VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vidović: Impozantni rezultati uprkos teškoj godini

    Vidović: Impozantni rezultati uprkos teškoj godini

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je u intervjuu Srni da je 2023. godina bila vrlo teška, ali da su ostvareni impozantni rezultati, te da se u 2024. očekuje pad inflacije, ali taj proces mogu omesti krupna geopolitička dešavanja.

    ATV
    Vidovićeva je naglasila da će glavni pravci rada resornog ministarstva biti smanjenje rashoda i povećanje prihoda u 2024. godini, koja će biti vrlo izazovna za održavanje fiskalne stabilnosti, ali da očekuje veće prihode i rast bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

    Ona je u intervjuu Srni rekla da je usvojeni budžet za 2024. godinu veći za četiri odsto, a da će se nastojati da u novoj godini BDP ima rast od tri odsto.

    “U 2024. godini imamo i značajna povećanja davanja penzionerima s obzirom na usklađivanje penzija sa rastom cijena i inflacijom, a kod boračkih kategorija imamo dosta značajno povećanje za borački dodatak. Imamo i mnogo davanja za zdravstvo”, ukazala je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, najveći izvor povećanja prihoda biće uvođenje nove fiskalizacije koja prikazuje promet u realnom vremenu.

    “To znači da u realnom vremenu promet dolazi u Poresku upravu i u tom smislu ćemo otkriti mnogo prometa koji nije bio prikazivan u prethodnom periodu”, navela je Vidovićeva.

    MNOGO IZAZOVA NA KOJЕ SЕ MORA RAČUNATI

    Govoreći o održavanju fiskalne stabilnosti u 2024. godini, Vidovićeva je navela da tu može biti mnogo problema i da je nova godina vrlo izazovna.

    “Potrošnja u Еvropi je jako smanjena, tako da domaći privrednici koji izvoze na evropsko tržište već sada imaju otkazivanja određenih ugovora i plašimo se da se to ne nastavi u narednom periodu”, navela je Vidovićeva.

    Ona je ukazala da se, s druge strane, u 2024. godini očekuje pad inflacije, te da taj proces može omesti neka krupna geopolitička dešavanja jer, ukoliko se takav jedan potres dogodi, može doći do rasta cijena i inflacije.

    “To su sve izazovi koji su pred nama i na koje moramo računati, ne samo mi, nego i Еvropa i svijet. Ali, bićemo optimisti. Mnogi ekonomisti predviđaju da će u 2024. godini doći do porasta potrošnje i stabilizacije inflacije”, napomenula je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da ekonomisti govore o tome da je vrijeme velike inflacije u prošlosti, da će inflacija iznositi oko tri odsto, a da je ЕU sebi zadala da je svede na nivo od dva odsto.

    SVЕ OBAVЕZЕ IZ BUDžЕTA BIĆЕ IZVRŠЕNЕ

    Vidovićeva je naglasila da će budžet za 2023. godinu izvršiti sve obaveze prema korisnicima onako kako je to i planirano usvajanjem rebalansa, napomenuvši da se u 2024. godini očekuju, osim većih prihoda i rasta BDP-a, i neki od izazova koji se ogledaju u mogućim poremećajima na međunarodnom tržištu – rast cijena energenata, inflacija i drugo.

    Osvrćući se na 2023. godinu, Vidovićeva je navela da je to bila veoma teška godina ne samo u Republici Srpskoj, već i u svijetu, istovremeno izrazivši zadovoljstvo što će Srpska, uprkos poteškoćama, imati rast BDP-a od oko 1,7 odsto, što je dobro jer se nije otišlo “u minus”.

    “Zadovoljni smo što smo uspjeli da iz budžeta isplatimo sve naše korisnike prema njihovim pravima, kao i da otplatimo u 2023. godini preko milijardu KM, a zadužili smo se manje”, rekla je Vidovićeva i sve to ocijenila kao impozantan rezultat.

