Kategorija: Politika

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović istakao je da Srbi nikada ne dižu spomenike ličnostima za života, te da je pisanje portala Kliks da su “neki od najviših vojnih zvaničnika BiH odali počast pred spomenikom Ratka Mladića” zlonamjerno širenje dezinformacija s ciljem podizanja političkih tenzija.

Goganović je rekao za Srnu da su načelnik zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Gojko Knežević, zamjenik komandanta Operativne komande Oružanih snaga BiH za resurse Nebojša Bošnjak i on odali počast ispred spomenika poginulim pripadnicima gardijske brigade i borcima Kalinovika.

– Na vrhu tog spomenika je srpska kapa – šapka kao dio idejnog rješenja koju su nosili srpski oficiri ne samo u prošlom Odbrambeno-otadžbinskom ratu nego i u Prvom svjetskom ratu – naglasio je Goganović.

On je naveo da su vijenci položeni u okviru aktivnosti Vaskršnjeg prijema u organizaciji pravoslavnik pripadnika deminerske jedinice.

– Podsjetio bih da je prema Zakonu o odbrani svim narodima u sistemu odbrane zagarantovano pravo da obilježavaju svoje vjerske praznik. Takođe, kroz djelovanje Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka baštinimo tradiciju i vojno nasljeđe Vojske Republike Srpske i odajemo počast stradalim borcima, a isto pravo je zagarantovano i pripadnicima druga dva konstitutivna naroda u sistemu odbrane – pojasnio je Goganović, reagujući na pisanje Kliksa da su neki od najviših vojnih zvaničnika BiH izazvali, kako su naveli, skandal nakon što su se poklonili i odali počast pred spomenikom Ratka Mladića.

Tanjug prenosi da je ovu netačnu informaciju Kliksa danas u Savjetu bezbjednosti UN prenio Kristijan Šmit u okviru svog obraćanja na redovnom polugodišnjem zasjedanju o situaciji u BiH.

Šmit se pritom nije pozvao na pisanje Kliksa, već je rekao da je čuo, da je pročitao i da će provjeriti da li je to tačno, a ako se ispostavi tačnim zaprijetio je da će reagovati u skladu sa zakonom.

Savjet bezbjednosti UN danas održava redovnu polugodišnju debatu o situaciji u BiH.

Prvi se pred Savjetom obratio Kristijan Šmit, koga institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, a koji je u izvještaju o stanju u BiH ukazao na pozitivne ali i negativne trendove koji su obilježile protekli period.

– Ovo je treća godina kako se obraćam Savjetu bezbjednosti u ovoj ulozi, od imenovanja 27. maja 2021. godine, Generalnom sekretaru i Savjetu bezbjednosti sam dostavio šest izvještaja o provedbi mirovnog sporazuma – rekao je Šmit na početku obraćanja, prenosi N1.

Međunarodna podrška je, kako je naveo, ključna za BiH da nastavi ka putu održivog mira i napretka i ne dođe u fazu nestabilnosti i ekonomskih poteškoća. Država mora da se oslanja na efikasne institucije, demokratske principe djelovanja i da se oslanja na Ustav kao što je izloženo u Aneksu 4 Mirovnog sporazuma, dodao je Šmit.

Naglasio pozitivan pomak kada je riječ o otvaranju pregovora za članstvo u EU.

– I dalje ima dosta neispunjenih obećanja u BiH, ali da krenemo sa dobrim. Želim čestitati Bećiroviću u ime građana BiH na važnom koraku otvaranja pregovora sa EU. Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. Pozivam sve da se preduzmu koraci i zajednički djeluje na zajedničkom napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. Takođe, to može biti dobar početak i to nije još završen posao – rekao je Šmit.

Pad nataliteta je, prema njegovim riječima, veliki izazov jer BiH može izgubiti mlađe generacije. BiH mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnova na kojem radimo, rekao je on.

– Ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se i dalje jača na povjerenju i stabilnosti. Sve to treba poštovati, otvaranje pregovora sa EU je važan trenutak koji je pod rizikom zbog prijetnji iz Republike Srpske, ali i drugih koji potkopavaju nadležnosti BiH onako kako je predvidio Dejtonski sporazum – ustvrdio je Šmit.

