VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šmit novim prijetnjama ruši evropski put BiH

    Šmit novim prijetnjama ruši evropski put BiH

    Ako je suditi po najavama, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u narednim danima mogao bi nametnuti Izborni zakon BiH jer su male šanse da se lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovore o ovom pitanju.

    Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno da u ovom trenutku nije realno očekivati domaći dogovor u vezi sa Izbornim zakonom, posebno ne u dijelu uvođenja novih tehnologija u izborni proces, a na čemu, s druge strane, OHR insistira.

    Trenutno, isti izvori navode da ni SNSD ni HDZ neće pristati na to, a to su praktično već najavili i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i Dragan Čović, lider HDZ-a, koji su rekli da ne znaju šta predstavlja “integritet izbornog zakonodavstva”, i da je u najmanju ruku sporan.

    Za razliku od domaćih političara, Šmit kaže da je radna grupa već pripremila, kako je rekao, dobar Izborni zakon te da se neće puno čekati na njegovo usvajanje.

    “Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima, nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali ćemo ipak imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”, rekao je Šmit.

    Šmit se juče sastao i sa Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, a nakon čega je saopšteno da je Berbokova procijenila da je “od krucijalnog značaja da se sada usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa”.

    Takođe, Berbokova je ocijenila da bi “bila šteta ako bi se na osnovu bonskih ovlaštenja morao nametnuti Izborni zakon iako se na njemu intenzivno radi i dobro je pripremljen”.

    Opravdanje za eventualno nametanje Izbornog zakona BiH Šmit vidi u evropskom putu BiH, međutim u nekoliko navrata iz Republike Srpske je rečeno da on nema ništa s tim putem, te da će u slučaju nametanja “srušiti evropski put BiH”.

    Dodik je i juče rekao da neće biti dio priče u kojoj “lažni Šmit” i OHR promovišu evropski put.

    “Toliko dostojanstva imamo, a znamo svoj put ako od evropskog ne bude ništa”, rekao je Dodik.

    On je naveo i da nema evropskog puta BiH sa “lažnim Šmitom” te da je to jasno, i da nema napretka na tom putu ako nekakvi sumnjivi i nelegalni tipovi u OHR-u nameću odluke, bilo o izborima, bilo u vezi sa zakonodavstvom.

    “Ko o čemu, k***a o poštenju. I da je legalni visoki predstavnik, a nije, Šmit nema ništa sa evropskim putem BiH. Očigledno je da nema šta pametnije da radi, a svakom svojom izjavom sam sebe i dalje devastira”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X.

    I Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao je da bi svako rješenje koje bi eventualno nametnuo Šmit udaljilo BiH ne samo od EU, već dodatno pogoršalo unutrašnje odnose i u konačnici Republiku Srpsku bi više udaljilo od BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je još 19. decembra najavio da će nametunti izmjene Izbornog zakona BiH ističući da će to uraditi u naredne dvije do tri sedmice ukoliko ne bude rezultata.

    Kasnije, SDA je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH uputila izmjene Izbornog zakona BiH koje su dobile podršku poslanika u tom domu, ali su praktično odbačene u Domu naroda.

    Iz Republike Srpske u nekoliko navrata rekli su da će, u slučaju da Šmit nametne izmjene Izbornog zakona BiH, donijeti Izborni zakon Republike Srpske i po njemu organizovati izbore na teritoriji Republike Srpske.

  • Dodik: Spreman sam da se opkladim da ćemo dobiti pregovarački status

    Dodik: Spreman sam da se opkladim da ćemo dobiti pregovarački status

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik siguran je da će BiH 21. marta dobiti pregovore sa EU, ali da nije siguran da će dobiti i datum.

    “Spreman sam da se opkladim, siguran sam da je BiH dobila pregovarački status. Ne vjerujem da ćemo odmah dobiti datum početka pregovora, ali sam siguran da ćemo dobiti pregovarački status”, rekao je Dodik za “Kliks”.

    On je istakao da je BiH prošla kroz sporazum o pridruživanju, uradila silne reforme, da je ispunjeno mnogo toga.

    Dodik je rekao i da se sa dobijanjem pregovaračkog statusa neće ništa dramatično desiti, te ocijenio da BiH treba da bude na evropskom putu.

