VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kojić: Bošnjačke partije obrću teze i činjenice

    Kojić: Bošnjačke partije obrću teze i činjenice

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom, a stranih sudija Ustavom BiH, te da bošnjačke političke partije uporno obrću teze i činjenice pokušavajući da predstave da ucjene dolaze iz Republike Srpske.

    Kojić je rekao da termin “državna imovina” ne postoji i da ne postoji potreba da se iko bavi pitanjem imovine.

    • Kroz raspodjelu, po kojoj je 49 odsto Republika Srpska i 51 odsto Federacija BiH, jasno je da postoji teritorija Republike Srpske i teritorija FBiH na kojoj i ostvaruju vlasnička prava. Ne možemo mijenjati međunarodne ugovore u kojima postoji teritorijalna podjela koja je definisana i Aneksom dva koji kaže da postoji granica između Republike Srpske i FBiH – rekao je Kojić.

    On je naveo da je pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH regulisano Ustavom BiH u kojem je jasno navedeno da će biti donesen zakon koji će regulisati pitanje stranih sudija, odnosno da strane sudije više neće biti sastavni dio tog suda.

    • Odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda, odnosno donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH i pitanje imovine, nije nikakva ucjena. Izmišljeno je da je to predmet ucjene. Mi samo provodimo jednu ustavnu odredbu iz Ustava BiH – pojasnio je Kojić za Srnu.

    Kojić je ukazao na posljednji pokušaj ucjene političara iz Sarajeva koji su uslovljavali podršku finansiranja medicinskog komleksa u Banjaluci.

    • Pokušali su da obore nešto što je u interesu, ne samo Srba, nego svih građana u BiH. U Kliničkom centru Republike Srpske mogu da se liječe svi građani, bez obzira na nacionalni predznak – rekao je Kojić.
  • Stevandić: Početak suđenja Dodiku – početak kraja laži i nametanja

    Stevandić: Početak suđenja Dodiku – početak kraja laži i nametanja

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je početak suđenja predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku početak kraja laži i nametanja međunarodne zajednice.

    Stevandić je naveo da borba za slobodu i prava srpskog naroda koju Republika Srpska hrabro vodi motiviše i hrani patriotizmom sve Srbe širom svijeta.

    • Razbili smo mnoge laži tzv. međunarodne zajednice trpeći ucjene i montirane optužnice. Početak suđenja Miloradu Dodiku je početak kraja tih laži i nametanja – poručio je Stevandić u objavi na društvenim mrežama.

    Sud BiH je za ponedjeljak, 16. oktobar, zakazao ročište na kojem bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Miloš Lukić trebalo da se izjasne o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.

    Tužilaštvo BiH je ranije podiglo optužnicu protiv Dodika zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”, dok je protiv Lukića optužnica podignuta zbog objave ukaza u Službenom glasniku Srpske.

  • Nešić: Šmit boravi u BiH na osnovu diplomatske note

    Nešić: Šmit boravi u BiH na osnovu diplomatske note

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić rekao je danas da je Kristijan Šmit njemački građanin koji na prostoru BiH boravi na osnovu diplomatske note Ambasade Njemačke u BiH, a ne na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, što ukazuje da nije legitiman.

    Boravak Šmita u BiH je najavila njemačka Ambasada, što govori da je on predstavnik Njemačke, a ne UN-a i da je nelegitiman i da se lažno predstavlja – rekao je Nešić na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj je predstavio informacije bezbjednosnih agencija o boravku Šmita u BiH.

    Podsjetio je na proceduru imenovanja visokog predstavnika u BiH, navodeći da ta procedura u slučaju Šmita nije ispoštovana i da on nema legitimitet.

    Nešić je istakao da Šmit sam sebe naziva visokim predstavnikom, nelegitimno se predstavljajući, jer je samo diplomata Njemačke u BiH.