Takođe, naglasio je da još uvijek postoji problem negiranja genocida u Srebrenici koji je međunarodno dokazana činjenica. Inače, period izvještavanja od 16. oktobra do 15. aprila obilježen je napretkom BiH ka integraciji u Europsku uniju (EU), ali i nezapamćenim napadima na Opšti okvirni sporazum za mir, naveo je Šmit. Istakao je kako je 21. i 22. marta 2024., Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s BiH. Vijeće je pozvalo Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, koji će biti usvojen nakon što se završe svi relevantni koraci iz preporuke Komisije od 12. oktobra 2022. Odluka Evropskog vijeća predstavlja prekretnicu u pogledu prilika koje se otvaraju za BiH, naglasio je Šmit.

Zatim je upozorio na vlasti Republike Srpske predvođene predsjednikom Dodikom koji “aktivno podrivaju državu”, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum.

– Njihova prijetnja da paralizuju državne organe blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka prijetnja je funkcionisanju države i njenoj sposobnosti da obavlja svoje odgovornosti. Njihova prijetnja da će jednostrano povući RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i poreznog, pravosudnog i izbornog sistema države – prijetnja je uspostavljanju paralelnog okvira RS. Svi politički faktori moraju izraziti svoje bezuslovno poštovanje prema Dejtonskom sporazumu i BiH, njenom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. To poštovanje djelimično nedostaje – naveo je Šmit.

Kazao je kako su stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskom nastavile organizovati proteste na međuentitetskoj liniji između dva entiteta nazvane “Granica postoji”. Osim promovisanja ideje secesionizma, ovi protesti stvaraju podijeljeno okruženje sklono sigurnosnim incidentima, tvrdi on.

Ukazao je i na „nezapamćen pritisak na pravosudne institucije”.

– Osim promovisanja ukidanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva Ustavni sud BiH kao čuvara ustavnog i pravnog poretka BiH. Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika takođe su nastavljeni neometano. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje koje podrivaju poštovanje prema međunarodnoj ad hok instituciji visokog predstavnika i time njegovu sposobnost da implementira mandat Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Predstavnici vladajuće koalicije RS otvoreno zloupotrebljavaju institucije BiH u ostvarivanju tog cilja. Konačni autoritet za tumačenje Dejtonskog sporazuma u potpunosti je povjerena Visokom predstavniku, a ne entitetu – istakao je Šmit.

Ovakve radnje stranaka vladajuće koalicije RS, dodao je, idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkale, obeshrabrile, prijetile i naposljetku kaznile neslaganje političkih mišljenja.

– Ako se nastave, ove radnje bi mogle dovesti do de fakto, ako ne i de jure, raspuštanja države BiH, što predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik stalno zagovara. To bi bio scenarij s ozbiljnim posljedicama – upozorio je Šmit.

Ukazao je i na nazadovanje u javnim naporima da se društvo suoči s prošlošću i na alarmantan nivo etno-nacionalnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanja ratnih zločinaca.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović potvrdila je da je informisala Savjet bezbjednosti UN da će se Denis Bećirović na današnjoj sjednici obratiti u ličnom svojstvu, a ne u ime Predsjedništva, niti u ime svih u BiH.

Na pitanje Srne da li je informisala Savjet bezbjednosti da bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti istupa u svoje ime a ne BiH, Cvijanović je rekla da je tačno da je informisala Savjet bezbjednosti, te da su Bećirovićevi stavovi poznati i da oni ne samo da ne odražavaju stavove svih u BiH, već su po pravilu usmjereni protiv demokratski izabranih predstavnika srpskog naroda i Republike Srpske.

Upitana da prokomentariše najavljeno obraćanje Kristijana Šmita u Savjetu bezbjednosti UN koji se predstavlja za visokog predstavnika, Cvijanović je konstatovala da on neće predstavljati nikoga, jer ga upravo to tijelo nije verifikovalo kao visokog predstavnika, a što je predviđeno Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma.