    “Kada bi uslove koje od nas traže postavili pred najmanje 18 članica EU ne bi mogle da ispune, kada su se neke zemlje primale prije 15 godina bilo je daleko manje uslova”, rekao je Dodik.

    Legendarna Opelova 24 sata – prilika koja se ne propušta! Neponovljive ponude na osobna i komercijalna vozila.
    Legendarna Opelova 24 sata – prilika koja se ne propušta! Neponovljive ponude na osobna i komercijalna vozila.
    Oglas
    Linker
    Dodik je napomenuo da je njegov rođendan 12. marta i vjerujem da će biti uvod u jedan važan datum, a to je da će BiH 21. marta dobiti pregovarački status.

    On je dodao kako bi volio da se postigne dogovor o zakonu o sudovima prije 21. marta, ali je podsjetio da se ne mogu dogovoriti o sjedištu.

    Federalni partneri smatraju da osnovno odjeljenje bude u Sarajevu i to ne sporimo, a apelaciono odjeljenje da bude u Banjaluci, rekao je Dodik.

    Kada je riječ o Sudu BiH, Dodik je podsjetio da za njegovo formiranje ne postoji ustavni osnov i da je Zakon o Sudu BiH nametnuo visoki predstavnik, kao i da se pokazalo da tu ima mnogo problema.

    Ako se gleda sa stanovišta nekog povoljnijeg rješenja, Dodik smatra da je povoljnije sačekati da se otvori poglavlje i da se kroz pravosuđe to pitanje riješi.

    On smatra da je najveći stepen kriminalizacije društva u odmetnutoj sferi koja se zove pravosuđe.

    Govoreći o “trojci”, Dodik je rekao da postoji problem konzistentnosti jer jedno se dogovore, a na sljedećem sastnaku to ne važi.

    “Ja ne pripadam tim ljudima, kada se dogovorim izvršiću tu obavezu pa taman bilo na moju štetu. Mislim da u sebi nemaju zlobe, brane pozicije kojem misle da treba”, rekao je Dodik.

    Za mogućnost da Kristijan Šmit nametne tehničke izmjene Izbornog zakona ukoliko se domaći lideri ne uspiju dogovoriti, predsjednik Srpske je ponovio da je tako nešto neprihvatljivo i da bi svako Šmitovo nametanje moglo dovesti do posljedica po evropski put BiH.

    “Laže, neće on ništa nametnuti, danas mu je bila šefica Berbok pa on misli da može nešto da nameće. Ne može on ništa nametati. On je jedan obični petljanac”, istakao je Dodik i dodao da sve što su visoki predstavnici uveli mora da bude redefinisano.

    On je naveo da je saglasan da se redefiniše pozicija Centralne izborne komisije BiH, navodeći problem Predsjedništva gdje hrvatska strana insistira.

    Dodik, koji je i lider SNSD-a, istakao je da nije tačno da pregovara sa SDA, već da se prije mjesec-dva susreo sa bivšim premijerom FBiH Fadilom Novalićem i razgovarao, ocijenivši da je taj čovjek nepravedno presuđen.

    On je istakao da je SDA paraobavještajnom strukturom pokrio cijelu Republiku Srpsku, da je Obavještajno-bezbjednosna agencija isključivo je korištena da radi protiv Srpske i o tome mogu da govore dokumenti koje ima na raspolaganju.

    DODIK: ROČIŠTE PROTIV MENE MOŽE NANIJETI OZBILJNU ŠTETU BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da će proces koje se protiv njega vodi u Sudu BiH “sahraniti” taj sud, a postoji mogućnost i da nanese ozbiljnu štetu BiH.

    Dodik je rekao da ide na ročište da bi pokazao da je sve to apsurd, da ništa nije kriv i da je situacija nakaradna.

    On je za “Kliks” rekao da je sve jasno kada se pogleda biografija žene koja sada sudi, koja je oslobodila optužene za zločine nad Srbima u Konjicu, a da je te iste ljude kasnije osudio Haški tribunal za iste zločine.

    “Kako možete da budete pravnik i prihvatite činjenicu da stranac, neovlašten, interveniše odlukom u zakonu i vi na osnovu toga sudite? Znači sve je ovdje nelegalno – sud, Kristijan Šmit, jedini Milorad Dodik je legalan”, dodao je predsjednik Srpske.

    Za Ustavni sud BiH je rekao da je inkvizicijski, da ne doprinosi stabilizaciji, već rasturanju BiH koju će na kraju i razvaliti BiH.

