VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Srpska donijela odgovoran i legalan zakon

    Dodik: Srpska donijela odgovoran i legalan zakon

    Republika Srpska je donijela odgovoran Zakon u Narodnoj skupštini RS i nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, nećemo birati sudije u taj sud sve dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH, a mi imamo spreman taj zakon i predložićemo ga, poručio je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    “Prijedlog je da ostane devet članova, da Srpska bira trojicu sudija, da u kvorumu treba da odlučuju svi, a da niko neće biti preglasan tako što u većini od pet sudija mora biti najmanje jedan sudija iz sva tri naroda. Mi ćemo čuti šta oni misle o tome. Ako oni to neće, situacija će ostati kakva jeste. Obo je prijedlog koji favorizuje sve. Mi ne vjerujemo sudijama koje dolaze iz SDA”, rekao je Dodik.

    On je kazao da Republika Srpska radi na zaštiti svojih prava i da je time prekinula praksu da se spekulacijama ugrožava politički i ustavni sistem.

    “Dok se ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH nema primjena odluka. Mi imamo prijedlog tog zakona i neće se ništa promijeniti”, naveo je Dodik, te dodao:

    ‘Čujemo iz FBiH da će se svašta uraditi i čak čujemo prijetnje, što su gluposti. Shvatam da iz Federacije BiH imaju svoj stav, ali to neće značiti da ćemo se mi prepasti. Shvatamo da treba da se radi, ali ovako blesav i nenormalan Ustavni sud se neće poštovati”, poručio je Dodik.

  • Cvijanović: Integralno se baviti pitanjem 14 prioriteta, uključujući i reformu Ustavnog suda BiH

    Cvijanović: Integralno se baviti pitanjem 14 prioriteta, uključujući i reformu Ustavnog suda BiH

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović rekla je danas da će na sutrašnjem sastanku sa partnerima na bh. niovu predložiti integralno bavljenje pitanjem 14 prioriteta, što uključuje i reformu Ustavnog suda BiH kako bi se konačno riješilo pitanje odlaska stranih sudija.

    Republika Srpska se stalno proglašava krivcem za izmišljene stvari. sutra ćemo staviti prijedlog da se integralno bavimo pitanjem 14 prioriteta i da tome pristupimo na jedinstven način usvajanja kad se steknu uslovi – rekala je Cvijanovićeva, koja je i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH

    Cvijanovićeva je poručila da je došlo vrijeme da se “igra otvorenih karata” i da se konačno pokaže ko je u BiH za evropski put.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je da će sutra u Konjicu biti održan sastanak sa predsjednikom HDZ BiH Draganom Čovićem i liderima “Trojke” (SDP, NiP i Naša stranka).

  • Žunić: Sramna opravdanja PDP-a zbog neglasanja na posebnoj sjednici NSRS

    Žunić: Sramna opravdanja PDP-a zbog neglasanja na posebnoj sjednici NSRS

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Žunić rekao je danas da su izjave funkcioneri PDP-a povodom neglasanja poslanika ove stranke za Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, istovremeno i smiješne i žalosne.

    Od početka je bilo jasno da PDP nema hrabrosti da glasa za taj zakon, ali i da nije imao želju da se Zakon izglasa. Mentori iz stranih ambasada koji upravljaju politikom PDP-a nikada im to ne bi dozvolili – rekao je Žunić za RTRS.

    Žunić je naveo da se PDP poziva na odbijanje zaključka koji je predložio, a koji je, kako kaže, identičan zaključku koji je NSRS usvojila na prethodnoj sjednici.

    • Svako ko se razumije u politiku zna da se prvo usvaja zakon, a nakon toga zaključci. PDP nije ni mogao znati hoće li zaključci biti usvojeni ili ne. U svakom slučaju, ovo je još jedan dokaz da je PDP politička organizacija kojom upravljaju stranci i koja je i formirana i djeluje na principima da se nadležnosti Republike Srpske umanjuju, a jača centralizacija zajednice BiH – istakao je on.

