VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Trivić istakla da su izmjene Izbornog zakona veoma važne

    Trivić istakla da su izmjene Izbornog zakona veoma važne

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić najavila je kandidaturu za gradonačelnicu Banjaluke. Osnovni motiv, kaže, je obaveza da građani ovog grada imaju izbor.

    Nedovoljan izbor
    – Mi smo u obavezi da ponudimo izbor između SNSD kandidata i Stanivukovića (Draška, op.a.), koji je formalno PDP, a suštinski Dodikov, ne smatramo dovoljnim izborom – kazala je Trivićeva.

    Smatra da je Izborni zakon BiH trebalo izmijeniti mnogo ranije, a da bi nepravilnosti bilo mnogo manje i tokom opštih izbora, te da je i ovaj put Miloradu Dodiku dopušteno da ih odlaže do momenta kada neće biti vremena da se sprovedu.

    Mi se spremamo za izbore i po ovim, i po onim pravilima. Kada se dobro čuvaju biračka mjesta može se pobijediti. To se pokazalo na nizu biračkih mjesta, ali naravno da je od suštinske važnosti da se dođe do tih pravih izmjena Izbornog zakona koje će garantovati da će se glas prebrojati onako kako je čovjek glasao. To je bitno i radi motivacije ljudi da izađu uopšte na izbore, jer su izgubili povjerenje u izborni proces – istakla je Trivićeva.

    Dok građani očekuju iskorak na evropskom putu prije marta, kada se očekuje odluka hoće li BiH početi pregovore o članstvu u EU ili ne, sastanak na imanju Milorada Dodika vidi samo kao pokušaj da svi dobiju nešto za sebe, ali suštinskih pomaka za građane nema, piše Avaz.

    Gori problem
    – Progledali su nam kroz prste i prošli put, na Dodikovu krađu izbora, samo da bi se brzo formirao Savjet ministara i da bi BiH dobila kandidatski status. Sada je gori problem, jer vidimo da je pat pozicija, vide da napretka nema, a rado bi da se ti pregovori otpočnu, ali šta znači formalno otpočinjanje ako nije napravljen napredak. Prije 15 dana smo imali takvu zapaljivu retoriku, ovaj se otcjepljuje, onaj kaže ja znam šta ću u tom slučaju… Maltene otkopavaju se puške i sada se oni kao nešto dogovaraju na privatnom imanju Milorada Dodika. Koga oni više vuku za nos? Srbi, Hrvati, Bošnjaci, ko god to gleda pita se šta je ovo. Pa nije to dogovor o slavljenju rođendana, negdje se zatvorimo, pa će neko donijeti piće, neko meso, a neko salatu. Na to liči – istakla je Jelena Trivić.

  • Traže se sankcije za profesoricu Silajdžić, zbog stava da je proslava 9. januara legitimna

    Traže se sankcije za profesoricu Silajdžić, zbog stava da je proslava 9. januara legitimna

    Sarajevski studenti, ali i iz SDA traže sankcije za profesoricu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Sabinu Silajdžić, koja je argumentima i istorijskim činjenicama govorila o ignorisanju volje srpskog naroda u BiH, da proslavljaju 9.januar.

    Hrabrost i poziv na kompromis i dogovor naroda i građana, međunarodno priznatu profesoricu Ekonomskog fakulteta izložila ju je linču, ponovo pokazujući lice Sarajeva.

    Dozvoliti nauci, lišenoj političke indokrinacije da utvrdi istinu o uzrocima, povodu i karakteru rata, jasno je pozvala Sabina Silajdžić, dovoljno jasno i glasno, ko želi da čuje bez predrasuda.

  • Vukanović prozvao Šmita jer nije nametnuo odluku

    Vukanović prozvao Šmita jer nije nametnuo odluku

    Lider liste „Za pravdu i red“ Nebojša Vukanović poručio je Kristijanu Šmitu, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, da je „kukavica koja se stalno povlači pred ucjenama domaćih korumpiranih političara“.
    Komentarišući ultimatum koji je Šmit dao političarima vezano za izmjene Izbornog zakona BiH, Vukanović ističe da je očito da od njegovih prijetnji nema ništa.