    On je naglasio da mora biti riješeno pitanje stranih sudija da bi Srpska tek tada prihvatila i poštovala takav sud.

    Na pitanje da li je u koliziji njegov odnos prema Rusiji i podrška evropskom putu BiH, Dodik je rekao da misli da je to veoma spojivo.

    “Zato što je neko pakostan u Evropi i zato što mu nešto ne ide u Evropi, što bi mi njih pratili”, naveo je Dodik i upitao šta je to uradio ruski predsjednik Vladimir Putin protiv FBiH i zašto bi Sarajevo imalo negativan stav.

    Dodik je ponovio da ne postoji nijedna odluka prema kojoj BiH uvodi sankcije Rusiji.

    Govoreći o auto-putu Beograd-Sarajevo, Dodik je rekao da Turska želi da pomogne i da je ono što su ponudili BiH veoma prihvatljivo u finansijskom okviru.

    On je pojasnio da u parlamentima BiH i Turske treba da se donese sporazum koji bi omogućio da se to ostvaruje putem međudržavnih sporazuma.

    “Da bi to imali, moramo da imamo jasno definisane trase, što je u Republici Srpskoj učinjeno, ali ne i u Federaciji BiH”, naveo je Dodik.

    On je dodao da treba dogovoriti kuda ide trasa kroz Brčko. “Mi ćemo preuzeti dio koji ide prema nama, a FBiH da uzme onaj koji ide prema Tuzli”, rekao je Dodik i dodao da to međutim, nekima to ne odgovara.

    Dodik je istakao da Republika Srpska funkcioniše, izmiruje sve svoje obaveze, i plate i penzije, pogotovu obaveze prema inostranstvu.

    Što se tiče štrajka u pravosuđu u Srpskoj, Dodik je rekao da to pitanje traje 15-20 godina, kada su intervencijama stranaca sudijama date veće plate, a daktilografi i drugi zaposleni ostali su ispod crte.

    “To treba riješiti tako – sudijama smanjiti plate, a povećati tim radnicima, zadržati u istom okviru”, dodao je Dodik.

  • Stevandić: Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja Srba, a 28. februar jedan od najznačajnijih datuma

    Stevandić: Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja Srba, a 28. februar jedan od najznačajnijih datuma

    Republika Srpska je svijetao primjer organizovanja srpskog naroda pod jednom idejom i jednom zastavom, a dan proglašenja prvog Ustava RS jedan je od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Srba, rekao je za portal InfoBijeljina predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, koji u Beču prisustvuje svečanom obilježavanju 28. februara – dana kada je proglašen prvi Ustav Republike Srpske.

    Stevandić je za naš portal izjavio da je 28. februar, nakon 9. januara – Dana Republike Srpske, najznačajniji datum Srba „sa druge strane Drine“.

    • Mi sa ove strane Drine nikada nismo imali ozbiljno utemeljenu organizacionu jedinicu, a raspadom Jugoslavije i akcijama drugih naroda koji su pravili svoje nacionalne države, srpski narod je bio ostavljen na vjetrometini, van svoje matice. Međutim, Republika Srpska je pokazala kako Srbi mogu da se ne dijele na četnike i partizane, Krajišnike, Hercegovce, Semberce, Romanijce, nego kako mogu da ostvare najsvjetliju pobjedu srpskog naroda u posljednjih dvije stotine godina – istakao je Stevandić.

    On je dodao da slaviti 28. februar znači biti ponosan na tradiciju Srba, koja traje i trajaće veoma dugo. Govoreći o odnosu Republike Srpske i Austrije, Stevandić je naglasio da ih povezuju dvije stvari.

    • Austrija može najbolje da razumije procese u Republici Srpskoj i BiH. Prva stvar koja nas povezuje je dugogodišnje prisustvo i razumijevanje naših ljudi u Austriji, koji su dio ove zajednice i dio zajedničke evropske kulture. Druga stvar je vojna neutralnost koje se Republika Srpska drži kao temeljnog principa, a i Austrija je vojno neutralna zemlja, bez prisustva NATO i drugih integracija. Geografska blizina i položaj Austrije, te njeno istorijsko prepoznavanje prostora Balkana, mnogo su značajniji za Srpsku nego u nekim drugim državama – poručio je Stevandić.

