VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Rasplet događaja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini upućuje da domaći političari neće sami usvojiti izmjene Izbornog zakona koji se odnose na integritet izbora, odnosno tehničke izmjene.

    To do maksimuma povećava šanse da posao završi Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

    Klix.ba nezvanično saznaje da je Šmit pripremio odluku te vjerovatno početkom marta mogao nametnuti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

    Razlog zašto to do sada nije uradio, iako je najavio je što čeka da prođe rok koji su domaći političari sami sebi postavili i obećali da će u sklopu evropskih zakona usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona.

    Suštinski, predstavnici vlasti na nivou BiH su prije nešto više od mjesec dana od Šmita tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD su čak i prijetili osnivanjem izborne komisije Srpske, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.


    Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora.

    To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.

    Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu.

    Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH.

    Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Međutim, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti.

    Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.

    Podsjetimo, Šmit je 19. decembra prošle godine sazvao konferenciju za medije i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.

    U međuvremenu je Šmit prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.

    Ali, Šmit je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.

  • Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Samo nekoliko dana uoči druge godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, koju je osudio skoro cijeli svijet, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a prethodno s bjelorskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.

    Sdruge strane, Dodik tvrdi da je za evropski put, a radi sve što je u suprotnosti s načelima Evropske unije.

    Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini prokomentirali su Dodikove sastanke s Lukašenkom i Putinom.

    – Ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu, izvedena uz podršku Bjelorusije, predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te ugrožava evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost. Dvije godine protivpravne, neopravdane invazije punog obima na Ukrajinu uzrokovale su ogromnu patnju, prije svega stradalih, ranjenih i traumatizovanih u Ukrajini, ali i ljudi širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, usljed rasta cijena hrane i energije, te povećane globalne nestabilnosti – naveo je portparol Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig u odgovoru za “Avaz”.

    Naglašeno je da “režimi Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka nisu samo prijetnja stabilnosti i miru u cijelom svijetu, već i sigurnosti i slobodi vlastitih građana.”– Nedavne, šokantne smrti političkih zatvorenika Alekseja Navaljnog u Rusiji i Ihara Lednika u Bjelorusiji ukazale su na porast sistemske represije u tim zemljama. Evropska unija je dogovorila 13 opsežnih paketa sankcija, bez presedana, kao odgovor na invaziju punog obima na Ukrajinu. Na najvišem nivou je jasno rečeno da je održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo s evropskim putem. Od Bosne i Hercegovine se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju spoljnu, bezbjednosnu i trgovinsku politiku uskladi sa politikama Evropske unije – zaključio je Koenig.

  • Vukanović sutra ide pred OHR, a 2 su razloga

    Vukanović sutra ide pred OHR, a 2 su razloga

    Poslanici Liste za pravcu i red Nebojše Vukanovića sutra idu pred OHR u Sarajevo, a razlog je, kako tvrde, odustajanje Kristijana Šmita od nametanja Izbornog zakona BiH.

    Kako se navodi u dopis koga je medijima poslao Nebojša Vukanović, biće riječi i o prirodnim resursima.

    –Na konferenciji će govoriti poslanici Liste za pravdu i red, a povodom odustajanja Šmita da tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH i davanja prilike Dodiku, Čoviću i njihovim partnerima da organizuju krađu narednih lokalnih izbora – tvrdi Vukanović.

    Druga tema je, kao kaže, trgovina prirodnim resursima u Republici Srpskoj i BiH, njihova predaja strancima pod čudnim, tajnim uslovima “koji nas pretvaraju u koloniju”.

    Podsjećamo, Šmit je juče za Klix rekao da na nivou PS BiH postoje pomaci i da čuje da još uvijek postoje pokušaji da se obezbjedi integritet izbornog procesa.

    –Sačekati ću da se to desi. Kako niko ne bi dobio pogrešne ideje, onaj ko želi u Evropsku uniju, a to žele građani, ne znam da li to žele svi političari. Ko želi u Evropsku uniju mora na terenu igrati u skladu sa pravilima igre. Zbog toga se ne može tolerisati nikakvo odlaganje – rekao je Šmit.

