VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Sastanak lidera stranaka: Značajan napredak po pitanju Izbornog zakona – finalizacija tokom februara

    Sastanak lidera stranaka: Značajan napredak po pitanju Izbornog zakona – finalizacija tokom februara

    U Laktašima je danas održan sastanak predsjednika SNSD-a Milorada Dodika sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i liderima stranaka “trojke” Nerminom Nikšićem (SDP), Elmedinom Konakovićem (NiP) i Edinom Fortom (NS).

    Na današnjem sastanku postignut je važan iskorak o ključnim pitanjima na evropskom putu BiH – saopšteno je iz SNSD-a

    Ističu da je napravljen značajan napredak po pitanju Izbornog zakona BiH koji će se finalizirati tokom februara.

    Politički lideri obavezali su se da nastave konstruktivne partnerske razgovore sa ciljem postizanja dogovora u navedenom roku – naglašava se u saopštenju.

    Domaćin sastanka bio je SNSD.

  • Karan: Ne dirajte u našu imovinu, tjerate nas da BiH vratimo na “fabrička podešavanja”

    Karan: Ne dirajte u našu imovinu, tjerate nas da BiH vratimo na “fabrička podešavanja”

    Dejtonski sporazum je jasno rekao da BiH nema svoj pašnjak, svoje jezero, nema svoju livadu, oranicu, jer upravo Dejton kaže da sva prirodna i javna dobra koja se nalaze na teritoriji entiteta isključivo njima i pripadaju, ukazao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.

    Gospodo, ne dirajte naše šume, rijeke, naša javna dobra, jer tako nas samo tjerate da vratimo BiH na “fabrička podešavanja”, tjerate nas na put samostalne Republike Srpske na kojoj nema tragova vaših pritisaka, ucjena, prijetnji, smjena, suspenzija, nametanja, zabrana i blokada”, naglasio je Karan u izjavi za Srnu.

    On je ocijenio da je postalo kristalno jasno da BiH, ta nesrećno iskasapljena zemlja od visokih predstavnika, pojedinih zapadnih ambasada i neustavnog Ustavnog suda BiH, može ići naprijed samo koracima u nazad.

    • Dakle, ovdje nije riječ o nikakvoj secesiji, nema ničeg novog i nepoznatog, vi ćete nas jednostavno prinuditi da se vratimo na staro. Nemojte ignorisati veoma važnu činjenica da u momentu nastanka dejtonske BiH funkcionišu dvije države Republika Srpska od 1992. godine i takozvana Republika BiH, kasnije Federacija BiH od 1994. godine, koje se spajaju (agregacija) u novu državnu zajednicu, gotovo uniju, BiH”, pojasnio je profesor ustavnog prava.

    On je rekao da će po ko zna koji put podsjetiti da je Republika Srpska u BiH ušla kao samostalna država, unoseći svoj suverenitet u konfederalnu, složenu i multietničku BiH.

    • Mi smo na to svjesno pristali, i neka smo, jer je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma uspostavljen dragocijeni mir, kao i balans između tri zaraćene strane, te dat okvir za formiranje federalnih institucija koje bi funkcionisale na sistemu kontrole i balansiranja između tri etničke grupe. Znajte da će vaši pokušaji otimanja imovine Republike Srpske dovesti do još čvršćeg jedinstva i odlučnosti srpskog naroda da vam svim raspoloživim pravnim sredstvima odgovori. Nećemo dozvoliti stvaranje unitarne BiH i ukidanje Republike Srpske – poručio je profesor Karan.
  • Dodik: Šta Britanija i Šmit imaju sa evropskim putem BiH?

    Dodik: Šta Britanija i Šmit imaju sa evropskim putem BiH?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je nevjerovatno da se Kristijan Šmit sastaje po Londonu i raspravlja o BiH i njenom evropskom putu sa britanskim vlastima.