    On je dodao da su Srbi u Beču i Austriji veoma dobro organizovani i na političkom planu, kao i da kandidat Slobodarske partije Austrije za Evropski parlament Konstantin Dobrilović ima podršku srpskog naroda.

    • Srbi su politički dobro organizovani u Austriji i imamo saradnju sa svim partijama, pogotovo sa Slobodarskom partijom, u kojoj imamo značajniji uticaj. To je veliki doprinos i Austriji, i nama iz Republike Srpske, i Srbiji, ali mislim da je to jedan veliki evropski kvalitet. Važno je da podržimo Konstantina Dobrilovića za Evropski parlament i da pokažemo da Republika Srpska ima snagu i u okviru austrijske države. Osim Dobrilovića, tu su i drugi predstavnici sa kojima ćemo moći da komuniciramo u Evropskom parlamentu i da putem njih Srpska pokaže svoju snagu – zaključio je Stevandić.

    Predstavništvo Republike Srpske u Austriji organizovalo je danas u Beču svečani prijem povodom obilježavanja 28. februara – dana proglašenja prvog Ustava Republike Srpske.

  • Vulićeva poručila Berbokovoj: Podržite usvajanje, a ne nametanje zakonskih rješenja

    Vulićeva poručila Berbokovoj: Podržite usvajanje, a ne nametanje zakonskih rješenja

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić pozvala je ministarku spoljnih poslova Njemačke Analenu Berbok da, ukoliko su njene namjere prema BiH prijateljske, da iskoristi svoj uticaj i zaustavi bilo kakva nametanja od Kristijana Šmita, jer to predstavlja urušavanje svih dogovora u BiH koje je veoma teško postići.

    Prilikom današnjeg sastanka članovi kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sa Berbokovom, Vulićeva je naglasila da druga posjeta Berbokove BiH u dvije godine govori o povećanon interesu Savezne Vlade Njemačke za situaciju u BiH i regionu.

    • Vaša prva posjeta desila se u trenutku kada su mnogi upozoravali da Zapadnom Balkanu i BiH prijeti destabilizacija, i da će ovdje doći do otvaranja drugog, ili uz Moldaviju, trećeg fronta u Evropi. I tu su najčešće Republika Srpska i vlast predvođena predsjednikom Miloradom Dodikom viđeni kao akteri koji će uzrokovati destabilizaciju. Kao što vidite, do toga ne samo da nije došlo, već što se tiče Republike Srpske, do toga i neće doći. Mi ovdje znamo sve zamke rata. Nismo i nećemo biti njegovi promoteri, ali nećemo biti ni pristalice pojednostavljenog gledanja na stvari. Mi smo ovdje svjedoci kako jednodimenzionalna gledišta dovode do tragedija i kako temeljan, kompleksan, predan i dug rad dovode do održivog mira i napretka – naglasila je Vulićeva.

    Pored svega što se najčešće vidi kao benefit EU puta, od vladavine prava, investicija i razvoja, rekla je Vulićeva, mi u Republici Srpskoj vjerujemo da jako puno anomalija, od postojanja kancelarije visokog predstavnika i nelegitimnog Šmita do stranaca u Ustavnom sudu BiH, i de fakto protektorata koji stranci provode u BiH, možemo da svedemo na jednu mjeru koja postoji u svim zdravim, suverenim, Federalnim i multietničkim ili multijezičnim članicama EU.

    • I u tom procesu, naš prvi i najvažniji interes je da u svakom koraku, naravno, u tom smislu postignemo što više. I sretni smo da u samoj EU, imamo sve više sagovornika na tu temu. U tom smislu, naravno, voljeli bi i da Njemačka bude sagovornik. Ali da bi se to dogodilo, morate shvatiti da mi imamo svoje interese, da koristimo sve legitimne i mirne puteve da ih zastupamo i odbranimo, i da očekujemo da se ispune. Ako bih morala da koristim Njemačku kao primjer – Republika Srpska ne dozvoljava da joj se oduzimaju nadležnosti i pravo na samoupravu na isti način na koji to ne bi dozvolila i ne dozvoljava ni Bavarska. I mi, kao što je imala i Njemačka, imamo svoje probleme koje liječimo vremenom i teškim i mukotrpnim radom, razgovorima i dogovorima. Ključan doprinos stabilizaciji Evrope nakon toliko sukoba dala je Njemačka nakon svega toga i nakon iskazanog razumijevanja za njen interes – naglasila je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da je Njemačka važna za put BiH ka EU i kao što je ona bila ključna garancija za usmjerenje Evrope ka saradnji i miru tako je BiH kao uspješna priča na osnovama Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava garancija i simbol toga da je u Evropi vječni mir moguć i kao takva značiće mnogo u vremenu koje mora doći, a u kojem ćemo izaći iz konflikta koji je stavio sjenku nad sve nas.