    Žunić je rekao da je dobro što je SDS shvatio važnost trenutka i da je zajedno sa poslanicima vladajuće koalicije glasao za Zakon i time pokazao da je Srpska iznad sitnih političkih podjela.

    • PDP nikada to neće razumjeti i te sitne obmane i opravdanja kojima se sada služe neće promijeniti očitu činjenicu da rade za strance i to samo sa jednim ciljem, a to je da dođu na vlast po svaku cijenu. Dobro je da su građani to prepoznali i siguran sam da će tu politiku odbaciti i PDP poslati na mjesto gdje budu oni koji rade protiv Srpske i njenog naroda – poručio je Žunić.
  • Vulićeva poručila Ambasadi SAD: Ili dejtonska ili nikakva BiH

    Vulićeva poručila Ambasadi SAD: Ili dejtonska ili nikakva BiH

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentrane skupštine BiH Sanja Vulić naglasila je da “tiranija koju zastupaju zaposleni u Ambasadi SDA nad srpskim stanovništvom i Republikom Srpskom nije zabilježeno ni u robovlasničko doba”.

    • Јadni i bezočni lažovi su oni koji pišu saopštenja Ambasade SAD. Uskraćivanje prava srpskog naroda jedan je od najnecivilizovanijih postupaka ikada. Građani Republike Srpke bi mogli kroz potpisivanje peticije iraziti svoje nezadovoljstvo maćehinskim odnosom i zatražiti od Stejte departmenta raspuštanje Ambasade SAD u BiH – istakla je Vulićeva za Srnu.

    Ona je ocijenila da nijedna ozbiljna ambasada ne bi podržala uskraćivanje prava jednom od naroda.

    • Nema prijetnji, kleveta, ucjena i pritisaka koji će poniziti žrtve srpskih sinova, žrtvu srpskog naroda radi postojanja Republike Srpske. Ili dejtonska ili nikakva BiH, ne zaboravite – poručila je Vulićeva.
  • Nešić traži od nadležnih organa da sankcionišu Zukana Heleza

    Nešić traži od nadležnih organa da sankcionišu Zukana Heleza

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara, Nenad Nešić, izjavio je da od nadležnog tužilaštva i policijske agencije očekuje da utvrde ko je i kakve to “A i B planove” krojio, te da sankcionišu ministra odbrane Zukana Heleza, koji, kako je naveo, širi strah, paniku i mržnju.

    Nešić je nedopustivim ocijenio Helezove prijetnje i zastrašivanje “nekakvim planovima A i B”.

    – Od sinoć su me zvali brojni građani, uznemireni i uplašeni Helezovom izjavom o nekakvim planovima za obračun sa Republikom Srpskom. Kao ministar bezbjednosti koji ima obavezu da zaštiti građane od svakog vida nesigurnosti, očekujem da reaguju nadležna tužilaštva i policijske agencije i da utvrde ko je i kakve je to planove krojio, te da sankcionišu Helezovo širenje straha, panike i mržnje – poručio je Nešić.

    Nešić je pozvao Heleza da pokaže principijelnost i podnese ostavku, ukoliko mu se ne dopadaju legitimni politički stavovi iz Republike Srpske.

    – Podsjetiću Heleza da ga je za ministra izabrao predsjednik Srpske Milorad Dodik, pa kada već toliko ne voli Dodika evo mu prilike da pokaže otklon i kaže da neće da bude sa njim u koaliciji. Sve drugo je isprazna demagogija neodgovornog političara koji prije svega laže svoje birače. Nije naš problem što njih laže, ali nećemo dozvoliti da unosi nesigurnost i strah među građane – naveo je Nešić.

