VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Evo šta bi mogao donijeti prijedlog o povećanju cenzusa

    Evo šta bi mogao donijeti prijedlog o povećanju cenzusa

    Najviše šansi za usvajanje svega što je stavljeno na dokument u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH ima prijedlog za povećanje cenzusa, što bi, prema riječima stručnjaka, smanjilo haos na političkoj sceni.
    Naime, povećanje cenzusa za četiri odsto za lokalne, a na pet odsto za opšte te da mandat pripada stranci, ali i da izborne liste budu zatvorene i ukinute preferencije, samo su neki od prijedloga o kojima će se voditi polemika idućih dana kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.

    – Već duže se razmišlja o povećanju cenzusa na pet odsto, ali bi to trebalo uraditi i za lokalne i opšte izbore. Time bi uozbiljili političku scenu, jer veliki broj stranaka učestvuju na izborima. Mnogima nije cilj mandat nego su neki drugi interesi u pitanju. Politika je postala biznis. Trebalo bi moralno da pročistimo mnoge stvari pa onda ići ka onom što je primjenjivo u državama normalne demokratije – rekao je “Glasu” bivši član Centralne izborne komisije (CIK) Vehid Šehić.

    Sa druge strane, navodi da je oduvijek bio protivnik zatvorene liste.

    – Treba razmišljati o smanjenju preferencija na maksimalno pet. Takođe, mandat ne može pripadati stranci jer, prema evropskim standardima, on pripada izabranom zvaničniku – naveo je Šehić.

    Smatra da oduzimanje mandata i zatvorene liste neće proći.

    – I druge države i političke stranke bore se da budu otvorene liste. To već imamo u Hrvatskoj, dok u Srbiji postoji inicijativa kao i u Crnoj Gori. Treba glasati i za stranku, ali i za one u koje birači imaju povjerenja pa ko dobije najviše preferencija on bi i trebalo da bude poslanik – poručio je Šehić i dodao da su i 2005. i 2006. godine postojali pokušaji zatvaranja liste.

    Najviše pažnje izazvao je prijedlog da izlazak na birališta bude obavezan, a Šehić navodi da se o tome i ranije razmišljalo.

    – To je teško jer kod nas 50 odsto građana izađe na izbore. Kako uopšte naplatiti novčane kazne od druge polovine. Ako se ne plati novčana kazne ona se pretvara u zatvorsku. Kuda sa milion i po ljudi? Gdje ih smjestiti – upitao je Šehić.

    Navodi da pojedine države u svijetu imaju obavezno glasanje, ali to su, naglašava, uglavnom uređene zemlje.

    – Prvo bi trebalo urediti sistem pa onda razmišljati o tome – poručio je Šehić.

    Teme za razgovor u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH biće i obezbjeđenje softvera za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića, ali i izbor članova Predsjedništva BiH.

    – Treba uvesti nove tehnologije u izborni proces i elektronsku identifikaciju birača, kao i skener. Tada ćemo imati veći broj građana na biralištima. Na taj način vratili bi i povjerenje građana. Mnogi ne izlaze na izbore zbog sumnje u falsifikovanje rezultata – kazao je Šehić.

    Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva, smatra da je potrebno implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu te posebno pri tome voditi računa o odluci u slučaju “Zornić”.

    – To je obaveza. Mora se ispoštovati ono što piše u odlukama Evropskog suda za ljudska prava – kazao je Šehić.

    On poručuje da je potrebno voditi računa o građanima biračima, a nikako zakon prilagođavati političkim strankama.

    – Izborni zakon kao jedan od najbitnijih u svakoj državi trebalo bi da prođe i javnu raspravu, da se uključe ne samo akteri vlasti, nego i druge stranke i stručna javnost. Treba raspravljati koji su to modaliteti najbolji koji će zaštititi interes birača na izborima – zaključio je Šehić.

    Sa druge strane, izborni analitičar u koaliciji “Pod lupom” Srđan Ostojić smatra da bi trebalo uvesti nove tehnologije u izborni proces, kako identifikacije birača tako i glasačkih listića.