  • Amidžić: Neće biti problema u funkcionisanju institucija

    Amidžić: Neće biti problema u funkcionisanju institucija

    Zajednčke institucije BiH, već tradicionalno od 1. januara su na režimu privremenog finansiranja. Što znači da će za prva tri mjeseca dobiti onoliko novca koliko je za taj period bilo predviđeno u prošloj godini. Budžeta za 2024. godinu nema jer o njemu nije bilo dogovora u Fiskalnom savjetu u kome sjede entitetski premijeri, predsjedavajući Savjeta ministara i resorni ministri.Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić rekao je da je i FBiH u režimu privremenog finansiranja, te dodao da je jedino Srpska pravovremno usvojila budžet.
    – Što se tiče nivoa BiH, neće biti problem u funkcionisanju. Moje viđenje je da je to potrošački budžet. Imamo pritisak da taj budžet raste, ali ne dobijam racionalan odgovor zašto – naveo je Amidžić.

    Poruči je da se politika ne treba previše miješati u ekonomiju.

    – Neko misli da ako ima više potrošnje na nivou BiH, da je jača država. To su gluposti i nije tačno. Imaju agencije na nivou BiH koje ne znaju ni šta rade. Јa bih i smanjio budžet, jer život se odvija u entitetima – naveo je Amidžić.

    Istako je da ni jedan budžetski korisnik neće imati problema.

  • Izborni zakon RS: Vraćanje nadležnosti ili pokušaj ustavnog puča?

    Izborni zakon RS: Vraćanje nadležnosti ili pokušaj ustavnog puča?

    Najava da će Republika Srpska uskoro usvojiti svoj izborni zakon, a na prijedlog vladajuće većine, već je izazvala žustre reakcije opozicije, koja na konstataciju vlasti da se ovim zakonom vraćaju nadležnosti Srpskoj i štiti njen ustavni poredak na bazi Dejtona, odgovara da je ovo pokušaj ustavnog puča jer vladajući ne žele da prihvate izmjene Izbornog zakona BiH.

    Podsjetimo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je 3. januara nakon sastanka vladajuće koalicije da je tekst izbornog zakona RS spreman i da će, čim prođe neophodne procedure, stići na dnevni red Narodne skupštine (NS) RS.

    Zakonom se, između ostalog, podrazumijeva da bi Republička izborna komisija RS trebalo da sprovodi izbore za lokalni nivo, izbore za predsjednika Republike i NS RS, a da će na Centralnoj izbornoj komisiji BiH ostati izbor za parlamentarni nivo BiH.

    Obrazlažući najavu Dodik je poručio da CIK BiH, te drugi strani uticaji, trenutno rade na rješenjima koja se tiču izbornog procesa u BiH i koja direktno utiču na legitimitet i ingerencije Srpske.

    “Odlučili smo da kreiramo naš izborni zakon RS koji je u skladu s Ustavom BiH i Republike Srpske, a koji ne zadire u izbore na nivou BiH”, naglasio je Dodik.

    Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije, naveo je da će djelovanje po ovom osnovu isključivo biti zaštita ustavnog poretka na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa, poručio da je ovo borba za konstitutivnost, ustavnost i zakonitost, na koju Srpska ima legitimno pravo. “Mi imamo svoju izbornu komisiju. Mi ćemo je ovim osnažiti i sprovesti izbore sa svim onim što traži dio međunarodne zajednice i nekih vampirskih ambasada, ali i iz opozicije”, poručio je Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske (NPS).

    Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, rekao je da će pozvati predsjednike svih političkih partija u NS RS da pogledaju tekst zakona te iznesu jasne stavove.

    Bitno je istaći i da je Dodik kazao kako će prije usvajanja izbornog zakona Republike Srpske biti donesen zakon kojim se na prostoru Srpske zabranjuje djelovanje i primjena odredaba Izbornog zakona BiH, a koje se tiču lokalnih i predsjedničkih izbora na nivou Republike Srpske, ali i FBiH.

    S druge strane, za opoziciju je izborni zakon Republike Srpske neprihvatljiv iz više razloga… Prvi je što ga predlažu SNSD i većina, i to baš u času kada Dom naroda BiH treba da odluči o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    “Ovo je toliko providno. Vladajuća koalicija želi da ima alibi jer će u Domu naroda odbiti izmjene Izbornog zakona BiH”, kaže Ognjen Bodiroga, član Predsjedništva SDS-a.

    Navodi da je tačno da Republika Srpska ima pravo da po Ustavu i Dejtonu sprovodi lokalne, predsjedničke i izbore za NS RS, ali da ne vjeruje u iskrene namjere vlasti.

