Kategorija: Politika

  • Petković: Američke sankcije su politička odmazda

    Poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković izjavio je da uvođenje sankcija političkim predstavnicima Republike Srpske predstavlja odmazdu, jer ne žele da sprovode politiku koja odgovara interesima Bošnjaka i za koju se zalažu bošnjački lobisti u SAD.

    Komentarišući najnovije američke sankcije, Petković je istakao da oni koji su glasali za to vjerovatno ne znaju ni na karti pokazati gdje se nalazi BiH, ali znaju šta su im rekli dobro plaćeni bošnjački lobisti.

    On je rekao da sankcije nisu svojstvene demokratskim zemljama jer predstavljaju jednostrani akt.

    • Osnovni pravni princip je da se dozvoli drugoj strani da se izjasni o optužbi. U konkretnom slučaju SAD su presudu donijele na prijekom sudu, a nisu dale priliku našim funkcionerima da opovrgnu optužbe koje im se stavljaju na teret – naglasio je Petković.

    Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD uvela je sankcije srpskom članu Predsjedištva BiH Željki Cvijanović, predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću, predsjedniku Vlade Srpske Radovanu Viškoviću i ministru pravde Milošu Bukejloviću zbog, kako su naveli, neustavnih i antidejtonskih akcija.

    Ranije su američke sankcije uvedene i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

  • Višković: Sankcije licemjerne; Neće uticati na moj dalji rad u zaštiti pozicije Srpske

    Višković: Sankcije licemjerne; Neće uticati na moj dalji rad u zaštiti pozicije Srpske

    Nije me zatekla vijest da je Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora uvela sankcije meni kao predsjedniku Vlade Republike Srpski i našim zvaničnicima, niti će uticati na moj dalji rad i angažman da na demokratski način štitim poziciju Republike Srpske, izjavio je premijer Srpske Radovan Višković.

    Višković je poručio da “ove sankcije samo potvrđuju da radi dobar posao za Srpsku i da mu je prioritet poštovanje ustavnih nadležnosti Srpske, zaštita institucija kao i ravnomjeran ekonomki razvoj od Trebinja do Novog Grada”.

    • U svakodnevnom poslu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kome su već uvedene sankcije, ja i ostali zvaničnici kojima su ovom odlukom uvedene sankcije vodimo se i donosimo odluke na demokratski način u institucijama Srpske štiteći ustavnu poziciju. Ukoliko ja i ostali zvaničnici iz Republike Srpske samo zato što poštujemo Dejtonski sprazum i čuvamo ustavnu poziciju trebamo zato snostiti američke sankcije to samo pokazuje da svoj posao za Republiku Srpsku i srpski narod radimo na najbolji mogući način – naglasio je Višković.

    Višković je istakao da ove sankcije apsolutno neće uticati na njegov dalji rad po pitanju zaštite Srpske, kao i donošenja svih zakonskih i podzakonskih akata u smisu daljeg ekonomskog razvoja i napretka.

    • Ove sankcije ocjenjujem kao licemjerne jer ja i ostali zvaničnici u Republici Srpskoj u svom radu smo opredjeljeni i djelujemo u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom – rekao je premijer Srpske.

    On je još jednom istakao da sankcije neće uticati na njegov dalji rad već ga, naprotiv, još više obavezuju da još opreznije i predanije u budućnosti štiti ustavom zagarntovana prava Srpske.

    • Na kraju, pročitao sam negdje u obrazloženju kako sam rekao da su nedavne odluke nepovoljne po Republiku Srpsku, pa još jednom ističem i poručujem da sam rekao tada i opet ću reći da su nepovoljne, i podržaću naše istitucije da donose zakone i da na demokratski način štitimo poziciju Republike Srpske – naveo je Višković

  • Dodik: Srpskoj bi značio stav Srbije da Šmit nije imenovan u skladu sa procedurama

    Dodik: Srpskoj bi značio stav Srbije da Šmit nije imenovan u skladu sa procedurama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da bi Srpskoj značio stav Srbije da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa procedurama jer bi u tom slučaju imala daleko veću snagu.

    Dodik je naveo i da Republika Srpska na predstojećoj zajedničkoj sjednici vlada Srpske i Srbije želi da vidi da li sa Srbijom, odnosno sa njenom Vladom, može da izgradi zajednički stav da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa procedurama i od strana potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

    • Da potvrdimo da Srbija nije dala saglasnost, da Srpska nije dala saglasnost, da on nije biran, nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti i nema legitimitet visokog predstavnika. To bi veoma značilo našoj političkoj borbi u Srpskoj i na nivou BiH i bio bi nama značajan iskorak – rekao je Dodik za RTS.