    Ima li iko normalan ovdje da postavi pitanje šta Britanija i Kristijan Šmit imaju s evropskim putem BiH. Šmit je čista negacija evropskih demokratskih principa i sve što on predstavlja nije nikakav, a kamoli evropski put – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je poručio da je ovo nenormalno vrijeme, a u takvim vremenima nenormalni tipovi pokušavaju nešto da ušićare.

  • Stevandić: Srbi da čuvaju mir i ne nasijedaju na političke projekte iz SDA

    Stevandić: Srbi da čuvaju mir i ne nasijedaju na političke projekte iz SDA

    Predsjednik Narodne skupštine Repubike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da će Republika Srpska imati odgovor na pokušaje zastrašivanja njenih predstavnika u Sarajevu, ali i pozvao Srbe u Srpskoj da čuvaju mir, paze sugrađane drugih nacionalnosti i vjera.

    • U Republici Srpskoj ne smije biti međunacionalnog sukoba. Srbi ne smiju nasjesti na političke projekte iz SDA koji u panici od gubitka vlasti na svim nivoima ili zbog nekog konkurentskog projekta trojke žele dovesti u pitanje međusobne odnose i bezbjednost građana – istakao je Stevandić.

    Komentarišući nedavnu izjavu poslanika SDA Ramiza Salkića u kojoj se navodi “da bi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika trebalo staviti u pritvor”, Stevandić je novinarima u Banjaluci rekao da bi u pritvor trebalo da idu oni koji šire nacionalnu i vjersku mržnju, te da bi u ovakvim slučajevima tužilaštva morala da rade po službenoj dužnosti.

    Govoreći o jučerašnjem napadu na zamjenika ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandra Goganovića, Stevandić je ukazao da je to najnoviji pokazatelj da srpski predstavnici u Sarajevu nisu zaštićeni, te da su netrpeljivosti prema Srbima i Republici Srpskoj doprinijele “neodgovorne i vrlo česte izjave iz Ambasade SAD, OHR-a i nelegalnog visokog predstavnika”.

    • Oni su dali alibi i stvorili jednu atmosferu da je poželjno napadati Srbe i da će to ostati nekažnjeno, kao i paliti njihove zastave, fizički ugrožavati njihove izabrane funkcionere i pokušati ih ukloniti iz političkog života preko montiranih političkih procesa – istakao je Stevandić.

    On je napomenuo da se od ranije vodi haranga na Srpsku pravoslavnu crkvu, srpsku kulturu i obilježja, kao i montirani proces protiv Dodika, a sada je došlo i do fizičke prijetnje Goganoviću.

    Goganović je juče napadnut u Sarajevu nakon političkog sudskog procesa predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Goganović je sklonjen u službeno vozilo i na taj način zaštićen od linča, dodajući da su napadači sve vrijeme uzvikivali: “Živio beg Helez, smrt Srbinu Goganoviću!”.

  • Dodik: “Trojka” svojim izjavama pokazuje da zastupa američke i britanske interese

    Dodik: “Trojka” svojim izjavama pokazuje da zastupa američke i britanske interese

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da “trojka” svojim izjavama pokazuje da zastupa američke i britanske interese, dok Srpska želi da odluke koje se donose budu u interesu svih ljudi, a ne stranaca, i zato je pitanje da li SNSD uopšte ima o čemu da razgovara s predstavnicima sarajevskih stranaka.

    Istakao je da predstavnici sarajevskih stranaka očigledno rade po instrukcijama svojih staratelja, a ne u interesu ljudi koji žive u BiH.

    Dodik kaže da informacija da se američki državni sekretar obraća ministru spoljnih poslova BiH /u Savjetu ministara Elmedinu Konakoviću/ i od njega direktno traži da obezbijedi da se realizuje projekat južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je u pitanju njihov interes i da je pravi smisao cijelog cirkusa sa Šmitom da bude njihov lični zastupnik i omogući da se preko njega potpuno ovlada resursima BiH.