    • Zašto mu je odobren boravak u prostorijama OHR-a, međunarodne organizacije sa diplomatskim statusom u BiH, i zašto koristi njene resurse, je pitanje za njih, a ne za domaće organe vlasti – rekao je Nešić.

    On je istakao da želi poštovanje pravila i vladavinu prava, pozvavši Njemačku da ne sramoti sebe i ne ponižava BiH, te da povuče diplomatu koji nema mandat.

    Nešić je rekao da Šmita ne obezbjeđuje Direkcija za koordinaciju policijskih tijela niti mu pruža policijsku pratnju, a prema pravilima, ako se radi o viskom predstavniku, trebalo bi da bude prisutna na području gdje se on nalazi.

    Nešić je istakao da je od Granične policije BiH dobio odgovor da je Šmit lani unio tri “duge cijevi” u BiH, na šta nema pravo prema važećim zakonima koji se odnose na oružje, kao i da je to oružje naknadno vraćeno u Njemačku.

  • Miličević poručio da će SDS podržati veto Cvijanovićeve

    Miličević poručio da će SDS podržati veto Cvijanovićeve

    Predsjednik SDS-a Milan Miličević izjavio je danas Srni da će Predsjedništvo ove stranke podržati veto koji je najavila srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ukoliko bude procijenjeno da je to neophodno.
    “Mi nemamo s tim problem. Već smo jednom podržali veto kada smo procijenili da je ugrožen vitalni entitetski interes i sa te strane nećemo praviti problem. To ćemo raspraviti na Predsjedništvu stranke i vidjeti u kom pravcu ići”, rekao je Miličević.

    On je istakao da je u toku sa dešavanjima sa sjednice Predsjedništva BiH i da će procjena o podršci biti donesena na osnovu sagledavanja sadržaja prijedloga odluke.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović najavila je pokretanje vitalnog entitetskog interesa nakon što je preglasana na sjednici Predsjedništva u utorak, 10. oktobra, u vezi sa prijedlogom zaključka povodom, kako je nevedeno, eskalacije napada organa Republike Srpske na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka BiH.

    Ona je izrazila očekivanje od Narodne skupštine Republike Srpske da stane uz srpskog člana Predsjedništva BiH u situaciji preglasavanja od druga dva člana i pokretanju vitalnog entitetskog interesa.

  • Košarac: Dokazaćemo da je Šmit nelegalan i nelegitiman

    Košarac: Dokazaćemo da je Šmit nelegalan i nelegitiman

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je za RTRS da će Republika Srpska upotrijebiti sve kapacitete koje ima na raspolaganju kako bi dokazala da je Kristijan Šmit nelegalan i nelegitiman.

    Napori koje /ministar bezbjednosti BiH Nenad/ Nešić ulaže su vidljivi i ide u pravcu da od nadležnih bezbjednosnih instituacija utvrde činjenice koje ukazuju na podatke koje smo iznijeli više puta – da nema verifikovane odliuke nadležnih organa koji mogu da imenuju visokog predstavnika i da je vidljivo da podaci s kojima danas raspolažemo ukazuju da je Šmit diplomata Njemačke – rekao je Košarac.

    On je istakao da je zabrinjava činjenica da bošnjački i hrvatski predstavnici u BiH nisu partner srpskim predstavnicima u ovim naporima.

    • Potpuno je poražavajuća činjenica da postoje političke elite u BiH koje podržavaju nelegitimnog stranca u BiH – rekao je Košarac za RTRS u Moskvi.

    Košarac očekuje da će nadležne bezbjednosne institucije tretirati sve pozitivne propise i na kraju imati verifikovan stav da je Šmit nelegitiman, nelegalan i da ne može da se predstavlja kao visoki predstavnik.

    • Vjerujem da će Šmit dobiti jasnu poruku, akte i vrlo jasnu odluku da treba da napusti BiH – istakao je Košarac.