    Time bi, dodao je, bilo bi potvrđeno činjenično stanje koje je neophodno.

    • Mi ćemo se dogovorati da vidimo i da i anketiramo i druge šta misle o tom pitanju da li je on izabran ili ne – istakao je Dodik i podsjetio da je Srpska usvojila zakon da ne primjenjuje odluke Ustanvog suda BiH i Šmitove odluke.

    Dodik je napomenuo da strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma biraju visokog predstavnika, a Savjet bezbjednosti UN ga potvrđuje, ali da se ni jedno ni drugo nije desilo.

    Komenatrišući deklaraciju o zaštiti Republike Srpske, koja bi trebalo da bude usvojena na jesen, Dodik je rekao da u Republici nikada nije bile veća homogenizacija nego sada, i to ljudi koji rade na odgovornim mjestima i u Srpskoj i u zajedničkim institucijama.

    • Јedinstveni smo u tome da sve ovo čine i rade u cilju da nam otmu imovinu – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da u Ustavu BiH piše da sve što njime nije izričito dato pripada entitetima i da je imovina precizno data u ruke Republici Srpskoj koja je provela privatizaciju državnog kapitala na svojoj teritoriji.

    Kada je riječ o budućnosti BiH i Republike Srpske, Dodik je rekao da nema smisla da Srpska živi u BiH kakvu oni žele da izgrade, već se bori protiv toga, te naglasio da Republika Srpska neće odustati od sebe, ali veoma brzo i lako može odustati od BiH.

    • Ako se Srpskoj pruži imalo šanse da odustane od BiH, mi ćemo od nje odustati – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da od ove generacije Amerikanaca kao što je Gabrijel Eksobar koji javno kaže da sve radi u korist samoproglašenog Kosova i Prištine, ne može očekivati promjena, ali da će srpski narod izdržati u uvjerenju da treba da ostanei da se bori za svoju slobodu.

    • Ako nam dopustite da budemo u BiH u skladu sa pravima koja imamo po Dejtonu, mi ćemo ostati u BiH. Ako nam ne dopustite, šta da radimo, da aplaudiramo svom uništenju? Kako je to moguće? Ovdje ne stanuje narod tog karaktera. Srbi ovdje nisu takvi i neće to uraditi. Kao ni oni naši na Kosovu – rekao je Dodik.

    On je podsjetio na pozive Srpske da se svi vrate na Dejtonski sporazum, da se raščiste stvari o tome.

    Dodik je podsjetio da je čak i Ustavni sud preuzeo obavezu da sudi u predmetima redovnim sudova, te zapitao da li je iko igdje čuo da Ustavni sud presuđuje kao vrhovni sud na bazi redovnih sudova.

    On je napomenuo da je srpski narod stradao u prošlom vijeku, najviše u procesu raspada bivše Јugoslavije, jer je imao iluzije o bratstvu i jedinstvu, koja je posijala štetu za srpski narod i još se nije postavio na prave osnove i temelje svog identiteta.

    On je dodao da se stvari mijenjaju, te podsjetio na ranije zapadni službenici napravili karijere na narativu da je Srbija loša, da su Srbi zločinci, ali da je njihova politička i biloška priča prolazi.

    • Srpski narod ovdje ostaje, odbranio je svoje pravo na indetit i treba i dalje da ga brani. Zato nam niko ne može da zabrani da radimo zajedno – rekao je Dodik.

    Što se tiče Ustavnog suda BiH, Dodik je podsjetio da je taj sud donio sam neka pravila svog ponašanja, čime je već prekršio Ustav, prenebregavajući pitanje konstitutivnosti.

    • Pokušao je da nešto isforlira. Kvorum za odlučivanje traži prisustvo svih, a u odlučivanju ne, nego je potrebna prosta većina od pet sudija. A u 99 odsto odluke tog suda su protiv Srpske i to donose tri stranca i dva muslimana. Kad je god nešto protiv Srpske, to ide kao besprekorna većina – napomenuo je Dodik.

    On je rekao da Srpska nije napravila akciju, nego je reagovala na tu činjenicu da je Ustavni sud bez prisustva Srba promijenio pravila i rekao da ne mora Srbin da učestvuje u kvorumu, ne u odluci.

    Dodik je podsjetio da jedino tijelo koje može na nivou BiH da donosi zakone je Parlamentarna skupština, da nigdje ne piše da to radi visoki predstavnik, a u Republici Srpskoj to je Narodna skupština.