    • To rade i Britanci, rade i Amerikanci, i pitanje je šta ćemo ovih dana još čuti u kakve kriminalne aktivnosti su umiješani visoki zvaničnici u BiH, a sve po nalogu Zapada. I sad neko treba da povjeruje da je to sve zato što žele da zaštite BiH od uticaja Rusije, zato će gurnuti svoj plin po cijeni tako povoljnoj da im se zanebesa u Federaciji, baš kao i Evropi. I to je njihova pomoć i politika mira, poštovanja Dejtona i suvereniteta? Ti Amerikanci stvarno misle da smo nepismeni i da niko ne zna da sabere koliko su dva i dva, i zašto rade to što rade, da štite svoje interese. – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Ističe da tamo gdje ne mogu nekoga da potplate, kao što nisu uspjeli nas u Srpskoj, tu ulaze silom. Onda kažu – pravo je okej, ali ako nam se suprotstavite, mi ćemo donijeti političke odluke. A njihove političke odluke i rezultate tih odluka gledamo svuda u svijetu i tu njihovu silu.

    • Mi kažemo ne tom nasilju i svi u Srpskoj borimo se s njihovim pritiskom i prijetnjama jer smo istrajni da sačuvamo imovinu Republike Srpske. Način da ovladaju tom imovinom je da nam sruše institucije da bi mogli da kontrolišu sve i svakoga u Srpskoj i rade šta god im je volja – rekao je Dodik.

    Ističe da može garantovati da to nikada neće vidjeti i da ćemo, kako kaže, se svim pravnim sredstvima boriti i nećemo dozvoliti da neki ilegalac dijeli imovinu Republike Srpske nekim Britancima, Amerikancima i bilo kome drugom.

    • “Trojka” svojim izjavama pokazuje da zastupa američke i britanske interese. Republika Srpska stalno ponavlja da želi da se dogovara s Federacijom i s njenim izabranim predstavnicima, a ne sa strancima, i danas stojim pri tome. Želimo da odluke koje se donose budu u interesu svih ljudi, a ne stranaca. “Trojka” će reći da li su od naroda u BiH važniji interesi stranaca, da li smiju da im se usprotive ili su im već zaprijetili da će dovesti u pitanje njihov legitimitet, koji i jeste upitan, ako ispoštuju dogovoreno – zaključio je Dodik.
  • Hrvatska šalje vojsku na granicu sa Srbijom

    Hrvatska šalje vojsku na granicu sa Srbijom

    Ministarstvo odbrane Hrvatske je pokrenulo proces obnove kasarne u Belom Manastiru u Baranji, u blizini granice sa Srbijom, gdje bi trebalo da budu raspoređena borbena vozila M2A1 ODS “bredli# čiji je prvi kontigent od 22 primjerka početkom decembra prošle godine dopremljen iz SAD u riječku luku.

    Portal Balkanska bezbjednosna mreža prenosi da će se iz Našica u Beli Manastir premjestiti mehanizovani bataljon “Sokolovi” koji sada koristi borbena vozila pješadije M-80A jugoslovenske proizvodnje, a u skoroj budućnosti toj jedinici Vojske Hrvatske slijedi preoružanje na američka vozila M2A1 ODS “bredli”.

    Pred članovima Sabora 15. januara potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da je projekat povratka vojske u Baranju već pokrenut i da se do kraja 2026. godine planira završetak obnove kasarne u Belom Manastiru, u kojoj će biti smješteno između 650 i 850 pripadnika bataljona “Sokolovi”.

    Potreba za premještajem jednog bataljona obrazlažena je “bezbjednosnim razlozima”, odnosno zaštitom granice koja je ugrožena navalom migranata. Sekundarni razlog je demografske prirode jer je iseljavanje iz Baranje veliko i nastojaće se zadržati stanovništvo, a očekuje se i da će prisustvo bataljona popraviti ekonomski položaj Baranje.

    Politički motivi ostavljeni su u sjenci jer je status Baranje osjetljiva tema.

    U vrijeme građanskog rata 1991. godine sa tog prostora jedinice JNA potisnule su hrvatsku oružanu silu na desnu obalu Drave, prirodne južne granice tog regiona.

