Kategorija: Politika

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je danas sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom u BiH, kojeg Republika Srpska ne priznaje o neophodnim reformama kako bi BiH ubrzala putu u EU.

Kako je objavio OHR na „Iks“, Šmit je istakao kako svi javni zvaničnici u BiH moraju raditi više na izbjegavanju tenzija i stvaranju pogodnog okruženja za reforme, te neometano funkcioniranje relevantnih institucija u okvirima svojih nadležnosti i važećih zakonskih propisa.

Sastanak Bećirovića i Šmita je, podsjećamo, uslijedio nakon što su juče Prijedorom i Bratuncom prodefilovali kadeti Vojske Republike Srbije.

I sam Bećirović je juče rekao da Predsjedništvo BiH nije odobrilo ulazak Vojsci Srbije u državu, te najavio sastanak sa Šmitom.Bećirović je tokom višesatnog razgovora u OHR još jednom argumentovano upozorio na opasan sadržaj i posljedice Deklaracije sa Svesrpskog sabora održanog u Beogradu.

– Jedan od opasnih aspekata ove Deklaracije je i institucionalizacija odnosa Republike Srbije i Republike Srpske. Najava početka realizacije Vučićeve velikosrpske i antidejtonske Deklaracije je ulazak pripadnika Vojske Srbije na teritoriju nezavisne i suverene države BiH. Deklaracija je opasna ne samo za BiH, već i za cijelu Evropu, jer ruši temeljne principe na kojima počiva i EU. Nema nikakve sumnje, Deklaracija usvojena na Svesrpskom saboru ugrožava mir u regiji, međunarodno pravo i temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. Realizacija ove Deklaracije bi značila potpunu destabilizaciju BiH i regije. Zato je potrebno da međunarodna zajednica konkretnim potezima zaustavi njenu implementaciju – rekao je, između ostalog, Bećirović.

Ministarstvo spoljnih poslova BiH je samo proslijedilo depešu Graničnoj policiji o dolasku kadeta Vojne akademije iz Srbije na godišnjicu obilježavanja bitke na Kozari, što je bila njihova obaveza, tvrdi Elmedin Konaković, resorni ministar.

Konaković tvrdi i da je sve urađeno u skladu s procedurama i nadležnostima.

“Mi smo dobili depešu i proslijedili je. Nemam ja nadležnost niti Ministarstvo da vršimo provjere. Granična policija zatim postupa dalje ako misle da su potrebne dodatne provjere, to mogu onda tražiti od OSA-e ako imaju neku sumnju”, tvrdi Konaković, koji se za Avaz javio iz Vašingtona, i dodaje da nije bilo potrebe da se o tome obavještava Predsjedništvo BiH, što mu se zamjera.

“Znam da sam ovima u SDA kriv za sve i to je taj nastavak njihove prljave kampanje. Kada ne znaju šta će, Konaković je kriv za sve. Međutim, Komšić bi trebao znati, nakon toliko godina parazitiranja u Predsjedništvu, barem zakone ove zemlje. To me čudi. Nisam bio, naravno, dužan da obavijestim Predsjedništvo. Najavljeni su studenti, kadeti i vojni predstavnici, bez naoružanja, kako je i navedeno u depeši. Ostale provjere i procedure dalje su na Graničnoj policiji BiH. Zašto oni nisu obavijestili o svemu Ministarstvo sigurnosti BiH ako je nešto sumnjivo”, rekao je Konaković.

Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić rekao je da su, prema informacijama kojima raspolaže, ispoštovane sve procedure za dolazak kadeta Vojne akademije u Beogradu, te da i ako je eventualno postojao propust, onda ga je napravilo Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara.

“Ambasada Srbije uputila je diplomatsku notu Ministarstvu inostranih poslova i najavila dolazak kadeta Vojske Republike Srbije i kadeta Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Ministarstvo inostranih poslova o tome je upoznalo Graničnu policiju i samim tim su ispoštovane sve procedure”, izjavio je Nešić Srni.

On je izrazio zadovoljstvo što su se u Bratuncu i Prijedoru mogli vidjeti kadeti Vojne akademije u Beogradu i istakao da Vojska Republike Srbije trenutno garant mira i stabilnosti, ne samo u Srbiji, već i u regionu.

“Na kraju krajeva, njihovi pripadnici su došli da se poklone žrtvama ustaškog i nacističkog zločina”, rekao je Nešić, dodajući da ne vidi ništa sporno u tome.