    – Već godinama nove tehnologije pokušavamo da stavimo u fokus priče kada je izborni sistem u pitanju. Građani su za to. Kada su druge stvari u pitanju one predstavljaju olakšanje za određene političke partije, tu prije svega mislim na mandat i povećanje cenzusa. Međutim, mišljenja međunarodnih institucija su da je to demokratski korak unazad – rekao je Ostojić.

    Kada je riječ o preferencijama i zatvorenim listama smatra da u tim slučajevima pojedini ne bi imali mogućnost da napreduju i budu izabrani, nego bi politička partija određivala ko bi bio predstavnik naroda.

    – Kada su u pitanju izmjene krupnih stvari, koje se dotiču i Ustava, teško je postići sveopšti konsenzus – zaključio je Ostojić.

    Februar ključan
    Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da bi Izborni zakon mogao da bude finalizovan tokom februara.

    – Tokom prethodne sedmice održan je jedan od produktivnijih sastanaka lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH. Bilo bi veoma dobro da se postignuti dogovor sada i implementira i smatram da bismo Izborni zakon mogli da finalizujemo tokom februara – napisao je Dodik na društvenim mrežama.

  • Izetbegović se obrušio na „Trojku“, a ima teoriju i o tome ko “podmeće” Osmici

    Izetbegović se obrušio na „Trojku“, a ima teoriju i o tome ko “podmeće” Osmici

    Predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, tvrdi da je posljednjim dogovorom čelnika stranaka vladajuće koalicije otvoren put Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću da stave „pod svoju kontrolu Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH i Centralnu izbornu komisiju“.

    Izetbegović je ovo rekao komenarišući poslednji sastanak lidera SNSD i HDZ BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, sa predstavnicima „Trojke“ u Laktašima, a na kojem su između ostalog dogovarane izmjene Izbornog zakona BiH, reforma Ustavnog suda BiH i brojne druge teme.

    Izetbegović tvrdi da bi dogovorene promjene išle na štetu Bošnjaka.

    – “Trojka” gubi igru nerava protiv Dodika i Čovića i zarad privremenog mira u kući i apstraktnog napretka na evropskom putu BiH sprema se da napravi veoma konkretne ustupke koji prijete da trajno promijene odnos snaga u BiH u korist ovog dvojca – kaže Izetbegović.

    On dodaje da izmjene, koje su na stolu, “nepopravljivo degradiraju poziciju Bošnjaka u Predsjedništvu BiH, Ustavnom sudu BiH i CIK, te da svode njihov uticaj na jednu trećinu.

    Izetbegović je i protiv toga da tri člana Predsjedništva BiH predstavljaju tri konstitutivna naroda, odnosno da Hrvat u Predsjedništvu predstavlja Hrvate pa ga oni trebaju i izabrati.

    – To nije tako, ma kako to nekome logično zvučalo, i presudu po tom pitanju je donio Ustavni sud BiH 2010 godine. Srbin, Bošnjak i Hrvat u Predsjedništvu predstavljaju državu BiH i sve njene građane, i svi građani moraju imati uticaj na njihov izbor – tvrdi Izetbegović.

    Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH, Izetbegović kaže da su stavovi SDA definisani u ranijim ciklusima pregovora, i da su oni fleksibilni i jasni – “presude Evropskog suda za ljudska prava se moraju provesti, Federacija BiH mora biti jedna izborna jedinica, nema hrvatske i bošnjačke izborne jedinice”.

    – Ako će se praviti bilo kakvi kompromisi, moraju se uzeti u obzir i bošnjački interesi i zahtjevi, potrebno je ukloniti asimetriju u funkcionisanju Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u Republici Srpskoj, usvojiti zakon o proporcionalnoj zastupljenosti baziran na Ustavu BiH. Građani koji pripadaju bošnjačkom narodu su diskriminisani, njihova šansa da se zaposle u državnim institucijama je bitno manja od građana koji su Srbi, a trostruko manja od građana koji su Hrvati – rekao je Izetbegović.

    On se obrušio i na lidere stranaka koje čine “Trojku” navodeći da prodaju “vlastite principe i nacionalne interese zarad vlasti”.