    Baranja je tokom rata bila u sastavu Republike Srpske Krajine, a po političkoj nagodbi Beograda i Zagreba obuhvaćena je procesom mirne reintegracije i hrvatske vlasti vratile su se na lijevu obalu Drave do 1997. godine.

    Na posljednjem predratnom popisu stanovništva 1991. godine grad Beli Manastir imao je 10.146 stanovnika od kojih su 37,15 odsto bili Srbi, 32,15 odsto Hrvati, 12,84 odsto Jugosloveni a 8,52 odsto su činili Mađari.

    Po popisu iz 2021. godine u Belom Manastiru ima 7.973 stanovnika – 62,17 odsto Hrvata, 20,13 odsto Srba i 7,99 odsto Mađara.

    U vrijeme JNA u kasarni “Kosta Nađ” bili su smješteni 51. granični bataljon i 38. centar za odgoj i dresuru vojnih pasa. U ratno doba u Baranji je bila krajiška 1. laka divizija, a u kasarni u Belom Manastiru su bile jedinice UNPROFOR, misije Ujedinjenih nacija.

    Poslije reintegracije Hrvatska nije formirala garnizon i kasarna u Belom Manastiru predata je civilnim vlastima.

    Sada se priprema uređenje infrastukture i postepeni ulazak vojske, prvo do kraja 2025. dijela komande i jedne mehanizovane čete i do kraja 2026. čitavog bataljona koji će u hodu da pređe na vozila “bredli”.

    Brigada Hrvatske vojske razmještena u Slavoniji ima dva mehanizovana bataljona, po jedan u Našicama i Varaždinu i jedan tenkovski bataljon u Đakovu, artiljerijsko-raketni divizion u Bjelovaru, divizion protivvazdušne odbrane i inžinjerijski bataljon u Vinkovcima, prenosi Danas.rs.

  • Šmit u Londonu: Potreban izborni okvir u kojem se svaki glas broji i poštuje

    Šmit u Londonu: Potreban izborni okvir u kojem se svaki glas broji i poštuje

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u Londonu je istakao da je prioritet da lideri u Bosni i Hercegovini na prvo mjesto stave reforme i napredak na putu evroatlantskih integracija.

    “Mora uspostaviti izborni okvir u kojem se svaki glas broji i poštuje”, rekao je Šmit tokom jučerašnje posjete Londonu kada je upoznao članove Komiteta za međunarodne odnose i odbranu Doma lordova Parlamenta Velike Britanije o situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Rekao je da je od najvećeg značaja ojačati vladavinu prava i osnažiti državne institucije.

    On se sastao i sa Leom Dokertijem, ministrom za Evropu, Džejmsom Hepijem, ministrom odbrane, Viktorijom Biling, direktorom za Evropu pri FCDO i Osmanom Topčagićem, ambasadorom Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji.

    Tokom ovih razgovora, Šmit je istakao potrebu za punom implementacijom Dejtonskim mirovnim sporazumom i podsticajem zajedničkih napora u borbi protiv kriminala i korupcije.

    “U najboljem je interesu svih u BiH da pokrenu zemlju naprijed i jačaju njen put evroatlantskih integracija. Jačanje vladavine prava, posebno kroz nadogradnju institucionalnih kapaciteta, ključno je za dugoročnu stabilnost i sigurnost BiH i šire regije”, rekao je Šmit.

    “Takođe, je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj i velikoj podršci Velike Britanije Bosni i Hercegovini i njenim građanima, kao i Kancelariji visokog predstavnika i mandatu visokog predstavnika u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, saopšteno je iz OHR-a.

  • Stevandić: Zakon o imunitetu Srpske štiti zakonodavni proces

    Stevandić: Zakon o imunitetu Srpske štiti zakonodavni proces

    Predsjednik Narodne skupštine Repubike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se donošenjem zakona o imnuitetu Republike Srpske štiti zakonodavni proces, te da nikoga ne štiti od eventualnih saobraćajnih prekršaja, krađe, namiještanja tendera, odnosno svega onoga što je regulisano drugim zakonima.