  • Dodik reagovao na stavljanje zvaničnika Srpske na crnu listu SAD

    Dodik reagovao na stavljanje zvaničnika Srpske na crnu listu SAD

    Sjedinjene Američke Države nisu birale zvaničnike Republike Srpske, pa ih neće ni smjenjivati, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagujući na stavljanje zvaničnika Srpske na crnu listu SAD.

    “SAD misle da na ovaj način mogu disciplinovati svakoga ko ne misli kao oni”, izjavio je Dodik.

    Dodik je uvrštavanje predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministra pravde Miloša Bukejlovića na crnu listu SAD ocijenio nepotrebnim.

    “Sankcije pokazuju i nemoć velike globalne sile kao što su SAD. Bez obzira na sve oni žele da sankcionišu ovaj narod jer mi smo predstavnici naroda. Oni žele da promijene nas, da dođu neki koji će ćutati, klimati glavom i odobravati”, poručio je Dodik, prenosi RTRS.

    Naglasio je da Srpska neće odustati od svoje politike.

    Dodik je istakao da nisu zabrinuti zbog ovih sankcija.

    Podsjećamo, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović stavljeni su na crnu listu SAD.

  • Stevandić: Sankcije – odlikovanje za dosljednost i nepokolebljivost pred ucjenama

    Stevandić: Sankcije – odlikovanje za dosljednost i nepokolebljivost pred ucjenama

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prokomentarisao je odluku Sjedinjenih Američkih Država o uvođenju sankcija uvedenih protiv njega. Sankcije su naložene pod izgovorom zaštite demokratskih prava, odnosno zbog odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojom se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u Srpskoj, čime se opstruiše i prijeti implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sankcije Stevandić smatra kako navodi kao “odlikovanje za dosljednost i nepopuštanje pred ucjenama”

    “Da se zna! Stavljanje na američku crnu listu zabog demokrstskih prava da glasam za odluke NSRS koje smatram čuvanjem Republike Srpske i dejtonskog sporazuma smatram odlikovanjem za dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim.” rekao je Stevandić na društvenoj mreži X.

    Podsjetimo, Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) uvela sankcije za četiri zvaničnika iz Republike Srpske zbog navodnih neustavnih i antidejtonskih akcija. Na listi sankcionisanih osoba nalaze se predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministra pravde u Vladi Republike Srpske Miloš Bukejlović.

  • Predsjedništvo BiH donijelo Plan strukture generalskog kora

    Predsjedništvo BiH donijelo Plan strukture generalskog kora

    Predsjedništva BiH održalo je danas redovnu sjednicu na kojoj je donijelo Plan strukture generalskog kora u odbrambenom sistemu BiH.

    Predsjedništvo BiH odredilo je delegaciju BiH za učešće na 78. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, koja će biti održana od 19. do 26. septembra 2023. godine. Delegaciju BiH će predvoditi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Predsjedništvo BiH prihvatilo je poziv predsjednika Pariškog foruma Anđela Gurija za učešće na Šestom pariškom forumu mira, koji će biti održan u periodu od 10. do 11. novembra 2023. godine.

    Predsjedništvo BiH će uputiti poziv predsjedniku Češke Republike Petru Pavelu za zvaničnu posjetu BiH.

    Predsjedništvo BiH je, sa dva glasa za (članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Željka Cvijanović) i jednim glasom protiv (član Predsjedništva BiH dr Denis Bećirović) dalo saglasnost za otvaranje Generalnog konzulata Republike Srbije u BiH sa sjedištem u Bijeljini.

    Ova tačka je bila i ranije na dnevnom redu sjednica Predsjedništva BiH i s obzirom da ni danas nije postignut konsenzus, a u skladu sa članom 42. stav 3. i 4. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH član Predsjedništva BiH dr Denis Bećirović, u roku od 72 sata od završetka sjednice, navedenu odluku može proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes.

    Predsjedništvo BiH je sa dva glasa za (članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Željka Cvijanović) i jednim glasom protiv (član Predsjedništva BiH dr Denis Bećirović) usvojilo Izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu i primilo je k znanju Informacija o razlozima neizvršenja zakonom i drugim propisima zasnovanih obaveza u proceduri sačinjavanja i usvajanja Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza.

    Predsjedništvo BiH je odobrilo zaključivanje: Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva mladih i sporta Republike Bugarske o saradnji u oblasti mladih i sporta, te Memoranduma o razumijevanju u vezi sa saradnjom u oblasti izbora između Centralne izborne komisije BiH i Stalnog izbornog tijela Rumunije.

    Predsjedništvo BiH primilo je k znanju Informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prva tri mjeseca 2023. godine.