    “SNSD i ostali žele da plasiraju priču u javnosti o nekom vraćanju nadležnosti i da se predstave kao patriote, a i sami znamo da su oni prenijeli desetine nadležnosti”, dodao je Bodiroga za “Nezavisne novine”.

    Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, poručio je da Dodikova najava znači da SNSD želi potpunu kontrolu, kako bi, kako je rekao, izbore sveo na “demokratski nivo Sjeverne Koreje i najkorumpiranijih afričkih zemalja”.

    “Kad je došlo vrijeme za poštene izbore, za skenere i otisak prsta, za uvođenje reda u biračke odbore, Dodik se sjetio da pravi svoju izbornu komisiju, kako bi on lično donosio odluku o tome ko je pobijedio, a ko izgubio”, rekao je Crnadak.

    Za Nebojšu Vukanovića, predsjednika Pokreta za pravdu i red, ovo je ustavni puč.

    “Dodik se očigledno plaši uvođenja novih tehnologija u izborni proces, koje bi spriječile njegovu izbornu krađu. Ako on hoće da raspiše izbore, onda ko nas sprečava da raspišemo svoja izborna pravila. Ako on to uradi i oduzme ingerencije CIK BiH, pa onda svaki čovjek može izvršiti puč i sprovoditi samostalne izbore. Ovo su mafijaški poslovi u kojima mi ne želimo da učestvujemo”, naglasio je Vukanović.

    Poručio je da raspolaže informacijama kako su pojedini opozicionari već kazali da će podržati Dodika jer se radi o nacionalnom pitanju.

    “Ja još neću izlaziti s imenima, ali ko god iz opozicije bude javno iskočio sa stavom i podržao Dodika, moraće se suočiti sa posljedicama, neću imati milosti prema njima”, poručio je Vukanović.

    Podršku izbornom zakonu neće dati ni Narodni front.

    “Jasno je kao dan kome smetaju skeneri, fer i pošteni izbori i veća kontrola izbornog procesa. Po njima bi izgleda najbolje bilo da ne sprovode izbore uopšte, da samo upišu ko će koliko osvojiti, što rade u velikoj mjeri i kada izbore sprovodi CIK uz ovakav postojeći izborni zakon. Naravno da nećemo prihvatiti ovo rješenje jer vjerovati privatizovanim Dodikovim institucijama da će provesti fer i poštene izbore je kao vjerovati u Djeda Mraza, a, istini za volju, ni CIK se nije proslavio postojećim Izbornim zakonom”, kazala je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

    Nije se puno čekalo ni na reakciju iz FBiH, a iz SDA su kazali da je “krajnje vrijeme da Dodik bude zaustavljen” jer se radi o nasrtaju na ustavnopravni poredak BiH.

  • Institucije BiH još jednu godinu započele privremenim finansiranjem

    Institucije BiH još jednu godinu započele privremenim finansiranjem

    BiH ušla je u Novu godinu bez usvojenog budžeta i njene institucije prelaze na privremeno finansiranje. U Ministarstvu finansija i trezora su pripremili budžetski okvir koji je na nivou prošlogodišnjeg. To nije dovoljno za stranke trojke čiji ministri odbijaju da ga podrže. Ministar Srđan Amidžić ističe da je na računima institucija BiH ostalo više od 60 miliona iz prošle godine i da je bespredmetno tražiti povećanje budžeta BiH.

    Zajedničke institucije BiH, već tradicionalno od 1. januara su na režimu privremenog finansiranja. Što znači da će za prva tri mjeseca dobiti onoliko novca koliko je za taj period bilo predviđeno u prošloj godini. Budžeta za 2024. nema jer o njemu nije bilo dogovora u Fiskalnom savjetu u kome sjede entitetski premijeri, predsjedavajući Savjeta ministara i resorni ministri.

    • S obzirom da Fiskalni savjet nije postigao dogovor o novom budžetskom okviru, mi unutar Ministarstva finansija smo se kretali u okviru postojećeg okvira i predložili budžet na nivou 2023. godine koji iznosi milijardu i 315 miliona i 450 hiljada – rekao je Amidžić.

    Amidžić nema dilemu da su predviđena sredstva u budžetu za 2024.godinu dovoljna za funkcionisanje BiH, odbacuje kritike da entiteti koče zajedničke institucije.

