VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Borenović pita vlast zašto nije ispoštovala dosadašnje zaključke Narodne skupštine

    Borenović pita vlast zašto nije ispoštovala dosadašnje zaključke Narodne skupštine

    Predsjednik PDP Branislav Borenović, na posebnoj sjednici Narodne skupštine, rekao je da je ubijeđen da će ishod ove sjednice biti isti kao i svih do sada.

    Opet ćemo, kaže, slušati velike priče vlasti, a Republika Srpska će izaći slabija i izolovanija.

    – Narodna skupština će od vas iz vlasti biti ponižena u zaključcima koji ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Zlupotrebljavali ste vi iz koalicije i vaš lider Dodik bezbroj puta ovu instituciju. Poigravali ste se emocijama naroda, sa nultom stopom realizacije. Nekoiliko puta ste imali i našu podršku dok nismo shvatili da je to samo predstava kojom se kruni Republika Srpska – kaže Borenović.

    Podsjetio je na brojne zaključke NSRS koji su odmah zaboravljeni od strane vlasti u Srpskoj, te pitao šta je sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.

    Podsjetio je da ni pravosuđe u Srpskoj ne poštuje zakone Narodne skupštine.

    – Nismo zaboravili februar 2020. kada je NSRS obavezala naše predstavnike u institucijama BiH da obustave donošenje bilo kakvih odluka dok se ne donese zakon o drugačijem izboru stranih sudija. I taj dogovor ste izigrali. Čujem ponovo priče oko vojske, VSTS, PDV… Gdje je vojska Republike Srpske, UIO i VSTS? I to je usvojeno u Narodnoj skupštini, dali ste rokove za uspostavljanje tih institucija. Gdje su? SIPA hapsi borce VRS, ne okupljate se da ih branite – rekao je Borenović.

    Optužio je vlast da su „izvukli Srpsku na radar svjetske geopolitike, gdje se tuku velike sile“ i da su nas „zavadili sa zapadnim svijetom“.

    – Slijedi otrežnjenje, buđenje. Vi ste svojim bahaćenjem i korupcijom sve nas doveli u jednu opasnu situaciju – kaže Borenović.

  • Dodik: Ukinuti Šmitove odluke u roku od sedam dana

    Dodik: Ukinuti Šmitove odluke u roku od sedam dana

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će predložiti poništavanje odluka Kristijana Šmita.

    Predlažem da pokušamo relaksirati situaciju u BiH na sljedeći način – da se od strane kolonijalne uprave ponište sve odluke lažnog Šmita u roku od sedam dana. Ukoliko se to ne uradi, da naši predstavnici zakažu sjednicu Parlamentarne skupštine BiH i da ta skupština proglasi nedozvoljenim i ništavnim Šmitove odluke, da zabrani organima BiH primjenu tih odluka i da proglasi sajt OHR-a neprihvatljivim i antizakonitim mjestom objave akata, kao i da PS BiH zabrani Službenom glasniku BiH da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija – rekao je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine.

    On je naveo da će predložiti da se na sjednici Predstavničkog doma PS BiH donese Izborni zakon BiH sa svim tehničkim poboljšanjima koja bi bila primijenjena odmah na izborima i da se razvlasti CIK kao, kako kaže, paradržavni institut i organizacija i svede na ono što ta komisija zaista jeste.

    • Predložiću da PS BH posebnim aktom potvrdi ustavno određenje da se odluke za nivo BiH mogu donositi samo u ovoj skupštini, kao i da se utvrdi brzi put za približavanje EU sa jasnim nagovještajem o tome šta treba da se učini – rekao je Dodik.

    On je najavio da će biti predloženo i donošenje deklaracije o potvrdi teritorijalnog integriteta BiH i političkog sistema predviđenog Ustavom i da se na taj način pošalje poruka želje za brzom stabilizacijom.

    • Na toj sjednici treba proglasiti neprijateljima BiH američkog ambasadora Majkla Marfija, britanskog ambasadora, Šmita i njemačkog ambasadora, zabraniti im djelovanje i izbaciti ih iz BiH – rekao je Dodik.

    On je naglasio da će, ukoliko se to ne desi, predložiti da Republika Srpska odmah obustavi do kraja i da se ne vrati u sistem odlučivanja u BiH.

    • Predložiću i da sa partijama sa kojima se nalazimo u partnerstvu na nivou BiH odmah susštinski i formalno raskinemo partnerstvo i ponudimo drugim strukturama kod Bošnjaka, na primjer SDA, da napravimo određeni dogovor koji bi omogućio novo vrijeme – rekao je Dodik.
  • Dodik poručio Bošnjacima da treba da žive na 25% BiH, a da će se Srpska odvojiti od njih

    Dodik poručio Bošnjacima da treba da žive na 25% BiH, a da će se Srpska odvojiti od njih

    Bosna i Hercegovina nije ustavna zemlja. Najbolje je da sjednemo da razgovaramo i da se raziđemo na miran način.

    To je izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji tvrdi da su Bošnjaci odustali od svih stubova na kojima stoji dejtonska BiH.

    – Bošnjaci mogu perspektivno da žive na ovih 25 odsto. Ne treba im više. Vaš nije ni Novi Grad, ni Kozarska Dubica, vaše nije ništa. Nasiljem međunarodnog faktora ste nam nametnuli međunarodnu granicu i snage na granici. Ali, morate računati da će to proći i da ćemo se odvojiti od vas. Hoćete da kažete da vladate u Trebinju. Ma nemoj. Tamo vas ne vidim. BiH nema budućnost, ali najteže je razgovarati sa onima koji žive u iluziji – rekao je Dodik.

    Predložio je da Narodna skupština usvoji rečenicu koja kaže da su Sud i Tužilaštvo sredstvo terora u BiH prema srpskom narodu .

    – Molim ovaj parlament da usvoje ovu rečenicu kao istorijsku tačku. Jedini cilj Bošnjaka je da podjarme Srbe na ovim prostorima i to hoće da urade putem centralizacije – tvrdi Dodik.