Pitomci Vojne akademije u Beogradu prodefilovali su juče ujutro ulicama Prijedora uoči obilježavanja 82 godine od Bitke na Kozari kojem su prisustvovali na Mrakovici.

Tridesetak kadeta i dvadesetak starješina ovog nastavnog centra defilovalo je od hotela “Prijedor” glavnim gradskim šetalištem do Pozorišta Prijedor.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upitao je danas bošnjački narod na čemu misli da gradi BiH – na mržnji političara koje je izabrao i na konstantnom neprijateljstvu prema Srbima, Republici Srpskoj i Srbiji.

Poslije 30 godina mislio sam da nema izjave, stava, ponašanja koji me mogu iznova iznenaditi. I prevario sam se. Histerija, mržnja, zloba, koje su posljednja dva dana dolazile iz Sarajeva, prevazišle su sve do sada viđeno – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

On kaže da ga je porazilo odsustvo i mrve pijeteta i saosjećanja prema srpskim žrtvama iz Drugog svjetskog rata i građanskog rata u BiH.

– Iskoristiću priliku da pitam sve strane diplomate u Sarajevu: Kako ste se osjećali kao ljudi pred tolikim izlivima mržnje? Iskoristiću priliku da pitam bošnjački narod: Na čemu mislite da gradite BiH? Na mržnji političara koje ste izabrali? Na konstantnom neprijateljstvu prema Srbima, Republici Srpskoj i Srbiji? – upitao je Dodik.

On je istakao da nikada nikog nije mrzio i da žali za svakom žrtvom i saosjeća sa svačijim bolom.

– Rane moga naroda najviše me bole i razumijem da i vas najviše bole rane vašeg naroda. Zato se pitam, zar je moguće da, poslije svega, ne možemo pronaći ni trunku saosjećanja i razumijevanja jedni za druge? – naveo je Dodik.

On je naglasio da učestvovanje kadeta Vojske Srbije u komemoraciji žrtvama Kozare nije bilo ništa drugo nego čin pijeteta prema svim nevino stradalima.

– Sramotno je da se na to odgovara mržnjom i klevetama, umjesto saosjećanjem i poštovanjem prema žrtvama koje su nastradale zbog fašističkog terora. Razmislite o tome, ako želite istinski mir i suživot u Bosni i Hercegovini – poručio je predsjednik Srpske.

Pravnik Milan Petković ocijenio je da bi, zbog dosadašnjih i najnovijih ratnohuškačkih izjava protiv Srba ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza, Tužilaštvo BiH po službenoj dužnosti trebalo da pokrene postupak, i to zbog izazivanja vjerske, nacionalne i rasne mržnje, te razdora i netrpeljivosti među ovdašnjim narodima.

Petković je rekao da Helez ovo djelo ne čini nehatno, već sa direktnim umišljajem.

– Očigledno je da on kao čovjek, koji ima dovoljno znanja i iskustva, zna da navedenim izjavama sigurno izaziva razdor i netrpeljivost među narodima, što može dovesti do nekih novih sukoba u BiH – rekao je za Srnu Petković, koji je i poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Petković je rekao da je ovo krivično djelo propisano Krivičnim zakonom BiH, te da bi se u toku eventualne istrage sigurno došlo do dovoljno dokaza, jer su javno dostupni, da je Helez kao ministar izvršio ovo krivično djelo i da u skladu sa krivičnim zakonodavstvom BiH bude procesuiran, odnosno da bude podignuta optužnica i konačno osuđen jer se ne može govoriti o nekoj slobodi govora.

Helez je sarajevskim medijima rekao da je “svako razdruživanje rat”, da nikada više sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić “neće snajperom pucati na Sarajevo” i da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku “niko ne brani da uzme svoju porodicu i ode u Beograd”.

Povezivati neosnovano uvođenje američkih sankcija rukovodstvu Republike Srpske sa činjenicom da SAD još nisu donijele odluku o produženju carinskih povlastica za BiH ne samo da je tendenciozno, nego je apsolutno netačno i neargumentovano, istakao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

– Istine radi, takozvani Generalni sistem preferencijala (GSP) SAD istekao je 31. decembra 2020. godine kako za BiH, tako i za 122 zemlje korisnice ovog programa. Dakle, mnogo prije uvođenja sankcija i političke agresije koju kolektivni zapad vrši nad Srpskom, njenim rukovodstvom i građanima, pod dirigentskom palicom američkog kauboja (Majkla) Marfija – ukazao je Košarac.