    • Čist potrošački budžet, mi imamo preporuku MMF da budžet institucija BiH ne da treba da bude na istom nivou već na manjem nivou Ljudi mi gore potrošimo milirdu maraka na plate , šta smo isporučili? Јa da sam imao mogućnost da predložim manji budžetski okvir. ja bih predložio – dodao je Amidžić.

    Ipak budžetski okvir ostao je isti. Unutar njega pojedini korisnici poput CIK zbog predstojećih lokalnih izbora dobili su više dok je za 43 institucije BiH predviđeno manje sredstava uključujući i ministarstvo odbrane. A podsjećamo, ministar Zukan Helez tražio je 18 miliona KM više u budžetu za 2024. jer sadašnjih 392 tvrdi nije dovoljno za funkcionisanje.

    • Ispod ove cifre koju sada imamo za budžet za OS BiH sigurno neće ići, ja to neću dozvoliti. Može biti samo povećan, umanjen neće biti – izjavio je Helez.
    • Građani ne znaju da kada je u pitanju Ministarstvo odbrane, u 2023. gfodini istom budžetskom korisniku ostalo je 20 miliona neutrošeno. Nema izvršenja , i postavlja se pitanje da treba rasti budžet Ministarstva odbrane, pa što da raste kada je ostalo 30 miliona i 743 000 maraka neutrošeno – odgovorio je Amidžić.

    Iako Amidžić nije rekao ko blokira usvajanje budžeta za 2024.godinu, poznato je da ministri iz „Trojke“ odbijaju da prihvate ponuđenu projekciju para za institucije BiH. Objašnjenje da se iz 2023. prenijelo čak 60 miliona neutrošenih sredstava zbog čega je besmileno tražiti povećanje od 40 miliona, njih ne zanima.

    • Јa se nadam da ćemo sredinom prvog mjeseca imati redovnu sjednicu na kojoj ćemo imati i budžet institucija BiH za mene prevažno pitanje, u ovom trenutku. Morali smo to do kraja godine završiti – naveo je predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović.

    Prva prilika za popravni je 11. januara kada je zakazana sjednica Savjeta ministara ali nije navedeno da je budžet na dnevnom redu. S obzirom na duboku krizu u BiH, zbog djelovanja Kristijana Šmita, suđenja predsjedniku RS, najava zakona o tzv. državnoj imovini, usvajanje budžeta moglo bi da se prolongira a BiH da nastavi egzistirati na privremenom finansiranju na duži period.

  • Najava donošenja izbornog zakona u Srpskoj podjelila političare

    Najava donošenja izbornog zakona u Srpskoj podjelila političare

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na sastanak 8. januara, kako bi usaglasili tekst novog izbornog zakona Republike Srpske. Suština novog zakonskog rješenja, koje je inicirao predsjednik Srpske, jeste vraćanje nadležnosti nad lokalnim i republičkim izbornim procesom.

    Novi izborni zakon trebalo bi da zaštiti svaki glas i integritet izbornog procesa. Biće zaštićeno i ustavno pravo Republike Srpske da sama sprovodi republičke i lokalne izbore.

    Priliku da prije upućivanja u parlamentarnu proceduru daju sugestije za tekst zakona imaće predstavnici svih parlamentarnih stranaka, na sastanku 8. januara.

    • Najlogičnije je da se mi međusobno dogovorimo, da imamo Izborni zakon koji će ispoštovati i ono što želi opozicija i njihovi ljudi u izbornim komisijama i profesionalizaciju biračkih odbora i skenere, samo da se dogovorimo gdje skenere na kojem mjestu i kako da sačuvamo taj integritet – rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stgevandić.

    Iz PDP-a optužuju vladajuću koaliciju da ne želi nove tehnologije poput otiska prsta i skenera. U SDS-u i Listi za pravdu i red jesu za izmjene Izbornog zakona, ali ne u dogovoru sa SNSD-om. Tvrde da ova stranka želi preuzeti punu kontrolu nad izbornim procesom.

    • Mislim da je to kao da idete otprilike da vam odrubi glavu onaj ko vam godinama radi o glavi. Sve ono što kao poslanički klub SDS-a budemo htjeli da kažemo o Izbornom zakonu i RIK-u reći ćemo na sjednici NSRS – istakao je predsjednik SDS-a Milan Miličević.