    On je u decembru prošle godine dao veoma kratak rok domaćim političkim liderima da se dogovore o tehničkim izmjenama zakona, ili će u suprotnosti on da ih nematne.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik zaprijetio je da će, u slučaju da se to desi, staviti tačku na evropski put BiH i da će RS tada donijeti svoj izborni zakon.

  • Dodik: Rusija neće dopustiti otimanje imovine Republike Srpske

    Dodik: Rusija neće dopustiti otimanje imovine Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin smatra nedopustivim da se putem neizabranog stranca (Kristijana Šmita) pokušava oteti imovina Republike Srpske i da Rusija to neće prihvatati.

    Dodik je rekao da je Putin na sastanku u Kazanju iskazao saglasnost sa njegovim procjenama odnosa u BiH.

    “Putin savršeno dobro zna da stranci putem neizabranog sranca pokušavaju da nam otmu imovinu i smatra da je to nedopustivo i da Rusija neće prihvatati takvu vrstu ponašanja. Ovdje je vaskrsla snaga Republike Srpske i ja sam na to ponosan”, istakao je Dodik u intervjuu za RTRS.

    On je naglasio da je za Republiku Srpsku veoma važno da postoji Rusija koja razumije suštinu Dejtonskg sporazuma.

    “Visoko decentralizovana BiH sa jakim autonomijama kakva je Republika Srpska, to je ono što mi mi tražimo. Međutim, Amerikanci su sve učinili da to razvale i da se igra na centralizaciju BiH”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je Rusija svih ovih godina ostala principijelna, štiteći Dejtonski sporazum.

    “Ostala je principijelna i onda kada je trebalo da se, pod najezdom Britanaca, srpski narod u UN okvalifikuju kao genocidan, kada je uložila veto i onemogućila takvu kvalifikaciju. Zamislite, niko se nije sjetio da to kaže za njemački narod koji je učinio seriju genocida ili za Amerikance koji su učinili prve genocide u istoriji naroda, ali su htjeli da jedan mali srpski narod kvalifikuju kao genocidan samo zato što je to bila volja Britanaca, a onda su se pojavili Rusi koji su rekli “ne, to nije tako” i nije se ni desilo. Ima samo njihova namjera, zla volja i mržnja Britanaca prema nama, ali formalnopravno gledano, nije to”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Rusija svaki put kada se u Savjetu bezbjednosti UN nađe tema “Dejtonski sporazum i BiH”, s pravom ima šta da kaže i da to Srpskoj odgovara, jer uvijek kaže ono što je tačno i objektivno.

    “Da nije ruskog odnosa prema tom pitanju, vjerujem da bi Republika Srpska, ako bi danas i postojala, bila marginalna, prazna ljuštura, daleko sjećanje. Kada se sve to sagleda, imponzantna je istrajnost predsjednika Putina i njegovog tima koji shvataju o čemu se radi i da su na pravoj strani istorije”, rekao je Dodik.

    On je naveo da Rusija podržava teritorijalni integritet BiH i unutrašnji dogovor, a nikao nametanja i naređenja.

    “Od Putina nikada nećete čuti “mi ćemo podržati nezavisnost Republike Srpske” ili “uradite to”. Ne, on uvijek principijelno kaže “mi podržavamo teritorijalni integritet BiH, ali mi znamo da tamo može da se živi samo uz dogovor tri konstitutivna naroda”. To što su Amerikanci smislili priču o tome kako treba da nestanu narodi i odjednom ustanu građani, to je drugo pitanje, iluzija koja ne može da prođe. Imate samo mali izbor – da li birate da radite u iluzijama ili u stvarnosti. Uvijek ćete izabrati rusku stranu jer razumije multietničnost, saradnju među narodima, a šta razumije Amerika – svoj način da asimilira svakog ko dođe”, smatra Dodik.

    Dodik je podsjetio da se Republika Srpska od početka protivi uvođenju sankcija Rusiji, navodeći da ruski predsjednik to zna i cijeni.