    • Nije moguće ne primjetiti da Vam se domaćin sastanka javno zahvalio na Vašoj podršci da se usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa. Јa se nadam da ćete ostati istrajni u tome i tako podržati usvajanje, a ne nametanje bilo kakvih zakonskih rješenja. Podsjećam Vas da BiH ima legitimno izabrane političke predstavnike, kao i organe zakonodavne vlasti čija je funkcija usvajanje odnosno donošenje zakonskih rješenja. Nametanje bilo čega što ne predstavlja volju naroda u BiH nanosi trajnu štetu ovoj zemlji i njenim narodima – ukazala je Vulićeva.

    Vulićeva je dodala da je u međuvremenu BiH održala opšte izbore, poštene i fer.

    • Imamo nove vlasti, a zajedničke institucije na nivou BiH ne samo da su izborile kandidatski status za članstvo u EU, već se sada s pravom nadamo i otvaranju pregovora o članstvu sa EU. Ono što bih posebno podvukla kao šef poslaničke grupe najuticajnije stranke u BiH jeste da uprkos razlikama i snažnoj dinamici u našim odnosima mi za razliku od prošlosti imamo redovne sastanke svih partnera iz vlasti sa nivoa BiH. Na tim sastancima proizvodimo rješenja – rekla je Vulićeva.

    Navela je da problemi obično dolaze od onih koji na tim sastancima ne sjede, onih koje ne biraju birači i građani BiH.

    • Razlog takvim strahovima pred Vašu prošlu posjetu BiH, a koje ste na direktan način podijelili i u Vašoj izjavi pred ovu posjetu, je to što Vi i oni koji Vas, dopustićete mi, pogrešno savjetuju, vide stvari jednodimenzionalno. Odnosno, vi vidite aktere u regionu, i tu prije svega mislim na predsjednika Dodika i Republiku Srpsku, kao neku produženu ruku nečije tuđe agende, i predviđate da predsjednik Dodik i mi u Republici Srpskoj imamo vlastite interese, svoju političku agendu, viziju i ideje i da smo spremni za nju se boriti svim poštenim, mirnim, i efikasnim putevima. Da pojednostavim, mi nismo i ne želimo biti ničiji neprijatelji. I želimo i vašoj državi i čitavoj Evropi da neprijateljstva što prije prestanu. Otvaranje pregovora o članstvu u EU, koliko mi je poznato, je najvažniji razlog vaše posjete, a mi u Republici Srpskoj vidimo kao naš interes – navela je Vulićeva.
  • Dodik istakao da je Srpska faktor opstanka BiH

    Dodik istakao da je Srpska faktor opstanka BiH

    Prije više od tri decenije, lideri Evrope značajno su doprinijeli dezintegraciji ovog prostora, uz mnogo patnje i žrtava. Očekujem od današnjih evropskih lidera da podrže naše opredjeljenje za integraciju sa drugim zemljama Evrope.

    Rekao je to predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Istakao je da je pravedno je da Srbi, Bošnjaci i Hrvati ponovo žive u EU bez granica i barijera.

    – BiH je, ogromnom zaslugom Republike Srpske, uložila nikad više napora u to da ubrzano napreduje na evropskom putu. Ukoliko EU demonstrira viziju, nagradiće te napore i ubrzati cijeli proces integracije zapadnog Balkana. Ukoliko se opredijeli za naš napredak, pokazuje da je u njoj živa vizija osnivača tog velikog ekonomskog i mirovnog projekta. Ukoliko se opredijeli za dalje blokade, ona više nema viziju, nego je instrument u geopolitičkim igrama koje već sada najskuplje plaća – istakao je Dodik na Iksu.

    Pozdravio je dobre poruke koje dolaze iz EU, od ministara spoljnih poslova Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske.

