

    Pitanje imovine davno riješeno

    Ukoliko bi Kristijan Šmit pokušao da nametne nešto za imovinu to je dan u kojem bi mogla da se donese odluka o samostalnosti Republike Srpske, jasan je Milorad Dodik.

    Pitanje imovine trajno je riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH. A Srpska kaže poštuje i Dejtonski mirovni sporazum, a spremna je da poštuje i Ustav. Međutim, postavlja se pitanje da li je to uopšte korisno.

    “Taj neki Šmit kojeg nije imenovao Savjet bezbjednosti za visokog predstavnika nameće zakone po Federaciji možda mu može pasti na pamet da nametne nešto za Repebliku Srpsku. Ako pokuša da nametne nešto za imovinu to je recimo dan u kome bi mogla da se donese jedna takva odluka o samostalnosti Republike jer ako vam uzmu imovinu onda je besmisleno dalje i nastaviti da se egzistira”, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Očigledno ćemo morati da ponovimo stotinu puta da je pitanje imovine riješena stvar. Sve što radi Kristijan Šmit, je besmisleno. Raspisani tender OHR-a za reklamiranje državne imovine najbolji je dokaz za, kaže Milorad Kojić. Građani Republike Srpske su se borili za Republiku Srpsku i neće je prodati ni za kakve pare.

    “Sada idu korak dalje da troše uzalud ljudske resurse a i sredstva za reklamiranje i ubjeđivanje građana mogu slobodno da kažem u Republici Srpskoj, pošto oni u Federaciji nemaju problem da se odreknu svoje imovine, oni to nemaju problem, mi imamo jer ne damo svoje, da ubjeđuju građane kako je ispravno to što oni krše Ustav”, kaže poslanik SNSD-a u PD PS BiH Milorad Kojić.

    Imovina pripada entitetima i tu nema dileme. Kristijan Šmit ponaša se kao neko ko je došao kršenjem pravila koje su nametnule Ujedinjene nacije i Savjet bezbjednost pa ne mogu biti ni legalni zakoni koje on pokušava da nametne. Upravo je zadnjim ptezom pokazao da on želi neku svoju medijsku prezentaciju.

    “On to radi za sebe, ne radi on to ni za BiH, ni za Republiku Srpsku ni za Federaciju ni za građane. On to radi za sebe, tako da je to neka mala lična akrobacija na kraju krajeva oni se već bave eksperimentima u Federaciji, mijenja zakone Mislim da se on dobro zabavlja a da smo se mi njega u Republici Srspkoj riješili”, kaže Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

    Riješeno je u Srpskoj odavno i pitanje imovine. Ona, isključivo pripada njoj, i tu je sve kristalno jasno.

  • Reagovanja iz Srpske: Oslobađanje Drekovića – skandalozna odluka

    Reagovanja iz Srpske: Oslobađanje Drekovića – skandalozna odluka

    Oslobađajuća presuda Ramizu Drekoviću, bivšem komandantu Četvrtog korpusa tzv. Armije RBiH, koji se teretio za ratni zločin nad srpskim civilima na području Kalinovika 1995. godine, a koju je danas izrekao Sud BiH izazvala je oštra reagovanja u Srpskoj.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je oslobađajuća presuda još jedan dokaz besmisla BiH, kao i licemjernih floskula o pomirenju i zajedničkoj budućnosti kojima se rasipaju domaći i strani akteri u BiH.

    Oslobađajuća presuda Drekoviću je jedna u nizu skandaloznih odluka ovog nakaradnog suda, ali srpske porodice to više neće da trpe, poručio je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

    • Ne postoji muslimanski komadant, vojnik, niti strani plaćenik koji je kriv za neko nedjelo nad srpskim narodom iz prethodnog rata po ovom nakaradnom sudu – kaže Kojić.

    Sud BiH je današnjom prvostepenom oslobađajućom presudom još jednom nanio poniženje i udar srpskim žrtvama i njihovim porodicama, što je ponovljeni zločin, izjavila je Srni predsjednik Udruženja žena žrtva rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić.

    Oslobađajućom presudom Drekoviću pokazano je da pred Sudom BiH nema pravde ni pravičnosti i nastavljena praksa oslobađanja onih koji su optuženi da su počinili zločine nad Srbima, izjavio je Srni vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.

    • Nažalost, vijest u ovom vremenu bila bi da je neko od nalogodavaca i neposrednih izvršilaca osuđen za zločine nad Srbima. Postala je ustaljena praksa da se takvi oslobađaju – naveo je Nuždić.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić očekuje da će drugostepena presuda ispraviti nepravdu današnje sramotne odluke – oslobađajuće presude ratnom komandantu 4. korpusa takozvane Armije BiH Ramiza Drekovića.

    • Sama optužnica za Kalinovik bila je smiješna i nepotpuna jer je Drekoviću i pripadnicima ovog korpusa trebalo suditi za brojna druga dešavanja, kao što je stradanje Srba na području Konjica i drugih hercegovačkih opština koje je pokrivao ovaj korpus – izjavio je Ostojić Srni.
  • Cvijanović: BiH u haosu već skoro tri decenije

    Cvijanović: BiH u haosu već skoro tri decenije

    Bosna i Hercegovina u stanju je haosa već skoro tri decenije, jer neće da liječi sopstvene rane, izjavila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u emisiji Telering.

    Cvijanovićeva je rekla da su različita tumačenja Dejtonskog sporazuma dovela BiH u lošu situaciju.