    “Ovim Nartom zakona narodni poslanici koji imaju bonitet za donošenje zakona, odluka i akata treba da ostanu zaštićeni”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci, nakon je javne rasprave o ovom nacrtu zakona.

    Stevandić je pojasnio da su ovim nacrtom zakona zaštićeni i oni koji sprovode te akte, predsjednik Republike Srpske koji ukazom šalje u “Službeni glasnik” ili direktor Geodetske uprave kada se odnosi na knjiženje imovine ili direktor “Službenog glasnika” koji ne može biti inkriminisan za ono za šta su ovim aktom zaštićeni.

    Kada je riječ o eventualno mogućim zloupotrebama, Stevandić kaže da su one na bazi pretpostavki, ističući da je donošenje ovog zakona konkretan i stvaran benefit.

    On je istakao da nijedan ministar niti bilo koja druga osoba koja provodi odluke parlamenta Republike Srpske ovim zakonom nije zaštićena za evenutalno saobraćajni prekršaj, namiještanje tendera, krađu, trgovinu uticajem i za sve ono što je regulisano krivičnim ili nekim drugim zakonom.

    “Ovaj zakon se ne donosi da bi neko imao pravo na bilo kakvu zloupotrebu, jer je to regulisano drugim zakonskim aktima”, istakao je Stevandić.

    U Narodnoj skupštini Repubike Srpske održana je javna rasprava o Nacrtu zakona o imunitetu i Nacrtu zakona o referendumu i građanskoj inicijativi – prijedlog narodnih poslanika.

    Ministarstvo pravde i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske organizatori su javne rasprave o ova dva nacrta zakona.

  • Stevandić: Srpska delegitimisla Ustavni sud BiH

    Stevandić: Srpska delegitimisla Ustavni sud BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Repubike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Republika Srpska delegetimisala Ustavni sud BiH jer ne postoje pravila gdje će ova pravosudna institucija moći da donosi odluke koje će imati legitimitet.

    Komentarišući činjenicu da Ustavni sud BiH i dalje funkcioniše bez sudija iz Republike Srpske, Stevandić je novinarima u Banjaluci rekao da to što su u ovoj pravosudnoj instituciji mijenjali pravila rada, pokušavajući da obezbijede legitimitet, njih i dalje delegitimiše jer potvrđuje svijesnu namjeru da se odlučuje bez Srba i na njihovu štetu.

    Predsjednik Ustavnog suda BiH Valerija Galić zakazala je za danas plenarnu sjednicu ove pravosudne institucije na kojoj neće učestvovati nijedan sudija iz reda srpskog naroda jer je Zlatko Knežević početkom godine otišao u prijevremenu penziju.

    Ustavni sud BiH je na vanrednoj sjednici 19. juna prošle godine promijenio pravila koja mu sada omogućavaju da radi bez srpskih sudija.

  • Rezultat američkih sankcija

    Rezultat američkih sankcija

    Prije sedam godina SAD su uvele prve sankcije protiv aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, a nakon toga lider SNSD našao se još nekoliko puta na meti američkog kažnjavanja, kao i brojni drugi visoki funkcioneri aktuelne vlasti u Srpskoj.

    Iako je svrha sankcionisanja i uvrštavanja na američku “crnu listu” Dodika i ostalih visokih zvaničnika Srpske, kako je obrazlagano, bilo njihovo “antidejtonsko djelovanje”, odnosno način “vaspitnog kažnjavanja” onih koji se protive američkoj viziji poslijeratnog uređenja i puta BiH, neutralnom posmatraču djeluje da su sankcije postigle kontraefekat, odnosno da ni Dodik, kao ni ostala lica s “crne liste”, ni za pedalj nisu promijenile svoj dotadašnji način političkog djelovanja.

