VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Župljanin: OBA BiH godinama pod uticajem SDA

    Župljanin: OBA BiH godinama pod uticajem SDA

    Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin rekao je za RTRS da je OBA BiH godinama bila pod punim uticajem SDA i radila mimo zakona izvršavajući njene naloge.

    Župljanin je rekao da s toga ne iznenađuje što je kod poslanika SDA Salka Zildžića pronađena službena iskaznica OBA i pištolj bez dozvole, dodajući da mnogo ljudi u BiH ima te iskaznice i da je iz Republike Srpske godinama ukazivano na ovaj problem.

    • OBA BiH se izdigla iznad zakona, radila po nalogu SDA i za njen račun, provodeći nezakonita prisluškivanja i procese – istakao je on.

    Župljanin je rekao da će biti potrebno mnogo vremena da se utvrdi ko sve ima iskaznicu OBA, jer je pitanje koliko se takvih iskaznica uopšte nalazi u registru.

    Govoreći o Kristijanu Šmitu i novim provokacijama tokom posjete Republici Srpskoj, Župljanin je ponovio da Šmit nije visoki predstavnik i da je nelegitiman i nelegalan.

    • Stav Republike Srpske je da je Šmit nelegitiman i zabranjen mu je ulazak u institucije Srpske – podsjetio je on.

    Župljanin je dodao da Šmit čak nije ni njemački turista, jer turisti dolaze s namjerom da upoznaju neku zemlju i njena dobra, a on je došao s lošim namjerama prema srpskom narodu.

  • Poruka sindikalaca pred proteste

    Poruka sindikalaca pred proteste

    Institucije Republike Srpske su postale političko odlagalište za partijske kadrove. Zahtijevamo depolitizovanu javnu upravu, pošten i transparentan sistem plata i naknada za sve radnike.

    Ovim riječima predstavnici Sindikata uprave RS pozivaju na protest zaposlenih u javnom sektoru, koji će se održati 29. septembra u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”, a čime su i javno ukazali na problem stranačkog zapošljavanja o kojem građani godinama govore.

    – Borimo se za dostojanstven rad i poštene uslove rada – poručio je generalni sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

    Proteste su najavili zbog neispunjavanja Sporazuma o povećanju plata, i to zajedno sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

    Ovim riječima predstavnici Sindikata uprave RS pozivaju na protest zaposlenih u javnom sektoru, koji će se održati 29. septembra u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”, a čime su i javno ukazali na problem stranačkog zapošljavanja o kojem građani godinama govore.

    – Borimo se za dostojanstven rad i poštene uslove rada – poručio je generalni sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

    Proteste su najavili zbog neispunjavanja Sporazuma o povećanju plata, i to zajedno sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

    Njima je ove sedmice podršku pružio i Sindikat pravosuđa. Članovi Sindikata održaće, naime, jednočasovni štrajk upozorenja u svim pravosudnim institucijama u Srpskoj u kojima postoji sindikalna organizacija. Na to su se, kažu, odlučili jer nije ispoštovan Sporazum o povećanju plata, koji je potpisan prošle godine sa Vladom RS. A, drugi razlog je diskriminacija administrativnih radnika koji rade u pravosudnim institucijama u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija.

    – Radnici su diskriminisani po tri osnova. Sudije i tužioci dobijaju sudska rješenja i sporove i naknade za topli obrok, drugi osnov je naknada po osnovu staža, jer za nosioce pravosudnih funkcija ta naknada iznosi 0,5 odsto, a za ostale 0,3 odsto do 25 godina radnog staža. Preko 25 godina staža je 0,5 odsto. Treći osnov je pitanje regresa, jer to više nije minoran iznos, nama administrativnim radnicima je uračunat u platu, a sudijama i tužiocima se iskazuje posebno u visini 50 odsti njihove neto plate – kaže predsjednik tog sindikata Siniša Petrović.

    Dodaje da su plate administrativnim radnicima u pravosudnim institucijama u posljednje dvije godine povećane za 12 odsto, dok će nosiocima pravosudnih funkcija, zaključno sa 1. januarom iduće godine, po sili zakona biti povećane oko 35 odsto.

    Podsjetimo, nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za kraj septembra, ministarka finansija RS Zora Vidović im je poručila: Nemamo prostora ove godine za povećanje plata u administraciji.