    – Sve duži je spisak koncesija koje su dali SNSD, a naročito HDZ iz karijerističkih razloga. Većina tih ustupaka je popravljiva nakon idućih izbora, ali promjene koje se zagovaraju ovih dana bi donijele nepopravljiv disbalans na štetu probosanskih snaga u Predsjedništvu BiH, Ustavnom sudu BiH i Centralnoj izbornoj komisiji – navodi Izetbegović.

    On je istakao i da BiH mora jačati Oružane snage, namjensku industriju i policijske snage.

    – Ako susjedne zemlje uvedu predvojničku obuku i vojni rok, i mi to moramo pratiti, ne zaostajati – kaže Izetbegović.

    On se osvrnuo i na hapšenje bivšeg direktora OBA Osmana Mehmedagića Osmice i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, tvrdeći da im se “podmeće”.

    – Mehmedagić se zamjerio proruskim i prosrpskim kadrovima u strukturama pravosuđa, SIPA, OBA, koje su našle zajednički interes sa snagama koje podržavaju “Trojku”. Rezultat je ponižavanje zaslužnog patriote u svrhu pravljenja afere i odvlačenja pažnje od ovoga o čemu smo upravo govorili – tvrdi Izetbegović u intervju za “Faktor”.

  • Stevandić: Dogovor iz Laktaša pokušava se rasturiti i BiH uvesti u sukobe

    Stevandić: Dogovor iz Laktaša pokušava se rasturiti i BiH uvesti u sukobe

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić upozorio je da se dogovor stranaka u vlasti na nivou BiH iz Laktaša pokušava rasturiti i BiH uvesti u nered i sukobe.

    Prošla su tri dana od dogovora sa /predsjednikom HDZ-a BiH Draganom/ Čovićem i trojkom. Bio sam skeptik, ali su na sastanku svi bili konstruktivni i odgovorni, svjesni značaja unutrašnjeg dogovora i stabilnosti. Ali đavo /uglavnom strani đavo/ ne miruje – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

    Lideri političkih stranaka koje učestvuju u vlasti na nivou BiH na sastanku u Laktašima 18. januara postigli su značajan napredak o pitanju Izbornog zakona BiH koji će se finalizirati tokom februara, a postignut je i važan iskorak o ključnim pitanjima vezanim za evropski put BiH, saopšteno je iz SNSD-a nakon sastanka.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je sastanak predstavnika vlasti na nivou BiH u Laktašima bio korektan, jedan od produktivnijih i da je sad najvažnije da se ono što je dogovoreno o Izbornom zakonu i implementira.

  • Dodik: Sastanak proizveo volju i atmosferu, trudili smo se da napravimo kompromis

    Dodik: Sastanak proizveo volju i atmosferu, trudili smo se da napravimo kompromis

    Riječ je o paketu sve ili ništa, ne možete uzeti šta hoćete. Ima tamo stvari sa kojima sam i ja nezadovoljan, ali smo se trudili da napravimo kompromis, rekao je predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik o sastanku u Laktašima.

    Moj utisak je da je sastanak proizveo volju i atmosferu da se to završi i februaru i mislim da kada malo pažljivije pogledate, partneri iz FBiH su zbog nekih svojih lokalnih potreba omekšali, ali je u suštini sve su rekli isto, nije bilo ništa različito od onog što smo se dogovorili o svemu tome – naveo je Dodik u porti Vladičanskog dvora u Banjaluci.

    Istakao je da je ključno pitanje Izborni zakon, razgovarali smo i o zakonu o Sudu, ostala je priča o sjedištu.

    • Mi insistiramo da apelaciono odjeljenje bude u Banjaluci, oni još nisu spremni da to prihvate. Razgovarali smo o Ustavnom sudu i rečeno je da raspodjela, dva Srbina, te po dva Hrvata i dva Bošnjaka, koja bi se birala u FBiH, i trojica koja vi se birala zamjenskih za strane sudije ili kako odluči parlament, to je u redu kvalifikacija, ali ih bira Parlament BiH i u kome svi imaju neku odlučujuću ulogu. Neće to biti strana volja, nego volja organa BiH. Dakle to smo dogovorili da izradimo, da ne bi opterećivali ovaj evropski put, da bude do kraja aprila finalizovano – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovao je danas u Vladičanskom dvoru u Banjaluci proslavi Јovanjdana, krsne slave Njegovog preosveštenstva vladike banjalučkog Јefrema.