    – Kao što se moglo i očekivati iz ranijih iskustva, od priznavanja „rezultata“ pokradenih izbora, posredovanja u učvršćivanju Milorada Dodika u vlasti i davanju poluga moći, ubacivanje u Savjet ministara BiH, davanje četiri delegata u Domu naroda i mogućnost „veta“ na sve odluke, ucjena i blokade, stranci i međunarodna zajednica, oličena u Kristijanu Šmitu, ponovo se povlači, pravi ustupke i uzmiče pred osovinom Dodik – Čović – istakao je Vukanović.

    On dodaje da se lideri SNSD i HDZ BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović „plaše skenera i regularnog brojanja glasova, jer znaju da nemaju podršku naroda, i da će izgubiti moć ako se usvrti stvarna volja građana“.

    Iako je još prije Nove godine izašao u javnost i dao rok domaćim političarima od 7 do 8 dana da se dogovore oko tehničkih izmjena Izbornog zakona ili će nametnuti odluku o uvođenju skenera, Šmit, kako navodi Vukanović, ništa nije uradio.

    – Prošlo je skoro mjesec dana, a sada ponovo uzmiče i očekuje dogovor političara, koji godinama ne mogu da se dogovore – kaže Vukanović.

    On ističe da, pored toga, Šmit smatra da se do lokalnih izbora mogu uvesti samo skeneri otiska prsta, ali ne i glasačkih listića, što je ključno, jer skeniranje otiska i novi način imenovanja članova Biračkih odbora je „novi smokvin list koji treba da zbuni narod i omogući još jednu krađu izbora“.

    – Kao i njegove ranije „mjere integriteta“ koje je nametnuo pred Opšte izbore 2022. godine, a čiji je rezultat ravan nuli jer je Dodik opet pokrao izbore, što je dokazano kontrolnim brojanjem – navodi Vukanović.

    On se osvrnuo i na poslednji intervju koji je Šmit dao za „večernji list“, a u kojem je između ostalog rekao kako „BiH ne prijeti novi rat, ali da ne zna šta Moskva smišlja“, Vukanović kaže da je širenje rusofobije i mržnje prema Rusima nedopustivo za njemačke diplomate, posebno nakon „Barbarose“ i napada Hitlera na Jugoslaviju, te dešavanja od 1941. do 1945. godine.

    – Šmit je ponovo pokazao da je kukavica koja se stalno povlači pred ucjenama domaćih korumpiranih političara, sa kojima je u tajnoj kombinaciji, nije ispunio obećanje koje je sam dao krajem prošle godine, ponovo pravi ustupke pred Čovićem i Dodikom, pravda se i povlači nakon najave da će Dodik izglasati izborni zakon Republike Srpske i sam provoditi lokalne izbore.,Jasno je da su Šmit i stranci uzrok problema, jer trguju sa mafijom na štetu naroda, i treba ih ogoliti i da snose posledice – kaže Vukanović.

    On se osvrnuo i na poslednji sastanak Dodika, Čovića i predstavnika „Trojke“ u Laktašima na kojima su razgovarali o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Vukanović kaže da je „Trojka“ postala privjesak osovine Dodik – Čović, njihovi podanici i poslušnici, što je pokazao i nacrt dogovora sa „tajne večere“ u Laktašima, na koji su pristali Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto.

    – Pitanje je do kada će SDP biti taoc i snositi posljedice pogubne osobine Vojin Mijatović – Nermin Nikšić, politike podaništva i puzanja pred Dodikom i Čovićem. Istakao je, između ostalog, Vukanović, prenosi Srpskainfo.

  • Može li koalicija na nivou BiH da napravi iskorak i usvoji prijeko potrebne reforme?

    Može li koalicija na nivou BiH da napravi iskorak i usvoji prijeko potrebne reforme?

    Može li koalicija na nivou BiH da napravi iskorak i usvoji prijeko potrebne reforme, prije svega one koje se odnose na Izborni zakon i Zakon o Ustavnom sudu? Nakon sastanka u Laktašima, stiče se utisak da je to moguće. Lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kaže da ne postoji nijedan razlog da dogovoreno ne bude usvojeno u Parlamentu BiH.

    BiH bi do kraja februara trebalo da dobije novi Izborni zakon, ako ono što je dogovoreno na posljednjem sastanku u Laktašima, bude usvojeno. Imenovanje nove Centralne izborne komisije, zatvorene izborne liste, obavezno glasanje, izmjene koje se odnose na izbor članova Predsjedništva i novina prema kojoj bi mandati pripadali stranci, načelno su usaglašeni .

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ne vidi prepreku za realizaciju dogovorenog.

