VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • U pohvalama na račun Milanovića opozicija vidi dokaz da je predsjednik Srpske agent hrvatskih interesa

    U pohvalama na račun Milanovića opozicija vidi dokaz da je predsjednik Srpske agent hrvatskih interesa

    Gostovanje predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika u programu HRT, te njegove pohvale na račun hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića s kojim, kako je rekao, dijeli iste vrijednosti, izazvale su najoštrije reakcije i osude opozicije u Srpskoj.

    Navodeći da je Dodik svojim sinoćnjim nastupom na HRT potvrdio sve ono što opozicija o njemu govori već dugi niz godina od toga da je “agent hrvatskih interesa u BiH”, pa do optužbi da je prije nekoliko mjeseci dao prećutnu saglasnost Zoranu Milanoviću da u Derventi odlikuje zloglasnu brigadu HVO koja je ubijala srpske civile – predstavnici opozicije za Srpskainfo tvrde da nakon posljednjeg intervjua Dodika hrvatskim medijima o svemu navedenom nema nikakve sumnje.

    Iste vrijednosti
    – Stvar je jasna. Dodik je svojim nastupom potvrdio da postoje emocije između njega i Milanovića i da mu je zato i dozvolio da u Derventi odlikuje one koji su ubijali srpske civile i djecu. Sada je usred Zagreba pokazao da su njemu važniji Milanović i Hrvatska od svog naroda i Republike Srpske – kaže za Srpskainfo potpredsjednik PDP i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak.

    Inače, u navedenom intervju za HRT, aktuelni predsjednik Republike Srpske, između ostalog, istakao je da je Zoran Milanović “konzistentan političar koji dobro razumije stvari”, kao i da njih dvojica “dijele iste vrijednosti”.

    – Milanović je konzistentan predsjednik. Volim s njim razgovarati. On je uvijek neformalan i zato je zanimljiv. Čovjek koji štiti interese svoje države. I ona je potpisnik Dejtonskog sporazuma i time i garant tog sporazuma. Nepravedno je izbačena, kao i Srbija, iz procesa odlučivanja preko Saveza za implementaciju mira u BiH – rekao je Dodik, dodajući i da “bolje sarađuje s Draganom Čovićem nego s Bakirom Izetbegovićem”.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić, za Srpskainfo kaže da je Dodiku “očigledno bilo malo nastupanja po srpskim medijima”, pa je, kako kaže, morao otići u Hrvatsku da pošalje poruku javnosti u BiH, ali i široj javnosti u čijem interesu radi.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    – Mnogo sam govorila o tome da je Dodik često izlazio u susret hrvatskim interesima. Od Pelješkog mosta, Trgovske gore, puštanja Milanovića da odlikuje zloglasnu 103. brigadu HVO u Derventi, žmurenja na diskriminaciju Srba u kantonima s hrvatskom većinom, predaje jasenovačke građe, kao i mnogih drugih stvari. O tome bi se moglo pričati u nedogled – ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da lider SNSD “očigledno ima vezu s Milanovićem”, podsjećajući da ga je i ranije nazivala “igračem hrvatskih interesa”.

    “Lažni nacionalizam”
    – I dalje stojim pri toj tvrdnji. On (Dodik) to svojim postupcima samo nastavlja da potvrđuje. Ako je za njega Milanović konzistentan i da sam njim dijeli iste vrijednosti, mislim da je time Dodik rekao sve o sebi i da je svaki moj komentar suvišan – kaže Trivićeva.

    Poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS, Ognjen Bodiroga, takođe tvrdi da je posljednjim izjavama za HRT lider SNSD pokazao da “više i ne krije veliku emociju prema Hrvatskoj i Hrvatima”.

