Kategorija: Politika

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će Vlada u novembru predložiti rebalans budžeta za ovu godinu, dok će budžet i ekonomska politika za 2025. biti urađeni u prvom dijelu decembra.

Višković je rekao da će Republika Srpska do kraja godine ispoštovati sve svoje obaveze iz budžeta.

“Budžet i ekonomsku politiku za 2025. godinu uradićemo u prvom dijelu decembra kako bi do kraja godine predloženi budžet prošao sve faze i stupio na snagu 1. januara”, rekao je Višković.

Premijer Srpske je rekao da pretpostavlja da bi sjednica Narodne skupštine trebalo da bude održana oko 27. oktobra.

Višković je istakao da je Međunarodni monetarni fond sačinio korektan izvještaj za BiH u kojem se više nego pohvalno izrazio o stanju u Republici Srpskoj.

“Uprkos svim pritiscima na bankarski sistem Srpske i sankcionisanja pojedinaca, te prećutno sankcionisanje Vlade Republike Srpske ekonomija Republike Srpske nije propala, devastirana, uništena, niti je budžet Srpske krahirao”, izjavio je Višković za RTRS.

On je naveo da je Republika Srpska sa današnjim danom blizu 500 miliona KM više otplatila inostranih obaveza nego što se zadužila u tekućoj godini.

Premijer Republike Srpske je rekao da Centralna banka BiH raspolaže podacima za svaku marku koja je plaćena i kome je plaćena.

Višković je istakao da je ukupan dug Republike Srpske na kraju avgusta iznosio šest milijardi i 169,7 miliona KM ili u odnosu na BDP 37,4 odsto, dok javni dug Srpske iznosi pet milijardi i 258,7 miliona KM ili u odnosu na BDP 31,5 odsto.

On je dodao da su se oba duga smanjila.

On je rekao da Republika Srpske redovno i pravovremeno izmiruje svoje obaveze i isplaćuje sredstva za budžetske korisnike, te da nisu tačne informacije iz drugog entiteta o njenim finansijskim i drugim poteškoćama.

“Riječ je o političkom spinu”, rekao je Višković i ukazao na informaciju koja se pojavila u medijima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH da su među prvih 10 najvećih dužnika za PDV 90 odsto kompanije iz Federacije BiH.

On je naveo da je Srpska isplatila 80 miliona KM podsticaja za poljoprivrednike koliko je iznosio agrarni budžet.

“U prvoj polovini ovog mjeseca isplatili smo 23 miliona KM dugovanja prema poljoprivredi. Time smo zaključili 2023. godinu u smislu da više nema nijedna marka duga za podsticaje u poljoprivredi”, rekao je Višković.

Prema današnjim podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kaže Višković, od 1. januara do 30. septembra prijavljeno je 24.936 nezaposlenih lica, što je za 3.672 lica ili 12,8 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Višković je dodao da Republika Srpska u ovom periodu ima 1.586 lica manje koja su izgubila posao, nego u istom periodu lani.

Premijer Srpske je naglasio da se raduje kada u drugom entitetu naprave nešto dobro, te istakao da su narod u Republici Srpskoj i strukture pokazali solidarnost i empatiju kada je riječ o podršci i spremnosti da pomognu unesrećenim ljudima u Jablanici i okolini.

“Kad smo ugroženi ne pravimo razliku i na neki način zaboravimo naša nerazumijevanja. To je vrijedno hvale u našoj tradiciji. Stalno zastupam tezu da nas stranci ovdje kvare i zavađaju i da je budućnost ove zemlje u našim rukama. U momentu kada smognemo snage da se svi zajedno zahvalimo tim strancima, preuzmemo stvari i donesemo suverene odluke u interesu svih koji ovdje žive, onda će to biti puno bolje”, poručio je Višković.

Šokantne su današnje tvrdnje Milorada Dodika da mu je nuđeno da pristane na centralizaciju BiH u zamjenu za oslobađajuću presudu na Sudu BiH.