    Nešić je istakao da Narodna skupština Republike Srpske ima legitimno pravo da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH od političkog nasilja onih koji su umislili da je Ustavni sud BiH njihovo oruđe za prekrajanje ustavnog uređenja, kao i majorizaciju srpskog i hrvatskog naroda.

    BiH ne ruši ni Republika Srpska niti njena Narodna skupština, nego je upravo ruše oni koji je brane. Ruše je svaki put kada udare na konstitutivnost naroda i entiteta, a udarili su nebrojeno puta, i kada manifestuju svoju želju za dominacijom – ukazao je Nešić.

    Prema riječima Nešića, koji je i lider DNS, BiH ima onoliko koliko se svi u njoj osjećaju komotno i ravnopravno, i ona može postojati samo na bazi dejtonske konstitutivnosti tri naroda i dva entiteta.

    – To što Helez umišlja da je njegov i vijekovni grunt srpskih predaka, to može okačiti mačku o rep. Njegovo je samo ono što su mu ostavili njegovi preci – zaključio je Nešić.

  • Goganović: Helez urušava sistem odbrane

    Goganović: Helez urušava sistem odbrane

    Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez urušava sistem odbrane izjavom da zajedno sa grupom bliskih ljudi ima razrađen “Plan A” i “Plan B” ukoliko Tužilaštvo BiH ili Kristijan Šmit ne reaguju na posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović i ukazao da je krajnje vrijeme da se o tome oglasi međunarodna zajednica.

    Helezova izjava ima posebnu težinu kojom se naslućuje svojevrsni “oružani sukob” na cijeloj teritoriji BiH, budući da on naglašava da se nalazi na poziciji ministra odbrane u BiH”, upozorio je Goganović u izjavi za Srnu.

    On je podsjetio da je nadležnost Ministarstva odbrane strogo definisana Zakonom o odbrani i da je jasno da su upotreba i angažman oružanih snaga van kasarni, odnosno vojno-kontrolisanog područja, u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH, koje odlučuje konsenzusom.

    • Bilo koji pripadnik Oružanih snaga BiH koji je po svom političkom ubjeđenju blizak Helezovim stavovima ili pripada grupi koja razrađuje “Plan B”, te eventualno uradi nešto u oružanom smislu, a rukovođen ovakvim njegovim izjavama, bez odobrenja Predsjedništva, rizikuje da na taj način počini teško krivično djelo – naglasio je Goganović.

    On je istakao da Helez ovom izjavom i vrši pritisak na Tužilaštvo BiH.

    Konstatujući da je međunarodna zajednica uložila previše napora u reforme sistema odbrane u BiH, Goganović je rekao da je krajnje vrijeme da se neko od njih oglasi povodom ovakvih nekorektnih Helezovih izjava koje urušavaju cijeli sistem odbrane i negativno utiču na međunacionalne odnose u sistemu odbrane kao složenom sistemu.

  • Karan: Ustavni sud BiH je greška koja odudara od bića i principa Dejtonskog sporazuma

    Karan: Ustavni sud BiH je greška koja odudara od bića i principa Dejtonskog sporazuma

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da referendum koji je održan 1. marta 1992. godine i ukidanje člana 39 Pravila Ustavnog suda BiH nose iste poruke – poruke negacije državotvornosti jednog naroda.

    Prvomartovski referendum kojim se određivao status nakon raspada SR BiH je održan bez jednog, srpskog naroda. Danas, 2023. godine ponovo je na sceni pokušaj da se “ustavna odbrana” dogovorene zajedničke složene konfederalnofederalne državne zajednice dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda gradi bez volje srpskog naroda – istakao je Karan u intervjuu za Srnu.

    On podsjeća da su tri zaraćene strane u građanskom-etničkom tragičnom sukobu u Njujorku 26. septembra 1995. godine, u nastavku pregovora o budućoj novonastaloj državi, dale Ustavnom sudu ulogu čuvara dogovorenih principa nove državne zajednice konfederalno-federalnog oblika državnog uređenja, kao jedino mogućeg u dominantno multietničkom društvu sa tri dominirajuća konstitutivna naroda.