    “Pokazali smo istrajnost da ne prihvatamo uvođenja sankcija Rusiji, za šta je Putin odao priznanje. On razumije kompleksnost tog pitanja, ali njemu je važno da nema formalizovanih sankcija, u smislu da je Prdsjedništvo ili Savjet ministara donio tu odluku. Dešava se da neki neodgovorni ambasador uradi nešto negdje daleko. Da je Republika Srpska uvela sankcije Rusiji, mi ne bismo ovdje sigurno sjedili”, zaključio je predsjednik Srpske.

    On je naglasio da je jedna mala zajednica kakva je Republika Srpska pokazala hrabrost i snagu da kaže “ne” zapadnim sankcijama i da istraje na tome sve do danas, dodajući da to nije jednostavno i da Rusija to razumije.

    Dodik je rekao da je i na današnjem sastanku pokazana pažnja, strpljenje i razumijevanje za poziciju Republike Srpske i da je poručeno da Rusija ne ostavlja svoje prijatelje.

    Dodik je rekao da je od Putina čuo da je pozvan kao počasni gost na Igre budućnosti, što ga je, kaže, posebno iznenadilo i obradovalo.

    Kada je riječ o privrednoj saradnji Srpske i Rusije, Dodik je rekao da je potvrđeno da će ostati isti nivo vezano za snabdijevanje gasom i da razgovaraju o tome da Srpska dobije dugogodišnje garancije i da se uradi reorganizacija.

    “Putin je dao saglasnost za to. Nova organizacija podrazumijeva pristup u kojem ćemo se mi ovdje pojavljivati kao partneri, ali i prijatelji i da ćemo u tom pogledu moći da računamo na nove vidove organizovanja i tržišnog nastupa. Dugogodišnji aranžaman značio bi da i našim partnerima možemo da pružimo stabilnost”, naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o odlikovanju koje mu je Putin uručio – Ordenu Aleksandra Nevskog, Dodik je istakao da se za to trebalo roditi i da je velika čast dobiti od ruskog predsjednika orden koji se dodjeljuje stranim državnicima.

    Dodao je da je ovo jedan od najdražih i najvažnijih oredena koji posvećuje svim ljudima Republike Srpske.

    “Ovo je orden Republici Srpskoj, njenoj istrajnosti, našoj budućnosti i ostaće zabilježen u istoriji kao dokaz neusmnjivog prijateljstva i razumijevanja predsjednika Putina i Rusije prema Republici Srpskoj”, poručuje Dodik.

  • Crnadak tvrdi da Stanivuković nastavlja kampanju prevođenja cijelog PDP u SNSD koaliciju

    Crnadak tvrdi da Stanivuković nastavlja kampanju prevođenja cijelog PDP u SNSD koaliciju

    Sinoć u Zalužanima nastavljena je kampanja za prevođenje cijelog PDP u SNSD koaliciju.To tvrdi potpredsjednik PDP Igor Crnadak, komentarišući izjavu Draška Stanivukovića da je dobio jednoglasnu podršku Mjesnog odbora PDP Zalužani za još jedan mandat gradonačelnika.

    –Ni sinoć nije bilo ni predsjednika PDP, niti bilo kojeg od potpredsjednika PDP iz Banjaluke. Svi koji su bili prisutni neka pogledaju ovaj video iz 2019. i neka stave prst na čelo. Jesu li ovo danas i ovo sa snimka ista politika? – objavio je Crnadak na Fejsbuku.

    U pomenutom videu iz 2019. Stanivuković je u ulozi poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i govori o tenderima vlasti u RS na kojima je prošao “Prointer”.

  • Premijer Kantona Sarajevo pozdravlja dolazak njemačke političke fondacije, dok se budi sjećanje na kontroverznu prošlost

    Premijer Kantona Sarajevo pozdravlja dolazak njemačke političke fondacije, dok se budi sjećanje na kontroverznu prošlost

    Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo, srdačno je pozdravio dolazak Hanns Seidel političke fondacije, kako je objavljeno na zvaničnom X nalogu Vlade Kantona Sarajevo u ponedjeljak.