Rekao je ovo Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, navodeći da će sutra tražiti od Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske da, kako je naglasio, jednoglasno upute poziv Dodiku da dođe na sljedeću sjednicu.

– I da upozna narodne poslanike o tome ko mu je, gdje i kada nudio da pristane na centralizaciju Bosne i Hercegovine i djeluje na štetu Republike Srpske, kako bi bio oslobođen. Ako bude potrebno, možemo imati i sjednicu zatvorenu za javnost, ali je važno da narodni poslanici dobiju punu informaciju o tome ko je pokušao na silu da mijenja Dejtonski sporazum i redukuje ustavne pozicije Republike Srpske – ističe Crnadak.

Kaže da su entitetsko glasanje, mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, princip pariteta, konsenzus u Predsjedništvu BiH, kao i svi drugi dejtonski mehanizmi zaštite nedodirljivi i da ih moramo zajedno braniti ako su napadnuti.

-Očekujem da će sutra ovaj stav podržati i sve druge parlamentarne partije iz Republike Srpske i da ćemo zajednički zauzeti čvrst i nepokolebljiv stav prema onima koji, eventualno, pokušavaju da zloupotrijebe jedan sudski proces kako bi ugrozili Republiku Srpsku, njene nadležnosti i ustavnopravni položaj – poručuje Crnadak.

U oktobru prošle godine predsjedniku PDP Branislavu Borenoviću istekao je drugi, i po tadašnjem Stututu PDP, posljednji mandat na čelu te političke partije.

Višemjesečne spekulacije o tome ko će preuzeti „palicu“ u PDP nakon što Borenoviću istekne mandat, prekinute su nakon zaključaka Predsjedništva te stranke iz aprila ove godine kojima je Branislavu Borenoviću vanredno produžen mandat na još godinu dana, odnosno do završetka lokalnih izbora 2024. godine.

Tada je, između ostalog, obznanjeno i to da je Predsjedništvo PDP, pored zaključka da nema koalicije s SNSD ni na jednom nivou, donijelo i odluku da aktuelni prvi potpredsjednik ove stranke i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, neće biti kandidat za poziciju prvog čovjeka PDP.

– Draško će u svom punom kapacitetu biti posvećen djelovanju u PDP, ali njegov prioritet je razvoj Banjaluke, u čemu ga potpuno podržavamo – rekao nam je tada lider PDP Branislav Borenović.

Stranačka previranja

U međuvremenu, PDP su potresala broja unutrašnja previranja – od toga da su pojedini najviši stranački funkcioneri upadljivo izbjegavali da učestvuju u predizbornoj kampanji Draška Stanivukovića za novi gradonačelnički mandat, pa do toga da je nakon izbora lider PDP Branislav Borenović javno „zahvalio na saradnji“ Branku Dokiću, Milku Grmuši i Saši Čekrliji na dotadašnjem angažmanu u PDP i najavio njihovo isključenje iz stranke zbog toga što su javno podržavali kandidaturu Jelene Trivić za gradonačelnika najvećeg grada u Srpskoj.

Inače, na sjednici Glavnog odbora PDP, koja je održana sredinom maja ove godine, jedan od stranačkih potpredsjednika, Igor Crnadak, javno je najavio svoju kandidaturu za predsjednika PDP odmah nakon završetka lokalnih izbora.

Tada je, između ostalog, Crnadak izjavio da je spreman već u novembru preuzeti odgovornost upravljanja PDP u naredne četiri godine. U tadašnjoj izjavi za Srpskainfo, Crnadak je potvrdio da je najavio kandidaturu za predsjednika stranke.

– Htio sam da članovima Glavnog odbora lično saopštim šta su mi namjere, jer je bilo mnogo spekulacija o mom budućem djelovanju u PDP. Nisam želio da oni koji o tome donose odluku saznaju iz medija. Prema tome, spreman sam da vodim PDP, ali sva priča o tome sada prestaje i nastaviće se tek nakon lokalnih izbora – govorio je tada Crnadak.