    Narodni poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović izjavio je danas da neće podržati donošenje izbornog zakona Republike Srpske. Prva je još juče reagovala Јelena Trivić. Odbacila je mogućnost bilo kakvog razgovora o Izbornom zakonu Srpske, pa podsjetila na Izborni zakon BiH, koji je nedavno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    Nije tajna da opozicija rješenja radije kroji sa SDA, nego sa partijama iz Srpske, kaže predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

    • Ili im je sporno jačanje institucija Republike Srpske ili su toliki podanici lažnog visokog predstavnika da moraju biti protiv svega onoga što je pozitivno za Republiku Srpsku – rekao je predsjednik DNS-a Nenad Nešić.
    • Da se zaštiti volja svakog građanina koji izlazi na izbore i ne može niko u kutijama ispravljati tu volju – istakao je predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić.

    A reagovala je i ambasada SAD-a. Navodi da će novim Izbornim zakonom Republika Srpska ugroziti nadležnosti BiH.

    • Sjedinjene Države jasno su dale do znanja da su spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, te da će podržati postupke visokog predstavnika s istim ciljem – naveli su.

    Riječ je o gruboj zamjeni teza, odgovara delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević. Nadležnosti su, podsjeća, oduzete Srpskoj a ne BiH, i to po američkom nalogu.

    • Ovdje se radi o tome da je BiH upravo po nalogu američke Ambasade ugrozila prava i nadležnosti Republike Srpske i sada mi želimo to da ispravimo. Јe li nam sad oni treba da odrede i kako ćemo glasati? Hoće li nam oni određivati našu volju? – naveo je Kovačević.

    Sa istim pitanjem Kovačević ukazuje i na dio iz saopštenja američke ambasade u kojem pozivaju na usvajanje Izbornog zakona BiH koji je predložila SDA. Istog onog prijedloga za koji je u Predstavničkom domu Parlamenta BiH prije nekoliko dana glasala opozicija iz Srpske.

  • Marfi razgovarao s Bećirovićem: SAD će djelovati ukoliko bude pokušaja razbijanja Bosne i Hercegovine

    Marfi razgovarao s Bećirovićem: SAD će djelovati ukoliko bude pokušaja razbijanja Bosne i Hercegovine

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Majklom Marfijem.

    Razgovarano je o trenutnoj političkoj situaciji i izazovima s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.

    Bećirović je rekao da se opasna antidejtonska i antiustavna politika ne smije ignorisati i da nadležni organi moraju djelovati u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, kao i konačnim odlukama Ustavnog suda BiH.

    Ambasador Marfi je istakao da Sjedinjenje Američke Države neće mirno posmatrati antidejtonsko djelovanje organa vlasti u entitetu Republika Srpska. Poručio je da su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine garantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom.


    Takođe, sagovornici su naglasili da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH ne daju nikakvo pravo na otcjepljenje nijednom entitetu u Bosni i Hercegovini.

    Ambasador SAD Majkl Marfi je rekao da će SAD djelovati ukoliko bude pokušaja razbijanja Bosne i Hercegovine, te da će SAD braniti Dejtonski mirovni sporazum.

    Naglasio je da su entiteti RS i FBiH sastavni dijelovi države Bosne i Hercegovine i da ne postoje izvan države Bosne i Hercegovine. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH ne predviđaju nikakvo pravo na secesiju.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je rekao da je u trenutnim okolnostima najvažnije zaštititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine i zaustaviti destruktivnu politiku.

    Tokom razgovora Bećirović se zahvalio za kontinuiranu i snažnu podršku SAD Bosni i Hercegovini na njenom evroatlantskom putu. Takođe, rekao je da okolnosti u našoj zemlji, regiji i Evropi zahtijevaju snažniji angažman SAD za ubrzanje neophodnih reformi.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je važnost zajedničkog djelovanja demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini sa SAD i drugim strateškim partnerima Bosne i Hercegovine u osiguranju funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine.

  • Vlast i opozicija u Srpskoj posvađane i zbog Ustavnog suda

    Vlast i opozicija u Srpskoj posvađane i zbog Ustavnog suda

    Iako se u Republici Srpskoj svi slažu da Ustavni sud BiH bez sudija iz Republike Srpske nema legitimitet i da je jedino rješenje u donošenju zakona o Ustavnom sudu BiH, dvije najveće partije u Republici Srpskoj uspjele su se posvađati i po ovom pitanju, uprkos tome što na ovaj problem gledaju identično.