    – Pozivaju da se što prije otvore pregovori sa BiH. Rade to na način koji pomaže unutrašnjim odnosima i to treba pozdraviti – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da je toku posjeta BiH njemačke ministarke inostranih poslova Analene Berbok.

    – Dobro je da smo dobili jasne poruke da je budućnost svih država zapadnog Balkana u EU. U njenim izjavama i dalje se osjećaju posljedice prljave kampanje dugog trajanja protiv nas. Podvlačim još jednom: Republika Srpska, činjenicom da traži poštovanje Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i međunarodnog prava, nije remetilački, već faktor opstanka BiH. I to je poruka Banjaluke svim evropskim zvaničnicima – rekao je Dodik.

    Naglasio je da BiH bez Republike Srpske ne postoji. EU ne može biti kompletna bez BiH i Republike Srpske jer mi možemo funkcionisati samo kao EU, piše RTRS.

    – Mi smo paradigma EU na malom prostoru. Možemo biti uspješan projekat zasnovan na ekonomskoj i demokratskoj koegzistenciji različitih interesa koji stalno pronalaze kompromise i na taj način idu u budućnost. Republika Srpska tome teži kao najvećem nacionalnom interesu jer kraj puta u EU je kraj granica među Srbima, ali i ostalim narodima na Balkanu – zaključio je Dodik.

  • Dodik tvrdi da nema evropskog puta BiH s lažnim Šmitom

    Dodik tvrdi da nema evropskog puta BiH s lažnim Šmitom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da nema evropskog puta BiH s lažnim Kristijanom Šmitom.

    Ko o čemu, kurva o poštenju. I da je legalan visoki predstavnik, a nije, Šmit nema ništa s evropskim putem BiH. Očigledno je da nema šta pametnije da radi, a svakom svojom izjavom sam sebe i dalje devastira – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je istakao da je svima jasno da nema evropskog puta BiH s lažnim Šmitom.

    – Nema napretka na tom putu ako nekakvi sumnjivi i nelagalni tipovi u OHR nameću odluke, bilo o izborima, bilo u vezi sa zakonodavstvom – naglasio je Dodik.

    Izvolite, kaže Dodik, nastavite i dalje, ali Srpska neće učestvovati u toj farsi.

    – Ne želimo biti dio priče u kojoj lažni Šmit i OHR promovišu evropski put. Toliko dostojanstva imamo, a i znamo svoj put ako od evropskog ne bude ništa – naveo je Dodik.

  • Čubrilović: Konaković je politizovao izgradnju auto-puta Beograd-Sarajevo

    Čubrilović: Konaković je politizovao izgradnju auto-puta Beograd-Sarajevo

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Еlmedin Konaković na Diplomatskom forumu u Antaliji politizovao projekat izgradnje autoputa od Beograda do Sarajeva.

    Čubrilović je istup Konakovića u Turskoj u vezi sa trasom autoputa od Beograda do Sarajeva ocijenio kao promašen, te istakao da gradnja autoputa kroz Republiku Srpsku nije sporna.

    “Na ovom našem prostoru svakom je dozvoljeno svašta da priča pa tako i Konakoviću o mreži autoputeva za koje vjerujem da nije podobno upućen, kao ni u mnoge druge svari. Ali sa druge strane dozvoljava sebi da vodi trasu autoputa kuda on misli ili kuda zamišlja da bi trebalo. To je sramota i pogrešan način na koji je izneseno to što je izneseno i to bez ikakvih argumenata”, rekao je Čubrilović za “Glas Srpske“.

    To što je Konaković spominjao Sandžak u gradnji autoputa Beograd-Sarajevo, Čubrilović je nazvao sramotom i neznanjem.

    “Van svakih okvira je miješati politiku u te projekte, treba gledati ovo sa ekonomske strane, ono što je najbolje za privredu jedne i druge države, kako i na koji način ih uvezivati i raditi. Ovo je potpuna politizacija svega, pa evo i onoga što ne bi trebalo nikako da bude. Konaković je potpuno promašio temu, ako nije i mjesto na kojem je govorio”, rekao je Čubrilović.

    On je podsjetio da je trasa autoputa od Beograda do Sarajeva inicijativa svih strana u koju je bio uključen i turski predsjednik Redžep Tajip Еrdogan, te dodao da gradnja kroz Srpsku nije sporna, ali da nikada nije postignuta saglasnost u FBiH.