    – Očigledno ih, kako je sam priznao, vezuju iste vrijednosti. Inače, Dodik ne može biti nikakav nacionalista. On je priznao genocid u Srebrenici, Radovana Karadžića i Ratka Mladića nazivao je kukavicama, bio je miljenik Medlin Olbrajt koja ga je nazivala “svježim daškom na Balkanu”, a Alija Izetbegović ga je nazivao “normalnim Srbinom”. To je jedan lažni patriota koji koristi nacionalnu retoriku u vlastitom interesu, a svi znamo kakvo je bilo njegovo učešće u ratu i kakva je bila njegova nacionalna svijest u tim vremenima – kaže Bodiroga.

  • Egićevo ministarstvo dobilo budžet veći za 122 miliona KM, evo koje stavke su uvećane, a gdje se štedilo

    Egićevo ministarstvo dobilo budžet veći za 122 miliona KM, evo koje stavke su uvećane, a gdje se štedilo

    Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD), sljedeće godine imaće na raspolaganju budžet od 480 miliona maraka, što je za 122 miliona maraka više u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Narodna skupština Republike Srpske iduće sedmice bi trabalo da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za narednu godinu i to po hitnom postupku, koji je za 212 miliona KM veći od okvira Rebalansa Budžeta Srpske za 2023. godinu.

    Među onima koji su dobili veći budžet je i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, a ovo uvećanje se uglavnom odnosi na izdvajanja za borački dodatak, koja će umjesto 102 miliona KM naredne godine iznositi 228,5 miliona KM.

    Putovanja i smještaj
    I nije to jedina stavka u budžetu koja će biti uvećana.

    Kako se može vidjeti iz Prijedloga budžeta, uvećanja su planirana i za putovanja i smještaj službenika ovog Ministarstva. Ta stavka je uvećana za 30.000 KM i sljedeće godine će Egićevo ministarstvo za te namjene na raspolaganju imati 130.000 KM.

    Uvećani su i grantovi za pola miliona maraka, a veća izdvajanja predviđena su i za subvencije.

    Tako će za subvencije Ministarstvo umjesto 360.000 KM sljedeće godine na raspolaganju imati 400.000 KM, a one će biti dodjeljene u jednakom iznosu domovima penzionera u Banjaluci i Trebinju.

    Iz Prijedloga budžeta vidljivo je da će Ministarstvo za porodične invalidnine sljedeće godine umjesto 86,5 miliona KM na raspolaganju imati 94 miliona KM, što je 7,5 miliona maraka više.

    Za isti taj iznos uvećana je i stavka ličnih invalidnina.

    Ministarstvo će tako za lične invalidnine iduće godine na raspolaganju imati 97 miliona maraka.

    Nema novca za podsticaj zapošljavanja
    Doznake za civilne invalidnine su povećane za 600.000 KM i iznosiće 6,8 miliona maraka, a za pola miliona maraka povećana su i izdvajanja Fondu za zdravstveno osiguranje za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, PPB i CŽR. Za te namjene iduće godine će biti izdvojeno 14,5 miliona maraka.

    I za program socijalnog izdvajanja radnika predviđena su dva miliona maraka više od ovogodišnjih. Tako će sljedeće godine za te namjene biti izdvojeno šest miliona maraka.

    Iako je budžet Ministarstva veći, neće baš svi korisnici profitirati od tog povećanja.

    Tako su, na primjer, tekuće doznake za unapređenje materijalnog položaja boraca sa navršenih 65 godina života smanjene za 100.000 KM pa će sljedeće godine iznositi 2,8 miliona KM.

  • Crnadak sumirao rezultate sastanaka u Briselu

    Crnadak sumirao rezultate sastanaka u Briselu

    Potpredsjednik PDP Igor Crnadak istakao je “pet najjačih utisaka” još jednog, kako ga je nazvao, velikog briselskog dana koji je iza nas.