    Predsjedništvo BiH nije usvojilo Izvještaj o radu Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH za 2022. godinu.

    Predsjedništvo BiH je donijelo odluke o ratifikaciji protokola o zabrani upotrebe u ratu zagušljivih, otrovnih ili sličnih gasova i bakterioloških metoda ratovanja, Sporazuma o razumijevanju između Savjeta ministara BiH i Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj, Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcijskog plana u prilog Paketu za energetsku podršku za Zapadni Balkan u korist BiH za 2023. godinu između Evropske unije koju predstavlja Evropska komisija i BiH koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Savjeta ministara BiH, te dodatak Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici.

  • Cvijanović: Ne radi se na strategiji spoljne politike

    Cvijanović: Ne radi se na strategiji spoljne politike

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da nisu pokrenute aktivnosti na kreiranju strategije spoljne politike BiH, s obzirom na to da je postojeća istekla u martu, i da ih neće biti dok se ne postigne dogovor kako stvari treba da funkcionišu.
    “Ne trebaju nam strategije koje nećemo poštovati ni koje će služiti za uzurpaciju”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je, u tom kontekstu, poručila da se ne mogu privatizovati niti uzurpirati institucije, kinjiti drugi po bijelom svijetu, niti tražiti sannkcije protiv onih sa kojim se živi.

    Cvijanovićeva je istakla da će se, kada toga ne bude, onda raditi neke nove strategije.

    Ona je ocijenila da su Bošnjaci u diplomatsko-konzularnoj mreži promoteri svojih politika i da zanemaruju da dolaze iz decentralizovane i multietničke zemlje.

    “Međutim, svaki član Predsjedništva bira svoje kadrove, a ako to krenemo da osporavamo, neće biti ni ambasadora ni konzula”, rekla je Cvijanovićeva za “Glas Srpske“.

    Govoreći o odgovoru generalnog sekretara UN Antonija Guteresa na pismo u kojem je zatražila da se dostavi rezolucija kojom se potvrđuje imenovanje Kristijana Šmita, Cvijanovićeva je rekla da je Guteres indirektno odgovorio ono što se već zna jer u bazi podataka nema relevantne rezolucije za Šmita kojom su potvrđivani prethodni visoki predstavnici, što je suština.

    “Nije mogao to da napiše, već nas je uputio na bazu iz koje je sve jasno. Prvi dio pisma je manipulativna priča, gdje su sarajevski politički faktori raspoređeni i u diplomatsko-konzularnu službu doprinijeli da imamo dodatnu manipulaciju. Prva je, dakle, odgovor da je Savjet za implementaciju mira taj koji predlaže visoke predstavnike, te se generalni sekretar ne upušta dalje da kaže da, sve i da je tako, mora postojati i relevantna rezolucija UN, ali je to preskočio”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da je Dejtonski mirovni sporazum jasno predvidio proceduru izbora visokog predstavnika, a da taj savjet nije dejtonska kategorija.

    “Druga dimenzija jeste djelovanje bošnjačkog faktora i ono što su napravili od UN i generalnog sekretara. Lažirali su njegovo pismo, prvo ubacivši u prevod riječ samo, jedini, time govoreći da je izbor visokog predstavnika samo u nadležnosti tog savjeta, a onda su neki mediji to ubacili čak i u eneglesku verziju. Falsifikovali su pismo, a onda prikačili originalno pismo u kojem te riječi nema”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da će sve biti provjereno, ko je i šta falsifikovao, šta se radi sa pismom UN i kako ga ne isporučuju na adresu, podsjetiviši da je ono kružilo po svim medijima prije nego što je došlo do nje, nakon pritisaka.

    “Slatko ćemo se nasmijati kada vidimo ko je taj ko je lažirao, falsifikovao pismo”, istakla je Cvijanovićeva, dodajući da se ovim pokazalo da je BiH skandalozna i podložna uzurpaciji institucija, te da se diplomatska struktura decenijama koristi za promovisanje bošnjačkih interesa.

  • Dodik: Pripremljen zakon za strane sudije

    Dodik: Pripremljen zakon za strane sudije

    Sprovođenje posljednjeg dogovora sa strankama iz FBiH ne zavisi samo od nas, ali mi tačno znamo šta smo se dogovorili i šta tražimo, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
    ,,Uz set evropskih zakona koji će se naći na dnevnom redu Parlamenta BiH krajem avgusta istovremeno treba da bude pripremljen zakon kojim će biti riješeno pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Nakon toga idemo dalje”, Ističe Dodik.