  • Dodik tvrdi da OHR lobira kod patrijarha da obezbijedi njegov susret sa Šmitom

    Dodik tvrdi da OHR lobira kod patrijarha da obezbijedi njegov susret sa Šmitom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obraćanje na sjednici Narodne skupštine počeo je iznoseći informaciju da je upravo iz OHR otišlo pismo u Srpsku pravoslavnu crkvu.

    Cilj je, tvrdi Dodik, da patrijarh iskoristi svoj uticaj i dogovori sastanak Dodika i Kristijana Šmita.

    -Naravno da uvaženi patrijarh zna šta ja mislim i kakva je situacija ovdje – kaže Dodik.

    Dodik tvrdi da u Srpskoj mir nije ugrožen i da politička borba vlasti i opozicije ima za cilj nešto sasvim drugo.

    – Ovo je moj izbor, pristao sam da budem predsjednik Srpske i znao sam šta me čeka. Nemam pravo da se nikom žalim i ne želim da me niko sažaljeva. Idem do kraja. Za Srpsku i srpsku narod. Nemam pomisao da odustanem, ne bojim se. Krećem u novu fazu političke i svake borbe za Republiku Srpsku. Kako će se u tome moj život odvijati, manje je važno – rekao je Dodik.

    Nemojte mi, dodaje on, pričati o sankcijama, ja sam svoje račune ugasio.

    – Nastaviću da se borim dok god imam podršku. Ako mislim da bi ova Republiuka mogla da ima probleme, ja ću pitati ovaj narod na referendumu šta misli o tome – kaže Dodik.

    On tvrdi da je nametanje Izbornog zakona ustvari udaranje noža u leđa Bosni i Hercegovini.

    Dodik je poručio da će vađenje tog noža biti bolno.

    To je glupo, nasilnički i primitivno. Udareno je na narode u BiH. Dok Bošnjaci se podmeću pod patronat stranaca, Srbi i Hrvati to odbacuju. EU nekim saopštenjima pokušava da sanira situaciju govoreći da Šmit ima pravo da u nekim situacijama nešto uradi i da sada pravimo neke planove. Nema on prava. Gospodine Satler, nećete moći da pravite planove. Vi ste svoje planove završili – poručio je Dodik.

    Podsjetio je da je BiH za Zapadni Balkan predvidjela šest milijardi evra za podršku, kroz donacije ili kredite za 4 godine.

    – Srpska može da privuče 300 miliona evra iz programa EU. A onda dobijete političku agendu koju treba da ispunite. A jedna od stavki je da li entiteti u BiH pristaju da prilagode svoje školske programe vrijednostima EU. Ako ne navedete da nema oca i majke, nego roditelj 1 i roditelj 2, onda nemate ništa. Ja neću da živim u zemlji koja to promoviše – poručio je Dodik.

  • Cvijanović: Mjere koje preduzimaju stranci su opasne

    Cvijanović: Mjere koje preduzimaju stranci su opasne

    Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, u uvodnoj riječi na 11. posebnoj sjednica Narodne skupštine RS, rekla je da se stalno i uporno sluša kako Republika Srpska narušava BiH, ali da je situacija sasvim suprotna.

    “Ono što danas radi Kristijan Šmit, je najbolja ilustracija njihovih najmera i posljedica njihovog rada”, istakla je ona, podsjećajući da UN zabranjuje protektorat.

    “Mi ne ugrožavamo Dejtonski sporazum i političke dogovore već stranci. Ako se želi nastaviti tako, BiH nije mjesto u UN i treba je izbaciti sa evropskog puta. Često se kaže da su mjere koje preduzima Republika Srpska opasne, ali su opasne mjere koje preduzimaju stranci”, navela je Cvijanovićeva.

    “Republika Srpska ne ruši Dejtonski sporazum, već stranci. Šmit je diskreditovao BiH, ali i Evropsku uniju. Da li je naše kretanje prema EU istinuito i manipulacija ako se Šmitu dozvoli da djeluje. Bez predstavnika Republike Srpske nema reformi, što je čak potvrđeno i iz EU. Ti zakoni ne bi usvojeni bez nas, Milorad Dodik i Srpska su konstruktivan faktor u toj priči. Često nam kažu da korsitimo secesionistišku politiku, a bošnjački političari neprestrano koriste takvu retoriku koja radi protiv dejetona i Republike Srpske“, poručila je Cvijanovićeva.

    Smatra da su Šmit i njegovi upravnici u strahu da bi EU u BiH mogla biti uspješna.

    “Ovdje je cilj da bez pogovora prihvatimo da nelegalni stranac nameće zakone i upravlja svime, te da Ustavni sud BiH donosi odluke. Srpska zagovara ustavnost BiH i njen evropski put, jer to podrazumijeva da ćemo se riješiti visokog predstavnika i stranih sudija, a to taj put ne trpi“, dodala je ona.

    Govoreći o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, koji je nametnuo Šmit, Cvijanovićeva je rekla da se elektronsko glasanje primjenjuje samo u Francuskoj i Belgiji i to djelimično, dok je desetak država koje su pokrenule ovu ideju, odmah nakon toga odustale od toga.

    Što se tiče bezbjednosti, srpski član Predsjdništva BiH rekla je da je dobro da se o tome razmišlja i govori, zbog situacije u Rusiji.

    “Stigla su razna upozorenja sa zapada da se spremaju teroristički napadi, a kod nas se sve zanemaruje. Znamo da je Zukan Helez, ministar odbrane BiH u toku prošle godine rekao da se na teritoriji Srpske nalaze ruski vojni kampovi, a sve kako bi skrenuo pažnju na balkanske islamističke pokrete i priču o paradžematima. Znamo da je BiH označena kao zemlja gdje postoji rizik od takvih stvari. A nekoliko islamskih vjerskih poglavara imalo je ključnu ulogu u pozivanju mladih na odlazak na ratišta. Kolaps islamske države, nije značio kraj ovog pokreta na Balkanu“, rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je u početak pregovora sa EU, ona je navela da je tamna mrlja Šmitova odluka, ali i ranije izmjene Krivičnog zakona BiH, koje se tiču neprimjenjivanja njegovih odluka.