    Podsjećamo, sve bezbjednosne agencije na nivou BiH iz svoje nadležnosti započele su provjere o statusu Šmita i njegovog obezbjeđenja na osnovu dopisa srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i mnistra bezbjednosti u Savjetu ministara Nenada Nešića.

    Cvijanovićeva i Nešić su zatražili od Agencije za istrage i zaštitu BiH, Granične policije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara informacije o statusu Šmita i članova njegovog obezbjeđenja, te detalje o oružju koje nose dok su na dužnosti u BiH.

    Nešić će danas u Sarajevu održati konferenciju za novinare na kojoj će prezentovati informacije bezbjednosnih agencija o boravku Šmita u BiH.

  • Stanivuković: Uprkos peticiji o opozivu, radiću kao i do sada

    Stanivuković: Uprkos peticiji o opozivu, radiću kao i do sada

    Svako ima pravo raditi šta želi, ovako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković za RTRS u emisiji Telering prokomentarisao peticiju, koju je Gradski odbor SNSD sa koalicionim partnerima, pokrenuo za njegov opoziv.
    Stanivuković, poručuje, da će uprkos peticiji o opozivu, nastaviti djelovati kao i do sada.

    – Dakle, neka svako radi šta treba da radi. Od prvog dana, kao oblak iznad glave je meni opoziv. Ali, to je moj usud i mjesta i vremena u kojem sam izabran. I svaki dan radim i ponašam se, kao da je opoziv danas ili sutra – rekao je Stanivuković.

    Naglasio je da nastavlja da radi na projektima.

    – Prirodno je da se uradi što više projekata za Banjaluku. Završićemo most u Česmi, a Banjaluka će dobiti novi Kulturni centar, obnavljamo kuću Milanovića – naveo je Stanivuković i dodao da nema niti jednog Banjalučanina da nije dobio nešto od svog grada.

    Istakao je da su ti postupci pokazali da je to sve “budžet Banjalučana”.

    – Ako nečije dijete nije dobilo knjige, jer ne ide u školu, onda je porodica dobila odobrenje da legalizuje kuću, ili je dobila vodu, ili priključak za kanalizaciju – pojasnio je Stanivuković.

    Napomenuo je i da je Banjaluka nakon 22 godine dobila školu, u naselju Ada.

    Podsjećamo, banjalučki Gradski odbor SNSD-a prikuplja potpise građana za peticiju nakon čega će biti odlučeno o opozivu Draška Stanivukovića.

  • Goganović: Ako Stoltenberg dolazi u BiH, onda mu je narušena bezbjednost

    Goganović: Ako Stoltenberg dolazi u BiH, onda mu je narušena bezbjednost

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Aleksandar Goganović kaže u ATV Jutru da umjesto da se milioni troše na modernizaciju Oružanih snaga BiH, bolje je da se pažnja usmjeri na obične vojnike koji sedam godina nisu dobili nove ni jakne, ni čizme ni uniformu.

    Dok ministar Zukan Helez traži milione u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga, Goganović poručuje da se s tim ne slaže.

    “To je neozbiljno. To je spisak lijepih želja. Budžet ministarstva odbrane u narednoj godini biće kao i ove godine. Preko 90 odsto budžeta odlazi na plate zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH. Kada Helez kaže da treba da idemo u modernizaciju, ja kažem da nam ne treba. BiH se graniči sa Srbijom koja je veliki prijatelj, s druge strane Hrvatska, a sa treće strane Crna Gora. Ne vidim od koga se BiH treba braniti ako imamo dobre odnose. Trebamo se posvetiti saradnji i izgradnji dobrih odnosa. Kada me pitaju hoće li biti sukoba u BiH, ja kažem da građani mogu mirno spavati jer nemamo ni oružja za sukob”, kaže Goganović.

    On naglašava da se treba posvetiti samom vojniku.