    Ne tako davno, novembra 2012. godine tadašnji izraelski predsjednik Shimon Peres odbija primiti nagradu Hanns-Seidel-Stiftung (HSS). Odbijanje nagrade uslijedilo je nakon što je njemački Spiegel otkrio kontroverzne detalje o naslijeđu Maxa i Marije Wutz, pristaša politike Adolfa Hitlera i antisemita tokom nacističkog režima.

    Uprkos tim događajima, liberali okupljeni oko Naše stranke, pod vodstvom Nihada Uka, ističu pozitivan pomak u ponedjeljak. S Kristijanom Šmitom i čelnicima Vlade, Fondacija Hanns-Seidel navodno je otvorila svoje predstavništvo u Sarajevu.

    Der Spiegel je 2012. godine izvijestio da HSS, povezana s CSU-om, ima koristi od imovine nacističkih simpatizera. S vremenom Šmit postaje potpredsjednik ove Fondacije, zadržavajući tu funkciju i nakon što nelegalno preuzima ulogu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

    Naglašava se da je Fondacija, prema ranijim izvještajima, podržavala projekte Hrvatske demokratske zajednice BiH u periodu kada je izraelski premijer odbijao saradnju.

    Dolaskom Šmita na poziciju šefa OHR-a, korištenjem svojih ovlasti, u Bosni i Hercegovini su nametnute izmjene Ustava i Izbornog zakona koje su favorizovale HDZ. Ovom prilikom, pitanja diskriminacije Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, kako tvrdi tekst, ostala su nerješena uprkos Šmitu i njegovim bonskim ovlastima.

  • Zvizdić istakao da Dodik živi u fikciji

    Zvizdić istakao da Dodik živi u fikciji

    Mislim da je to najbolji primjer paradoksalne situacije u kojoj mi živimo, kada govorimo uopšte o političkim odnosima, kao i evropskom putu BiH i namjeri da prihvatamo evropske demokratske vrijednosti.

    Rekao je ovo drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (NiP).

    Zvizdić je prokomentarisao posjetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Bjelorusiji.

    – Dodik je u posjeti kod čovjeka koji na jedan neprimjeren antidemokratski način vlada Bjelorusijom. Dodik je inače ljubitelj takvih autokratskih režima. Najavio je da poslije Lukašenka, ide u Kremlj. Upravo nas iz Minska na dnevnoj bazi obavještava da je on najveći zagovornik evropskih integracija dok pravi ekonomsku i drugu saradnju sa čovjekom koji je jedan od podržavaoca onoga što se trenutno dešava u Ukrajini, a to je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu – rekao je Zvizdić, pa nastavio:

    – Mislim da je posjeta Minsku i posjeta Kremlju u potpunoj suprotnosti sa evropskim tendencijama BiH i namjerama da dalje demokratizujemo BiH i da prihvatamo evropske demokratske vrijednosti.

    Dodik je potpisao “bilateralni sporazum o saradnji Republike Srpske i Bjelorusije”, što je Zvizdić, takođe, prokomentarisao.

    – Pošto Dodik još uvijek živi u toj fikciji koju je sam izmislio da je on predsjednik “nezavisne i samostalne države Republike Srpske”, iako je riječ o jednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici unutar nezavisne i međunarodno priznate BiH, naravno da nema nikakvo pravo da potpisuje nikakve međunarodne državne sporazume – rekao je Zvizdić, pa dodao:

    – Međudržavne sporazume može pokrenuti samo Savjet ministara BiH i on mora proći ratifikaciju u Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini. Naravno mogu postojati određeni sporazumi o određenim investicijama i jednoj vrsti ekonomsko-privredne saradnje, ali čini mi se da sve aktivnosti Milorada Dodika unazad godinu i ostaju upravo na tom nivou.

    Zvizdić je komentarisao i najave Dodika o “dolasku velikin novčanih sredstava iz Mađarske”.