    Crnadak je na društvenim mrežama objavio da su pet najjačih utisaka sa sastanaka koji su danas održani u Briselu sljedeći:

    – Komesar za proširenje Varhelji izjavio da vidi posvećenost Evropskoj Uniji i pozitivan razvoj događaja u BiH. Niko ne zna na šta je mislio, možda na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj!? Saša Magazinović oduševljen kako su svi u Briselu govorili jednim, evropskim glasom i žao mu je što narod nije mogao da vidi tu ljepotu i zajedništvo svojih funkcionera. No comment – objavio je Crnadak na Fejsbuku.

    Dalje, on navodi da su sljedeći utisci to što Koalicija SNSD-Trojka-HDZ nastavlja da “varaka” i sebe i narod, odmjeravajući na kašičicu evropski napredak.Jedna trećina jednog uslova, pola drugog, treći zakon dogodine itd. I, uz to, aplaudiraju sebi da dobro rade. Izjava Dine Konakovića da je dobro što se koalicija, uprkos neslaganjima, redovno sastaje. Dajte se onda dogovorite na tim sastancima ima li ruskih kampova u Rogatici, paradžemata i ćelija ISIL u Federaciji, ima li granice, ima li 25. novembra u Banjaluci, smjenjujete li Košarca i Heleza, nemojte dalje sluđivati narod. Dosta je šuplje! Naslov teksta u jednim dnevnim novinama, posvećenog današnjem odlasku 40 funkcionera iz BiH u Brisel – naveo je Crnadak.

  • Kojić: Paradžemati – ozbiljna bezbjednosna prijetnja

    Kojić: Paradžemati – ozbiljna bezbjednosna prijetnja

    Član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agenije /OBA/ Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić smatra da je zabrinjavajuće prisustvo paradžemata koji su bliski terorističkoj “Islamskoj državi” jer predstavljaju ozbiljnu potencijalnu bezbjednosnu prijetnju u BiH.

    • Sve bezbjednosne agencije u BiH znaju da postoje radikalne islamističke grupe. Prema jednom izvještaju koji sam čitao, italijanska obavještajna služba je navela podatak da postoji 20 različitih lokacija u BiH na kojima se nalaze paradžemati koji su bliski “Islamskoj državi” – rekao je Kojić novinarima u Banjaluci.

    On smatra da ovi paradžemati predstavljaju potencijalnu bezbjednosnu prijetnju, ali da o njima treba govoriti, ne da bi se uznemirila javnost, nego da se ukaže na taj problem.

    Kojić je podsjetio da su uspostavljene određene granične kontrole kada je počeo izraelsko-palestinski sukob.

    • U dijelu Šengena između Hrvatske i Slovenije, gdje nisu postojale, uspostavljene su granične kontrole zbog opasnosti od radikalnih ekstremističkih pokreta i grupa – rekao je Kojić.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske danas je održan zajednički sastanak parlamentarnih radnih tijela iz oblasti bezbjednosti na kojem je ocijenjeno da je bezbjednosna situacija u BiH na zadovoljavajućem nivou.

    Sastanku, čiji je domaćin bio Odbor za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske, prisustvovali su predstavnici Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost i Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ Parlamentarne skupštine BiH, kao i komisija za bezbjednost Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

  • Košarac: U Briselu jasno istaknuti opredijeljenost za EU i stavovi Srpske

    Košarac: U Briselu jasno istaknuti opredijeljenost za EU i stavovi Srpske

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da su na današnjem sastanku na visokom nivou u Briselu o evropskim integracijama BiH, istaknuti jasni stavovi Republike Srpske i opredjeljenje za članstvo u EU, kao spoljnopolitički cilj, te da će Srpska snagom ustavnog kapaciteta pokazati svoju spremnosti, kompetencije i kredibilne politike.

    Košarac je u Briselu rekao da je na sastanku ukazano i na permanentne stavove Srpske o stanju u BiH, pod uticajem nelegitimnog visokog predstavnika, te narativa koji proizvodi ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, a kojima se pokušava naštetiti Republici Srpskoj.

    Košarac je istakao da je Republika Srpska potvrdila svoje opredjeljenje kroz vrlo jasne politike i stavove koje je iskazivala, kako u BiH tako i u Briselu.