    • Principi na osnovu kojih su pristale tri zaraćene strane da ipak žive skupa su bili jedino moguće garancije da će svaki narod moći nastaviti svoje bitisanje u slobodi, ravnopravnosti, emancipaciji svojih kulturnih, etičkih, jezičkih, duhovnih, religijskih, istorijskih vrijednosti. Garant za njihovo učešće u državnoj vlasti je kroz paritetni sastav sa drugim narodima i kroz konsenzus, kao način donošenja odluka koji je ujedno i princip onemogućavanja bilo kakvog preglasavanja i majorizacije – pojašnjava profesor Karan.

    Prema njegovim riječima, sve institucije zakonodavne i izvršne vlasti na nivou zajedničkih institucija savezne državne zajednice su tim principima imale ove mehanizme kao ustavne garancije, a samo jedna institucija, “zbog naivne konstrukcije” o autoritetu nezavisne pravne struke i misli i pomisli o idealnom pravu i pravičnosti nije predvidjela zaštitu pariteta i konsenzusa ni federalne jedinice /entitete/ ni konstitutivnog naroda, bio je Ustavni sud BiH.

    Profesor Karan podsjeća da Ustav BiH respektuje princip federalnog predstavljanja u Ustavnom sudu BiH, na štetu etničkog predstavljanja, ali ni to predstavljanje nema zaštitu u procesu donošenja odluka prostom većinom /uglavnom tri stranca i dva Bošnjaka/. U skladu sa cjelinom dejtonskih principa, u svakoj odluci Ustavnog suda morao je, kako kaže, biti jedan glas iz entiteta.

    Takođe, Ustav BiH ne zahtijeva da sudije moraju na bilo koji način pripadati jednom od konstitutivnih naroda, niti da se moraju izjašnjavati kojem narodu pripadaju.

    • Takvi zahtjevi i uslovi, tako tumačeći, ne bi bili u skladu sa principom nezavisnosti sudija. Tako su razmišljali pregovarači u Ženevi, Njujorku i Dejtonu. I grdno su se prevarili. Ova greška je postala snaga antidejtonskog Ustavnog suda koji je 28 godina koristi da ruši, mijenja, preoblikuje, modifikuje složeni, usaglašeni, federalni okvir državog uređenja i pretvara ga po volji većinskog bošnjačkog naroda u unitarnu, decentralizivanu državnu zajednicu u kojoj entiteti /federalne jedinice/ postaju visoko decentralizovana administratino teritorijalna upravna područja sa snagom jedinica lokalne samouprave – ističe Karan.

    On naglašava da “ako postoji greška koja odudara od cjeline bića, ali i principa Dejtonskog sporazuma, onda je to Ustavni sud BiH”.

    Danas, kako kaže profesor Karan, kao posljedicu 28 godina “antidejtonskog i neustavnog djelovanja Ustavnog suda BiH”, imamo ukidanje člana 39 Pravila Ustavnog suda BiH koji propisuje da će se sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i najmanje jedan sudija kog je izabrala Narodna skupština Republike Srpske odložiti s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati.

    • Danas je Ustavni sud BiH otuđeni centar /sve/moći, vlast nad vlastima, sudokratija na sceni, organ samovolje, ekspozitura velikobošnjačke majorističkre politike, rušitelj dejtonskih, dogovorenih principa, rušitelj Ustava BiH, predvodnik eliminacije pronađenog okvira zajedničkog života u multietničkoj konfederalnfederalnoj novonastaloj državnoj zajednici – ističe Karan.

    On naglašava da je najvažnije pitanje funkcionisanja i opstanka multietničkih država, višeznačno složenih konfederalno-federalnog tipa /kakva jeste i BiH/ je pitanje podjele nadležnosti, te u vezi sa tim, pitanje ustavnopravne efikasne kontrole tih konfederalno-federalnih odnosa i raspodjele nadležnosti.