    “Ali, mnogo toga što predviđaju Šmitove izmjene, mi smo ranije govorili. Tehnički gledano, mi nemamo ništa protiv 70 odsto toga što je napisano. Ali ovo je stvar principa, jer je stranac nametnuo to. Oni se ovdje igraju kao sa zvečkom, jer su odlučlili da i nakon odluke EU, da pokažu da se ovdje mora znati ko je gazda, da mijenjaju zakone, pa da vi svi (poslanici u NS RS i parlamentu BIH) sjedite ovdje zabadava. Zato smatram da se moramo zapitati šta je budućnost Republike Srpske i da nećemo ovdje praviti neke nove rovove jer se ne slažemo“, naglasila je Cvijanovićeva.

  • Višković: Šmit nam se “uvukao” iza leđa

    Višković: Šmit nam se “uvukao” iza leđa

    Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, kazao je da u materijalima koji su dostavljeni poslanicima, stoji sažetak svega što je u prethodnih nekoliko godina imalo uticaj na cijeli svijet, pa i na Republiku Srpsku, po pitanju bezbjednosti i političkog statusa.

    Rekao je da se radi o neviđenom pritisku, koji odavno nije politički, već da se direktno odnosi na sve građane Srpske.

    “Svaka naša odluka biće odmjeren odgovor. Sve je teže voditi borbu van institucija, ali i institucionalno. Tu su suđenje predsjedniku Republike Srpske, nepokretna imovina, pristup Srpske međunarodnom tržištu finansija, poput brisanja računa pojedinaca i pravnih lica, namjerava se poljuljati povjerenje u MUP RS. Postavlja se pitanje da li postoje ljudska prava da se ljudi zaštite od takvog jednostranog nasilja“, kazao je Višković.

    A onda, naveo je, došlo se do nečega što se može nazvati rubrikom “vjerovali ili ne“.

    “Dobili smo pozitivne vijesti od strane Evropskog savjeta. Mi nismo likovali, ali taj status je BiH dobila i zahvaljujući Republici Srpskoj. A onda, pet dana poslije se pojavi nelegalni, koji nameće izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Čak je zatekao i one koji su sa njim pregovarali i dogovarali. Imate uzurpatrora u BIH jer je nametnuo rješenja koja ni prije njega nisu činili ni drugi uzurpatori. Od 117 rješenja, vidjećete da 116 ništa ne znači. Ali su dvije koje znače,a to je da se CIK BiH prigrabi da bira članove, pa da budu do smrti. A onda dolazimo do člana 8. koji je prepisan iz Kriivičnog zakona BiH, koji kaže da niko ne može da se bavi politikom sa krivičnom odgovornoršću, pa su otišli i korak dalje, da se može ići na suspendovanje. Dakle, jedini razlog je da se predjedniku Srpske Miloradu Dodiku zabrani političkog djelovanje, da omogući Sudu BIH, da izrekne ovu mjeru koja je ugrađena u Izborni zakon BiH, pa da CIK BiH zabrani nekome rad i političko djelovanje“, tvrdi Višković.

    Kazao je da nema iskrenosti prema BiH, da ona treba da se drži u „raljama moćnika“ i da se u viišim ciljevima drži kao rizično područje, koje se koristi kada zatreba.

    “BiH se isključivo koristi za postojanje OHR-a. Jer ako smo vidjeli da su političari uspjeli dogovoriti nešto, nešto nisu, ali bi se to dogodilo u narednom periodu. Ali strane ambasade to jednostavno ne žele. Sve dok se domaći političari plaše svojih riječi, ovdje nema budućnosti“, rekao je Višković.

    Što se tiče dolaska Šmita u BiH, Viškvović je rekao da se on “ušunjao“ iza leđa, jer je došao iz Dubrovnika, što, ističe, nije uradio niko do sada.

    “Možda je bio na moru, pa su mu rekli, ajde tamo. Ima toliko drskosti da kaže da bez njega nema BiH, niti entiteta. Ali ne može da pokaže da ga je imenovao Savjet bezbjednosti UN-a. Šta je odgovor na nezakonito postupanje? Možda zvuči nerealno, ali je to pogaženo međunarodno pravo, koje je ipak mora nekad pojaviti. Šta je odgovor na Šmita? To je sistematičnost i doslovna primjena Dejtona, onako kako to Republika Sprska oduvijek radi. Svi zvaničnici Srpske su uvijek pozivali na poštovanje Ustava BIH i Dejtonskog mirovnog sporazuma“, dodao je Višković.

    On je podsjetio da nigdje u Aneksima Ustava BiH ne piše nametanje rješenja, hapšenje ljudi, odluke PIC-a.

    “Odgovor na pritiske svih vrsta i boja je jedinstvo. Oni kažu – nemojte više da čujem da se dogovarate, jer ćemo mi sad sve da poništimo. Šmitovi potezi štete bezbjednosnoj i ekonomskoj situaciji u BiH. Oni su kreatori kriza u BiH, a nisu to vlade, niti političari. To su strane ambasade“, poručio je predsjednik Vlade RS.

    Obezglavljeni Sud BiH pokušava dobiti ključno mjesto da pravi pritiske prema Republici Srpskoj.

    “Pa se tu upecala Venecijanska komisija koja je rekla da bi sudije mogle biti i doživotno. Zamislite samo da imate devet sudija, a da svi imaju po 90 ili 150 godina. A druge zemlje su to davno ograničile. Neću više ništa da kažem“, rekao je Višković.

    Ponovio je da će imovinom Srpske raspolagati i za nju odgovarati Republika Srpska i niko drugi.