Ako ćemo precizno, dodao je on u objavi na svom nalogu na Instagramu, Amerika je ukinula jednostrane carinske povlastice za BiH i 122 zemlje, čak i prije nego što je Marfi predao akreditive za ambasadorski mandat u BiH.

– Želim da podsjetim da GSP program predstavlja sistem u kojem SAD daju jednostrane carinske povlastice razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Odluku o tome kada će ovaj sistem biti produžen donosi isključivo američki Kongres, kako za BiH, tako i za sve zemlje korisnice programa u paketu – naveo je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

On je ocijenio da van svake pameti nastojanja da se ova odluka Kongresa na bilo koji način dovodi u vezi sa političkim sankcijama, ističući da je to podvala i krajnje zlonamjerno spinovanje pojedinih medija koji su pod kontrolom američke Ambasade u BiH.

Košarac je naglasio da u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv Srpske i demokratskog prava njenih građana da slobodnom voljom bira svoje predstavnike, osvjedočeni srbomrzac Marfi koristi podaničke medije da bi dezavuisali javnost.

– Povezuju jednostranu odluku Kongresa o carinskim povlasticama sa prljavim i nedemokratskim sankcijama kako bi ušli u socijalnu komponentu privrednika i napravili dodatne probleme. To je unaprijed osmišljen scenario u kuhinji američke i drugih zapadnih ambasada, s ciljem diskreditacije Srpske i njenih institucija – konstatovao je Košarac, reagujući na tvrdnje tvrdnje pojedinih medija i ekonomista koji su doveli u vezi sankcije zvaničnicima Srpske i carinske povlastice, navodeći da je to posljedica, kako kažu, odnosa domaće vlasti i Vašingtona.

Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać rekla je da su ona i SNSD uložili žalbu na odluku o utvrđivanju rezultata dodjele mandata putem žrijebanja za jednog delagata u Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Iz Centralne izborne komisije BiH rekli su da su zaprimljene tri žalbe na ovu odluku, i to – SNSD-a, Snježane Novaković-Bursać i Ranke Perić-Romić koje će biti proslijeđene Apelacionom odjeljenju Suda BiH kada CIK pripremi izjašnjenje na žalbe.

– Apelaciono odjeljenje Suda BiH ima rok od tri dana od dana prijema žalbi da po njima odluči – naveli su iz CIK-a za Srnu.

CIK BiH je 4. jula donio jednoglasnu odluku o utvrđivanju rezultata dodjele mandata putem žrijebanja za jednog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Narodne skupštine Republike Srpske, kojom je mandat dodijeljen Nenadu Vukoviću.

Predsjednika CIK-a Irena Hadžiabdić rekla je da je na ovu odluku dozvoljena žalba u roku od dva dana, dok će se nakon pravosnažnosti odluke ići u proces potvrđivanja rezultata.

CIK BiH je 1. jula, mimo svih zakonskih procedura, dvije godine nakon legalno i legitimno sprovedenih izbora, izvukao iz bubnja kandidatsku listu PDP-a na žrijebanju za dodjelu mandata iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Imajući u vidu da delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske, ovim načinom izbora delegata nije se poštovala volja građana.

Osim liste PDP-a, u bubnju je bila i lista Ranke Perić Romić na kojoj je Snježana Novaković Bursać iz SNSD-a, koja je u Narodnoj skupštini Republike Srpske nakon opštih izbora 2022. godine izabrana u Dom naroda.

Ustavni sud BiH i dalje je jedan od glavnih kamena spoticanja između predstavnika konstitutivnih naroda, entiteta i institucija u BiH, a ta situacija nije se promijenila još u periodu priprema za pregovore o okončanju rata u BiH, koji su završeni u Dejtonu i Parizu, potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.

Još 1994. godine, pored nepostojanja saglasnosti o teritorijalnoj reorganizaciji BiH, vodili su se tajni pregovori s predstavnicima zaraćenih strana u BiH kako formirati ustavni sud nakon zaključivanja mirovnog sporazuma, koje bi bile njegove nadležnosti, sastav i način odlučivanja.