    “Život vojnika je težak. To se krije i od javnosti i od menadžmenta. Kasarne su u lošem stanju, ide grejna sezona instalacije su veoma loše, vojnici uključuju grijalice da se griju. Ni hrana nije na najboljem nivou. Hajde da riješimo prvo njihove probleme. Imamo preko 8.000 vojnika. Polako dolaze nove uniforme. Prvo su ih dobili vojnici u zajedničkom štabu. A vojnik koji je na straži nije dobio sedan godina ni jaknu, ni čizme ni uniformu”, kaže Goganović i poručuje da treba ostaviti modernizaciju za budućnosti, a sada treba da se pomogne običnom vojniku.

    Govoreći o najavama mogućeg dolaska generalnog sekretara NATO-a u BiH Stoltenberga, Goganović kaže da informacije imaju dvije strane.

    “NATO savez i NATO štab u Sarajevu nisu najavili dolazak generalnog sekretara u BiH. Tu informaciju smo dobili iz medija koji tvrde da im je ministarstvo odbrane potvrdilo tu informaciju. Neozbiljno je najavljivati tako nešto ako je neistina. S druge strane, ako je istina, pita se kako je ta informacija mogla procuriti iz Ministarstva spoljnih poslova ako je to klasifikovano kao tajno”, kaže Goganović.

    On poručuje i da je na ovaj način narušena bezbjednost generalnog sekretara NATO-a Jansa Stoltenberga, jer pravac njegovog kretanja je uvijek tajna, pogotovo ako odlazi u zemlje koje nisu članovi NATO.

    “Stav zvaničnika Srpske je jasan, ne idemo i integracije ali podržavamo saradnju. Imamo pritisak kolega iz FBiH koji pričaju o integraciji. NATO je korektan. Njihova saopštenja govore da BiH nije na ulaznim vratima. Čak su rekli da o tome neće ni govoriti dok sve ne dogovore tri naroda u BiH. Zvanične institucije podržavaju ЕUFOR i to što oni rade u BiH. Kada me neko pita da li je beszbjednosna situacija stabilna, uvijek se pozivam na ЕUFOR koji je više puta naglasio da je stabilna. A ЕUFOR ima jedini mandat da ocjenjuje bezbjednost u BiH. To je emisija Еvropske unije. Ne vidimo zašto bi ЕUFOR nekome smeta i podržavamo produžetak misije”, kaže Goganović i poručuje:

    “Mislim da je nekorektno da unaprijed osuđuju novoimenovanog komandanta koji dolazi iz Mađarske. Njima je problem dobar odnos Dodika i Orbana. Na ovaj način je Sarajevo uvrijedilo čitavu ЕU. Jer nije Mađarska sama odredila da šalje komandanta, nego je to odluka ЕU”.

    On ističe da je novi komandant ЕUFORA profesionalac koji dobro poznaje situaciju na Balkanu.

    Imenovanja generala u zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH nema već nekoliko mjeseci zbog opstrukcija jer na tu poziciju treba da dođe Srbin. Na redu je da se dostave konkretna imena Predsjedništvu BiH da ih usvoji, ali Sarajevo je nekorektno.

    “ЕUFOR i NATO su poručili da se što prije trebaju imenovati generali u zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH”, kaže Goganović.

    “Ministarstvo odbrane jedino ima dva zamjenika. Sa kolegom Helezom nemam najbolji jezik, ali sa kolegom Galićem imam više nego korektnu saradnju. To je doza kada ministar želi da isključi zamjenike iz odlučivanja”.

    Goganović poručuje i da je proces rada težak jer Helez umanjuje važnost zamjenika.

    “Zašto onda postoje dva zamjenika u ministarstvu odbrane? Kada dolaze strane delegacije zašto insistiraju da sastancima prisustvuju i zamjenici”, kaže Goganović.

    On napominje da će zastupati stavove Srpske, pratiti zvanične stavove institucija Republike Srpske i predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Govoreći o informacijama koje je ministar bezbjednosti Nenad Nešić iznio u emisiji ATV-a o boravku Kristijana Šmita u BiH.