    • Moj utisak je da je taj sastanak proizveo volju i atmosferu da se to završi u februaru i mislim da kada malo pažljivije posmatrate, partneri iz FBiH su zbog nekih svojih lokalnih potreba na neki način omekšali, ali je u suštini sve su rekli isto, nije bilo ništa različito od onog što smo se dogovorili o svemu tome – rekao je Dodik.

    Svima unutar BiH je jasno da je aktuelni Izborni zakon loš i zbog toga je važno usvojiti izmjene, kaže univerzitetski profesor Drago Vuković. Ono što je još važnije, navodi Vuković, jeste da te izmjene budu rezultat djelovanja domaćih političkih aktera.

    • Apsolutno podržavam to da se poveća taj izborni prag, da se zatvore liste, da mandati pripadaju partijama, jer sve ovo što nije bilo do sada je proizvodilo jako ružne političke procese, događaje i političku korupciju – kaže Vuković.

    Јedna od tema razgovora u Laktašima, između ostalih, bila je reforma Ustavnog suda BiH, na čemu Republika Srpska insistira. Rok za usvajanje novog Zakona o Ustavnom sudu trebalo bi da bude april.

    • Raspodjela, dva Srbina, te po dva Hrvata i dva Bošnjaka, koja bi se birala u FBiH, i trojica koja vi se birala zamjenskih za strane sudije ili kako odluči parlament, to je u redu kvalifikacija, ali ih bira Parlament BiH i u kome svi imaju neku odlučujuću ulogu – smatra Dodik.

    Stalni pozivi srpskih predstavnika na unutrašnji dijalog, bez uplitanja stranaca, a što je preduslov za normalno funcionisanje BiH, često nisu dolazili do predstavnika druga dva naroda, naročito Bošnjaka. Da li će ovaj dogovor iz Laktaša biti realizovan ili će se strani prsti ipak umiješati?

    • Bio sam skeptik, ali su na sastanku svi bili konstruktivni i odgovorni, svjesni značaja unutrašnjeg dogovora i stabilnosti. Ali đavo, uglavnom strani đavo, ne miruje – rekao je Nenad Stevandić predsjednik Ujedinjene Srpske.

    Samo dogovor unutrašnjih faktora može obezbijediti opstanak i budućnost BiH, dok je nametanje stranaca sasvim izvjesno vodi u raspad i nestanak, istakao je portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    • BiH u kojoj se umjesto predstavnika njenih naroda pitaju stranci, ne samo da nema evropsku budućnost, nego nema budućnost uopšte. Zato je značaj sastanka u Laktašima ogroman, jer su na njemu ključni unutrašnji politički faktori u BiH, pokazali da imaju kapacitet za dogovor i rješavanje ključnih problema – dodaje Kovačević.

    Sve tačke koje su bile tema rasprave koalicionih partnera su preduslov za Evropski put BiH. Da li će je uključiti na taj put koji vodi ka Briselu, biće poznato u martu.

  • Evo šta bi mogao donijeti prijedlog o povećanju cenzusa

    Evo šta bi mogao donijeti prijedlog o povećanju cenzusa

    Najviše šansi za usvajanje svega što je stavljeno na dokument u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH ima prijedlog za povećanje cenzusa, što bi, prema riječima stručnjaka, smanjilo haos na političkoj sceni.
    Naime, povećanje cenzusa za četiri odsto za lokalne, a na pet odsto za opšte te da mandat pripada stranci, ali i da izborne liste budu zatvorene i ukinute preferencije, samo su neki od prijedloga o kojima će se voditi polemika idućih dana kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona.

    – Već duže se razmišlja o povećanju cenzusa na pet odsto, ali bi to trebalo uraditi i za lokalne i opšte izbore. Time bi uozbiljili političku scenu, jer veliki broj stranaka učestvuju na izborima. Mnogima nije cilj mandat nego su neki drugi interesi u pitanju. Politika je postala biznis. Trebalo bi moralno da pročistimo mnoge stvari pa onda ići ka onom što je primjenjivo u državama normalne demokratije – rekao je “Glasu” bivši član Centralne izborne komisije (CIK) Vehid Šehić.

    Sa druge strane, navodi da je oduvijek bio protivnik zatvorene liste.

    – Treba razmišljati o smanjenju preferencija na maksimalno pet. Takođe, mandat ne može pripadati stranci jer, prema evropskim standardima, on pripada izabranom zvaničniku – naveo je Šehić.