O ovom je puno govora bilo u deklasifikovanim depešama CIA i Stejt departmenta, u kojima se može steći djelimičan uvid u procese koji su u to vrijeme trajali. Prema ovim dokumentima, najveći kamen spoticanja je bio sastav suda, i Amerikanci su htjeli da se ovaj problem riješi ranije, kako se u Dejton ne bi unosila dodatna napetost, ali ovi napori nisu urodili plodom jer su strane ostale veoma udaljene jedna od druge. Prema tim depešama, ali i memoarima koje su objavili pojedini visoki američki zvaničnici iz tog perioda, uključujući i Džejmsa O'Brajana, aktivnog učesnika dejtonskih pregovora, glavnog autora Dejtonskog sporazuma, koji sada obavlja dužnost pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu u administraciji Džoa Bajdena, američkog predsjednika, zaraćene strane su htjele ustavni sud iskoristiti kao način za transformaciju ratne moći u mirnodopski period.

Inače, zanimljiva je informacija O'Brajana, koja je relativno nepoznata u BiH, iz njegovih memoara o Dejtonu da je dejtonski koncept iznikao iz iskustva pregovaranja o Avganistanu, Etiopiji-Eritreji i Namibiji.

S obzirom na to da se nije uspio prije Dejtona postići kakav-takav dogovor o budućem ustavnom sudu, fokus je stavljen na nadležnosti, a ne na sastav. Određeno je da on bude odgovoran i za niže organe vlasti, što je nešto s čim se nisu saglasili pregovarači iz Republike Srpske, ali i O'Brajan piše da je Slobodan Milošević, predsjednik Jugoslavije, često preglasavao njihove stavove kako bi se što prije zaključio sporazum. Slično je bilo i kad je razgovor vođen o koridoru u Brčkom i granici oko Sarajeva, kada je Milošević bio taj koji je prelomio u ime Republike Srpske. Sastav Ustavnog suda BiH je trebalo da bude odlučen naknadno, slično kao što je naknadno trebalo da bude odlučeno kome će pripasti Brčko. Arbitražnom odlukom iz 1999. Brčko je formalno proglašeno kondominijumom dva entiteta, a praktično je time vlast Republike Srpske prestala da postoji na tom području. Nekoliko godina kasnije, Republika Srpska je i obrisala administrativnu liniju kroz Brčko, čime je taj proces formalno bio završen.

Što se tiče sastava Ustavnog suda BiH, čini se da su vješti američki pregovarači, uz posrednu Miloševićevu pomoć, postavili drugu “minu” na način da je dogovoreno da tri strana člana Ustavnog suda BiH bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na period od pet godina, a da Parlamentarna skupština BiH, nakon tog perioda “može” da donese zakon koji će odrediti drugačiji način izbora. Na ovaj način je pitanje sastava suda odloženo za neki budući period, a ova klauzula, kao i upotreba engleske riječi “may” koja nema direktni prevod u našim jezicima je omogućila Ustavnom sudu da u svom sastavu ima tri stranca na praktično neograničen period. Ova riječ se u našim jezicima prevodi kao “može”, ali engleska riječ za može je “can”. U pravnom rječniku riječ “may” bi moglo da znači “može ako želi”, dok bi riječ “can” značila da tijelo u pitanju “ima nadležnost ili moć” da nešto uradi. Izborom riječi “may”, zakonodavac je htio da naglasi diskrecionu odluku parlamenta da li želi ili ne želi da donese drugačiji način izbora sudija.

Ovom lukavom pravnom formulacijom pisci Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH su napravili iluziju da će stranci morati otići iz Ustavnog suda nakon pet godina i time olakšali postizanje Dejtonskog sporazuma.

Osim toga, ovom pravnom akrobatikom dali su vremena domaćim političkim predstavnicima da pokušaju naći dogovor o načinu izbora Ustavnog suda, ali ni do danas do toga nije došlo.

Sudeći da se u BiH i dalje vode gotovo identične debate kao u periodu nakon Dejtona, teško je očekivati da u skorije vrijeme može doći do definitivnog dogovora.

Zukan Helez je poznat po iznošenju laži, on ima presudu suda Bosne i Hercegovine, da je lažno svjedočio. Ako imate čovjeka koji je službeno lažni svjedok, službeno osuđen na zatvorsku kaznu koju je otkupio, šta sada očekujete kad je on u pitanju, da će govoriti istinu? – rekao je dr Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, komentarišući aktuelnu političku situaciju i napade na Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića.

Stevandić ističe da napadi na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Srbiju rastu paralelno s njenim uspjesima i jačanjem njene pozicije.