    Košarac je ukazao da postoji raspoloženje u Evropskoj komisiji da Savjet EU definiše određeni datum pregovora za BiH, te da se procjenjuje da bi to realno moglo biti nekada u martu.

    • Smatramo da postoje aktivnosti koje možemo provesti u toku ove godine, a nešto i do marta. Nisam pretjerani optimista s obzirom na aktuelne i političke uticaje na partnere koji dolaze iz Federacije BiH – rekao je Košarac.

    On smatra da će Republika Srpska snagom ustavnog kapaciteta koje ima pokazati svoju spremnosti, kompetencije, snagu i kredibilne politike iznoseći svoja gledišta stanja na sprovođenje 14 ključnih prioriteta.

    • Smatram da su neka zakonska rješenja gotovo i spremna. Treba apostrofirati prije svega potrebu za zatvaranje OHR-a. Suspenzijom nelegitimnog /Kristijana/ Šmita u BiH, zatvaranjem OHR-a s jedne strane i ono što je fundamentalno pitanje i što smo potpuno argumentovano govorili jeste o potrebi da u Ustavnom sudu BiH nema stranaca – napomenuo je Košarac.

    Košarac je naveo da postoji potreba da se Zakon o sudu definiše tako da Apelaciono vijeće ima sjedište u Banjaluci.

    • Zakon o sprečavanju pranja novca može biti aktuelan vrlo brzo. Oko Fronteksa postoje neka neslaganja sa bošnjačkom komponentom, ali mislim da i to pitanje značajno može biti determinisano kao jedno od riješenih pitanja – izjavio je Košarac.

    Prema Košarčevim riječima, ostaje da na se temelju domaćih političkih kretanja, ta pitanja defininišu i da se krene ka ispunjavanju uslova.

    • Naš osnovni stav je da je važno implementirati slovo Dejtona – da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. I da u tom smislu sva kretanja treba da idu u budućnosti, bez uplitanja stranaca u politike koje će donositi domaći političari i institucije kako Republike Srpske, tako i FBiH i BiH – dodao je Košarac.

    Košarac je naveo da je na sastanku bilo riječi i o finansijskom paketu EU, vrijednom šest milijardi evra.

    • Mi nećemo razgovarati o primamljivosti i nekim novčanim svotama. Ovdje je veoma važno sačuvati ustavni kapacitet Republike Srpske, FBiH i BiH i da vidimo kako možemo definistati zajedničko kretanje kako bismo mogli “nadolazeća sredstva” da koristimo – rekao je Košarac.

    Košarac je ukazao da i po tom pitanju postoje određeni uslovi, te da u slučaju da oni znače prekompoziciju ustavnih rješenja BiH, predstavnici Republike Srpske nisu partneri za to.

    • Ako ti uslovi znače prekompoziciju ustavnih rješenja, moramo biti potpuno svjesni činjenice da mi iz Republike Srpske nismo partner za tako nešto. Za nas je najznačajnija ustavna BiH i potpuna implementacija Ustava BiH – dodao je Košarac.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izrazio je nadu da će Evropski savjet moći u martu da odobri otvaranje pregovora sa BiH o pridruživanju EU.

    Varhelji je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto nakon drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH u Briselu rekao da je potreban dodatni napredak na polju reformi i ključnih obaveza, te da je Evropska komisija spremna da tada preporuči Savjetu EU da otvori pregovore, kada se sve to ispuni.

    Na političkom forumu učestvovali su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, kao i drugi predstavnici svih nivoa vlasti u BiH.

  • „Bošnjacima pola Ustavnog suda BiH“

    „Bošnjacima pola Ustavnog suda BiH“

    Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar spoljnih poslova BiH, nakon sastanka političkih zvaničnika u Briselu, rekao je da se razgovori nastavljaju i da su se dotakli tema oko kojih još nema konsenzusa.