“Jasno je da su Šmitovi stavovi i inače koordinisani sa bošnjačkom politikom, tako da ni ovaj put neće biti iznenađenja”, istakla je Cvijanović.

Savjet bezbjednosti UN održaće danas polugodišnju debatu o situaciji u BiH.

Debata će početi u 16.00 časova po srednjoevropskom vremenu, a očekuje se da u debati učestvuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Učesnicima debate obratiće se i Kristijan Šmit, koji će predstaviti svoj izvještaj o stanju u BiH za period od 16. oktobra do danas.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović obratio se na sjednici Savjeta Bezbjednosti UN gdje je izvještaj o stanju u BiH Kristijan Šmit, kojeg Repoblika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

“Izvještaj gospodina Šmita doprinosi razumijevanju situacije u našoj državi. Visoki predstavnik jeste jedini zvaničnik koji može podnijeti izvještaj pred Vijećem sigurnosti. Jedino se država može obratiti tijelima UN-a, kao nezavisna i suverena.To pravo unutar suverene države Bosne i Hercegovine nemaju entiteti niti drugi, niži nivoi vlasti. Zato su tzv. izvještaji koji dolaze iz entiteta Republika Srpska pravno neutemeljeni. Poveljom UN-a predviđeno je da se pred organima i tijelima UN-a obraćaju države. Jedini subjekt međunarodnog prava je nezavisna i suverena država Bosna i Hercegovina”, kazao je Bećirović.

“Dozvolite da naglasim neke izazove s kojima se suočava BiH. Ja vam se obraćam uime BiH čiji korijeni idu hiljadama godina unazad. Bez obzira na brojne opstrukcije, blokade i pritiske s kojima se suočava BiH, tokom rata i mira govore o tome da uništavanje BiH nije moguće”, dodao je Bećirvić, prenosi N1.

Bećirović je poručio da je “BiH država koja je jako blizu ulaska u EU i NATO”.

“BiH je država koja je na ulazu u EU i NATO. U martu je postignut važan korak ka EU putu. Svijet treba znati istinu. Ključni problem u BiH ne dolazi iz naše države nego izvan granica. To su utvrdili strani sudovi. Haški tribunal je utvrdio prirodu rata koji je vođen protiv BiH. Izvršna presuda kaže da nije bilo građanskog rata nego međunarodni oružani sukob, tako je dijeljenje BiH osuđeno. Ova presuda nosi ogromnu važnost jer je rečeno šta je ključni problem bio i šta jeste. Ovo je suština svih problema u BiH u prethodne četiri decenije”, poručio je on.

Bećirović je dodao da je “obilježavanje genocida strašni podsjetnik na historiju BiH, ali i znak da moramo biti budni”.

“Lideri entiteta Republike Srpske ne poštuju presude Sudova, oni slave presuđene ratne zločince i prijete da će provoditi mjere ratnih zločinaca. To se mogu shvatiti kao prijetnja počinjenjem novog genocida i zato će biti važno da se usvoji Rezolucija o podsjećanju na genocid 1995. Ona je najvažnija za širenje svijesti o genocidu koji je počinjen nad Bošnjacima. To je važan korak za historijsku pravdu”, navodi Bećirović.

On je ocijenio da “vlasti RS ne uspijevaju u potpunosti poštivati Dejtonski sporazum, tumače selektivno Dejtonski sporazum i potkopavaju suverenitet i integritet BiH”.

“Takvom politikom prijete miru i stabilnosti. Posljednji izvještaj visokog predstavnika to naglašava. Mir i stabilnost BiH su ugroženi antidejtonskim politikama vlasti entiteta RS. Oni godinama pokušavaju promijeniti temeljne odluke Dejtonskog sporazuma. Ključne institucije su pod napadom, ured visokog predstavnika i Ustavni sud. Vlasti RS ne kriju da žele biti najviši tumači Dejtonskog sporazuma. Međunarodna zajednica je utvrdila odgovornosti u BiH”, navo je on.

Govoreći pred Savjetom bezbjednosti UN, Bećirović je naveo “pet obmana koje plasiraju vlasti Republike Srpske”.