“I taj hibridni rat koji se vodi protiv Srbije, nije započet juče. A zašto se sada odjednom u taj hibridni rat ubacuje ono što svaki čovjek najviše voli? Svaki čovjek voli svoju djecu. Zašto sada pokušavaju dodatno da ga opterete? To je jasno, ide ključno vrijeme razrješenja procesa na Balkanu i ako oslabite najjače, onda možete reći da se nadate nekom uspjehu.”

Stevandić je potom govorio o situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, naglasivši da je Dejtonski sporazum donio mir, ali i da neki političari nazivaju taj mir greškom, ali je istakao važnost očuvanja mira.

“Mi u Banjaluci i u Republici Srpskoj spavamo s jednim okom otvorenim. Mi nismo u toj vrsti komoditeta kao građani Srbije. Nezavršena ustavna konstitucija Bosne i Hercegovine i izjave svakog bošnjačkog političara, bez obzira na njihove intelektualne sposobnosti, svi oni nazivaju Dejtonski mirovni sporazum greškom i s tim paralelno ide ratno-huškačka retorika”, rekao je Stevandić.

Kada je riječ o prisustvu kadeta Vojske Srbije na obilježavanju godišnjice bitke na Kozari, Stevandić je rekao da su kadeti učenici i da su oni pozvani da odaju počast žrtvama. Istakao je da je na Kozari stradalo mnogo Srba i da je prirodno da srpska vojska odaje počast tim žrtvama.

“Prvo moram da vam kažem da su kadeti učenici. Boravio je Turski vojni orkestar i svirao po Sarajevu, mi smo to ignorisali. Zašto im smeta kad neko dođe iz Srbije? Na Kozari su poklani Srbi. Ta vojska i ti kadeti pozvani su da odaju pijetet i da uče, što je potpuno prirodno”, rekao je Stevandić.

Govoreći o temi imovine, Stevandić kaže da je pitanje trenutno u statusu quo jer su se iz međunarodne zajednice zaustavili kada je definisano kao crvena linija Republike Srpske.

“U Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu, Aneksima 4 i 10, lijepo piše da sve što nije definisano na nivou Bosne i Hercegovine pripada entitetima. Nema ni slova u Ustavu o imovini, to imaju samo parole nekih ambasadora, OHR-a i ljudi koji nemaju legitimitet da odlučuju o imovini. Prema tome, mi svoju imovinu štitimo kao što štitimo svoje ukućane. Mi ne razdvajamo imovinu Republike Srpske od svojih ukućana i to njima smeta”, rekao je Stevandić.

Stevandić dodaje da je u Brčko Distriktu, koji je zajedničko vlasništvo Federacije i Republike Srpske, imovina normalno uknjižena na Brčko distrikt, koji ima mnogo manji stepen državnosti od Republike Srpske i Federacije.

“To im ne smeta, ali im smeta što mi nazivamo svoju imovinu svojom. Kako da je nazovemo tuđom? Da je damo nekom titularu da pripada nečemu imaginarnom? Tu nastaje problem. Sa druge strane, kada mi govorimo o odvajanju, mi to govorimo samo kao odgovor na ugrožavanje. Naša primarna politika nije ni odvajanje ni razdvajanje, to su odgovori na one koji pokušavaju da ukine Republiku Srpsku”, poručio je Stevandić.

On dodaje da je odvajanje Republike Srpske odgovor na prijetnje njenog ukidanja i da kad se to javno kaže, oglasi se cijela međunarodna zajednica.

“Jednostavno, oni ne žele da kažu da mi ni time ne pozivamo na rat, nego na mir. Mi želimo mirno da rješavamo probleme. Ako nas u Bosni i Hercegovini ne uvaže, ako ne diraju našu imovinu kao što mi ne diramo u Sarajevu i drugim predjelima, mi ćemo živjeti po Dejtonu. Ako žele da zapale i unište našu kuću, pa nećemo, valjda, to im dopustiti”, smatra Stevandić.

Stevandić poručuje da strane ambasade, PIK i OHR ćute na ratno-huškačke izjave Heleza koji spominje rat i ministra unutrašnjih poslova Federacije Ramu Isaka dok snima spot o svojoj ratnoj vještini.

“Oni ćute na očigledne pozive na nasilje, a nas kažnjavaju i pokušavaju nam nametnuti okove zbog verbalnih odgovora na ono što oni rade. Nikada se u Narodnoj skupštini nije raspravljalo o odvajanju, niti postoje dokumenti o tome u vladi Republike Srpske”, zaključio je Stevandić.