    “Mislim da nije u redu da turisti unose oružje u BiH. Stav Republike Srpske je jasan, mi ne priznajemo Šmita kao visokog predstavnika. On je za nas turista u BiH, ne priznajemo njegove odluke. Protivim se kad nam neko nameće odluke. Mi Srbi smo emotivan narod, pa kad nam neko nešto nameće nećemo namjerno. U posljednje vrijeme dolaze i razne optužnice protiv predsjednika Republike Srpske koji je radio samo zakonom predviđene zadatke. On je bio dužan da potpiše ukaz. Iz ovog napada na Institucije Republike Srpske ne samo SNSD nego svi građani i sama Republika Srpska izaći će jača”, kaže Goganović.

  • Dalibor Pavlović se vraća u politiku

    Dalibor Pavlović, bivši gradonačelnik Prijedora, vraća se u politiku, objavio je na društvenoj mreži X (Twitter).
    “Danas je 731. dan i dvije pune godine od ostavke na funkciju gradonačelnika, koju sam poštenom političkom borbom osvojio. Danas su dve pune godine od kada se ne bavim politikom. Danas je dan kada sam odlučio, da se ponovo bavim politikom”, napisao je Pavlović na pomenutoj društvenoj mreži.

    Podsjećamo, Pavlović je na zahtjev Milorada Dodika, lidera SNSD-a, zvanično podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Prijedora u oktobru 2021. godine nakon što su u javnosti objavljenje skandalozne Pavlovićeve fotografije.

    Nakon što su se neprimjerene fotografije prvog čovjeka Prijedora pojavile u javnosti i poslije podnošnja ostavke na tu funkciju, Pavlović je tvrdio da su na njega “uticale više sile”.

    “Sve što mogu reći u tom smislu je zaključak da su više sile uticale na mene i da mi je sada najbitnije što sam živ i što je moja porodica uz mene. Moj nivo nije i nikada neće biti pljuvanje bilo koga. Istražni organi će odraditi svoj dio posla i istina će biti dostupna za javnost. Ali osjećam odgovornost, da naglasim da otkako radim kao Gradonačelnik Prijedora, svako veče odlazim na spavanje s mislima, kako tako niska nasljeđena budžetska sredstva, rasporediti na sve one građane i strukture koje su u stanju potrebe”, naveo je svojevremeno Pavlović, prenose Nezavisne.

  • Na koje odluke Predsjedništva Cvijanovićeva ne može da pokrene veto?

    Na koje odluke Predsjedništva Cvijanovićeva ne može da pokrene veto?

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović do juče nije zatražila posebnu sjednicu Narodne skupštine Srpske zbog preglasavanja u Sarajevu, rečeno nam je u parlamentu.

    Ali, kako saznajemo u Predsjedništvu, ona će to učiniti u ustavnom roku do petka, odnosno pokrenuće mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa.

    Međutim, postavlja se pitanje šta je sve usvojeno u prvom, a šta u drugom krugu u Predsjedništvu BiH, te na šta može da bude pokrenut entitetski veto, a na šta ne može.

    Ne mogu se dogovoriti ni oko saopštenja
    Pres služba Predsjedništva BiH ove informacije rijetko saopštava nakon sjednica, a naš izvor tvrdi da je razlog u tome što se tri kabineta ne mogu usaglasiti ni oko sadržaja saopštenja za javnost.

    Bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, ne prihvataju formulaciju “srpski član Predsjedništva”, dok Željka Cvijanović insistira na toj formulaciji koja se zvanično traži od kada je u Predsjedništvu bio Milorad Dodik – kaže naš sagovornik.

    U Ustavu BiH piše da se Predsjedništvo sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

    Kada je riječ o onome što je bilo tema glasanja u Predsjedništvu, u drugom krugu su usvojeni samo zaključci u okviru Bećirovićeve tačke dnevnog reda “Udar na ustavni poredak BiH” od strane Republike Srpske.