  • Sporni dijelovi Zakona o sklapanju međunarodnih ugovora BiH

    Sporni dijelovi Zakona o sklapanju međunarodnih ugovora BiH

    Tekst međunarodnog ugovora utvrđuje se na jezicima i pismima ugovornih strana, što za bosanskohercegovačku stranu znači na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, te latiničnom odnosno ćiriličnom pismu ili na drugom jeziku, prema dogovoru ugovornih strana.

    Ovako glasi jedna od odredbi Prijedloga zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora BiH, koje su sporne za Republiku Srpsku.

    U mišljenju koje je u kabinet zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, Nebojše Radmanovića, poslao ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik, upozorava se da su, prema Ustavu Srpske, službeni jezici RS: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, pa bi u skladu s tim trebalo korigovati tekst zakona.

    Podsjećamo, u Srpskoj je proteklih godina vođena velika politička borba protiv toga da se jezik kojim govore Bošnjaci nazove bosanskim. Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika on može da se zove samo bošnjački jezik.

    – Nema bosanskog jezika i to je ono što je veoma jasno. Srpski jezik je jezik srpskog naroda, tako i bošnjački jezik može da bude koji oni hoće, ali ono što mi ne možemo da prihvatimo jeste da se bosanski jezik tretira kao jezik koji će biti izučavan u školama u RS i to se neće desiti – jedna je od izjava predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Na apaleciju Safeta Softića, čak je i Ustavni sud BiH 26. maja 2016. donio odluku da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u deijlu koji glasi „jezik bošnjačkog naroda“ u skladu sa Ustavom BiH.

    Takođe, sud je tada zaključio da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele jer „Ustav BiH nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda“.

    Međutim, jasno je da bi glasanje za zakon u kome piše „bosanski jezik“, značilo da srpski predstavnici mijenjaju politički stav. Zanimljivo, za Srpsku neprihvatljivi naziv „bosanski jezik“ prošao je pored srpskih ministara u Savjetu ministara BiH, kao i mnoge druge stvari na koje su iz Vlade RS stigle primjedbe na ovaj zakon, kao i na Prijedlog zakona o spoljnim poslovima BiH. Jer, u popratnom pismu ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića piše da su u tekst Prijedloga zakona ugrađene korekcije u skladu sa izvodom iz teksta digitalnog zapisa sa 11. sjednice Savjeta ministara BiH od 11. maja 2023.

    Srpski poslanici u Predstavničkom BiH mogu da zaustave ovakvu formulaciju na današnjoj sjednici. Ipak, stvari nisu tako jednostavne, a oni koji smo juče pozvali rekli su da će pokušati da zauzmu jedinstven stav prije početka sjednice, mada im nije jasno kako je toliko propusta u zakonima moglo da prođe kroz Savjet ministara BiH.

    – Imamo danas sastanak klubova, usaglašavanje srpskih predstavnika. Jasno je da je Ustav RS taj jezik nazvao jezikom bošnjačkog naroda. Na drugoj strani ne možemo osporiti činjenicu da se i u Srbiji izučava bosanski jezik. Donijećemo odluku da vidimo da li je to nešto oko čega se možemo dogovoriti, u smislu da li da glasamo za zakon ili ne. Mi kao Srbi iz Republike Srpske sigurno u RS nećemo prihvatiti naziv bosanski jezik, jer je to put ka stvaranju bosanske nacije – kaže za Srpskainfo zamjenik predsjednika Srpskog kluba poslanika Milan Petković.

  • Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU u Sarajevu i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali su vlasti u Republici Srpskoj da povuku Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji su i novinari i nevladini aktivisti upozorili da će značajno ograničiti postojeća ljudska prava u Republici Srpskoj.

    U Delegaciji EU za “Nezavisne” ističu da bi u slučaju stupanja na snagu ovaj zakon predstavljao jasan korak unazad za evropski put BiH, ali i prijetnju demokratskim vrijednostima.

    Upozorili su da je on u direktnoj suprotnosti s deklarativnim opredjeljenjem vlasti RS za opredijeljenost za evropski put.

    U Delegaciji ističu da postoji čitav niz prekomjernih ograničenja koje ovaj nacrt sadrži.