    Smatra da oduzimanje mandata i zatvorene liste neće proći.

    – I druge države i političke stranke bore se da budu otvorene liste. To već imamo u Hrvatskoj, dok u Srbiji postoji inicijativa kao i u Crnoj Gori. Treba glasati i za stranku, ali i za one u koje birači imaju povjerenja pa ko dobije najviše preferencija on bi i trebalo da bude poslanik – poručio je Šehić i dodao da su i 2005. i 2006. godine postojali pokušaji zatvaranja liste.

    Najviše pažnje izazvao je prijedlog da izlazak na birališta bude obavezan, a Šehić navodi da se o tome i ranije razmišljalo.

    – To je teško jer kod nas 50 odsto građana izađe na izbore. Kako uopšte naplatiti novčane kazne od druge polovine. Ako se ne plati novčana kazne ona se pretvara u zatvorsku. Kuda sa milion i po ljudi? Gdje ih smjestiti – upitao je Šehić.

    Navodi da pojedine države u svijetu imaju obavezno glasanje, ali to su, naglašava, uglavnom uređene zemlje.

    – Prvo bi trebalo urediti sistem pa onda razmišljati o tome – poručio je Šehić.

    Teme za razgovor u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH biće i obezbjeđenje softvera za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića, ali i izbor članova Predsjedništva BiH.

    – Treba uvesti nove tehnologije u izborni proces i elektronsku identifikaciju birača, kao i skener. Tada ćemo imati veći broj građana na biralištima. Na taj način vratili bi i povjerenje građana. Mnogi ne izlaze na izbore zbog sumnje u falsifikovanje rezultata – kazao je Šehić.

    Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva, smatra da je potrebno implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu te posebno pri tome voditi računa o odluci u slučaju “Zornić”.

    – To je obaveza. Mora se ispoštovati ono što piše u odlukama Evropskog suda za ljudska prava – kazao je Šehić.

    On poručuje da je potrebno voditi računa o građanima biračima, a nikako zakon prilagođavati političkim strankama.

    – Izborni zakon kao jedan od najbitnijih u svakoj državi trebalo bi da prođe i javnu raspravu, da se uključe ne samo akteri vlasti, nego i druge stranke i stručna javnost. Treba raspravljati koji su to modaliteti najbolji koji će zaštititi interes birača na izborima – zaključio je Šehić.

    Sa druge strane, izborni analitičar u koaliciji “Pod lupom” Srđan Ostojić smatra da bi trebalo uvesti nove tehnologije u izborni proces, kako identifikacije birača tako i glasačkih listića.

    – Već godinama nove tehnologije pokušavamo da stavimo u fokus priče kada je izborni sistem u pitanju. Građani su za to. Kada su druge stvari u pitanju one predstavljaju olakšanje za određene političke partije, tu prije svega mislim na mandat i povećanje cenzusa. Međutim, mišljenja međunarodnih institucija su da je to demokratski korak unazad – rekao je Ostojić.

    Kada je riječ o preferencijama i zatvorenim listama smatra da u tim slučajevima pojedini ne bi imali mogućnost da napreduju i budu izabrani, nego bi politička partija određivala ko bi bio predstavnik naroda.

    – Kada su u pitanju izmjene krupnih stvari, koje se dotiču i Ustava, teško je postići sveopšti konsenzus – zaključio je Ostojić.

    Februar ključan
    Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da bi Izborni zakon mogao da bude finalizovan tokom februara.

    – Tokom prethodne sedmice održan je jedan od produktivnijih sastanaka lidera stranaka koje čine vlast na nivou BiH. Bilo bi veoma dobro da se postignuti dogovor sada i implementira i smatram da bismo Izborni zakon mogli da finalizujemo tokom februara – napisao je Dodik na društvenim mrežama.

  • Izetbegović se obrušio na „Trojku“, a ima teoriju i o tome ko “podmeće” Osmici

    Izetbegović se obrušio na „Trojku“, a ima teoriju i o tome ko “podmeće” Osmici

    Predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, tvrdi da je posljednjim dogovorom čelnika stranaka vladajuće koalicije otvoren put Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću da stave „pod svoju kontrolu Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH i Centralnu izbornu komisiju“.