    – On je najavljivao dolazak velikih novčanih sredstava iz Mađarske, a došlo je nekih 10-15 traktora. Vidimo da sada isto tako najavljuje poljoprivrednu mehanizaciju. To bjesomučno traganje za novcem, ostaje bez rezultata. Republika Srpska i Dodik ne mogu naći novac u Mađarskoj, ni u Bjelorusiji, ni u Rusiji, ni u bilo kojoj državi – priča Zvizdić, pa nastavlja:

    – Jedino što mu preostaje je prihvatanje evropskih vrijednosti, kako bi realne i stvarne investicije počele dolaziti iz Evropske unije. To je doza blakog optimizma da će BiH uspjeti usvojiti zakone koji su postavljeni kao preduslov za otvaranje u martu ove godine.

    Kao ključnu stvar naveo je put BiH ka članstvu u NATO.

    – To je najvažniji vanjsko-politički priotitet BiH, jer je to sinonim za permanentan mir i trajnu sigurnost koja je neophodan uslov za bilo kakav politički, ekonomski ili društveni razvoj. Dolazak ministara zemalja članica NATO, zatim dolazak generalnog sekretara NATO, brojne aktivnosti koje su planirane u sklopu posebnog programa bude nadu da će naš put u NATO u narednom periodu biti ubrzan i da će sasvim sigurno, uprkos određenim protivljenjima u zemlji, doći trenutak kada će BiH biti punopravna članica NATO saveza – komentariše Zvizdić, pa zaključuje:

    – Što se tiče Minhenske bezbjednosne konferencije, to je jedna od najetabliranijih konferencija tog tipa koja okuplja veliki broj poslanika iz cijelog svijeta. Razgovaralo se o vrlo važnim temama, o Zapadnom Balkanu. Imamo ponovo identične poruke da su vrata Evropske unije otvorena, ali da naravno zemlje Zapadnog Balkana moraju obaviti svoju domaću zadaću kada govorimo o prihvatanju pravne imovine. Mislim da je svima jasno da je otvaranje pregovora za BiH jedan od ključnim momenata na putu evropskih integracija i radi očuvanja mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, prenosi Bosnainfo.

  • Ispunjavanje uslova BiH prema EU – između forme i suštine

    Ispunjavanje uslova BiH prema EU – između forme i suštine

    Poslije odluke Predsjedništva BiH o otvaranju pregovora s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (FRONTEX) i nakon usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ostala su još dva neformalna uslova čijim ispunjavanjem se BiH u martu može nadati odluci o otvaranju pregovora sa EU.

    Upitanju su novi zakon o sukobu interesa u institucijama BiH i zakon o sudu ili sudovima BiH. Ni jedan od tih akata, za sada, nije izašao iz Savjeta ministara, odnosno nije stigao u Parlamentarnu skupštinu.

    Naravno, u okviru 14 prioriteta iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, BiH ima mnogo više da uradi, ali su iz Brisela stigli signali o spuštanju letvice kako bi se BiH pomjerila sa mrtve tačke na EU putu. Posebno nakon usvajanja Zakona o javnim nabavkama i Zakona o VSTS BiH.

    Spuštena letvica
    – Potrebno nam je da vidimo usvajanja zakona vezanih za demokratiju i vladavinu prava. Aktivnosti treba da krenu od zakona o sudovima, suzbijanja sukoba interesa, borbe protiv pranja novca – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon den Lajen prilikom posjete Sarajevu u januaru.

    Naravno, ništa ne može da prođe ni bez uslovljavanja iz BiH, pa tako Hrvati odnosno HDZ BiH traži da se u paketu rješava i pitanje Izbornog zakona BiH, dok srpska strana insistira na reformi pravosuđa, počev od Ustavnog suda BiH, koji je se takođe nalazi na listi 14 prioriteta za BiH.

    I dok se domaća i evropska birokratija i politika bave svojim dijelom posla, postavlja se pitanje da li su “evropski zakoni” samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, ili će njihova primjena suštinski poboljšati stanje ljudskih prava i sloboda u BiH, smanjiti korupciju i sukob interesa, te pomoći da se pravosuđe iščupa iz gliba političkog uticaja.