  • “Bajden poziva na rat”

    “Bajden poziva na rat”

    Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na komentar američkog predsednika Džoa Bajdena. On je rekao da bi uništenje Ukrajine moglo dovesti do bezbednosne krize na Balkanu.

    “Predsednik moćne Amerike obmanjuje javnost, širi strah i poziva na rat. Nekada su narodi ovog kraja bili naivni, stavili su tuđe interese iznad svojih i platili tragičnu cijenu. Srpski narod”, rekao je Dodik.

    On je istakao da su Srbi na Balkanu posvećeni miru, saradnji i napretku.

    “Da biste ostvarili svoje interese, sami snosite troškove. Srbi neće biti moneta ni za čije mito. Zato prestanite da lažete, prestanite da nas huškate jedni na druge. Imamo pravo na budućnost u miru”, rekao je Dodik.

    Na kraju je dao predlog američkom predsedniku.

    Vi, zapravo, malobrojnim Evropljanima koji vas još slušaju možete preporučiti da Bosna i Hercegovina zaslužuje da počne pregovore sa EU“, rekao je Dodik.

    Važno je podsjetiti javnost da je Dodik prije tri godine prijetio preuzimanjem kasarne Oružanih snaga BiH po “slovenačkom modelu”. Danas to ne tvrdi, ali najavljuje proglašenje nezavisnosti entiteta, što bi nesumnjivo izazvalo bezbednosnu krizu.

    “Preuzećemo kasarne u RS i postaviti svoju stražu i odlučiti ko može, a ko ne“, rekao je Dodik u oktobru 2021. godine.

    Članica SNSD-a Dušanka Majkić zapretila je ruskom intervencijom u BiH na početku ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine ako naša zemlja preduzme korake ka ulasku u NATO.

    “Da podsetimo: Moskva je u martu 2021. rekla da će reagovati ako Bosna i Hercegovina preduzme korake ka ulasku u NATO. Nemojte se kasnije praviti da niste znali”, rekla je Majkićeva.

    Ovakvi stavovi su u suprotnosti sa onim što Dodik tvrdi u komentaru na Bajdenovu izjavu.

  • SDA smatra da je dogovor Trojke, SNSD i HDZ na Dodikovom privatnom imanju u Laktašima nova opasnost za državu

    SDA smatra da je dogovor Trojke, SNSD i HDZ na Dodikovom privatnom imanju u Laktašima nova opasnost za državu

    Dogovor predsjednika SNSD, HDZ i stranaka Trojke postignut na Dodikovom privatnom imanju predstavlja novu opasnost po interese države i Bošnjaka, posebno na području Republike Srpske poručili su iz SDA.

    Udokumentu nazvanom „Dogovor lidera političkih stranaka u BiH na sastanku održanom 18. januara u Laktašima“, kojeg je objavio predsjednik SDP Nermin Nikšić, niz je spornih tačaka. Ukoliko bi bile implementirane, izazvale bi nepopravljivu štetu, čak i veću od one koju je SDP prije nekoliko godina napravio glasanjem za Zakon o prebivalištu – poručili su iz SDA.

    Iz SDA kažu da ”objavljeni dokument potvrđuje da su stranke Trojke godinama obmanjivale građane tvrdeći da žele fer, poštene i transparentne izbore”.