“Prva obmana političkih lidera entiteta Republika Srpska se odnosi na suverenitet. Ne postoji suverenitet entiteta unutar suverene države, već isključivo suverenitet države Bosne i Hercegovine. Dozvolite mi da podvučem, suverenitet se u Daytonskom sporazumu spominje devet puta i isključivo se odnosi na državu Bosnu i Hercegovinu.

Druga obmana odnosi se na pitanje kontinuiteta. To je precizno riješeno u članu 1. Ustava BiH. Kontinuitet ima samo Bosna i Hercegovina. Entiteti u državi postoje tek od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Treća obmana organa vlasti entiteta Republika Srpska odnosi se na pitanje rješavanja ustavnih sporova. Njih ne mogu rješavati entiteti. Ustavom BiH je propisano da je to nadležnost Ustavnog suda BiH i da su njegove odluke konačne i obavezujuće.

Četvrta obmana odnosi se na konačno tumačenje Daytonskog sporazuma. To je riješeno Aneksom 10 Daytonskog sporazuma i ta uloga je dodijeljena visokom predstavniku.

Peta obmana odnosi se na pokušaj antidejtonskog predstavljanja susjedne Srbije kao garanta Daytonskog sporazuma. Srbija nije garant ovog sporazuma, već jedna od tri strane”, naveo je Bećirović i dodao:

“Produžetak misije ALTHEA je važan za mir u BiH. Stalno prisustvo EUFOR-a ima ključnu ulogu u miru i stabilnosti”.

“Posebno je važno naglasiti pravnu činjenicu da državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini”, kazao je Bećirović i nastavio:

“Član 1. Ustava BiH definira da je država Bosna i Hercegovina jedina nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, što uključuje i kontinuitet vlasništva nad državnom imovinom. Također, Bosna i Hercegovina je vlasnica imovine koja joj pripada na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim međunarodnim multilateralnim ugovorom utvrđena je suverena jednakost Bosne i Hercegovine i drugih država nasljednica bivše Jugoslavije. Prema načelu pacta sunt servanda, sve države nasljednice, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, sporazum moraju poštovati i izvršavati. U ovom međunarodnom sporazumu entiteti se ni ne spominju. Vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom potvrđeno je i konačnim i obavezujućim presudama Ustavnog suda BiH. Dakle, argumentacija Bosne i Hercegovine bazirana je na međunarodnom i nacionalnom pravu”, kazao je Bećirović.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, najavio je da će sutra biti održan sastanak koalicionih partnera u Republici Srpskoj na kojem će odlučivati o izborima u BiH.

Dodik je napomenuo da je BiH nametnut Izborni zakon, te da je Republika Srpska jasno rekla da ga ne želi.

“Možda smo malo kasno krenuli sa donošenjem Izbornog zakona Republike Srpske da bi mogli stići na ove izbore. Očigledno se to neće desiti jer imamo proceduru u Vijeću naroda i vjerovatno u Ustavnom sudu”, rekao je Dodik, prenosi Srna.

Sa druge strane, kaže Dodik, ako se stranke iz Srpske ne prijave na izbore, rizikuju mogućnost scenarija sa sjevera Kosova i Metohije, kada Srbi nisu izašli na izbore, a izbori su proglašeni legitimnim.

“To nije nikakvo popuštanje, niti davanje značaja (Kristijanu) Šmitu, nikakvo povinovanje zapadnim stranama. Dugoročno gledano mislim da treba da radimo protiv onoga što je njihova namjera, a nekad to podrazumijeva uključivanje u taj proces. Mislim da ljudi to razumiju”, rekao je Dodik, koji je kao predsjednik Republike Srpske razgovaro sa mađarskim ministrom spoljnih poslova i trgovine Peterom Sijartom u Budimpešti i Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom

Ulaganja
Dodik je nakon razgovora najavio da će krajem maja početi pregovori sa mađarskim kompanijama koje će participirati u projektu gradnje vjetroelektrane “Hrgud”, kao i kanalizacionog sistema u Gradišci.