  • Stevandić: Šmit priznao da neće nametnuti zakon o imovini, to je naša pobjeda

    Stevandić: Šmit priznao da neće nametnuti zakon o imovini, to je naša pobjeda

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, obraćajući se prisutnima, kazao je da su sve krize u BiH počele odlukama i nametanjem stranaca.

    On je rekao da su pravci djelovanja nelegalnog visokog predstavnika napadni.

    “Na više od 1.600 adresa smo poslali dopise o Kristijanu Šmitu i njegovom djelovanju, a dobili smo odgovor sa 50 adresa, što je dovoljno. Ići ćemo i do Strazbura“, naveo je on.

    Predsjednik parlamenta Srpske, rekao je da bi Republika Srpska treba da prepozna kapitalne prijetnje, što podrazumijeva donošenje krupnih koraka.

    “Možemo i moramo uticati na naš insitucionali opstanak, koji je uslov naše egzistencije, a on se brani ovdje u Narodnoj skupštini. Opstanak institucija Srpske je u opasnosti zbog djelovanja visokog predstavnika, tu su sankcije.. Prema međunarodnom pravu niko ne bi smio da se miješa u demokratski proces nijedne države. Situacija u BiH je dodatno opterećena prijetnjom terotizma, po svim kriterijumima. Tu su potrebne tri stvari: dostupnost mete, nabavka sredstava naoružanja i korišćenje raznih stvari koji direktno mogu izazvati terorizam (čak i lažne zastave). Sve je to dostupno u BIH. Trebamo unaprijed reći da Republika Srpska nema terorističkih namjera niti bilo čega sličnog i odmah se po tom cilju treba djelovati na međunarodnom planu. Takođe se koristiimo političkim i pravnim mehanizmima, pisali smo evropskim parlaemntima, kao i američkom. Moramo nastaviti da budemo uporni, bez obzira na pritiske“, kazao je Stevandić.

    Dodao je da je ključ jačanje institucija Republike Srpske, uključujući MUP RS i ostalo.

    “Ja sam pripremio i zaključke, poput toga da svaki akt koji nema uporište Savjeta bezbjednosti UN i u međunarodnom pravu, bez obzira na to da li je riječ o finansijskom i slično, a upereno je prema građanima Srpske, politilčarima i institucijama, proglasimo terorističkim aktom“, naveo je Stevandić.

    Po pitanju Izbornog zakona Republike Srpske, rekao je da će pokušati da u pauzi postignu dogovor po tom pitanju.

    Podsjetio je da Šmitov nametnuti zakon nema podršku dva naroda, više od jednog entiteta, EU, Savjeta bezbjednosti UN-a.

    “Šmit je sinoć javno pred svima rekao da neće nametati zakon o imovini, a mi smo zbog toga već šest mjeseci na političkom obaraču, a ja mu ne vjerujem, evo recite mi da li je to pobjeda ili nije, jer se spekulisalo da će ga nametnuti prije šest mjeseci. To je za mene pobjeda“, dodao je Stevandić, ističuči da je ova pobjeda plaćena sanckijama prema funckionerima iz Srpske, kao i SDS-a, te sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, v. d. direktora “Službenog glasnika RS“.

  • Pogledajte šta piše u informaciji koju će danas razmatrati NSRS

    Pogledajte šta piše u informaciji koju će danas razmatrati NSRS

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske uskoro će početi 11. posebnu sjednicu na kojoj će se naći “Informacija o aktuelnoj bezbjedonosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reprekusija na Republiku Srpsku”.

    Informacija počinje sa time da su uticaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u bezbjednosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i bezbjednost njenih građana.

    “Sadašnji razvoj događaja upućuje na to da se okončava era unipolarnog svijeta sa Sjedinjenim Američkim Državama kao nespornim hegemonom uz podršku Velike Britanije i dijela Evropske unije”, navodi se u Informaciji.

    Srpska na putu svih geopolitičkih procesa
    U Informaciji se dalje ističe da pojačane diplomatske aktivnosti u regionu jasno ukazaju na promjenu dinamike međunarodne politike. Dalje se navodi da se nakon završetka Hladnog rata, rušenjem Berlinskog zida, raspadom SSSR i SFR Jugoslavije započelo usložnjavanje globalne politčke i bezbjednosne situacije te da je kulminacija svega Arapsko proljeće i početak imigrantske krize.

    “Republika Srpska, proistekla iz Odbrambeno – otadžbinskog rata srpskog naroda na teritoriji današnje BiH, kao jedne od šest republika koje su bile u sastavu nekadašnje Jugoslavije, svojom geografskom pozicijom se našla na „putu“ svih navedenih geopolitičkih procesa, kako globalnih tako i regionalnih. Samim tim, analize o trenutnoj međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji, te procesima koji su joj prethodili ili joj slijede, nemoguće su bez analize nastanka i funkcionisanja Republike Srpske i njene uloge u ovom sveobuhvatnom kontekstu”, navedeno je u Informaciji.

    Dalje Informacija objašnjava raspad Jugoslavije, ratove u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH koji su prerasli u građanske, zatim se pojašnjava Dejtosnki mirovni sporazum i ovlaštenja koja su data Republici Srpskoj tim sporazumom.

    “Takvo političko-pravno uređenje u BiH, pravno potvrđeno i međunarodno priznato Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, jedini je garant političke stabilnosti, a samim tim, posljedično i ukupne bezbjednosti u BiH, ali i šire”, navedeno je u Informaciji.

    Odnosi Zapada i Rusije
    Dobar dio informacije odnosi se i na spor između Zapada i Rusije posebno zbog ekspanzije NATO na istok Evrope, a navodi se i početak rata u Ukrajini te da su odnosi između Zapada i Rusije trenutno najlošiji u posljednjih 30 godina.