    – Kada svoje stavove treba da potvrde konkretno, glasanjem za SDA prijedlog izmjena Izbornog zakona koje će to omogućiti, SDP, NIP i Naša stranka postižu dogovor sa SNSD i HDZ da taj zakon ne podrže u Domu naroda PSBiH, iako su ga podržali u Zastupničkom domu. Time građanima jasno poručuju da su im vlastite fotelje i interesi SNSD i HDZ, mnogo važniji od poštenih izbora. Osim toga, očito kupuju vrijeme i žele onemogućiti da Kristijan Šmit nametne izmjene zakona koje se odnose na integritet i transparentnost izbora – stoji u reakciji iz SDA i dodaje se:

    – Takođe, pristajanjem na podizanje izbornog cenzusa na četiri, odnosno pet odsto, Bošnjake u Republici Srpskoj dovode u situaciju da će u svega nekoliko opština imati svoje predstavnike i dovesti u pitanje njihovo učešće u skupštini i Savjetu naroda, kao i izbor državnih zastupnika Bošnjaka iz Republike Srpske. Niz je i drugih spornih tačaka u dokumentu koje se odnose na izborni zakon, koje će biti predmetom posebnih analiza, a vjerovatno izazvati i rekacije međunarodnih organizacija.

    Posebno je zabrinjavajuće da Trojka pristaje da se u funkcioniranju Centralne izborne komisije primjenjuju iskustva iz Srbije, države u kojoj svaki izbori dovedu do protesta i reakcija iz demokratskog svijeta zbog brojnih nepravilnosti.

    Da Trojka nastavlja sa servilnom politikom prema Dodiku i Čoviću, potvrđuje i dio dogovora o raspodjeli neraspoređenih sredstava od akciza između Republike Srpske, Distrikta Brčko i Federacije BiH, kojim se favorizuje Republika Srpska, a Disktrikt Brčko potpuno izostavlja iz raspodjele, što je nedopustivo. Indikativno je da Trojka već u nekoliko navrata izlazi u susret Dodiku pri raspodjeli novca, kao što je to uradila i u slučaju kupovine zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) od njegovog kuma.

    Slično je i sa raspodjelom 37 miliona prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), gdje Trojka, iako se populistički govori o spašavanju BHRT, pristaje da državni javni servis dobije svega 40 odsto sredstava, umjesto da većina tog novca bude iskorištena za podršku upravo ovoj medijskoj kući, prenosi N1.

    – Umjesto da BHRT dobije najmanje 60 ili 70 odsto sredstava, većina novca će biti usmjerena prema medijima u Republike Srpske, Federacija BiH i Distrikta Brčko, i to ne javnim servisima. Tako će, prema dogovoru, vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko odlučivati koji mediji će dobiti novac. S obzirom na dosadašnji odnos Trojke prema HDZ, vrlo je izvjesno da će dio novca biti preusmjeren Čovićevoj TV „Herceg Bosne“, kao i privatnim medijima koji servisiraju Trojku – saopštili su iz SDA.

  • Šmit: BiH ne prijeti novi rat, ali ne znam šta se sve u Moskvi smišlja

    Šmit: BiH ne prijeti novi rat, ali ne znam šta se sve u Moskvi smišlja

    Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je da se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale obezbijediti veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonska ovlaštenja.

    “Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prevara. U tom dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda”, kazao je Šmit za Večernji list.

    Komentarišući navode Milorada Dodika, predsjednika Srpske, o mogućem otcjepljenju RS, Šmit je naveo da su one znak “duboke zbunjenosti” i “bespomoćnosti”.

    Dodao je kako niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.

    “Ovdje se treba koncentrisati na bitne stvari, a to znači i u Evropskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dejton. Danas možemo kritikovati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Dejtonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Dejtonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokratija”, dodao je Šmit.

    Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Evrope moglo doći do novih sukoba u kontekstu sukoba Rusije i Ukrajine, Šmit je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.

    “Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Evrope i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Evropljana i Sjevernoatlantskog saveza. Ne znam šta se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo zavisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. o bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo?”, kazao je Šmit.

    Govorio je i o izmjenama u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu insistiraju stranke s hrvatskim predznakom.

    “To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome ko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa”, kazao je Šmit.

    Kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uslova koje je Evropska unije postavila, naveo je da je odgovornost isključivo na domaćim političarima.

    “Mislim da tu ima dosta preduslova na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajuće mandate”, kazao je Šmit, prenosi Fena.

  • Košarac: Hitno usvojiti zakon o Ustavnom sudu

    Košarac: Hitno usvojiti zakon o Ustavnom sudu

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košaraca istakao je da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske da se na teritoriji Srpske ne primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH najbolji je odgovor na njegove brutalne nasrtaje na ustavni poredak i suverenitet ove zemlje.