    Opelova 24 sata dolaze nam u petak 08.03. tačno u podne s neponovljivim ponudama na osobna i komercijalna vozila!
    Opelova 24 sata dolaze nam u petak 08.03. tačno u podne s neponovljivim ponudama na osobna i komercijalna vozila!
    Oglas
    Linker
    “Radi se ruta Beograd – Kuzmin – Bijeljina – Brčko. Da li će oni od Brčkog prema Tuzli ili nekom drugom trasom nije poznato, ali ja sam mislio da su oni našli zajedničko rješenje ipsilon krakom da se to riješi i da budu svi zadovoljni. Nama je važno da je ruta prema Doboju, odnosno Brčko – Doboj – Banjaluka usaglašena. Nikada se nismo miješali u to u kojem će se to pravcu raditi kroz FBiH, to je potpuno njihova stvar, kao što je naša stvar kroz Srpsku”, naveo je Čubrilović.

    On je istakao da treba uraditi ono što je moguće i što je dogovoreno.

    “Naravno ekonomski najisplativije bi bilo da ide trasa od Brčkog do Tuzle, odnosno da uvežemo najveće privredne centre u Srpskoj i BiH sa Beogradom. To je najveći grad, centar brojnih dešavanja i svi su naslonjeni na taj prostor”, ukazao je Čubrilović.

    On je naveo da je zajednički problem trasa autoputa oko Brčkog, s obzirom na kontakt tačke koje su Srpskoj veoma važne i do kojih će se bez sumnje doći.

  • Dodik opet ne priznaje Ustavni sud BiH: Podnio, pa povukao apelaciju za klevetu

    Dodik opet ne priznaje Ustavni sud BiH: Podnio, pa povukao apelaciju za klevetu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uputio je Ustavnom sudu BiH apelaciju, koju je povukao nakon što su mnogi ukazali na kontradiktornost u stavovima.

    Naime, Dodik uporno govori kako ne priznaje Ustavni sud BiH, pogotovo nakon što je ostao bez ijednog sudije iz reda srpskog naroda, međutim početkom ove godine je Ustavnom sudu podnio apelaciju.

    Predsjednica ovog suda Valerija Galić je u razgovoru za N1 ranije otkrila da je on podnio apelaciju koja se odnosi na klevetu.

    Nakon toga su mnogi ukazali na to da je ironična činjenica u kojoj Dodik, koji ne priznaje Ustavni sud, podnosi apelaciju istom tom sudu, dok su iz opozicije u Srpskoj istakli i da je to licemjerno. Treba napomenuti i da je Narodna skupština Srpske prošlo ljeto usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

    Informacija da je Dodik poslao apelaciju je poznata javnosti od 22. februara, a apelacija je povučena 26. februara, nekoliko dana kasnije.

    -Punomoćnik apelanta Milorada Dodika je dopisom od 26. 2. 2024. godine (zaprimljen u Ustavnom sudu 27. 2. 2024. godine) obavijestio Ustavni sud da apelant odustaje od podnesene apelacije – rekli su za Klix iz Ustavnog suda BiH.

  • Šmit o Izbornom zakonu: Sačekaćemo šta će se desiti u narednim danima

    Šmit o Izbornom zakonu: Sačekaćemo šta će se desiti u narednim danima

    Kristijan Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poručio je da je “puno radio na temi izbornog integriteta” i dodao da je “vidio da drugi rade”.

    “Imamo jednu radnu grupu koja je pripremila, nadati se, dobar zakon. Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali da ćemo, ipak, imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”.

    Šmit je za FTV govorio i o evrospkom putu BiH.

    “Ne znači svaka besmislena izjava ljudi kao što je Milorad Dodik da nema evropskog puta BiH”, poručio je on.

    “Danas je jedan od prvih dana ove tri sedmice gdje će se donositi odluke. Vidjeli smo već tri ministra koji su dolazili u posjetu, tokom sedmice ćemo imati sastanak u Bukureštu. Odluka će se donijeti 21. marta. Ako poznajete situaciju u BiH, vrlo je jednostavno vidjeti da se sve može, ali ponekad je potrebno možda malo i nešto protumačiti kako biste vidjeli kuda dalje ići s BiH”, naveo je on.

    Na pitanje je li Evropa spremna na manje od zadanog, a u kontekstu otvaranja pregovora, kazao je da ostaje još puno toga da se uradi.