    Izetbegović je ovo rekao komenarišući poslednji sastanak lidera SNSD i HDZ BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, sa predstavnicima „Trojke“ u Laktašima, a na kojem su između ostalog dogovarane izmjene Izbornog zakona BiH, reforma Ustavnog suda BiH i brojne druge teme.

    Izetbegović tvrdi da bi dogovorene promjene išle na štetu Bošnjaka.

    – “Trojka” gubi igru nerava protiv Dodika i Čovića i zarad privremenog mira u kući i apstraktnog napretka na evropskom putu BiH sprema se da napravi veoma konkretne ustupke koji prijete da trajno promijene odnos snaga u BiH u korist ovog dvojca – kaže Izetbegović.

    On dodaje da izmjene, koje su na stolu, “nepopravljivo degradiraju poziciju Bošnjaka u Predsjedništvu BiH, Ustavnom sudu BiH i CIK, te da svode njihov uticaj na jednu trećinu.

    Izetbegović je i protiv toga da tri člana Predsjedništva BiH predstavljaju tri konstitutivna naroda, odnosno da Hrvat u Predsjedništvu predstavlja Hrvate pa ga oni trebaju i izabrati.

    – To nije tako, ma kako to nekome logično zvučalo, i presudu po tom pitanju je donio Ustavni sud BiH 2010 godine. Srbin, Bošnjak i Hrvat u Predsjedništvu predstavljaju državu BiH i sve njene građane, i svi građani moraju imati uticaj na njihov izbor – tvrdi Izetbegović.

    Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH, Izetbegović kaže da su stavovi SDA definisani u ranijim ciklusima pregovora, i da su oni fleksibilni i jasni – “presude Evropskog suda za ljudska prava se moraju provesti, Federacija BiH mora biti jedna izborna jedinica, nema hrvatske i bošnjačke izborne jedinice”.

    – Ako će se praviti bilo kakvi kompromisi, moraju se uzeti u obzir i bošnjački interesi i zahtjevi, potrebno je ukloniti asimetriju u funkcionisanju Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u Republici Srpskoj, usvojiti zakon o proporcionalnoj zastupljenosti baziran na Ustavu BiH. Građani koji pripadaju bošnjačkom narodu su diskriminisani, njihova šansa da se zaposle u državnim institucijama je bitno manja od građana koji su Srbi, a trostruko manja od građana koji su Hrvati – rekao je Izetbegović.

    On se obrušio i na lidere stranaka koje čine “Trojku” navodeći da prodaju “vlastite principe i nacionalne interese zarad vlasti”.

    – Sve duži je spisak koncesija koje su dali SNSD, a naročito HDZ iz karijerističkih razloga. Većina tih ustupaka je popravljiva nakon idućih izbora, ali promjene koje se zagovaraju ovih dana bi donijele nepopravljiv disbalans na štetu probosanskih snaga u Predsjedništvu BiH, Ustavnom sudu BiH i Centralnoj izbornoj komisiji – navodi Izetbegović.

    On je istakao i da BiH mora jačati Oružane snage, namjensku industriju i policijske snage.

    – Ako susjedne zemlje uvedu predvojničku obuku i vojni rok, i mi to moramo pratiti, ne zaostajati – kaže Izetbegović.

    On se osvrnuo i na hapšenje bivšeg direktora OBA Osmana Mehmedagića Osmice i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, tvrdeći da im se “podmeće”.

    – Mehmedagić se zamjerio proruskim i prosrpskim kadrovima u strukturama pravosuđa, SIPA, OBA, koje su našle zajednički interes sa snagama koje podržavaju “Trojku”. Rezultat je ponižavanje zaslužnog patriote u svrhu pravljenja afere i odvlačenja pažnje od ovoga o čemu smo upravo govorili – tvrdi Izetbegović u intervju za “Faktor”.

  • Stevandić: Dogovor iz Laktaša pokušava se rasturiti i BiH uvesti u sukobe

    Stevandić: Dogovor iz Laktaša pokušava se rasturiti i BiH uvesti u sukobe

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić upozorio je da se dogovor stranaka u vlasti na nivou BiH iz Laktaša pokušava rasturiti i BiH uvesti u nered i sukobe.