    Kazao je ovo u intervjuu za izdanje “Glasa” predsjednik Srpske Milorad Dodik podsjećajući da Ustav BiH predviđa odlazak stranih sudija pet godina nakon Dejtona, što se još nije dogodilo.

    ,,Ovo je samo prva faza. Radna grupa ima rok do kraja avgusta ili u septembru da predoči rješenje koje će riješiti pitanje stranih sudija. To više nije test za nas, već za neke druge. Realno gledano, to nije bilo moguće uraditi ranije”, naglašava Dodik.

    Napominje da nije ni optimista ni pesimista.

    ,,Sve što se radi na nivou BiH je veoma težak proces. Imate tri strane sa koliko hoćete struja. Kada neko iz Banjaluke to posmatra idealistički naravno da mu sve što se događa izgleda haotično. Ali, mi ne želimo da pravimo problem ni drugoj ni trećoj strani, nego je cilj da vratimo autoritet tom Ustavnom sudu. Niz stvari koje su radili je neustavan, o tome godinama govorimo. Neki misle da u politici postoje brza rješenja, ali ni u manje složenim okolnostima stvari ne idu tako glatko. Važno je da na snazi ostaju naši zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i neobjavljivanju odluka OHR-a u “Službenom glasniku”, kaže Dodik.

  • Košarac: Kavazović da izađe iz uloge radikalnog jurišnika SDA

    Košarac: Kavazović da izađe iz uloge radikalnog jurišnika SDA

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac istakao je da je krajnje zabrinjavajuće to što se poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sve češće stavlja u ulogu radikalnog militarističkog vođe, umjesto da kao vjerski poglavar promoviše mir i toleranciju.

    Prvo smo svjedočili njegovim prijetnjama da se BiH, ako bude potrebno, brani oružjem, a onda i pozivu na borbu za svaki pedalj BiH. Koga to Kavazović poziva na mobilizaciju?! Kome upućuje prijetnje i zašto uporno zvecka oružjem?! – zapitao je Košarac.

    Navodeći da je odavno poznata matrica takvog djelovanja, Košarac ističe da je zastrašujuće to što poglavar jedne vjerske zajednice ni nakon više od tri decenije ne odstupa od ideologije žrtvovanja mira za BiH.

    Prema njegovim riječima, to su politike prošlosti, koje nažalost žive u Kavazovićevoj i glavama njegovih političkih favorita.

    • Čuje li sve ovo /bošnjački član Predsjedništva BiH Denis/ Bećirović? Ne čujemo ga. Ko sada prijeti? Ko ima militantne stavove? Ne zaboravljamo ni Bećirovićevo sastajanje sa ratnim komandantima takozvane Armije BiH. Vjerovatno pričaju o miru… Zašto Bošnjaci sada ignorišu prijetnje ili se boje da se suprotstave reisu? E to su oni i licemjerna politika!”, napisao je Košarac na Instagramu.

    Košarac napominje da sve vrijeme oni napadaju i imaju militantnu retoriku, a kad se u Srpskoj na demokratski način u institucijama odlučuje u skladu sa Ustavom, onda Bošnjaci horski ponavljaju laži o secesionističkim politikama.

    • Neka se bave Federacijom i rješavanjem tamošnjih problema. Srpska ima svoje rukovodstvo i institucije – poručio je Košarac.

    On je dodao da Kavazović treba da se okane takve retorike.

    • Neka konačno izađe iz uloge radikalnog jurišnika Stranke demokratske akcije! Kavazovićevi pusti snovi o unitarnoj islamskoj državi ostaju to što jesu – pusti snovi – ističe Košarac.

    Košarac je naglasio da Republika Srpska insistira na primjeni Dejtona i Ustava.

    • Ne damo naša Ustavom i Dejtonom zagarantovana prava. Ništa tuđe ne želimo – dodao je on.

    On je podsjetio da je BiH zemlja sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    • Onoliko je bošnjačka, koliko i srpska i hrvatska – zaključio je Košarac.
  • Dodik: Crnadak sad i izmišlja da bi iznosio neistine

    Dodik: Crnadak sad i izmišlja da bi iznosio neistine

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naveo je da šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Srpske Igor Crnadak sad i izmišlja da bi iznosio neistine.

    Dodik je ovo napisao na Tviteru reagujući na Crnatkovu objavu na Fejsbuku u vezi sa primjenom Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH.

    – Crnadak pored toga što laže, sad i izmišlja da bi lagao – napisao je Dodik.

    Prethodno je Crnadak na Fejsbuku upitao Dodika da li je primjena Zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH to što Ustavni sud normalno radi, strane sudije su i dalje tu i, kako je naveo, imenuju se sudije iz Republike Srpske.