    “Geopolitički položaj Zapadnog Balkana je u kontekstu Ukrajinske krize postao izrazito nepovoljan jer se nalazi na prostoru koji Zapad određuje kao svoju interesnu sferu. Položaj BiH i Srbije dodatno je kompleksan jer nisu članice NATO pakta, tako da se od strane ovog vojnog saveza posmatraju kao moguće zone nestabilnosti duboko iza linije konfrontacije između Zapada i Rusije. Za Republiku Srpsku je od presudnog značaja da insistira na politici nesvrstavanja u rusko-ukrajinskom sukobu i da ostane vojno neutralna u periodu velikih vojnih napetosti između Zapada i Rusije. Zato je važno od ključnog značaja insistiranje na dosljednoj primjeni međunarodnog prava kao jedine zaštita za opstanak „malih“ država u periodu nestabilnosti u odnosima između velikih sila”, navedeno je u Informaciji.

    Terorizam
    U Informaciji se navode i odnosi na Bliskom istoku, a Hamas je nazvan “terorističkom organizacijom”. Navodi se i da je odgovor Izraela na stravične zločine koji su počinjeni nad jevrejskim stanovništvom oživio prijetnje od islamskog terorizma, te stavio pod pojačan nadzor kolektivnog zapada drugi dio BiH, odnosno Federaciju BiH u kojoj živi “slovenskomuslimansko stanovništvo”.

    “Stravični teroristički napad koji su nedavno izveli islamski teroristi u Moskvi i smrt ogromnog broja nedužnih civila među kojima i djeca ukazuje da globalni sukob u koji svijet ulazi mogao bi biti brutalniji od svih ratova u našoj prošlosti jer ga neće voditi samo države ili državni vojni savezi već u njemu i sada učestvuju globalne nedržavne terorističke mreže. Upravo jedan ovakav događaj može biti povod ekstremistima na našim područjima za izazivanje incidenata ili vršenje krivičnog djela terorizma, jer žele da njihovi ciljevi, a to je izazivanje straha i panike, dobiju što jači odjek u javnosti”, piše u Informaciji.

    Marfi i “ruski maligni uticaj”
    U Informaciji se navodi da je narativ o „ruskom malignom uticaju“ bio je samo propagandna priprema za pokušaj restauracije protektorata nad BiH. Kako se navodi sve je počelo dolaskom američkog ambasadora Majkla Marfija, a nastavilo se pokušajem nametanja njemačkog građanina Kristijana Šmita kao visokog predstavnika u BiH, iako dotična osoba nije nikada imenovana na tu poziciju relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN kako je to i propisano Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

    Dalje se navodi da u BiH zakonodavnu vlast vrši Parlamentarna skupština BiH, Naroda skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, kao i skupština Brčko Distrikta te da nijednim propisom nije predviđeno da visoki predstavnik bude dio zakonodavnog postupka.

    “Stoga nametnute dopune Krivičnog zakona BiH u dijeli koji se tiče tzv. krivičnog djela „neizvršavanje odluka visokog predstavnikas“ za koje se tereti predsjednik Republike Milorad Dodik i direktor Službenog glasnika RS Miloš Lukić nisu i ne mogu biti pravni osnov niti za pokretanje istrage niti za podizanje optužnice. Takav rad Tužilaštva BiH i Suda BiH na najgrublji način narušava sistem podjele vlasti u BiH i način na koji je to koncipirano ustavnim dokumentima. Sve prethodno rečeno kazuje u prilog tome da politizacija ovog kvazikrivičnog postupka, istisnula je njegovu pravničku sadržinu i ogolila ga i minimuma prava a prevela ga na teren sile sa unaprijed određenim ishodom”, pišew u Informaciji.

    Nametanje Izbornog zakona
    U Informaciji piše i da je sama EU izrazila nezadovoljstvo nametanjem izmjena izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita i naglasila da „očekuje da vlasti Bosne i Hercegovine provedu potrebne reforme kako bi osigurale da se izbori provedu u skladu sa evropskim standardima primjenom OSCE/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, te osiguraju transparentnost finansiranja političkih stranaka“.

    “Dakle, ne postoji jedinstven pristup zemalja EU u odnosima prema BiH, a u ovom slučaju i prema Kristijanu Šmitu i njegovim nelegalnim postupcima”, piše u Informaciji i dodaje da su sve ove aktivnosti podržane od strane trenutne američke administracije.

    Svi Bošnjaci rade na ukidanju Republike Srpske
    Kako se navodi u Informaciji Republika Srpska mora sačiniti temeljnu analizu ukupne novonastale situacije, sačiniti odgovarajuće zaključke i preduzeti odgovarajuće aktivnosti. To uključuje reviziju njenog dosadašnjeg koncepta međunarodnih odnosa. Ako bi to propustila da učini, dospjela bi u rizik nepreduzimanja odgovarajućih koraka blagovremeno.

    “Republici Srpskoj u navedenim aktivnostima, ne idu na ruku neprijateljski, neustavni, nedejtonski potezi političkog Sarajeva i lobiranja u svjetskim centrima moći kojima se favorizuju bošnjački stavovi i ciljevi, koji za cilj imaju institucionalno odumiranje, a zatim i ukidanje Republike Spske”, piše u Informaciji.

    U Informaciji se navodi da sve institucije na čijem čelu su Bošnjaci, bez obzira na nivo institucije, isključivo rade na ukidanju Republike Srpske. U prvom redu se misli na uticaj koji u svakoj zemlji ima Ministarstvo spoljnih poslova, koje sa ogromnim aparatom kako u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, a posebno u DKP mreži, radi na ostvarenju bošnjačkih ciljeva.

    “Srbi koji rade u Ministarstvu inostranih poslova, kao i u bilo kojem drugom na čijem čelu su Bošnjaci, žrtve su diskriminacije na nacionalnoj osnovi”, piše u Informaciji u kojoj se navodi da bi Republika Srpska trebala da iskaže odgovarajuću spremnost na iznalaženje rješenja za akutna ili hronična otvorena politička pitanja u BiH.

    Imigracije rizik koji se ne smije prihvatiti
    U Informaciji piše da prioritet Republike Srpske ostaje i približavanje standardima EU u svim ključnim i za nas prihvatljivim oblastima.