    – Ukoliko BiH ne ispuni sve te zahtjeve, neće ući u EU, odnosno neće ući u sljedeću fazu pridruživanja EU. Generalno gledano, u pogledu demokratije i ljudskih prava i sloboda, evropski zakoni se u većini slučajeva pokazuju kao bolji od naših. Uvijek insistiraju na većoj transparentnosti, na težnji ka smanjenju korupcije. E, sada, mi smo stručnjaci u tome da i najbolji zakon u praksi provedemo na najgori mogući način, tako da sve ono čega pokušavamo da se riješimo, kao društvo, ostane i dalje na snazi – upozorava advokatica Jovana Kisin Zagajac.

    Osim toga, dodaje ona, prilikom prihvatanja bilo kakvog novog zakonodavnog okvira, treba imati u vidu koncept BiH i njen specifičan način funkcionisanja.

    – Znalo se desiti da na brzinu neki zakon prođe, a da se naknadno ispostavi da je on teško provodiv ili neprovodiv. Insistiranje na zakonima iz oblasti reforme pravosuđa je u stvari produkt katastrofalnih rezultata iz svih mogućih izvještaja koji se odnose na pravosuđe u BiH, posljednjih skoro 10 godina – kaže ona za Srpskainfo.

    Blagovčanin: Manje vremena za demagogiju
    Izvršni direktor Trnsparensi internešenel u BiH Srđan Blagovčanin naglašava da je usvajanje pomenutih zakona višestruko i nedvosmisleno važno za napredak BiH. Jer, dodaje Blagovčanin, poznato je da se zakoni koje od BiH zahtijeva Brisel u značajnoj mjeri tiču i jačanja vladavine prava, jačanja ljudskih prava, unapređenja izbornog sistema…

    – Naravno, usvajanje ovih zakona je samo prvi korak koji treba da stvori zakonske pretpostavke i njihova suštinska implementacija bi trebalo da donese unapređenje stanja. Međutim, jednako tako je važno da BiH dobije otvaranje pregovora, a time i pristup sredstvima koja je EU namijenila za BiH. Vidimo da je sada prioritetan tzv. Plan rasta i da je u toku izrada projekata od strane BiH koji će biti adresirani kroz taj plan – kaže Blagovčanin za Srpskainfo.

    On ističe još jedan važan aspekt u ovoj priči. Smatra da bi otvaranje pregovora dovelo do promjene kompletne političke dinamike u BiH.

    – Osim što je politički važno, to je toliko veliki posao da bi javne institucije svih nivoa morale da se uključe. I prosto mi se čini da ne bismo imali vremena za razne demagoške priče kao što je to sada slučaj – zaključuje Blagovčanin.

    Inače, BiH već ima zakon o sukobu interesa, po mnogima veoma loš, dok bi zakon o sudu trebalo da nam donese novu pravosudnu instituciju na nivou BiH – apelacioni sud. Što je, kako tvrde opozicionari, drugo ime za vrhovni sud BiH. U javnosti, koplja se lome oko toga da li će njegovo sjedište da bude u Banjaluci ili Istočnom Sarajevu, ali mnogo važnije je pitanje da li će moći da odlučuje samo o odlukama Suda BiH ili o odlukama svih sudova u BiH.

    Pekić: Članovi Komisije o sukobu interesa su u sukobu interesa
    Mira Pekić, predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, kaže da je osnovna manjkavost sadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa taj da su poslanici članovi komisije koja odlučuje o sukobu interesa.

    – Pa smo, na kraju krajeva, i mi u svojevrsnom sukobu interesa jer odlučujemo o našim kolegama. Niz je manjkavosti koje se odnose na sam rad Komisije koja ima jednu kancelariju u kojoj sjede ljudi koji su zapravo zaposleni u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Znači, ne vidi se kome ta kancelarija suštinski pripada i ko je nadležan, ko njom organizaciono rukovodi. Drugo, ta komisija nema svoja sredstva i ona se nalazi pri Agenciji, nema mogućnost da objavi odluke na veb stranici… – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da se o novom zakonu priča još od 2018. kada su ga u parlamentarnu proceduru uputili poslanici stranaka “trojke”, koje su tada bile dio opozicije, a sada su dio vlasti na nivou BiH.