“Vrijednosti tih i još nekih drugih projekata iz oblasti poljoprivrede je blizu 150 miliona evra. Za poljoprivredni program je dodatno apliciralo još 360 subjekata, što je oko 4,5 miloina evra, te je dogovoreno da svi budu obuhvaćeni programom”, rekao je Dodik u Budimpešti.

Dodik je naglasio da je sa mađarskim ministrom spoljnih poslova i trgovine Peterom Sijartom i premijerom Viktorom Orbanom razgovarano i o električnoj enegriji, te istakao da Srpska sa Mađarskom želi da razvija najbolje moguće odnose.

Privreda
On je istakao da je Mađarska uz Srbiju najvažniji privredni partner Republike Srpske.

“Mađarska će od 1. jula predsjedavati EU. Mi tu vidimo priliku da sagledamo mogućnosti realnog pristupa evropskom putu BiH”, naglasio je Dodik.

Predsjednik Srpske je ukazao da u BiH ne funkcioniše Ustavni sud, da BiH nema usvojen budžet, da joj se nameće Izborni zakon, da ne funkcioniše Dom naroda i da BiH ima neimenovanog stranca koji se ponaša kako se ponaša.

Rezolucija o Srebrenici
“Pojačan je vaninstitucionalni uticaj pojedinih amabasada, tako da je u BiH sistem vlasti urušen. Dodatni problem je rezolucija o Srebrenici, koja može izazvati unutrašnje političke, istorijske i nacionalne nesporazume u BiH”, smatra Dodik.

Prema njegovim riječima, nakon te reazolucije biće gotovo nemoguće sanirati stanje u BiH, jer je to moralna diskvalifikacija srpskog naroda i Srpska na to ne može pristati.

“Ne možemo da pristanemo da radimo sa onima koji misle da čitav srpski narod treba da se moralno diskvalifikuje po bilo ko pitanju. Republika Srpska ima veliki broj prijatelja koji razumiju ta pitanja. Pitanje zločina je pitanje suda, odgovornost je individualna i na tome treba da se završi”, naglasio je Dodik.

On je ponovio da je ovaj čin čista politika koju gura određeni broj zemalja da bi očistili svoju savjest, kao što je Njemačka, te da bi pokušali da naprave neku konekciju sa muslimanskim svijetom sa kojim Zapad očigledno ima dosta problema.

Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, rekao je da shvata zašto su ljudi u BiH zabrinuti kada političari ubrizgaju zapaljivu retoriku i mržnju u politički sistem i tijelo i tkivo bh. društva.

“To je užasno neodgovorno i destablizirajuće”, rekao je Marfi za N1.

Kako kaže ljudi čuju od političara, posebno Milorada Dodika, predsjednika RS i zvaničnika iz RS užasnu retoriku i prijetnje secesijom.

“Retorika koja je zaista zadrta, komentari da ‘ne želi disati isti vazduh kao Bošnjaci’. To mora zabrinuti svakoga, zabrinuti međunarodnu zajednicu. Moja vlada je komentarisala to u našoj obavještajnoj procjeni koliko Dodik predstavlja prijetnju BiH i njenoj budućnosti”, objasnio je američki ambasador.

Kako kaže politika njegove vlade o svemu ovome je jasna.

“Mi čvrsto podržavamo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. Mi želimo da se BiH integriše u evroatlantske institucije. Jasno kažemo da, kada se ugroze ti interesi od strane aktera na terenu lokalnih i stranih vlada, SAD je spremna reagovati i vi ste to mogli vidjeti u našim rekacijama. Mi se borimo oprotiv toga i jasno pričamo u javnosti o tom ponašanju, nastavit ćemo to raditi”, rekao je Marfi i dodaje da su SAD koristili sankcije da drže pojedince odgovornim za to ponašanje i to ćemo nastaviti.

“I jasni smo bili i to ostaje naša politika da se nećemo suzdržavati kada je riječ o Dodiku i bilo kojem političaru koji guraju zemlju ka sukobu. To nije u interesu SAD i nećemo dozvoliti da se desi”, jasan je Marfi.

Ističe da neće stajati po strani i dozvoliti da BiH uđe u neki novi sukob.