    “U okolnostima značajno izmijenjenim sukobom u Ukrajini i reakcijom Zapada, misleći pri tom na EU, NATO i njihove saveznike, i izraelsko-palestinskim sukobom, nikako ne smijemo zaboraviti opasnost od imigracija stanovništva iz zemalja Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike. Ove imigracije, bile legalne ili ilegalne, za Republiku Srpsku predstavljaju istovjetan socijalno-demografsko-ekonomsko-bezbjedonosni rizik, koji nikako, i ni po koju cijenu ne smijemo dozvoliti”, piše u Informaciji.

    Dalje se navodi da uticaj izraelsko-palestinskog sukoba je najvidljiviji kod radikalnih pojedinica i grupa na području Federacije BiH koji javnim istupima pokušavaju da u kontekstu izraelsko–palestinskog sukoba stvore tenzije među stanovništvom, a sve to kako bi narušili stanje bezbjednosti i izazvali strah kod neistomišljenika.

    “Reperkusije po bezbjednosno stanje u BiH postoje iz razloga što može doći do povećanog rizika od priliva migranata zbog rata između Izraela i Palestine i predstavlja veliki bezbjednosni izazov, s obzirom na činjenicu da je palestinski narod poznat po terorističkoj i ekstremističkoj aktivnosti”, piše u Informaciji.

    Dalje se navodi i da potencijalno ugrožavanje bezbjednosti Republike Srpske i BiH indirektno može biti vezano za posljedice ratnog sukoba u Siriji jer je nakon poraza Islamske države na ovom području ogroman broj lica koji su bili učesnici u ovom sukobu, a i dalje se nalaze na području Sirije, Iraka i Turske.

    “Najveći dio ovih lica su smješteni u kampove koji su pod kontrolom Antiterorističke koalicije koju predvode SAD i različitih humanitarnih organizacija koje su pod pokroviteljstvom UN”, piše u Informaciji i dodaje da je većina populacije koja se nalazi u ovim kampovima su žene i djeca, članovi porodica terorističkih boraca, koji su nakon rasformiranja Islamske države smješteni privremeno na ove lokacije.

    Kako je navoedno ovaj problem u odnosu na Republiku Srpsku i BiH treba posmatrati kroz dva apsekta. Prvo, broj državljana BiH koji se trenutno nalaze na navedenom području je oko 160 i njihova očekivanja su da budu deportovani u BiH uz adekvatan krivično-pravni tretman po dolasku u zemlju.

    “Posmatrajući ovo iz ugla ranije donesenih presuda u institucijama BiH, rezime bi bio da žene i djeca neće krivično odgovarati, a muškarci će biti osuđeni na minimalne kazne i vrlo brzo infiltrirani u naše društvo sa dodatno izgrađenim terorističkim namjerama”, piše u Informaciji.

    Drugo, već izvjesno vrijeme postoji pogovor u međunarodnim diplomatskim krugovima da Turska planira da raspusti sve navedene kampove i da taj „novi migrantski talas“ uputi prema Evropi čime bi Balkanska migrantska ruta bila centralna odrednica za njihovo kretanje prema zemljama Zapadne Evrope. Ovaj scenario bi dodatno uticao na pogoršanje stanja bezbjednosti ne samo u BiH, već u svim tranzitnim zemljama koje se nalaze na ovoj migrantskoj ruti.

    Ne može se isključiti mogućnost terorističkih napada
    U Infomraicji piše da, imajući u vidu bezbjednosna dešavanja u svijetu ne može se u potpunosti isključiti mogućnost terorističkih aktivnosti na našim prostorima, iako trenutno ne postoje informacije koje bi ukazivale na pripremanje terorističkih napada ili drugih vidova nasilja.

    “S tim u vezi su i zahtjevi prema BiH u postupku pristupanja evropskim integracijama,koji idu ka suzbijanju svih oblika terorističkih prijetnji, razvijanja strategija za borbu protiv terorizma i redovnog praćenja bezbjednosne situacije u državi. Navedeni zadatak je tim složeniji kada se ima u vidu konstantan pritisak na promjenu dejtonskog državnopravnog poretka pod izgovorom pridruživanja EU”, piše u Informaciji.

    Bezbjednost u Republici Srpskoji i Bosni i Hercegovini
    Dio informacije odnosi se i na stanje bezbjednosti u Republici Srpskoji i Bosni i Hercegovini gdje se navodi da je stanje bezbjednosti na cijeloj teritoriji Republike Srpske stabilno i zadovoljavajuće.

    “Pri tom se ne zaboravlja činjenica, da prema raspoloživim podacima, jednu od bezbjednosnih prijetnji u BiH predstavljaju terorizam i ekstremizam inspirisani radikalnom islamističkom ideologijom, imajući u vidu da BiH u kontinuitetu, još od dolaska prvih mudžahedina tokom proteklih ratnih dešavanja, ima problem sa aktivnim djelovanjem radikalnih islamističkih organizacija i pokreta”, piše u Informaciji.

    Dalje se navodi da analizom svih dosadašnjih terorističkih napada u BiH utvrđeno je da su izvršioci istih bili radikalni islamisti, članovi ili simpatizeri selefijsko-vehabijskih zajednica ili bivši mudžahedini, pripadnici odreda „El Mudžahid“.

    “Pod posebnom pažnjom su od ranije identifikovana lica koja se dovode u vezu sa terorističkim aktivnostima, posebno ona koja su predmet potjernica. Naloženo je i pojačano obezbjeđenje javnih skupova i svih drugih okupljanja, a poseban izazov predstavljaju veliki skupovi povodom vjerskih praznika sve tri konfesije u narednom periodu”, piše u Informaciji u kojoj se navodi da je pojačano i obezbjeđenje javnih instiutcija, a poseban akcenat stavljen je na škole, gdje se nastavljaju sve aktivnosti prethodno usaglašenog multisektorskog pristupa, ali uz dodatni aktivizam školskih policajaca.