    – Taj zakon nije prošao zbog opstrukcija iz SNSD i HDZ, koji su tada i sada u vlasti, pa je baš zanimljivo da vidimo kako će sadašnja vlast u zajedničkim institucijama odgovoriti ovom zahtjevu, da se ispoštuju evropski standardi u odlučivanju o sukobu interesa – dodaje Pekićeva.

    Ističe da se u političkim krugovima priča o tome da će se novi zakon odnositi samo na nivo BiH, odnosno na budžet BiH. A sada, objašnjava Mira Pekić, sukob interesa podrazumijeva da funkcioner BiH ili njegov bliski srodnik ne može da ima finansijski interes i da radi sa budžetima bilo kog nivoa vlasti. Prema njenom mišljenju, tu odredbu treba zadržati, za razliku od mnogih drugih u sadašnjem zakonu.

    – Komisiju treba da čine stručna lica koja znaju svoj posao, ali bez stranačke pripadnosti. Mora se obezbijediti kvalitetan odabir. S druge strane, sankcije kod sukoba interesa su sada toliko blage da nikom ne pada na pamet da poštuje zakon. Sankcije koje mogu da uozbilje zakon su da se nekom onemogući ponovno kandidovanje, da ga se pozove da vrati mandat, ili da ne bude imenovan. Vidimo da u drugim državama, zbog mnogo manjeg sukoba interesa nego što mi imamo, ljudi podnose ostavke – poručuje Pekićeva.

  • Čović progovorio o izmjenama Izbornog zakona

    Čović progovorio o izmjenama Izbornog zakona

    Lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da su izmjene Izbornog zakona potrebne, kao i da treba demotivisati bošnjački narod da glasa za člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Treba malo ukloniti želju mnogobrojnijeg naroda da bira ili glasa za hrvatskog člana Predsjedništva 2026. godine. Vrlo simbolična izmjena. To su tri dopune kako demotivisati bošnjački narod da ciljano glasa za hrvatskog člana Predsjedništva. Svako normalan će to prihvatiti – rekao je Čović, pa dodao:

    – To što traže Hrvati je minimum minimuma, piše RTRS.

    Čović je prokomentarisao svoje prisustvo promociji knjige ratnog zločinca Valentina Ćorića koja je nedavno održana u Mostaru, zbog koje je dobio brojne kritike, rekao da je on predstavnik Hrvata i da je to njegova obaveza.

    Istakao je da mu je zanimljivo koliko su predstavnici međunarodne zajednice i bošnjačke javnosti posvetili pažnju njegovom pojavljivanju na promociji knjige Valentina Ćorića.

    – Kada negdje idete kao na ovu emisiju idete svjesno. Naravno da nisam želio izbjeći. Ja Valentina znam prije rata, u ratu i poslije rata i opet to nije ključna stvar zašto sam došao. Ja sam predsjednik Hrvatskog narodnog sabora. Jedno od ključnih stvari u strategiji HNS je očuvanje vjerodostojnosti o otadžbinskom ratu. Očuvati čast otadžbinskog rata i čast svih naših branilaca – kazao je Čović.

    Dodao je da je rat užasan i razumije svakog ko je povrijeđen u ratu i da je spreman da se izvini za svaku žrtvu, piše Klix.

    – To je Valentin uradio na promociji knjige. Ja sam u Hagu od 1999. godine do 2020. godine bio pet-šest puta, to je moja obaveza. Naših pet predstavnika, nikad šest, sam obišao bar dva puta. To je moja obaveza, ako ste predstavnik hrvatskog naroda, predvodnik politike hrvatskog naroda, morate brinuti o tim ljudima. Moramo razumjeti da ja nisam Dragan Čović kada se pojavim u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače – kazao je Čović.

  • “Ne može istovremeno biti Evropejac i Dodikova desna ruka”

    “Ne može istovremeno biti Evropejac i Dodikova desna ruka”

    Učestale su kritike na račun predsjednika HDZ BIH Dragana Čovića.

    Nakon južne interkonekcije, izbornog zakona, posljednja, dolazi zbog podrške haškom osuđeniku Valentinu Ćoriću. Dragan Čović na optužbe odgovara, da nema HDZ ne bi bilo ni evropskog puta. Amerikanci nisu baš takvog stava.