    “Odredbe zakona su nejasno sačinjene, ostavljajući značajan prostor za nedemokratsku primjenu zakona. Prekomjerne obaveze izvještavanja, uključujući pojačanu inspekcijsku kontrolu, odgovornost i novčane kazne, nametnuće ograničenja sposobnosti organizacija civilnog društva da slobodno djeluju”, upozoravaju oni.

    Dodaju da bi stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” rezultiralo suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničilo njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, čime bi se podstakla klima straha.

    “Svoju ocjenu Nacrta zakona dali su i OEBS-ov ODIHR i Venecijanska komisija Savjeta Evrope, utvrdivši inherentne ozbiljne nedostatke i pozvali vlasti RS da u cijelosti preispitaju njegovo usvajanje i da se uključe u dalje konsultacije sa svim zainteresovanim stranama u cilju garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobode izražavanja u RS”, naglasili su oni i dodali da EU poziva Vladu RS da prijedlog povuče, a da poslanici, ako zakon dođe na glasanje, glasaju protiv.

    U Ambasadi SAD su oštrim tonom osudili ovaj nacrt, upozorivši da on prijeti daljem sužavanju građanskog prostora u RS, te tvrde da bi ugrozio osnovna prava i slobode stanovnika Republike Srpske.

    “Ova i druge zakonske inicijative još više će gurnuti Republiku Srpsku u autokratiju koja nije u skladu sa demokratskom, prosperitetnom i sigurnom budućnošću koju njeni stanovnici žele i zaslužuju. Takođe će omogućiti vladajućoj koaliciji još veću moć i izbjegavanje nadzora i odgovornosti za ono što radi. Najnoviji nacrt postavlja stroge uslove za nevladine organizacije i novinare i podsjeća na restriktivne zakone koje je Rusija koristila da uguši drugačije mišljenje i uništi građansko društvo. Ovaj potez protiv nevladinih organizacija još je jedan pokušaj podrivanja sloboda građana BiH od strane Vlade RS”, naglasili su oni.

    Napomene radi, zakon će se u formi nacrta na poslaničkim klupama naći 26. septembra, a samo ovlaš čitanje ovog teksta jasno pokazuje da su odredbe široko definisane i otvaraju prostor za razna tumačenja.

    Primjera radi, nevladina organizacija i njeni članovi mogu krivično odgovarati za “djelovanje suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva”.

    Iako je zakonom dozvoljeno da se nevladina organizacija bavi borbom protiv korupcije, nije definisano da li bi se to odnosilo i na navode o korupciji visokih političkih zvaničnika, jer tekst ostavlja mogućnost da bi se takve aktivnosti mogle tumačiti “političkim djelovanjem”, čime bi se pokušalo zastrašivanjem uticati na rad građanskih udruženja.

    U Ministarstvu pravde ovaj zakon pravdaju time da ova oblast u RS još nije regulisana.

    “Uočen je problem nepostojanja javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovog političkog djelovanja, objavljivanja finansijskih izvještaja itd., a koje finansiraju ili na drugi način pomažu strani subjekti. Cilj koji se želi postići donošenjem ovog nacrta je povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija”, tvrde oni.

    “Politički hir može dovesti do zabrane neke organizacije”

    Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka rekao je da novi zakon o registru nevladinih organizacija omogućava da se samo zbog nečijeg hira može zabraniti djelovanje neke nevladine organizacije i ističe da je preširoko postavljena definicija šta je političko djelovanje.

    “Ukoliko se neki od portala bavi politikom ili istraživanjem finansijskog kriminala, korupcije, nepotizma, piše da je neki izborni kandidat zaposlio nekog rođaka, da su na javnom tenderu uzeli novac, krenuli u stranački kasu ili privatni džep, kako su trošili novac, šta je sa njihovim imovinskim kartonima, to oni mogu smatrati političkim djelovanjem”, kaže on.

    Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja, smatra da je ovaj zakon diskriminatoran, jer pravi razliku između raznih udruženja građana.

    “Vlast, ni za ovaj zakon, baš kao ni za rekriminalizaciju klevete, do sada nije ponudila razlog zašto je uopšte ponudila ova rješenja, pogotovo zato što mi već 20 godina imamo Zakon o udruženjima građana i fondacijama koje već sada podliježe svim mogućim kontrolama i inspekcijama”, smatra ona.