    Prvo je Milan Miličević, predsjednik SDS-a, optužio SNSD da blokira zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložio SDS, a samo nekoliko sati kasnije, Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji dolazi iz SNSD-a, optužio je SDS da radi zajedno sa SDA.

    “Pozivam SNSD da prestane blokirati zakon o Ustavnom sudu BiH koji je predložio SDS, a koji voljom SNSD-a stoji u fioci Špirića”, rekao je Miličević, dodajući da bez sudija iz Republike Srpske Ustavni sud BiH nema legitimitet za donošenje odluka jer krši temeljno ustavno načelo konstitutivnosti tri naroda i dva entiteta.

    On, kao i svi zvaničnici SNSD-a tvrde da je izlaz iz ćorsokaka donošenje zakona o Ustavnom sudu i zamjeni stranih sudija domaćim, naglašavajući da je SDS predložio upravo takav zakon.

    “Nažalost, taj zakon nikad nije došao na dnevni red iako se po Poslovniku Doma naroda morao naći na prvoj sjednici kao obavezna tačka. Ovo je prvi put u istoriji Parlamentarne skupštine BiH da se obavezna tačka dnevnog reda krije u fioci predsjedavajućeg Doma naroda”, rekao je Miličević, najavljujući da će zbog toga SDS pokrenuti upravni spor.

    Odgovarajući na najave iz SDS-a, Špirić je rekao da to nije iznenađenje, istovremeno naglašavajući da su izjave iz SDS-a nebitne i neargumentovane.

    “Da Špirić može sam da izglasa bilo šta Ustavni sud ne bi bio ovo što jeste. SDS je i ranije smjenjivao Špirića uz podršku SDA i tada su podržali aferu ‘Ušće’, kada je prisluškivan predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i rukovodstvo Srbije. Smijenili su Špirića da bi opstali i oni i onakva OBA. Po ovoj Miličevićevoj najavi vidimo da je taj savez SDS – SDA neraskidiv”, rekao je Špirić naglašavajući da je jedina istina to da su svi delegati Srpskog kluba, četvoro iz SNSD-a, podržali prijedlog SDS-ovog delegata Želimira Neškovića o hitnoj proceduri za zakon o Ustavnom sudu BiH.

    Podsjetio je i da je tada SDA zaprijetila napuštanjem sjednice te da je paradoks da su se prije nekoliko dana sa tim istim partnerima iz SDA glasali svi iz SDS-a u Predstavničkom domu da se u hitnu proceduru upute izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

    Inače, trenutna situacija kada je riječ o Ustavnom sudu BiH je takva da je doveden u pitanje sam rad te pravosudne institucije. Od devet sudija trojica već nedostaju, odnosno penzionisana su, dok njih još troje u naredne dvije godine takođe treba da ode u penziju (Seada Palavrić, Mirsad Ćeman i Valerija Galić). Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je izašao sa stavom da neće imenovati dvoje sudija dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH, dok Federacija BiH već mjesecima unazad ne uspijeva izabrati jednog sudiju iz reda hrvatskog naroda, iako je konkurs za tu poziciju završen. U sastavu Ustavnog suda BiH trenutno je troje stranih sudija, dvoje sudija iz reda Bošnjaka i jedan iz reda hrvatskog naroda.

    Što se tiče odlučivanja i rada, pravila Ustavnog suda koja su nedavno, na samom početku “ustavne krize”, izmijenjena kažu da kvorum za rad čine pet sudija, a tada je izbrisan član 39. ovog pravila koji je govorio da je za održavanje plenarne sjednice potrebno najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom i najmanje jedan kojeg je imenovala Narodna skupština. S obzirom na brisanje tog člana pitanje je donošenja budućih odluka i koliko bi one bile legitimne.

    “U Ustavnom sudu BiH trenutno nema predstavnika srpskog naroda. To više nije legitiman sud i ne bi trebalo da pristupa donošenju bilo kog akta bez sudija iz Srpske koje bi birao parlament Republike Srpske”, rekao je Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije.