    Još jedna direktna kritika na račun Dragana Čovića stigla je iz Američke ambasade u Sarajevu. Ovaj put zbog promocije knjige presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića kojoj je predsjednik HDZ prisustvovao u petak.

    – Čovićeva podrška osuđenom ratnom zločincu suprotna je evropskim vrijednostima za koje se zalaže. Dragan Čović je na promociji knjige u Mostaru odlučio javno odati počast osuđenom ratnom zločincu Valentinu Ćoriću, jednom od zloglasne “hercegbosanske šestorke” koje je ICTY osudio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Čovićevo javno iskazivanje podrške osuđenom ratnom zločincu je anatema za evropske vrijednosti koje on navodno predstavlja i tvrdi da podržava. Javnoj podršci i veličanju osuđenih ratnih zločinaca sasvim sigurno nema mjesta u “evropskoj BiH za sve” – navedeno je u saopštenju Američke ambasade u BiH.

    Dodatnu uvredu žrtvama daje činjenica da je događaj održan u jednoj od navodno zajedničkih kuturnih ustanova Grada Mostara. Čelnici koji ispovijedaju predanost evropskim vrijednostima ne bi trebali odavati počasti ratnim zločincima i ponovno otvarati stare rane, navedeno je u saopštenju.

    I ranije se Dragan Čović sastajao sa haškim osuđenicima poput Daria Kordića, no ovakvih, direktnih kritika nije bilo. Podsjetimo da je prilikom nedavne posjete BiH, Džejms O'Brajen, pomoćnik američkog državnog sekretara osim za Južnu interkonekciju, Čovića prozvao upravo za stanje u Mostaru koji je i dalje u mnogim segmentima podjeljen grad.

    – Kao podsjetnik na činjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj prošlosti. Lider koji je istinski posvećen evropskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz prošlosti i promoviše pomirenje. Dragan Čović se tako ne ponaša, a mladi ljudi napuštaju Hercegovinu tražeći bolje šanse drugdje – rekao je O'Brajen.

    Akademik, politički analitičar Slavo Kukić komentariše “došlo je vrijeme da ne možete više sjediti na dvije stolice”.

    – Biti Evropejac i desna ruka Milorada Dodika. Da li će kritike natjerati Čovića da aterira, vidjećemo, no pitanje je da li stoji i dalje ona Čovićeva, Amerikanci su naši najbliži saveznici. Postoji i ta mogućnost da se uskoro nađe na američkoj crnoj listi i mislim da je to realno. Bilo je nekoliko ozbiljnih kritika prethodnih sedmica – kaže Kukić.

    Kako je Dragan Čović od poželjnog partnera međunarodne zajednice stigao do osobe koja je sve bliže američkoj crnoj listi. Projekat Južne interkonekcije kojim se BiH rješava zavisnosti od ruskog gasa, od američkog je interesa u BiH; kompanija s kojom su radili BH GAS, označena je u tom kontekstu strateškom, zbog čega su Čovićevi pokušaji da se napravi nova sa sjedištem u Mostaru, jednostvano neprihvatljiva. A tu je i Izborni zakon. Paket integriteta i tehničke izmjene da, no za nova pravila za izbor članova Predsjedništva na čemu instistira HDZ neopohodne su izmjene ustava, za to nema vremena, jedinstven je stav američkih ali i evropskih partnera. Čović tvrdi riječ je o neznatnoj izmjeni, međunarodni predstavnici “da ne provode presude Evropkog suda u Strazburu”.

    Da li će blokirati evropski put ukoliko se ne dogovore izmjene koje HDZ traži, u stranci odgovaraju – “HDZ nikada nije ucjenjivao”, piše Klix.

    Uz sve navedeno ne treba zaboraviti da je značajan broj članova napustio ovu stranku, da je osnovan Hrvatski demokratski savez u ZDK da je HDZ ponovo izgubio vladu Livanjskog kantona, i smanjio broj zastupnika u tamnošnoj skupštini. Izgubio načelnika u opštini Vareš. Ne baš dobar početak za lidera HDZ u izbornoj godini. I sve navedeno u očekivanju američkih sankcija.