    • Razlozi za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH su višestruki, imajuću u vidu karakter BiH, njeno složeno federalno ustavno-pravno uređenje, način glasanja bi se morao prilagoditi takvim okolnostima. Donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH uslov je dalje ustavnopravne stabilizacije i garancija ustavnopravne funkcije ovog suda u, i ovako krhkom bosanskohercegovačkom sui generis konfederalnofederalnom, složenom, multietničkom obliku državnog uređenja – zaključuje profesor Karan.
  • Kojić: Marfi se ponaša kao portparol bošnjačkih političara

    Kojić: Marfi se ponaša kao portparol bošnjačkih političara

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da je očigledno da se ambasador SAD u BiH Majkl Marfi ponaša kao portparol bošnjačkih političara i da vrlo svjesno, izvrćući teze pokušava da od onih koji štite Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH napravi rušitelje, a one koji ga ruše – zaštitnike.

    Marfi se nijednom riječju niti saopštenjem nije oglasio kada je taj isti Ustavni sud BiH i neko ko se pokušava predstaviti kao visoki predstavnik donosio i nametao odluke koje su u suprotnosti sa Ustavom BiH, ali kada se iz Republike Srpske krene sa zakonskim i ustavnim reagovanjem od najvišeg zakonodavnog tijela i predsjednika Srpske Milorada Dodika, onda se Dodik i skupštinsko rukovodstvo targetiraju kao rušioci Dejtonskog sporazuma i Ustava, što nije tačno – naglasio je Kojić.

    Kojić je napomenuo da je Narodna skupština donijela zakon u kome je jasno rekla da taj akt ima svoje vremensko trajanje do trenutka dok se u skladu sa Ustavom BiH usvoji zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH kojim će se definisati način izbora stranih sudija i rad Ustavnog suda.

    • Vrlo je značajno istaći šta je donijela Narodna skupština u smislu zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog osnovnog principa, a jedan od osnovnih principa je konstitutivnost naroda – istakao je Kojić.

    Kojić pita zašto Marfi nije rekao da je taj isti Ustavni sud BiH, mijenjajući pravilo prekršio pravila koja je sam donio i ukinuo konstitutivnost naroda.

    • U članu 39 tog pravila se kaže da se odgađa sjednica Ustavnog suda na kojoj nema nekog od predstavnika iz Republike Srpske ili iz Federacije BiH, a ako su opravdani razlozi sjednica se može održati kasnije. Oni su vrlo svjesni kada postoje opravdani razlozi da ne mogu održati sjednice bez prisustva sudija Ustavnog suda BiH koje je birala Narodna skupština i sami su prekršili svoje pravilo bez prisustva sudije kojeg je birala Narodna skupština i izmijenili ga – naglasio je Kojić.

    Kojić je ocjenio da takvi potezi Ustavnog suda BiH nisu za Marfija kršenje ustavnih principa, nije nešto čime se pokušava razgraditi Dejtonski mirovni sporazum.

    • Nažalost, Ustavni sud BiH je svojim odlukama koje je donosio i koje želi da donese, nastoji u potpunosti da izmijeni ustavnu, dejtonsku strukturu BiH. To je za osudu – istakao je Kojić.

    Kojić je naveo da Dodik, kojeg Marfi pokušava da predstavi kao rušioca BiH, ustavri želi da sačuva Dejtonski mirovni sporazum i Republiku Srpsku što je, kako kaže, prevashodni cilj kako se ne bi prekršilo pravilo i princip nacionalne zastupljenosti, odnosno konstitutivnosti naroda kao osnovnog ustavnog principa BiH što je ovim izmjenama pravila i ukidanjem člana 39 Ustavni sud BiH učinio.