  • Rusija “pogurala” napredak BiH ka EU

    Rusija “pogurala” napredak BiH ka EU

    Iako BiH još nije u potpunosti ispunila zadatke koje je postavila EU kao preduslov za početak pregovora, na sastanku evropskih lidera krajem mjeseca ipak joj se smiješi pozitivna odluka.

    Iako se definitivna odluka neće znati vjerovatno do samog održavanja samita za otprilike dvije sedmice, nezvanično nam je više sagovornika istaklo da su bolje šanse da će do pozitivne odluke doći nego da neće, a kao dva glavna razloga ističu djelovanje Rusije u regionu i evropske izbore.

    Što se tiče Rusije, nakon početka proširene invazije u februaru 2024. godine na Ukrajinu otvorili su se stari geopolitički rivaliteti u Evropi, i EU želi da demonstrira Rusiji, ali i Americi, da je sposobna da rješava probleme u svom dvorištu, a to bi bilo veoma teško ako i ovog puta izostane pozitivna odluka za BiH.

    Izvjesna formulacija je da će BiH biti dodijeljen početak pregovora, a preostali uslovi koji nisu ispunjeni biće preformulisani kao novi uslovi za sam proces pripreme prve međuvladine konferencije, na kojoj će pregovori zvanično da počnu.

    To je argument koji bi zemlje koje su željele da BiH daju datum još u decembru prošle godine mogle da koriste na predstojećem samitu – priznati dosadašnji djelimični uspjeh, a preostale uslove “prepakovati” u pripremu za sam početak pregovora.

    Drugi razlog, kako nam je rečeno, odnosi se ne samo na činjenicu da će zbog izbora u junu, sezone godišnjih odmora nakon njih i početka rada nove Evropske komisije proces pristupanja biti “na ledu” najranije do kraja ove godine.

    Naime, EU želi da BiH drži uz sebe i ne dozvoli Rusiji da ostvari propagandnu pobjedu da je proces pregovaranja propao, a početak pregovora bi im koristio kao dodatna motivacija da BiH nastavi s reformama.

    Međutim, dodatni razlog je da evropska briselska elita, koju predvodi Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, želi da joj pomogne da ostvari još jedan mandat na čelu evropskog izvršnog tijela, a za to je važan svaki uspjeh, uključujući i uspješni početak pregovora sa BiH.

    I Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je faktor Rusija značajan za odluke koje se donose u Briselu i naglašava, što rat bude duže trajao, to će imati veći uticaj na odnos Brisela prema BiH i regionu.

    Ipak, kako je naglasio, geopolitika neće biti dovoljan osnov za donošenje odluke.

    “Ako državna koalicija uspije da postigne barem minimalni konsenzus u vezi sa izbornim zakonom, zakonom o sprečavanju sukoba interesa i zakonom o sudovima, onda će BiH biti na dobrom putu da se do sjednice ‘ugase’ posljednja crvena svjetla, koja postoje na razini zemlja članica EU. Ovdje je bitno naglasiti, da se EU neće baviti time da li je osnovan vrhovni sud BH ili viši sud BiH i slično, već da se vidi da postoji minimalni konsenzus između njih”, smatra on.

    Da zategnuti odnosi između EU i Rusije zbog Ukrajine imaju određen uticaj na odluke o BiH, indirektno je potvrdila Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, koja se, uz Aleksandra Šalenberga, ministra za evropske i spoljne poslove Austrije, i Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, nalazi u posjeti BiH. Berbokova je uoči posjete zapadnom Balkanu rekla da EU odnosom prema zemljama regiona mora “zatvoriti bokove koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacija i infiltracije”.

    I evropski ministri su nakon sastanaka u Sarajevu na visokom nivou iskazali spremnost da se prizna dosegnuti napredak BiH, a u tome je posebno prednjačio ministar Šalenberg.

    “Više ste uradili u proteklih nekoliko mjeseci nego u proteklih nekoliko godina. Pitanje je zašto vam je toliko trebalo”, rekao je on na pres-konferenciji u Sarajevu.

    Tajani je rekao da je za Italiju zapadni Balkan prioritet, te da je, zajedno s Austrijom, oformljena grupa zemalja za pomoć BiH.

    “Meni je veoma drago da vidim tako dobar napredak. Naravno da postoje problemi, svugdje postoje problemi, zato je potrebno da radimo korak po korak, važno je imati strategiju”, rekao je on.