    U njima se, između ostalog, kaže da “djelujući suprotno sadržaju Opšteg okvirnog sporazumu za mir u BiH i njegovim aneksima, nastojeći implementirati retrogradnu i separatističku politiku, organi vlasti iz Republike Srpske kontinuirano, sistematski i institucionalno atakuju na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, čime nesumnjivo ugrožavaju mir i sigurnost u BiH”, te se poziva OHR da reaguje.

    Narodna skupština RS
    Budući da je njima tretirana oblast međunarodne politike, a usvojeni su u drugom krugu glasanja, srpski član ima pravo da zatraži zaštitu od NSRS. Kada dobije podršku dvije trećine poslanika, prema Ustavu BiH, ova materija usvojena preglasavanjem smatra se ništavnom.

    NARODNA SKUPŠTINAFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIC/RINGIER
    – Druga stvar je Prijedlog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u BiH. Transport gasa se tretira kao unutrašnji transport i tu nema prava veta. Ali postoje mehanizmi u parlamentu BiH da se to zaustavi. Zakon čak može da bude odbačen na Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma. Naći će se rješenje, zakon neće proći. Komšić i Bećirović su upozoravani da skinu ovaj prijedlog s dnevnog reda jer Predsjedništvo BiH može da bude predlagač zakona parlamentu samo iz svoje nadležnosti, a transport gasa nije nadležnost Predsjedništva. Međutim, dva člana Predsjedništva BiH očigledno mogu da utvrde zakon o bilo čemu, ali je na PS BiH da o tome odluči. Ulagati veto na takve zakone u Predsjedništvu značilo bi indirektno priznanje da Predsjedništvo ima pravo da ih razmatra, što bi bilo kontraproduktivno za RS – kažu naši izvori upućeni u ovu problematiku.

    Imovina i gas
    Ipak, najviše prašine u javnosti izazvalo je Bećirovićevo i Komšićevo upućivanje u proceduru zakona o imovini BiH. Međutim, taj zakon se, mimo svih očekivanja, ipak nije našao na dnevnom redu prošle sjednice Predsjedništva BiH.

    – U međuvremenu se desio sastanak Bećirovića i Kristijana Šmita i simptomatično je da se nakon toga zakon povlači. Da li je tu Bećirović izletio, da li nisu bili sinhronizovani, ne zna se, ali zakona nema. U slučaju da i taj zakon bude predložen preglasavanjem, takođe će ići dalje u PS BiH i biće tu zaustavljen od strane poslanika i delegata iz RS – kaže sagovornik Srpskainfo.

    U prilog tome govori i poruka Snježane Novaković Bursać, srpskog delegata u Domu naroda BiH, da će zakonima koji su usvojeni preglasavanjem srpskog člana Predsjedništva BiH biti presuđeno u PS BiH.

    S druge strane, Denis Bećirović je naveo da je ovo prvi put da jedan, kako je rekao, “državni organ vlasti BiH” predlaže zakonsko uređenje sektora prirodnog gasa BiH, te da je kao predlagač ovog zakona argumentima dokazao da je “međuentitetski transport nadležnost BiH”.

  • Advokat Stojanović poručio da se iza optužnice protiv Dodika krije zamka

    Advokat Stojanović poručio da se iza optužnice protiv Dodika krije zamka

    Advokat Miodrag Stojanović kaže da se iza optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika krije zamka.

    Ukazao bih na još jednu situaciju koja je marginalizovana, ali ona negdje vri i da se tu krije određena zamka. U optužnici i postupku koji je do sada Tužilaštvo vodilo, predloženo je da se ne samo osudi i proglasi krivim Milorad Dodik, nego da mu se izrekne i sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti. Zamislite sada tu situaciju da Sud svojom mjerom zabrani legitimno i legalno izabranom predsjedniku Republike da obavlja dužnost predsjednika Republike. Tu mi se čini da cilj ovog svega nije kazna koju on do godinu dana može da kompenzuje, nego šta ako se izrekne sigurnosna mjera? Da li ulazimo ponovo u politički trusan period iz kojeg ne znamo šta će se izroditi. Ovo će biti vrlo neprijatno i teško suđenje – kaže Stojanović.