    S druge strane, u SDA kažu da su “kontinuirani napadi na državu i njene nadležnosti, a posebno udar na Ustavni sud BiH” Dodikovi pokušaji puzajuće secesije, te da se tome konačno mora stati ukraj, pozivajući PIK i OHR da reaguju.

  • Stevandić: Predstavnici parlamentarnih stranaka 8. januara o izbornom zakonu

    Stevandić: Predstavnici parlamentarnih stranaka 8. januara o izbornom zakonu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Banjaluci da će u ponedjeljak, 8. januara, biti održan sastanak sa predstavnicima svih političkih stranaka koje imaju narodne poslanike, a tema će biti izborni zakon Srpske.
    Kada je riječ o donošenju izbornog zakona Republike Srpske, Stevandić je naglasio da je on utemeljen u Ustavu Republike Srpske i BiH i da nema pravnih problema da bi bio donesen, te da neće biti predmet nekog velikog sporenja.

    “Bitno je da smo se dogovorili da pozovem sve predstavnike svih političkih partija, i u vlasti i opozicije, koje imaju poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske da 8. januara sjednemo oko toga, mnogo prije nego bi se zakon donosio, da porazgovaramo o toj temi”, rekao je novinarima Stevandić, koji je i lider Ujedinjene Srpske.

    Stevandić je nakon radno-konsultativnog sastanka predsjednika Srpske Milorada Dodika sa predsjednicima koalicionih stranaka i šefovima poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini Srpske naveo da će večeras ili ujutru uputiti poziv svim predsjednicima parlamentarnih političkih partija da o ovoj temi otvoreno razgovaraju da ne bi bilo nekakvog prepucavanja prije nego što taj tekst ugleda svjetlost dana ili prije nego što ga, eventualno, zajednički usaglase.
    On je naglasio da su saglasni sa kolegama iz opozicije da bude sačuvan paket integriteta, da bude inkorporiran u izborni zakon Republike Srpske.

    “Potpuno je prirodno da Republička izborna komisija sprovodi izbore u opštinama u Republici Srpskoj, a da to CIK BiH radi kada je riječ o izboru za člana Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH. To su stvari koje su od ranije, a i ostale su u Ustavu Republike Srpske, koji nije mijenjan, tako da ćemo ga samo formalizovati. Sve drugo je veoma poznato”, naveo je Stevandić.

    Stevandić je naglasio da je Ustavni sud BiH obesmišljen, kao i Kancelarija visokog predstavnika jer, kako je naglasio, legaliteta nema ni u jednom, ni u drugom.

    “Bez obzira na sve to oni se trude da proizvode odluke, ali te odluke ne proizvode pravnu snagu, nego krize. Jednostavno, kada se dogovorimo oko Ustavnog suda i oko visokog predstavnika – u BiH neće biti krize. To se rješava samo unutrašnjim dijalogom”, ukazao je Stevandić.

    On je naglasio da rukovodstvo Srpske ne može dozvoliti da nema unutrašnjeg dijaloga, da se nameću rješenja na štetu Republike Srpske.

    “U svemu tome mi ne možemo da budemo bez odgovora. Ovo što mi radimo je prirodno i osnovno pravo na samoodbranu, čuvajući i Ustav i pravni poredak”, naglasio je Stevandić.

    Kada je riječ o 9. januaru, Stevandić je istakao da smatra da o tom datumu u Srpskoj postoji jedinstvo.

    “Mislim da o tom pitanju nijedan stanovnik Republike Srpske, bilo da je iz pozicije ili opozicije ili da je politički neutralan, neće reći ništa drugačije od onoga što se čulo ovdje i što se čuje od kolega iz opozicije”, rekao je Stevandić.

    Sastanku su prisustvovali i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, premijer Republike Srpske Radovan Višković i ministri u Vladi Srpske.

  • Nešić: Trivićeva navija za nametanje izmjena Izbornog zakona

    Nešić: Trivićeva navija za nametanje izmjena Izbornog zakona

    Pretužno je da neko ko je želio da bude predsjednik Republike Srpske brani Izborni zakon BiH i daje mu primat nad Izbornim zakonom Republike Srpske. Priznajem da nisam iznenađen i da smo svjesni da /predsjednica Narodnog fronta/ Јelena Trivić navija da njen prijatelj Kristijan Šmit nametne Izborni zakon, rekao je danas predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

    Republika Srpska ima svoj Izborni zakon od 2002. godine, kao i svoju Izbornu komisiju. I ono što joj nije osporio ni nakaradni Ustavni sud BiH, osporava joj Јelena Trivić. Sramota! Ne sporim njeno pravo da mrzi /predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a/ Milorada Dodika, ali ne smije zbog te mržnje mrziti Republiku Srpsku i odricati se njenih ustavnih nadležnosti – rekao je Nešić, komentarišući izjavu Trivićeve u kojoj je odbacila donošenje novog Izbornog zakona Republike Srpske.