    Jedna od njih je Ustavni sud BiH, odnosno pitanje da li strane sudije treba da odu jednog dana ili treba da odu sad.

    -Način promjene ili formulacije Ustavnog suda, Bošnjaci koji imaju preko 50 osdto… Ako govorimo o etničkom sazivu, onda očekujemo da Bošnjaci imaju pola Ustavnog suda. Ako ne govorimo o etničkom spremni smo govoriti o drugim formulama. Razgovaramo i o tome. (…) Još imamo otvoreno pitanje sjedišta apelacijskog vijeća ili Suda koji bi o tome trebao odlučivati. Danas smo i to dotakli, ali nemamo tih posebnih problema sa zakonom o sprječavanju pranja novca, sukobu interesa, nemamo neke političke pozadine – istakao je Konaković, prenosi N1.

  • Dodik: Evropski put BiH nije sporan za Srpsku, ali mora se poštovati Ustav

    Dodik: Evropski put BiH nije sporan za Srpsku, ali mora se poštovati Ustav

    Evropski put BiH nije sporan za Republiku Srpsku, ali na tom putu ima mnogo izazova i mora se poštovati Ustav, rekao je danas predsjednik Srpske Milorad Dodik u Briselu.

    Mora se poštovati Ustav BiH i činjenica da EU traži prilagođavanje kroz reforme, a to je da odluke autonomno donose lokalni faktori u smislu da se opredjeljuju za EU, a ne da to čine stranci bez obzira u čije i kakvo ime – rekao je Dodik nakon sastanka lidera političkih stranaka iz BiH sa evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem.

    Dodik, koji je lider SNSD-a, rekao je da je sastanak bio prilika za razgovore o važnim planovim i predstojećem zasjedanju Evropskog savjeta u decembru na kojem će raspravljati o mogućnosti da se BiH odobri otvaranje pregovora s Evropskom unijom.

    On je istakao da u BiH postoji ozbiljan zastoj i to o pitanju Ustavnog suda BiH.

    • Imamo ozbiljne zastoje u dinamici. Donijeli smo pet ili šest zakona i kada je došlo do Ustavnog suda BiH tu je nastao zastoj. Možemo da razgovaramo, a to je da Apelaciono vijeće ima sjedište u Banjaluci i uz to Zakon o sprečavanju pranja novca, to bi se moglo završiti. Varhelji je imao pozitivan pristup, apelujući da se ovo što prije završi – rekao je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje da li je na sastanku razgovarano i o navodnim prijatnjama disolucijom, Dodik je rekao da stranci prave BiH koja ne može opstati.

    • Očigledno Republika Srpska bez vidljivosti neće moći biti dio paketa saglasnosti za EU, ako bude eliminisana. Mi to pratimo. Imate neke parlamentarce koji su izlobirani, koji to komentarištu. Moje pitanje njima je kakvo je to vladavina prava, ako je visoki predstavnik nelegitimno tu. Nisu upoznati sa detaljima u BiH, ali diskutuju o tome. BiH se zasniva na Ustavu, a ne da se razgrađuje na Ustavu. Želim da BiH bude ustavna, ali ako to nije to, nije prihvatljivo. Mi smo rekli da smo za evropski put, optimista nisam, ali racionalan jesam, da treba taj put pratiti – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je u Evropskoj komisiji iskazana volja i planovi za podsticaje u smislu paketa razvoja za infrastrukturne projekte.

    Podsjećamo, u Briselu će danas biti održan sastanak u okviru Političkog foruma na visokom nivou između EU i BiH o napretku u evropskim integracijama BiH.

  • Postoji li crvena linija za nosioce javnih funkcija

    Postoji li crvena linija za nosioce javnih funkcija

    Ukoliko Tužilaštvo BiH utvrdi da nisu istiniti navodi Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, o navodnom postojanju paravojnih grupa na teritoriji Republike Srpske, Helez bi mogao biti suočen sa davanjem lažnog iskaza.