    Bošnjački akteri, smatra Cvijanovićeva, sa međunarodnim faktorom pokušavaju da od Republike Srpske naprave ljušturu i da razvlaste njen ustavni kapacitet.

    Zato je, tvrdi, u Njujorku ispunila svoju misiju, kada je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a istakla glavne probleme i kočnice u BiH.

    Ona dodaje da bi opet napustila sjednicu tokom obraćanja Kristijana Šmita, naglašavajući da je jedan od problema u BiH pojedinac koji se postavlja iznad demokratski izabranih institucija.

    • Јa imam obavezu i moja je misija da kažem šta su to glavni problemi u BiH. Da li će neko reći nešto drugo, to je nebitno. Izašla sam iz tri razloga. Prvi je što godinama gledamo manipulativni pristup ljudi koji tamo prezentuju stvari, drugi jer ne mislim da neko ko je neizabran može biti superioran, to je nepravedno i kontraproduktivno za BiH. Treće, Šmit nema legitimitet jer ga nije imenovao savjet bezbjednosti. Čak i da ima legitimitet, ponižavajuće je da jedan namjesnik predstavlja zemlju i nameće zakone – istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da se Republika Srpska ponaša legalistički, poštujući slovo Ustava, i da je konstantan njen stav da ne može neko biti iznad demokratski izabranih institucija i stavljati se u ulogu superiornosti u odnosu na one koji su izabrani na demokratskim izborima.

    Ona je istakla da je to prednost Republike Srpske, da Republika Srpska može da egzistira bez ikakvih problema u okviru BiH i da treba uporno raditi na jačanju institucija Srpske.

    Cvijanovićeva je poručila da je za nju Republika Srpska okvir, garancija za postojanje i nešto što treba čuvati i njegovati, te da je važno da se svi u BiH pridržavaju Ustava i ustavnih odredaba.

  • Usvojen novi pravilnik, ništa od obilježavanja službenih vozila

    Usvojen novi pravilnik, ništa od obilježavanja službenih vozila

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine nedavno je usvojio novi Pravilnik o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama Bosne i Hercegovine, međutim nije ispoštovan zaključak parlamenta BiH koji je upravo Savjetu ministara BiH još 2020. godine dao rok od 30 dana da izmijeni pravilnik koji će propisati da se obilježe službena vozila, a u cilju smanjenja zloupotreba.

    U novom pravilniku, koji je objavljen u “Službenom glasniku BiH”, nema ni riječi o obilježavanju vozila i pored toga što je to bila jedna od preporuka Kancelarije za reviziju institucija BiH, koja je prije gotovo tri godine utvrdila da je zloupotreba vozila praktično svakodnevna i da su česte situacije da se ona koriste u privatne svrhe.

    “Trebalo je da postupe po zaključku parlamenta i propišu da se vozila obilježe jer bi to smanjilo zloupotrebe i ta vozila učinila vidljivijim. Kao što firme moraju obilježiti svoja vozila, i institucije bi trebalo to da urade. Obilježavanjem vozila oni koji ih koriste bi se drugačije ponašali i ne bi imali slobodu koju sada imaju da idu u nabavku službenim vozilima, prevoze članove porodice, voze djecu u školu…”, rekao je za “Nezavisne novine” Jasmin Emrić, poslanik A SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i član Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma.

    Novim pravilnikom koji je usvojio Savjet ministara BiH, između ostalog, definisano je da visoku klasu automobila u vrijednosti do 160.000 KM može koristiti samo predsjedavajući Savjeta ministara BiH. Svi ostali, odnosno ministri, predsjednik Suda, glavni tužilac, direktori, zamjenici, glavni inspektori, zamjenici ministara, rukovodioci institucija, sekretari itd. mogu koristiti vozila niže klase. Recimo, ministri, predsjednik Suda BiH i glavni tužilac Tužilaštva BiH moći će koristiti vozila više srednje klase, čija je vrijednost do 130.000 KM.

    Vozila srednje klase čija je vrijednost do 70.000 KM moći će koristiti direktor, zamjenik i glavni inspektor OBA, zatim zamjenici ministra, rukovodioci institucija, sekretari ministarstava, dok će vozila niže srednje klase, čija je vrijednost do 60.000 KM, odnosno niže klase, čija je vrijednost do 30.000 KM, moći koristiti zamjenici rukovodilaca i pomoćnika rukovodilaca u institucijama BiH te zaposleni kojima rukovodioci daju pravo da koriste vozilo.

    Novim pravilnikom definisano je i kada se mogu službena vozila prodavati pa tako vozila visoke i više srednje klase mogu se prodati nakon pređenih 200.000 kilometara ili sedam godina starosti, uz uslov da je prešlo najmanje 150.000 kilometara, dok je za ostale klase definisano da se mogu prodati nakon pređenih 150.000 kilometara ili sedam godina starosti, s tim da mora preći najmanje 100.000 kilometara.

    Takođe, ovim pravilnikom je propisan i broj vozila koje neka institucija može imati, a to je ukupno 251 vozilo, s tim da njim nisu obuhvaćena vozila Predsjedništva BiH, Ustavnog suda BiH i Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    Kada je riječ o vozilima specijalne namjene kao što su teretna, dostavna, vojna i vozila za obavljanje obavještajnih i policijskih zadataka, ona su izuzeta iz pravilnika, s tim da institucije koje koriste ta vozila moraju izraditi pravilnike na koje saglasnost daje Savjet ministara Bosne i Hercegovine.