    • Oni očigledno žele to da čine i ubuduće kako bi razvlastili Republiku Srpsku, ukidajući joj nadležnosti koje su garantovane Ustavom BiH, odnosno Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneksom četiri i Ustavom Republike Srpske – ocijenio je Kojić.

    Donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže Kojić, jedina je prihvatljiva reakcija na odluku Ustavnog suda BiH, budući da je jasno navedeno da taj akt važi do trenutka primjene člana Ustava BiH kada je u pitanju izbor stranih sudija, odnosno sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i donošenja zakona o ovom sudu.

    • Mi ćemo predložiti novi zakon i da li će se i to smatrati kao rušenje Ustava BiH i da li će i tada reći da Dodik i Narodna skupština krše Ustav i Dejtonski mirovni sporazum? – pita Kojić.

    Kojić je istakao da je sramno to što Marfi radi.

    • Očigledno da je po srijedi njegov dil i dogovor, a šta iza toga stoji je vrlo upitno i nekada će se saznati da Marfi zastupa isključivo bošnjačke političke ciljeve – rekao je Kojić.
  • Zukan Helez otvoreno prijeti

    Zukan Helez otvoreno prijeti

    Zukan Helez, ministar odbrane u Savjetu ministara BiH, otvoreno prijeti zbog jučerašnjih odluka Narodne skupštine.

    Poručio je da će u ovom entiteti pristati jedino da BiH bude, kako on kaže, “samo 51.209 kilometara kvadratnih”.

    U suprotnom, tvrdi, i to kao ministar odbrane, imaju “plan B”.

    “Pozivam i gospodina Šmita da iskoristi sve funkcijom mu dodijeljene ovlasti, i tako BiH oslobodi secesionističkog terora sa kojim se decenijama suočavamo, a time i jednom za sva vremena ugasi i svaki naredni secesionistički plamen, ma sa koje strane dolazio, i ma iz čije glave bio! Legalista sam, vjerujem da se nastala situacija može riješiti unutar institucija BiH. Ponavljam, želim vjerovati da se nastala situacija može i hoće riješiti u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje, ukoliko ne, u tom slučaju imamo plan ‘B’. Samo svih 51.209 km² i nikako drugačije”, zaprijetio je Helez.

    Prema njegovim riječima, plan “A” je procesuiranje svih aktera koji su svojim odobravanjem “učestvovali u udaru na ustavno-pravni poredak BiH”, zaboravljajući pri tome da je upravo Ustavni sud taj koji je svojim odlukama narušio ustavno-pravni poredak u BiH.

  • Dodik poručio Šmitu i zaposlenim u OHR da se trebaju baviti sami sobom, a ne Srpskom

    Dodik poručio Šmitu i zaposlenim u OHR da se trebaju baviti sami sobom, a ne Srpskom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne dijeli nikakve prioritete sa Kristijanom Šmitom.

    Na pitanje da prokomentariše objavu OHR na Tviteru da je pokušaj Narodne skupštine Republike Srpske da “ospori autoritet Ustavnog suda BiH neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma i prijetnja vladavini prava, a da je za to najodgovorniji predsjednik Srpske Milorad Dodik i da su te idluke nelegalne”, predsjednik Dodik je odgovorio da u BiH nelegalno boravi Kristijan Šmit.

    – Nelegalni Šmit nelegalno sjedi na poziciji visokog predstavnika, tako da on nije kompetentan uopšte da govori bilo šta o Narodnoj skupštini Republike Srpske – naglasio je Dodik i poručio da Šmit i zaposleni u OHR treba da se bave sami sobom, a ne Republikom Srpskom.

    On je rekao da je za njega, kao i za Republiku Srpsku nelegalan Šmit i mjesto visokog predstavnika je i dalje upražnjeno.

    – BiH nema visokog predstavnika i krajnje je vrijeme da taj Šmit prestane da se bavi našim institucijama i našim odlukama – naglasio je Dodik.