    To mu, podsjetimo, ne bi bilo prvi put, jer je 2022. godine pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku takođe osuđen zbog davanja lažnog iskaza, tada na uslovnu kaznu zatvora od devet mjeseci. Predstavnici iz Republike Srpske pokrenuli su inicijativu za njegovu smjenu, a u odbranu su stale njegove stranačke kolege.

    Smjena je tražena i za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Njega je bivša supruga optužila za porodično nasilje, što je, kako su poručili iz opozicije, dovoljan razlog da on više ne bude ministar. SNSD je stao u odbranu Košarca, a Milorad Dodik, predsjednik stranke i Republike Srpske, poručio je: “Staša je ministar koga smo predložili i stojimo iza njega”, te da on nema ni krivčni progon ni prijavu, a da će ga oni sami smijeniti ukoliko se utvrdi “da to prevazilazi zakonske oblike ponašanja”.

    Ali, ovo nije jedina kontroverza koja prati ministra Košarca. Inicijativa za njegovu smjenu stigla je i u maju 2020. godine. Košarac je tada jasno prekršio mjere za suzbijanje pandemije virusa korona i sprečavanje širenja zaraze, jer je sa više osoba prisustvovao zabavi u jednom sarajevskom restoranu u periodu kada su na snazi bili policijski čas i zabrana okupljanja. SDS, PDP, SDP BiH i Naša stranka tražili su da on, kao javna ličnost i ministar, bude smijenjen sa funkcije, a Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je rekao da je “Košarac napisao kraj svog političkog puta”.

    “Košarac je završio što se tiče politike naše partije i u tom pogledu ću se ponašati u budućnosti. U to ne treba niko da sumnja”, poručio je tom prilikom Dodik.

    “Ne mogu ja biti čas samo političar, čas čovjek”, pravdao se Košarac pred poslanicima državnog parlamenta koji su tada raspravljali o njegovoj smjeni, i to je očigledno pomoglo, jer je, bez obzira na sve, ostao ministar, a onda je i reizabran na istu funkciju i u aktuelnom mandatu.

    Zanimljivo je da je prilikom rasprave o Košarčevoj smjeni jedan od najglasnijih za smjenu bio Zukan Helez, tada kao poslanik SDP-a, koji je kazao da je “ovo presjek balkanskog političara, skorojevićki mentalitet, malograđanski duh, licemjerstvo”.

    Ono što svakako karakteriše rad Savjeta ministara BiH, i u ovom, i u prethodnom mandatu, jesu brojne žalbe da ministri obično rade na “mig” stranke iz koje su imenovani, te da se ponašaju suprotno zakonima.

    Sjećamo se da su pojedine stranke u prethodnom mandatu SM tražile smjenu Bisere Turković, ministarke inostranih poslova BiH, a da je slično bilo i sa aktuelnim ministrom Elmedinom Konakovićem. Podsjetimo, pred optuženičkom klupom ranije je bio i Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, kome se sudilo zbog zloupotrebe položaja i korupcije u sprovođenju jednog od projekata Evropske unije.

    Uzevši u obzir sve navedeno, uz konstataciju da postoji još mnogo toga što nismo pomenuli, logično je postaviti pitanje da li uopšte postoji ikakva crvena linija u ponašanju i postupcima nosilaca svih javnih funkcija?

    “Političke partije progutaju žabe zarad imenovanja vjernih partijskih vojnika, čak i onda kad su same najavile da će te iste kazniti isključivanjem iz političkog života. Problem je u poruci koju šalju na taj način, a to je da njihovi ljudi mogu biti pravomoćno kažnjeni, mogu prekršiti zakone koje su sami donosili, ali ako imaju blagoslov partijskog vođstva, onda te crvene linije za njih ne važe”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, koja dodaje da nije problem u slabim karikama, već u matrici koja promoviše te slabe karike i čini ih društveno prihvatljivim.