  • Višković: Srpska ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka

    Višković: Srpska ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka, navodeći da ukupan dug iznosi 39,6 odsto, a javni 33,2 odsto BDP-a, dok su dopušteni limiti 60, odnosno 55 odsto.


    Da su bile tačne tvrdnje nekih nazovi analitičari i drušebrižnika, kaže Višković, Srpska bi propala još prije 20, 25 godina, a danas u 2023. godini, na njihovu žalost, sve ide kako treba.

    “Obaveza u ovoj godini po pitanju servisiranja domaćih i ino obaveza iznosi oko milijardu i 200 miliona KM kredita i to ćemo apsolutno moći otplatiti. Za prvih šest mjeseci, odnosno do današnjeg dana servisirano je više od 700 miliona KM, a zaduženi smo na nivou 500 miliona KM, što znači da smo za više od 200 miliona KM obaveza servisirali, nego što smo se zadužili”, rekao je Višković za RTRS.


    Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da bi ovo bila relaksirana situacija da nije pritisaka i ataka na Srpsku kojoj se pokušava uskratiti pristup svim međunarodnim, finansijskim institucijama, dodajući da su nalogodavci isti proteklih 20 i više godina.

    “To predvode ambasadori određenih zemalja u BiH koji lobiraju kod ostalih zemalja koje na neki način imaju i simpatije prema Republici Srpskoj, a čiji predstavnici u razgovoru oči u oči čak to i priznaju i šalju izvinjenje da znaju kompletnu situaciju, ali da ne žele da imaju probleme i da se moraju ponašati tako kako se ponašaju”, rekao je Višković.

    Premijer Srpske je podsjetio da se u pojedinim medijima 28. jun spominjao kao “dan D” za Republiku Srpsku, ali da se ništa značajno nije desilo osim toga da je Srpska svoje obaveze otplatila šest dana prije roka.


    Da to nije urađeno, kako kaže, bio bi onemogućen transfer novca iz Banjaluke do Beča i da je zato jasno o kakvim pritiscima je riječ.

    “Mi ne sjedimo skrštenih ruku, radimo, slušamo i imamo prijatelje koji su nam rekli šta se sprema i iz tog razloga mi smo svoju obavezu izvršili par dana prije roka”, rekao je Višković.

    On je rekao da pojedine banke u vlasništvu određenih grupacija ili zemalja uskraćuju saradnju sa institucijama Srpske, jer imaju takav nalog iz svoje zemlje, odnosno centrale, te da u ovom slučaju ima i druga strana medalje.

    “Oni i dalje uzimaju novac od građana BiH, a u zadnje vrijeme ne pokazuju interes da ulažu u privredni sektor, pa čak i izbjegavaju ulagati u pravna i fizička lica jer im je najlakše da drže novac na računima svojih banaka i da tim novcem u suštini finansiraju poslove u svojoj zemlji”, naveo je Višković.


    Premijer Srpske objašnjava da na taj način određene banke ili ljudi odavde mogu bez ikakvih problema da iznesu dividendu i da danas sa novcem građana Srpske i Federacije BiH finansiraju projekte u matičnim zemljama, što je urađeno pod pritiskom istih nalogodavaca kao kod privatizacije tih banaka.

    Kada je riječ o obveznicama, Višković je rekao da sve što je Srpska emitovala prodano isti dan i da je potražnja uvijek bila veća nego što se emitovalo.

    Višković je istakao da je Republika Srpska najmanje zadužena od svih zemalja regiona i Еvrope, da danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka i da se ovi podaci mogu provjeriti.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da su penzioneri u posljednjih pet godina na prvom mjestu, te da neće biti ugrožena isplata penzija, niti drugih davanja i svega onoga što je projektovano budžetom.


    On je istakao da u moru medijskih dezinformacija, Vlada Srpske nije bila u poziciji da na pravi način afirmiše ono što radi u datom momentu.

    Višković je podsjetio da je u junu pokrenuta društveno odgovorna aktivnost “Kupujmo domaće” i da se u značajnom broju trgovinskih lanaca prethodna dva i po mjeseca nalaze proizvodi sa etiketom “društveno odgovorni”, koji su jeftiniji.

    On je naveo da je o ovoj temi prije tri dana održao sastanak sa proizvođačima, distributerima i trgovcima i da je iznenađen njihovim odnosom, jer nijedan od njih blizu 100 u sali nije iznio nikakvu rezervu da to ne mogu ili ko će im to nadoknaditi, već su svi bili jednoglasni.