    Govoreći o samom procesu, Stojanović pojašnjava šta slijedi.

    – Sud BiH je za ponedjeljak zakazao ročište za izjašnjenje po krivici. To je samo jedna od procesnih radnji koja prethodi početku suđenja. Na tom ročištu neće se voditi nikakva rasprava. Postavlja se pitanje optuženom da li je primio optužnicu, da li je razumije i daje mu se upozorenje kako može da se izjasni. Da prizna krivica, tada nema suđenja, upućuje se odmah sudećem vijeću koje odlučuje kazni. Kada se izjasni da nije kriv, tada se predmet dostavlja sudećem vijeću koje će suditi. I ako se nikako ne izjasni, tada se tretirao kao da se izjasnio da nije kriv. Da li će iz tog rutinskog proizaći problemi u smislu izjašnjenja predsjednika Dodika na određena pitanja, prije svega da li je razumio optužnicu, vidjećemo u ponedjeljak. To je sada strategija odbrane. Siguran sam da će Sud u tom smislu ga upozoravati da to nije mjesto ni vrijeme da o tome govori, ali sam siguran da će se iskoristiti prilika da se kaže da je nemoguće razumjeti takvu optužnicu – kaže Stojanović.

    On poručuje da je to prvi korak i da se ne očekuje ništa spektakularno. Nakon završenog ročišta predmet se dostavlja sudećem vijeću i u narednih 20 dana možemo očekivati početak suđenja.

    – Rano je pričati o konačnom ishodu. Neko ko više od 40 godina se bavi ovim poslom, ne mogu se oteti utisku da je ovo apsolutno politika. Uvesti politiku na ovaj način u krivično zakonodavstvo i staviti vruć kamen u ruke pravosuđu, u najmanju ruku nije fer prema pravosuđu i ljudima koje sude. Prvo sudi se na osnovu člana 3. Izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se mijenja ranija odredba, zbog toga što se optuženom Miloradu Dodiku kao predsjedniku Republike Srpske stavlja na teret da nije poštovao državnih organa BiH, prije svega Ustavnog suda – kaže Stojanović, piše ATV.

    On napominje da je riječ o nametnutom zakonu.

    – Zamislite državu u kojoj mi živimo. U kojoj krivično zakonodavstvo koje od temelja zakonodavstva jedna države, nameće neko ko je došao i kaže: “Ukoliko ne poštujete moje odluke, odluke Ustavnog suda u kojem žive i rade stranci, vi ćete otići u zatvor. Ako me ne poštujete, vama će se suditi i ići ćete u zatvor.” Ne znam da tako nešto postoji u svijetu. Ni u Rodeziji, Afričkoj Republici, kolonijalne sile nisu imale tako rigidne zahtjeve prema lokalnom stanovništvu. Mi smo došli do toga da u 21. vijeku imate krivični zakon koji nametnut – kaže Stojanović i naglašava da zakon treba da postane volja naroda, pa da se onda poštuje.

    – Ovo je stvar politike i ja se ne bavim time, ali ne mogu se oteti utisku da se radi o politici. Šta će se desiti? Veliko pitanje kada čitate tekst zakona člana tri izmjenjenog Krivičnog zakona BiH. Gdje je namjera da se ne poštuju odluke? U radnjama i postupcima predsjednika Republike koji je potpisao Zakon koji je donijela NSRS. Ustavna obaveza predsjednika Republike je da potpiše ukaz o proglašenju zakona. On ga nije donio. Postavite sebi pitanje, ko je taj koji ne poštuje odluke Ustavnog suda? A onda se pitajte zašto se ne poštuju? Tad ćete se zatvoriti u krugu politike – kaže Stojanović.