    Novinar Vladimir Kovačević ističe da u BiH očigledno nije bitno da li je neko sposoban, kakvu radnu prošlost i uspjehe ima iza sebe, kakvu ima diplomu i gdje i kako stečenu.

    “Na ova pitanja bi bilo svrsishodno davati odgovore da mi živimo u normalnoj državi. Dovoljno je da vidimo ko su ministri i u SM i u Vladi RS i u Vladi Federacije. Ko su poslanici? Tu ima ljudi koji treba da budu predmet interesovanja pravosuđa, nepismenih ili polupismenih ljudi, ali ljudi koji su podobni i poslušni. Tako možemo posmatrati i navedene slučajeve. Bez obzira na to šta navedeni uradili, otići će kada njihove gazde to odluče, a dok god služe svrsi, neće otići”, smatra Kovačević.

    Bez obzira na to kakav bude epilog svega, Helez, ali i svaki drugi ministar, poslanik i slično, mora biti svjestan koliko je “teška” svaka izgovorena riječ i da i te kako moraju stati iza rečenog.

  • Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Velika delegacija BiH u Brisel putuje sa malim očekivanjima

    Očekivanja uoči Drugog političkog foruma na visokom nivou o evropskim integracijama BiH, koji će se danas održati u Briselu, nisu velika, posebno nakon što je iz Holandije stigla informacija da su oni protiv otvaranja pregovora sa BiH.
    “U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama. Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH. Teško je biti optimista, naročito ako vidimo koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH. Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da ‘podrivaju’ i nepostojeće institucije”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da je Republika Srpska ozbiljan i konstruktivan partner koji doprinosi ubrzanju evropskog puta.

    On je kazao da put BiH ka EU mogu srušiti samo “takozvane bosanske patriote”, te da će Republika Srpska ostati na svojim pozicijama, a to je da BiH može ući u EU samo bez stranog faktora.

    Kako je najavljeno, na sastanku u Briselu biće govora o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, zatim otvaranju pregovora, te o reformama povezanim s novim planom rasta za zapadni Balkan, za koji je izdvojeno oko šest milijardi evra. U Briselu će danas boraviti Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, zatim njeni zamjenici u Savjetu ministara, članovi Zajedničkog kolegijuma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova poslanika i delegata, direktor Direkcije za evropske integracije, predsjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i premijeri deset kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.

    Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova, rekao je da se nada da učesnici foruma odlaze sa željom da se o nečemu dogovore i da, ako bude tako, ne sumnja da će se napraviti dodatni pomaci koji će prevagnuti u korist BiH i formalnog otvaranja pregovora o članstvu. Međutim, ako odlaze da se ne dogovore, Konaković ističe da se onda može očekivati neka nova politička šarada koja ništa dobro nikome ne donosi.

    “Mi idemo spremni na konkretna rješenja i nadam se da ćemo biti na tragu takvih rješenja. Opozicija do sada nije pokazala ni minimum želje da se BiH kreće ka Evropskoj uniji. Kritikovali su sve što smo uradili, osudili sve zakone i akte koje smo donijeli i, naravno, Evropska komisija im je jasno stavila do znanja da nisu bili u pravu i verifikovali su sve zakone koje smo usvojili kao napredak”, rekao je Konaković, dodajući da očekuje i da se vladajuća koalicija vrati tamo gdje se nalazila.

    Ono što je činjenica, jeste da gotovo svi učesnici sastanka ističu da BiH ne treba da zaostaje na evropskom putu i da nikome nije u interesu usporavanje BiH, te da je stav Nizozemske, koja još nije za otvaranje pregovora sa BiH, greška.

    “Taj stav može biti promijenjen, ali on je u ovom trenutku čisto tehnokratski, bez ikakvog političkog konteksta i prilično neiskren, što smatram da je pogrešno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Čedomir Stojanović, šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu, kazao je da status Republike Srpske ne smije biti doveden u pitanje, te da se nada da će na današnjem sastanku biti razumijevanja za takav stav.