    Prošla su tri dana od dogovora sa /predsjednikom HDZ-a BiH Draganom/ Čovićem i trojkom. Bio sam skeptik, ali su na sastanku svi bili konstruktivni i odgovorni, svjesni značaja unutrašnjeg dogovora i stabilnosti. Ali đavo /uglavnom strani đavo/ ne miruje – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

    Lideri političkih stranaka koje učestvuju u vlasti na nivou BiH na sastanku u Laktašima 18. januara postigli su značajan napredak o pitanju Izbornog zakona BiH koji će se finalizirati tokom februara, a postignut je i važan iskorak o ključnim pitanjima vezanim za evropski put BiH, saopšteno je iz SNSD-a nakon sastanka.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je sastanak predstavnika vlasti na nivou BiH u Laktašima bio korektan, jedan od produktivnijih i da je sad najvažnije da se ono što je dogovoreno o Izbornom zakonu i implementira.

  • Dodik: Sastanak proizveo volju i atmosferu, trudili smo se da napravimo kompromis

    Dodik: Sastanak proizveo volju i atmosferu, trudili smo se da napravimo kompromis

    Riječ je o paketu sve ili ništa, ne možete uzeti šta hoćete. Ima tamo stvari sa kojima sam i ja nezadovoljan, ali smo se trudili da napravimo kompromis, rekao je predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik o sastanku u Laktašima.

    Moj utisak je da je sastanak proizveo volju i atmosferu da se to završi i februaru i mislim da kada malo pažljivije pogledate, partneri iz FBiH su zbog nekih svojih lokalnih potreba omekšali, ali je u suštini sve su rekli isto, nije bilo ništa različito od onog što smo se dogovorili o svemu tome – naveo je Dodik u porti Vladičanskog dvora u Banjaluci.

    Istakao je da je ključno pitanje Izborni zakon, razgovarali smo i o zakonu o Sudu, ostala je priča o sjedištu.

    • Mi insistiramo da apelaciono odjeljenje bude u Banjaluci, oni još nisu spremni da to prihvate. Razgovarali smo o Ustavnom sudu i rečeno je da raspodjela, dva Srbina, te po dva Hrvata i dva Bošnjaka, koja bi se birala u FBiH, i trojica koja vi se birala zamjenskih za strane sudije ili kako odluči parlament, to je u redu kvalifikacija, ali ih bira Parlament BiH i u kome svi imaju neku odlučujuću ulogu. Neće to biti strana volja, nego volja organa BiH. Dakle to smo dogovorili da izradimo, da ne bi opterećivali ovaj evropski put, da bude do kraja aprila finalizovano – naglasio je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovao je danas u Vladičanskom dvoru u Banjaluci proslavi Јovanjdana, krsne slave Njegovog preosveštenstva vladike banjalučkog Јefrema.

  • “Bajden poziva na rat”

    “Bajden poziva na rat”

    Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na komentar američkog predsednika Džoa Bajdena. On je rekao da bi uništenje Ukrajine moglo dovesti do bezbednosne krize na Balkanu.

    “Predsednik moćne Amerike obmanjuje javnost, širi strah i poziva na rat. Nekada su narodi ovog kraja bili naivni, stavili su tuđe interese iznad svojih i platili tragičnu cijenu. Srpski narod”, rekao je Dodik.

    On je istakao da su Srbi na Balkanu posvećeni miru, saradnji i napretku.

    “Da biste ostvarili svoje interese, sami snosite troškove. Srbi neće biti moneta ni za čije mito. Zato prestanite da lažete, prestanite da nas huškate jedni na druge. Imamo pravo na budućnost u miru”, rekao je Dodik.

    Na kraju je dao predlog američkom predsedniku.

    Vi, zapravo, malobrojnim Evropljanima koji vas još slušaju možete preporučiti da Bosna i Hercegovina zaslužuje da počne pregovore sa EU“, rekao je Dodik.

    Važno je podsjetiti javnost da je Dodik prije tri godine prijetio preuzimanjem kasarne Oružanih snaga BiH po “slovenačkom modelu”. Danas to ne tvrdi, ali najavljuje proglašenje nezavisnosti entiteta, što bi nesumnjivo izazvalo bezbednosnu krizu.

    “Preuzećemo kasarne u RS i postaviti svoju stražu i odlučiti ko može, a ko ne“, rekao je Dodik u oktobru 2021. godine.

    Članica SNSD-a Dušanka Majkić zapretila je ruskom intervencijom u BiH na početku ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine ako naša zemlja preduzme korake ka ulasku u NATO.

    “Da podsetimo: Moskva je u martu 2021. rekla da će reagovati ako Bosna i Hercegovina preduzme korake ka ulasku u NATO. Nemojte se kasnije praviti da niste znali”, rekla je Majkićeva.