Međutim, Crnatkovo “inaugurisanje” u legitimnog nasljednika Branislava Borenovića na čelu PDP osporio je generalni sekretar stranke, Nenad Vuković. On je, takođe, najavio svoju kandidaturu za lidera PDP ukoliko to učini Crnadak. Vuković je tada poručio i da čelna pozicija u PDP “nije rezervisana za Banjalučane”.

– To je svakako legitimno i nije sporno kada je u pitanju ambicija za obavljanje te funkcije, ali moja ocjena je da uopšte nije bilo vrijeme da se ova tema otvara prije lokalnih izbora. To sam naglasio i u obraćanju na samoj sjednici GO. U kontekstu izbora za prvog čovjeka PDP koji slijedi nakon lokalnih izbora, a koji možda neko želi predstaviti završenim dogovorom, rekao sam da ću se u tom slučaju i ja kandidovati, šaljući jasnu poruku da je to otvorena mogućnost i za druge – istakao je Vuković.

Sudbonosne odluke
Predsjednik PDP Branislav Borenović za Srpskainfo kaže da se procedura oko izbora novog stranačkog lidera odvija po “utvrđenoj dinamici”.

– Po novom Statutu predsjednika partije bira Glavni odbor, tako da nas to očekuje u narednom periodu – kratko je poručio Borenović za naš portal.

Politički analitičar Nebojša Tojagić, s druge strane, smatra da se u predstojećim danima pred PDP nalaze krupne i sudbonosne odluke. Za preuzimanje liderske palice u toj stranci on kao favorita vidi Draška Stanivukovića, a ukoliko do toga ne dođe, kako ocjenjuje, nije isključeno da će aktuelni gradonačelnik Banjaluke formirati novu političku opciju.

– Evidentno je da će Stanivuković morati nekim ljudima oko sebe uskratiti povjerenje, da će u što kraće vrijeme morati riješiti dilemu o preuzimanju PDP ili formiranju druge stranke, a onda krenuti u formiranje odbora širom Srpske. I ovi izbori su pokazali da je PDP potreban potpuni remont, ali i da će Stanivuković morati pokušati naći zajednički jezik sa Jelenom Trivić, Nebojšom Vukanovićem i Ljubišom Petrovićem ukoliko želi rezultat na opštim izborima. Ni jedni ni drugi nemaju puno vremena, a ni prava na grešku – zaključuje Tojagić.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, optužio je juče koalicione partnere na republičkom nivou da svi, osim SPS-a, nisu na nedavnim izborima glasali za njihovog kandidata za gradonačelnika Banjaluke Nikolu Šobota.

Boran Bosančić, predsjednik Gradskog odbora Demosa Banjaluka, kazao je za “Nezavisne novine” da je izjava lidera SNSD-a bila na osnovu podataka koje je dobio iz Gradskog odbora SNSD-a.

“Demos nigdje nije radio protiv Nikole Šobota, čak smo više puta rekli da je dobar kandidat, koji je imao pristojnu i korektnu kampanju, i ni na koji način mi nismo odmogli Šobotu, niti je tačno da su svi glasovi Demosa išli za Stanivukovića. Mi smo pokušali da ostvarimo kontakt sa Gradskim odborom SNSD-a prije izbora, ali njihovo mišljenje je bilo da nismo bitni i da nećemo preći cenzus. Mi smo tražili i pismeno da se dogovorimo o podršci gospodinu Šobotu, načinu kampanje i promocije kandidata, ali nam niko nije odgovorio na to. Pored toga, naši kadrovi u ‘Dep-otu’ su smijenjeni. Nijednim javnim gestom nismo niti željeli niti planirali da nanesemo štetu Šobotu. Na primjer, u Šargovcu je pobijedio Stanivuković, a tamo su pobijedili SNSD i SPS. U Karanovcu je SNSD pobijedio za 200 glasova za listu, a Stanivuković za 200 glasova razlike. Ta analiza treba da se bolje obuhvati”, naveo je Bosančić.