    Podsjećamo, lider SNSD na američku “crnu listu” prvi put je dospio 17. januara 2017. godine, a povod za sankcionisanje bilo je organizovanje referenduma o Danu Republike Srpske.

    Klimavi rezultati
    “Podebljavanje” američkih sankcija Dodiku dogodilo se početkom 2022. godine, a kako je navedeno u Izvršnoj uredbi američkog Ministarstva finansija, odnosno odjeljenja tog ministarstva zaduženog za sankcije (OFAC), lideru SNSD “odrezane” su nove kazne zbog “odgovornosti ili saučesništva za direktno ili indirektno učešće u kršenju i opstrukcijama u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i zbog koruptivnog djelovanja”.

    U oktobru prošle godine OFAC je uveo nove sankcije Dodiku, ali i članovima njegove porodice (sinu Igoru i ćerki Gorici), a pod sankcijama našli su se i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, ministar pravde Miloš Bukejlović, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, lider SP Petar Đokić…

    Da li je američko “kažnjavanje” Milorada Dodika dovelo do bilo kakvih promjena u načinu njegovog političkog djelovanja, za mišljenje smo pitali političkog analitičara Tanju Topić. Ona smatra da ako ćemo sankcije posmatrati isključivo iz “vizure” koliko su doprinijele “utišavanju” Milorada Dodika, slobodno se može reći da su one imale suprotan efekat.

    – On (Dodik) je u retoričkom smislu postao radikalniji, njegove političke poruke su agresivnije i svedene na brojne prijetnje, kako prema SAD, dijelu međunarodne zajednice, tako i prema nekim od domaćih političkih aktera – ističe Topićeva.

    Međutim, kako dodaje, ako stvari posmatramo u sferi političkog djelovanja, Dodik, prema njenim riječima, nije ostvario niti jednu od svojih ranijih prijetnji, prije svega onu da će organizovati referendum o samostalnosti Republike Srpske.

    – Dakle, ipak ne možemo reći da sankcije nisu dale određene rezultate – smatra Topićeva.

    Politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević, za Srpskainfo kaže da ne vjeruje da je američkim sankcijama, koje traju već punih sedam godina, Milorad Dodik “pogođen na ličnom nivou”.

    – Pretpostavljam da je on isuviše lukav političar i da nije držao svoje račune u SAD – kaže Milivojević za naš portal.

    Zagrljaj Rusije
    Na pitanje da li su sankcije Dodiku, iz američkog ugla gledanja, urodile plodom, Milivojević odgovara da su one, prema njegovom mišljenju, bile čak i kontraproduktivne te da su od Dodika, koji je, kako navodi, u nekim fazama svoje političke karijere bio “hiperkonstruktivan” kada je riječ o pritiscima sa Zapada, dobili Dodika koji je postao beskompromisan kad je riječ o stranim pritiscima.

    – Što su sankcije, prijetnje i pritisci jači, Dodik pokazuje sve više smjelosti da to ne prihvata. Ono što je takođe novo jeste to da on sada počinje da razmišlja o vrlo jasnim i glasnim alternativama, čega nije bilo u ranijoj fazi njegove vlasti prije sedam ili osam godina. Sada Dodik ne samo da govori, već i djeluje vrlo konkretno kad je u pitanju ustavno-pravna pozicija Republike Srpske, a dosta vješto se poziva i na ono što zaista jeste suština Dejtonskog sporazuma, čime je dobio novi manevarski prostor – smatra Milivojević.

    Treća, i po Milivojevićevoj ocjeni možda najvažnija stvar, jeste to da je sankcijama Zapada Republika Srpska, kako kaže, doslovno gurnuta u zagrljaj Rusije.

    – Pretpostavljam da Zapadu to nije bio cilj, već da natjeraju Republiku Srpsku da odričući se dijela svog identiteta potraži sebe u EU. Umjesto toga, desilo se ono što Vašington i Brisel nisu očekivali, a to je da je Republika Srpska, kao jedini način svog spasa, našla podršku u Rusiji i Kini – zaključuje Milivojević.