    “Sa naše strane je dat jedan pozitivan impuls jer smo, uprkos neslaganjima po brojnim pitanjima, u ovoj godini uspjeli usvojiti pet zakona koji se odnose na 14 prioriteta koje je EU postavila”, rekao je Stojanović.

    On kaže da je EU već više od godinu dana zamrzla oko 600 miliona evra zbog suspenzije dodjele sredstava za infrastrukturne projekte, te da ta politika nije dala rezultate i da štetu na kraju trpe građani, prenose Nezavisne.

    “Osim ukidanja suspenzije, ubrzavanjem reformi mogli bismo povući značajna sredstva”, istakao je Stojanović.

  • SDA se nastavlja osipati

    SDA se nastavlja osipati

    “Došlo je vrijeme za formiranje novog političkog bloka”, kazao je Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu BiH, najavljujući time da napušta stranku, u kojoj se politički afirmisao.
    Ako nešto detaljnije uđemo u Mehmedovićev postupak, vidjećemo da je on na neki način logičan slijed događaja, posebno nakon što mu je propala ideja da bude protivkandidat predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću na nedavno održanom stranačkom Kongresu. Podsjetimo, on, prema tvrdnjama iz stranke, tada nije imao dovoljno podrške da bi mogao da se suprotstavi Izetbegoviću, ali je činjenica da je imao određenu podršku, što mu daje za pravo da se nada da bi novi politički put mogao da bude alternativa i SDA i drugima u FBiH.

    Govoreći o ideji novog bloka, Mehmedović je istakao da u priči nije bitan on, već BiH, a da potpuno novi pristup u političkom organizovanju BiH iziskuje nove ljude, politike i strategije. Priznao je da se na ovom radi već neko vrijeme.

    “Proteklih nekoliko nedjelja intenzivno radi jedan politički tim koji pravi programska dokumenta nove političke opcije, da tako kažem, zapravo to je na bazi političke platforme koju sam ja najavio već ranije, to je nova bosanska politika koja će ponuditi potpuno drugačiji pristup u organiziranju političke zbilje u BiH generalno i, naravno, demokratizaciju političkih stranaka u BiH, što je nužno potrebno da bi se govorilo o bilo kakvom ozbiljnom političkom zaokretu i BiH”, kazao je Mehmedović, ne želeći da otkrije potencijalno članstvo nove stranke.

    Oni koji prate politička dešavanja u BiH prvo ističu da im nije najjasnije kog oblika bi trebalo da bude novi Mehmedovićev angažman, ali i svih ostalih koji se više ne vide u politici SDA.

    “Ukoliko se oni odlučuju da idu u neki vid nadstranačke organizacije, poput recimo HNS-a, pri čemu bi tu trebalo da postoji ne samo grupa ljudi koji su prije bili u SDA, već bi to trebalo da bude širi front, onda bi se moglo govoriti o tome da se na taj način pokušava uticati na ono što se unutarstranački ne može. A sa druge strane, osnivanje samo jedne stranke, sa kadrovima koji su već poznati javnosti, ne čini mi se kao realna varijanta”, kaže za “Nezavisne novine” Adnan Huskić, politički analitičar iz Sarajeva.

    On dodaje da se, osim Mehmedovića, zasad nisu glasno mogle čuti najave o odlascima iz SDA, bez obzira na sva dešavanja u i oko Kongresa stranke.

    “Onog momenta kada budemo imali formu organizacije, tek onda ćemo moći da postavimo u kontekst i eventualno promisliti kako i da li može uticati na SDA. Ono što je sigurno jasno, jeste da se SDA nastavlja osipati i problem je što se razlog toga ne adresira, a ta adresa je kriza u rukovodstvu stranke, jer niko nije spreman da se upusti u neku vrstu takvog preispitivanja. Sve ono što se dešava u suštini ima problem sa čovjekom koji je na čelu stranke i njegovim načinom vođenja stranke, pa i politike uopšte”, zaključio je Huskić.