  • Ko je “za”, a ko “protiv” Šmitove odluke?

    Ko je “za”, a ko “protiv” Šmitove odluke?

    Odluka Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH potvrdila je one stare, ali i otvorila nove političke frontove u BiH.

    Tako jedni odluku nazivaju idiotskom u teatru zvanom BiH, drugi za njeno nametanje krive vladajuću koaliciju na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH i “trojka”), treći, pak, kažu da su mjere dobre, ali ne i to što ih nameće stranac, dok četvrti pozdravljaju Šmitovu odluku, naglašavajući da će se konačno znati ko je kako glasao.

    Pa, idemo redom…

    Šmitova najnovija odluka biće tema i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čiji će poslanici, bar zvanično, na sjednici u četvrtak raspravljati o bezbjednosnoj i političkoj situaciji u svijetu, sa posljedicama po Republiku Srpsku.

    Ali, potpuno je jasno da će Šmitov zakon biti centralna tema sjednice, a ako je suditi po ranijim najavama Srpska će imati odgovor.

    Podsjetimo, najviše se pominje donošenje Izbornog zakona Republike Srpske.

    “Što se mene lično tiče, zakon koji je rekao da će praviti eksperimente da u pet opština imaju skeneri, a u drugima nemaju, je u izvornom smislu idiotski. Da bilo gdje na svijetu sprovodite izbore u pet opština po jednom principu, a 55 po drugom je neviđeni i neprimjer idiotizam”, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik NS RS, komentarišući to što će prema izmjenama Izbornog zakona BiH na lokalnim izborima biti sproveden pilot-projekat u nekoliko lokalnih zajednica, a koji podrazumijeva uvođenje elektronske identifikacije birača, skenera za glasačke listiće i elektronske obrade i prenosa rezultata glasanja s nivoa biračkog mjesta.

    Stevandić je podsjetio da su na ovu odluku digle glas brojne institucije i politički predstavnici, uključujući Evropsku uniju (EU) i hrvatsku stranu.

    “Nelegalni Kristijan Šmit bez Savjeta bezbjednosti (SB) UN, koji glumi potrčka američke ambasade, trenutno ima protiv sebe dva naroda i jedan entitet, EU i SB UN. Pa na osnovu čije sile onda Šmit uopšte postoji i radi? Da je normalna osoba uhvatio bi prvi avion i otišao u Njemačku. Ne postoji nijedno mjesto, osim ovog teatra u BiH, da takav čovjek mijenja zakone, hapsi ljude i determiniše izborne procese. Ovo je nezabilježeno u Evropi”, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da takva odluka za cilj ima da napravi sukobe u BiH. “I da uništi put BiH prema EU. To je zadatak Kristijana Šmita”, smatra Stevandić.

    Na pitanje da li nakon ovoga postoji mogućnost daljih dogovora lidera u vlasti, kazao je da je bolji svaki sporazum od nametanja i svaki dogovor od nesporazuma.

    “U Laktašima smo dogovorili mnogo više, ali je poništeno odlukom američkog ambasadora, a ‘trojka’ nije imala dovoljno hrabrosti da kaže šta misli. Proces je vraćen i onda smo usvojili pola od onoga iz Laktaša, pa je EU bila dovoljno mudra da to prihvati. Ali, onda Šmit to vraća u doba potpune netrpeljivosti i podjela, da bi se narodi nahuškali jedni na druge. Hrvati i Srbi su spremni za dogovor, čekamo ‘trojku'”, naglasio je Stevandić.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, rekao je da je suština Šmitove odluke eliminisanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika iz političkog života, a sve u sprezi s tim što se Dodiku sudi pred Sudom BiH.

    “O tome govori jasno član 8. zakona, gdje je Šmit dodao dvije nove tačke. I to tačka 5, koja glasi: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti’, te tačka 6: ‘Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”, naveo je Višković.

    Što se tiče opozicije u Srpskoj, oni smatraju da je isključiva krivica to što je Šmit nametnuo izmjene na aktuelnoj vladajućoj koaliciji u BiH.

    “Oni su rekli da će završiti zakon do kraja februara, a nisu, i zato su doveli sebe u ovu situaciju. Šmitova odluka je obimna. Recimo, vrlo važna stvar, a kojom se niko nije bavio, jeste da se smanjuje broj mogućnosti preferencijalnog glasanja, dakle sa maksimalnog broja koliko ima kandidata, na samo tri sada. Ali ono što se već danas može reći da je zabrinjavajuće i da traži vrlo ozbiljan odgovor od onih koji su to pisali jeste zašto skeneri, koji su u stvari najvažniji, ne idu na svako biračko mjesto. Nije to svemirska tehnologija i nešto što se ne može uraditi. Mi se brinemo da je ovo popuštanje onima koji kradu na izborima”, kazao je Crnadak.

    Milan Miličević, predsjednik SDS-a , naglasio je da je ova stranka protiv bilo kakvih nametanja i od strane visokog predstavnika ili bilo koga drugog.

    “Mislimo da se ovaj zakon treba vratiti u parlamentarnu proceduru i da kroz odgovarajuće amandmane bude izglasan tamo”, poručio je Miličević.

    S tim je saglasan i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, dodajući da to ne bi smjelo da se dešava u državi koja teži suverenitetu.

    “Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, ali to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda. Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD… i kažem: ‘Sada će važiti zakon koji ja kažem’. E, malo morgen”, istakao je Stanivuković.

    I hrvatska strana oštro se protivi Šmitovoj odluci, nazivajući je neprihvatljivom.

    “Ove, ničim izazvane reakcije OHR-a dolaze samo nekoliko dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH. Šmit je bez ikakve potrebe nametnuo 114 izmjena Izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni rezultati na evropskom putu BiH”, rekao je predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

    Međutim, dio predstavnika “trojke” smatra da su izmjene pozitivan iskorak jer se njima, navode, štiti integritet izbornog procesa, koji podrazumijeva da građani biraju i da mogu biti birani, bez intervencija i manipulacija njihovom voljom.