    Košarac je rekao da je Ustavni sud BiH odavno izgubio kredibilitet i postao klasična politička marioneta u rukama ambasadora Majkla Marfija i nelegitimnog Kristijana Šmita za obračun sa Republikom Srpskom.

    • Kome i kakve odluke donosi Ustavni sud BiH u krnjem sastavu i to bez ijednog srpskog sudije?! Potpuno je iracionalno očekivati da Republika Srpska to prihvati. Ako zaista misle da mogu bez Srba i Hrvata, sa troje stranaca i dva Bošnjaka, kadra SDA, onda je to potpuni nestanak BiH, jer je protivno Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH – konstatovao je Košarac.

    On je rekao da sve dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH i stranci ne odu iz ove institucije za Srpsku su njegove odluke ništavne.

    • Nije to nikakav hir Republike Srpske, niti bilo kakva blokada. To je ozbiljna politika koja insistira na ustavnosti i dejtonskom okviru. Od toga nećemo odustati. Zato tražimo što hitnije usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, koji će regulisati pitanje stranih sudija. Srpska je ponudila rješenja. Na redu su partneri iz FBiH – objavio je Košarac na društvenoj mreži Instagram.
  • Dodik o sastanku sa HDZ-om BiH i “trojkom”: Predloženo obavezno glasanje svih državljana BiH

    Dodik o sastanku sa HDZ-om BiH i “trojkom”: Predloženo obavezno glasanje svih državljana BiH

    Na sastanku sa predstavnicima vlasti na nivou BiH, postignuta je saglasnost oko mnogih pitanja. Najvažnije je da se ono što je dogovoreno o Izbornom zakonu i implementira – rekao je Milorad Dodik predsjednik SNSD-a.

    Predloženo je je da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se isti vrati u redovnu proceduru. Takođe, predloženo je da cenzus iznosi četiri odsto za lokalne izbore, a za opšte da cenzus bude postavljen na pet odsto – istakao je Dodik.

    Naveo je da mandat pripada stranci, da izborne liste budu zatvorene i da se ukidaju preferencije.

    • Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe. Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje – naglasio je Dodik.

    Istakao je da se Interesorna grupa već dugo bavi izborima, tako da je “to već spremljeno i trebaju da se ugrade stvari o kojima smo razgovarali”.

    Istakao je da su Elmedin Konaković i Nermin Nikšić korektno interpretirali rezultate dogovora.

    • Žao mi je što je to procurilo u javnost. Јa sam kako je to uobičajeno sačinio pregled stavova i dostavio partnerima u FBiH. Nažalost, to je pojavilo kod njih u medijima i oni sad pokušavaju da to tematizuju ali kao što vidite, reakcije “trojke” su gotovo identične od svega toga što je rečeno – rekao je Dodik i zahvalio se na korektnom odnosu na sastanku.
    • To je bio jedan od produktivnijih sastanaka i sada je potrebno da se implementira ono što je dogovoreno – rekao je Dodik.

    Podsjećamo, juče su predstavnici vlasti na nivou BiH održali sastanak na kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Radovan Višković (SNSD), Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska), Dragan Čović (HDZ BiH) i šefovi stranaka “trojke” Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).

  • Dodik: Irelevantan Šmit nije ni osnova ni predmet našeg djelovanja

    Dodik: Irelevantan Šmit nije ni osnova ni predmet našeg djelovanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naveo je da je nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit irelevantan i nije ni osnova ni predmet našeg djelovanja.

    Mi smo ove političke stavove iznosili i ranije i javnost zna da smo mi tražili da se mandat vrati stranci i da budu zatvorene liste itd. To smo predlagali dok je u partnerstvu bio SDA koji su isto imali volju ali nisu nikada željeli da to sprovedu jer su imali naloge stranaca da se to ne desi – naveo je Dodik.

    Dodik navodi da ga Šmitove izjave ne interesuju niti bi trebalo da interesuju javnost u Republici Srpskoj.

    • On je nelegalan bez obzira na to koliko se trudio da se pokaže bude važan – rekao je Dodik.