    Ovakvi stavovi su u suprotnosti sa onim što Dodik tvrdi u komentaru na Bajdenovu izjavu.

  • SDA smatra da je dogovor Trojke, SNSD i HDZ na Dodikovom privatnom imanju u Laktašima nova opasnost za državu

    SDA smatra da je dogovor Trojke, SNSD i HDZ na Dodikovom privatnom imanju u Laktašima nova opasnost za državu

    Dogovor predsjednika SNSD, HDZ i stranaka Trojke postignut na Dodikovom privatnom imanju predstavlja novu opasnost po interese države i Bošnjaka, posebno na području Republike Srpske poručili su iz SDA.

    Udokumentu nazvanom „Dogovor lidera političkih stranaka u BiH na sastanku održanom 18. januara u Laktašima“, kojeg je objavio predsjednik SDP Nermin Nikšić, niz je spornih tačaka. Ukoliko bi bile implementirane, izazvale bi nepopravljivu štetu, čak i veću od one koju je SDP prije nekoliko godina napravio glasanjem za Zakon o prebivalištu – poručili su iz SDA.

    Iz SDA kažu da ”objavljeni dokument potvrđuje da su stranke Trojke godinama obmanjivale građane tvrdeći da žele fer, poštene i transparentne izbore”.

    – Kada svoje stavove treba da potvrde konkretno, glasanjem za SDA prijedlog izmjena Izbornog zakona koje će to omogućiti, SDP, NIP i Naša stranka postižu dogovor sa SNSD i HDZ da taj zakon ne podrže u Domu naroda PSBiH, iako su ga podržali u Zastupničkom domu. Time građanima jasno poručuju da su im vlastite fotelje i interesi SNSD i HDZ, mnogo važniji od poštenih izbora. Osim toga, očito kupuju vrijeme i žele onemogućiti da Kristijan Šmit nametne izmjene zakona koje se odnose na integritet i transparentnost izbora – stoji u reakciji iz SDA i dodaje se:

    – Takođe, pristajanjem na podizanje izbornog cenzusa na četiri, odnosno pet odsto, Bošnjake u Republici Srpskoj dovode u situaciju da će u svega nekoliko opština imati svoje predstavnike i dovesti u pitanje njihovo učešće u skupštini i Savjetu naroda, kao i izbor državnih zastupnika Bošnjaka iz Republike Srpske. Niz je i drugih spornih tačaka u dokumentu koje se odnose na izborni zakon, koje će biti predmetom posebnih analiza, a vjerovatno izazvati i rekacije međunarodnih organizacija.

    Posebno je zabrinjavajuće da Trojka pristaje da se u funkcioniranju Centralne izborne komisije primjenjuju iskustva iz Srbije, države u kojoj svaki izbori dovedu do protesta i reakcija iz demokratskog svijeta zbog brojnih nepravilnosti.

    Da Trojka nastavlja sa servilnom politikom prema Dodiku i Čoviću, potvrđuje i dio dogovora o raspodjeli neraspoređenih sredstava od akciza između Republike Srpske, Distrikta Brčko i Federacije BiH, kojim se favorizuje Republika Srpska, a Disktrikt Brčko potpuno izostavlja iz raspodjele, što je nedopustivo. Indikativno je da Trojka već u nekoliko navrata izlazi u susret Dodiku pri raspodjeli novca, kao što je to uradila i u slučaju kupovine zgrade za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) od njegovog kuma.

    Slično je i sa raspodjelom 37 miliona prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), gdje Trojka, iako se populistički govori o spašavanju BHRT, pristaje da državni javni servis dobije svega 40 odsto sredstava, umjesto da većina tog novca bude iskorištena za podršku upravo ovoj medijskoj kući, prenosi N1.

    – Umjesto da BHRT dobije najmanje 60 ili 70 odsto sredstava, većina novca će biti usmjerena prema medijima u Republike Srpske, Federacija BiH i Distrikta Brčko, i to ne javnim servisima. Tako će, prema dogovoru, vlade Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko odlučivati koji mediji će dobiti novac. S obzirom na dosadašnji odnos Trojke prema HDZ, vrlo je izvjesno da će dio novca biti preusmjeren Čovićevoj TV „Herceg Bosne“, kao i privatnim medijima koji servisiraju Trojku – saopštili su iz SDA.