    “Iako ostaje žaljenje što paket integriteta nije usvojen od strane domaćih aktera, uvođenje savremenih tehnologija je ipak značajan iskorak koji se mora pozdraviti”, poručili su iz SDP BiH.

    Gotovo identično saopštenje dala je i Ambasada SAD u BiH.

    “Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati”, poručili su iz Ambasade.

    Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH dobra je odluka i prema mišljenju Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, odakle su poručili da će one spriječiti dokazane izborne krađe i prevare. Uz podsjećanje na tehničke izmjene, iz Koalicije napominju da se uvodi i reforma biračkih odbora u smislu uvođenja nestranačkih predsjednika i zamjenika predsjednika BO i ograničavanja članstva u biračkim odborima samo na parlamentarne političke subjekte.

    Ali bilo je i onih koji smatraju da Šmitova odluka nije adekvatna.

    Tako je Evropska unija (EU) saopštila da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv s evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu, te da sprovedu potrebne reforme koje će osigurati da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima.

    Iz Ambasade Rusije u BiH poručeno je da se radi o nelegalnoj odluci te je upozoreno da će bilo koje “uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija”.

    I hrvatski predsjednik Zoran Milanović stao je u red onih koji smatraju da Šmit ne radi dobar posao, a u smislu izmjena Izbornog zakona BiH, te je rekao da se bezobrazno ignoriše pravo Hrvata u BiH da biraju svog predstavnika.

    “Što se tiče BiH, statusa Hrvata, vidjeli smo da je nekakav Švarc, Šorc, Šulc donio izmjene. Dakle, BiH je nekompetentna kolonijalna uprava”, rekao je Milanović.

  • Stevandić: Ne smije se potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH

    Stevandić: Ne smije se potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se ne smije potcijeniti mogućnost terorističkih napada u BiH, posebno operacije “lažne zastave” pri čemu bi Srbi bili okrivljeni i stvoren alibi za akcije prema srpskom narodu.

    Stevandić je rekao da ozbiljan narod razmišlja unaprijed i da će biti donesen politički stav da nijedan Srbin nigdje nije bio terorista, te da među Srbima nema političkih pokreta koji podržavaju terorizam.

    “Mi to moramo javno da predstavimo, ali i da se branimo od terorizma”, ukazao je Stevandić.

    On je upozorio da su u BiH dostupna sva tri preduslova za terorizam – mržnja kao motivišući faktor, dostupnosti mete i posjedovanje oružja ili novca da se ono nabavi.

    Govoreći o opoziciji u Republici Srpskoj, Stevandić je rekao da je dio zarobljen u ideji da su veliki i pametni i od svega prave rijaliti, dok su kada se kamere ugase ponašaju veoma neozbiljno, dok drugi dio misli da na vlast može doći ako u državi napravi probleme za koje će biti okrivljena vlast.

    “Prema onome što oni govore, mi tačno znamo šta ambasade misle. Postoje ljudi koji znaju da svojim kvalitetom, obrazovanjem i poštovanjem kod naroda ne mogu doći na vlast, već da mogu ako se udruže sa onima koji nas pokušavaju onesposobiti i na taj način im se otvori prostor, dok je s druge strane strancima potreban faktor iznutra”, naveo je Stevandić.

    Kada je riječ o sankcijama funkcionerima Srpske, Stevandić je ukazao da je najviše sankcionisanih ljudi iz SDS-a, navodeći primjere Sonje Karadžić i Milovana Bjelice, kao i pokušaj da se zatvori bankovni račun SDS-a.

    “Ovdje se šalje poruka da morate slušati, inače će vam biti isključeno sve. To je neoliberalni neonacizam. Kristalna noć u Srpskoj počinje američkim sankcijama gdje se krše prava ljudima koji nemaju ni saobraćajni prekršaj. Van sudskih odluka vrši se pritisak na banke”, rekao je Stevandić.

    On je ispričao da su tokom sastanka u Agenciji za bankarstvo Srpske direktori banaka od čovjeka iz Amabasade SAD tražili neki dokument na osnovu kojeg će zatvoriti račune ljudima, kako bi se zaštitili od tužbi, a da to nisu dobili.

    Stevandić je rekao da je Srpska već demaskirala i ponizila neonaciste koji diraju ljude, među kojima je i Kristijan Šmit koji donosi zakon, a protiv kojeg su UN, EU, Srbi, Hrvati i dio kantona u FBiH.

    Stevandić smatra da će na predstojećim lokalnim izborima sve državotvorne stranke ostvariti dobar rezultat.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske upozorio je da će narednih 14 dana biti izuzetno teški za Srbiju i Republiku Srpsku s obzirom da se “gura rezolucija o genocidu u Savjetu bezbjednosti UN” i da se pokušava uvući samoproglašeno Kosovo u NATO.

    Stevandić je odbacio tvrdnju da njegova posjeta Rusiji predstavlja guranje prsta u oko SAD, ističući da se Srpska pošto je ugrožena od nekih zemalja Kvinte, kršenja međunarodnog prava, obraća Ruskoj Federaciji kao garantu Dejtonskog mirovnog sprazuma.

    “Da tražimo da nas Rusija primi u Orgagnizaciju za kolektivnu bezbjednost, to bi bilo prst u oko”, dodao je Stevandić.

    Odgovarajući na pitanje da li će BiH u Bugarskoj biti pozvana u članstvo u NATO prema novoj metodologiji, Stevandić je naglasio da BiH to nije tražila i da je od 2017. godine neutralna zemlja, te da Zapad tu neutralnu politiku zbog svoje antiruske histerije vidi kao prorusku.

    “Ne tražimo da se pridružimo ruskoj organizaciji, ali ni drugoj alijansi koju vidimo da ratuje. Mi smo protiv rata”, rekao je Stevandić za RTRS, navodeći da je nephodno u ovoj zemlji pokrenuti postupak pomirenja.