    “Rekli su resornom ministarstvu dajte nam spisak tih roba koje želite i mi ćemo ih na vidno mjesto označiti i obilježiti. Trgovci, distributeri i proizvođači će se odreći svojih marži”, rekao je Višković.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da je svjestan da je sve poskupjelo, ali i da se uredba tumači na način – “nabavna cijena – marža – maloprodajna cijena”.

    “Kad poskupi nafta na svjetskim berzama, već ujutro se ovdje mijenjaju cijene na rafovima, a kada nafta pojeftini niko ne vraća cijenu nazad”, dodao je Višković.

  • Ilić: Šmit nastavlja sa provokacijama

    Ilić: Šmit nastavlja sa provokacijama

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić rekao je da je Kristijan Šmit izgubio politički i lični kredibilitet i da su ovo njegovi konačni potezi kada je u pitanju frustracija prema Republici Srpskoj i njenim građanima.

    Komentarišući dolazak Šmita u Banjaluku, a potom i u Potočare, Ilić je rekao da Šmit nastavlja sa idejom provokacija i pokušajima da izazove reakcije političara ili građana Srpske.

    • Ovakvi njegovi potezi ne čude kad uzmemo u obzir šta je sve radio do sada – rekao je Ilić u Jutarnjem programu RTRS-a.

    Govoreći o optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, Ilić je rekao da je riječ o političkom, a ne pravnom potezu, ističući da je smiješno teretiti nekoga zato što je izvršavao svoje ustavne i zakonske obaveze.

    • Podizanje i potvrđivanje optužnice predstavlja pokušaj destabilizacije Republike Srpske i BiH i slabljenja uticaja Dodika i partije koju vodi – smatra on.

    Ilić je naglasio i da bi nametanje zakona o imovini bio kraj BiH.

    • Republika Srpska ima svoju imovinu, to je i Dejtonskim sporazumom potvrđeno, svaki pedalj Republike pripada njenim građanima i ne može niko doći i to oteti – rekao je Ilić.

    Kada je riječ o odnosima opozicije u Srpskoj i Šmita, Ilić je rekao da je očito da su tu obje strane imale prevelika očekivanja.

    • Šmit je od njih očekivao da imaju snagu i kapacitet da pobijede na izborima, a kada se to nije desilo, odustao je od njih – naveo je Ilić.
  • Dodik: Komšić u Njujorku iznio svoj lični stav

    Dodik: Komšić u Njujorku iznio svoj lični stav

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u na sjednici Generalne skupštine UN u Njujorku iznio je svoj lični, a ne stav BiH, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Beogradu.

    Danas je bilo istupa političara iz BiH, Komšić je neovlašteno nastupio pred Generalnom skupštinom UN-a. Sve što je rekao, rekao je isključivo kao svoj lični stav, to nije stav BiH – dodaje Dodik.

    Dodik kaže da to stvara “nakaradnu situaciju u kojoj Srbi u Republici Srpskoj navodno treba da budu u zemlji u kojoj ne mogu da budu, jer nema nijednog elementa za postojanje i funkcionisanje”.

    • A u takvoj zemlji vjeruje se ako mi kažemo da pripadamo srpskom narodu da smo zagledani i da volimo Srbiju, da se to kosi sa zdravim razumom, logikom, pa i politikom – kaže Dodik.

    Dodik kaže da je BiH sklepana i da je eksperimemt liberalnog svijeta.

    • Već 30 godina pokušava se naći neki realan osnov za funkcionisanje BiH i uvijek iznova uprskaju ti političari iz Sarajeva – naglašava Dodik.

    Kaže da priče o građanskom uređenju traži da se ukinu nacije, da nestanu identiteti i da nestane bilo kakav odnos prema istoriji, sadašnjosti i budućnosti.

    Kada je riječ o manifestaciji “Dani Srpske u Srbiji”, Dodik dodaje da odnosi Srpske i Srbije napreduju, te da su jasni u svakom mogućem smislu.