    Nešić je “podsjetio Trivićevu, ali i Igora Crnatka iz PDP-a, da član 1.1. Izbornog zakona BiH doslovno kaže da se tim zakonom uređuju izbori za Predsjedništvo BiH i PS BiH, te opšti principi za ostale nivoe vlasti“.

    • To znači da entiteti imaju punu nadležnost da donesu svoje izborne zakone za izbore za njihove institucije, kao i lokalni nivo vlasti, i s tim da se uvaže opšti principi iz Izbornog zakona BiH. To je potvrdio i Ustavni sud BiH, ali je Trivićevoj i Crnatku draži Izborni zakon BiH nego Republike Srpske. Oni do rješenja dolaze sa SDA, umjesto sa političkim partijama iz Republike Srpske, i onda se pitaju zašto stalno gube izbore. Gubite ih jer su vam draže partije iz Sarajeva i Kristijan Šmit od Republike Srpske – rekao je Nešić.

    On kaže da godinama slušamo kako opozicija traži izmjene Izbornog zakona.

    • Onda im ponudimo i skenere i video nadzor, i da zajedno sjednemo i napišemo zakon kakav njima odgovara, a oni kažu “Nećemo, mi hoćemo Bakirov zakon na nivou BiH”. Pri tome, zakon koji su usvojili sa bošnjačkim partijama u Predstavničkom domu zadire u nadležnosti Republike Srpske i neustavan je, a primjena mu je od 2026. godine. Pa znate li šta hoćete, ili radite samo ono što vam stranci kažu, makar to bilo i u korist sopstvene štete? Prava i državotvorna opozicija, svuda u svijetu, sjedne za sto sa vlašću i bori se za Izborni zakon po svojoj mjeri, i ne šuruje sa strancima protiv svoje zemlje i svog naroda. Eto, Јelena može sa Šmitom na sjednicu PIK-a da dogovara Izborni zakon, ali ne može sa političkim partijama iz Republike Srpske. Kao Srbina, stid me njene sramote – rekao je Nešić.

    On je izrazio žaljenje što je dio opozicije u Republici Srpskoj, kako kaže, toliko sujetan i toliko frustriran Dodikom da su spremni da idu protiv ustavnih nadležnosti Republike Srpske i urušavaju je, očekujući da će nauditi Dodiku.

    • Ne nanose oni štetu Dodiku, nego sebi i Republici Srpskoj. Dok je likova poput Trivićeve i Crnatka, Dodik se ne treba sekirati za vlast, jer naš narod je državotvoran narod i prepoznaje one koji rade protiv Republike Srpske. Treba reći i da nam Šmit nameće, a Јelena Trivić želi neevropski zakon i način glasanja koji se primjenjuje u Africi. Ima li većeg dokaza o tome da nas Šmit iz 21. vijeka gura u 19. vijek? Da priča bude kompletna, kolonijalni gospodar sebi je našao i vazale. Srećom, ta priča je bajka – zaključio je Nešić.
  • Vukanović poručio da neće doći na sastanak o izbornoj reformi u Srpskoj

    Vukanović poručio da neće doći na sastanak o izbornoj reformi u Srpskoj

    Sa mafijom nema razgovora, posebno ne oko izbornih pravila, i nećemo prihvatiti nikakav poziv niti razgovorati sa Dodikom.

    To je saopštio lider liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući poziv koji je vladajuća koalicija u Srpskoj uputila svim parlamentarnim strankama da dođu na sastanak 8. januara.

    Tema je donošenje novog izbornog zakona RS po kome bi Republička izborna komisija, a ne CIK BiH, provodila izbore za nivo Republike. Vukanović je za danas u Trebinju najavio konferenciju za medije, a ovo će biti samo jedna od tema.