  • Cvijanović: Komšićev govor nije usaglašen, ali to nije ništa neuobičajeno za BiH

    Cvijanović: Komšićev govor nije usaglašen, ali to nije ništa neuobičajeno za BiH

    Govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanju Generalne skupštine UN-a nije usaglašen, ali to nije ništa neuobičajeno za BiH pošto tamo već godinama se ne usaglašavaju bilo kakvi govori koji se odnose na javne nastupe, rekla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Tako da i ono što se prezentuje vani po pravilu izgleda drugačije. Što se tiče susjeda, apsolutno se ne slažem, pogotovo kada je u pitanju Srbija jer ne vidim ništa što je problematično a odnosi se na ponašanje Srbije kada je u pitanju BiH. Srbija izražava taj stav i pridržava se onog što je Dejtonski sporazum, ne postoji nijedna izjava u kojoj su oni bilo šta osujetili, bilo šta osporili ili doveli u pitanje“, istakla je Cvijanovićeva.

    Napomenula je da Srbija uvijek promoviše Dejtonski sporazum i dogovor dva entiteta i tri naroda, kako je to predvidio Ustav BiH i Dejtonski sporazum.

    „Ne vidim nikakvo miješanje ili bilo šta što bi trebalo da prouzrokuje ili može da prouzrokuje probleme u okviru BiH. Naravno, postoji posebna veza između Republike Srpske i Srbije, te veze su prijateljske i bratske, tu je i političko razumjevanje, ekonomska saradnja, nešto na šta mi polažemo pažnju. Te veze su i pravno utemeljene na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama“, izjavila je Cvijanovićeva novinarima u Beogradu.

  • Komšić i bošnjački kadrovi lobiraju protiv Srpske u Njujorku

    Komšić i bošnjački kadrovi lobiraju protiv Srpske u Njujorku

    Dok je predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić za govornicom Generalne skupštine ponavljao poznatu sarajevsku priču, na marginama konferencije po kuloarima je sa delegacijom iz BiH, lobirao protiv Republike Srpske i srpskih zvaničnika.

    Nikada snažnije nisu lobirali i nikada jasnije nisu to priznali, gazeći svojim dvostrukim zakulisnim aktivnostima i Dejtonski sporazum i Ustav. A to im je već postala opsesija, koja zemlju ne gradi već razgrađuje, poručuju analitičari.

    Dok su obilazili ćoškove zgrade na Ist Riveru sa zastavicom BiH pri ruci, fotografi su ih u stopu pratili. Јednonacionalni – bošnjački politički kvartet, Komšić, ministar inostranih poslova Elmedin Konaković i ambasadori Sven Alkalaj i Zlatko Lagumdžija koristili su svaku priliku i svaku praznu prostoriju ili slobodan sto da u duhu `90-ih godina prošlog vijeka i u naletu patriotskog “podvriskivanja”, agituju protiv Srba, Republike Srpske i njenog predsjednika.

  • Petković: Istraga mora utvrditi otkud Salki Zildžiću iskaznica OBA

    Petković: Istraga mora utvrditi otkud Salki Zildžiću iskaznica OBA

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković rekao je Srni da istraga mora utvrditi otkud poslaniku SDA u Parlamentu Federacije BiH Salki Zildžiću pištolj i iskaznica Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/ BiH i da li je bio saradnik službe.

    “Istraga se mora provesti i u OBA kako bi se vidjelo da li su pojedini pripadnici izvršne i zakonodavne vlasti saradnici bezbjednosnih službi što sigurno ne bi bila dobra poruka bilo kome u BiH”, rekao je Petković.

    On je dodao da se nada da će pravosuđe u BiH ovaj slučaj što prije riješiti, jer je riječ o visoko pozicioniranoj političkoj ličnosti.

    “Svako od nas mora da odgovara i u domenu svojih nadležnosti i snosi odgovornost koja mu je zakonom propisana, ali da poštje i moralne postulate koje moraju da ispunjavaju sve ličnosti, a pogotovo političari koji su izabrani na funkcije”, napomenuo je Petković.

    Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Salko Zildžić uhapšen je prilikom prelaska granice sa Srbijom kada je kod njega pronađen pištolj, za koji je imao dozvolu u BiH, ali ga nije smio unositi u drugu državu, te počasna iskaznica OBA.

    Zildžić je uhapšen na graničnom prelazu Bajina Bašta i trenutno je u pritvorskoj jedinici u Užicu, gdje mu je određen jednomjesečni pritvor.