Predsjednik GO SNSD u Banjaluci Vlado Đajić rekao je danas da je donijeta odluka da i dalje ostane na čelu Gradskog odbora stranke i da će na tom mjestu biti do 2026. godine.

“Na juče održanom sastanku najvišeg rukovodstva SNSD-a i Gradskog odbora Banjaluka, analizirali smo rezultate nedavno održanih izbora i razgovarali o daljim planovima i smjernicama za rad Gradskog odbora. Između ostalog, donijeta je odluka da i dalje ostajem na čelu GrO i na tom mjestu ću biti do 2026. godine”, rekao je Đajić za “Aloonline” i objavio informaciju na “Fejsbuku”.

Međutim, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica kaže da se na jučerašnjem sastanku u SNSD-u nije odlučivalo o produženju mandata Đajiću.

“Juče nismo donijeli ovu odluku, nije bila ni tema, a i da smo htjeli, ne bismo je mogli donijeti”, napisao je na današnjoj mreži “Iks” Mazalica koji je član Gradskog odbora i Predsjedništva SNSD Banjaluka, kao i Glavnog odbora i Političkog savjeta SNSD-a, navodi Mondo.

Na jučerašnjem sastanku izrazili smo zadovoljstvo zbog rezultata SNSD-a u Banjaluci, gdje smo postigli skoro 33.000 glasova, 11 odbornika i 12.000 glasova više od PDP-a, rekao je predsjednik Gradskog odbora ove stranke Vlado Đajić.

U Banjaluci je juče održan sastanak najvišeg rukovodstva SNSD-a i Gradskog odbora stranke, na kojem su analizirani rezultati nedavno održanih izbora te je razgovarano i o daljim planovima i smjernicama za rad Gradskog odbora

Fokus sastanka bio je na analizi postignutih rezultata i definisanju strateških ciljeva za unapređenje rada Gradskog odbora u predstojećem periodu, s osvrtom i na pripreme za izbore 2026. godine.

– Kada sam postao predsjednik Gradskog odbora, prema tadašnjim ispitivanjima Ipsosa, rejting nam je bio 12, a sada, tri i po godine kasnije, on iznosi 32 odsto. Na jučerašnjem sastanku razgovarano je o tome zašto (kandidat za gradonačelnika) doktor Nikola Šobot nije dobio više glasova. Jedan od zaključaka jeste da je sva koalicija osim SPS-a glasala za Draška Stanivukovića (kandidata PDP-a), a analizirane su i sve češće glasine i ogovaranja koja kruže Banjalukom– kaže Đajić za ALOonline .

Đajić otkriva da je razgovarano i o „mangupima“ u njihovoj stranci koji su radili samo za sebe i zloupotrebljavali glasače, nisu spominjali dr Nikolu Šobota već su radili isključivo za svoj interes.

– Otvoreno smo razgovarali i o tome i to ćemo ispitati. Naravno da će uslijediti odgovarajuće kazne. Ovo je bila prilika da se zahvalimo i dr Šobotu koji je radio 16 časova dnevno. Uspjeli smo ga napraviti prepoznatljivijim, obezbijediti mu 37.000 glasova, računamo na njega, a i on mora na nas. Jedan o zaključaka jeste da svi ostanemo okupljeni oko SNSD-a, Milorada Dodika i njegovih saradnika, da treba da ojačamo aktivnosti stranke, održimo strukturu i organizaciju GrO te se dobro pripremimo za izbore 2026. godine – objašnjava Đajić.

Linker
Neki od zaključaka su i da se izvrši dobra analiza izbornih rezultata, da se utvrdi zašto su u nekim mjesnim odborima lošiji te da se donesu odgovarajuće mjere nagrađivanja gdje su bili dobri.

– Bitno je da se zajedno sa rukovodstvom Republike Srpske napravi strategija rada Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini Banjaluke. Da li biti opozicija ili praviti većinu sa nekim partijama i kojim? Bitno je da se izvrši analiza rada imenovanih lica, rukovodilaca iz Gradskog odbora, članova SNSD-a, da se napravi dalji plan rada i finansiranja GrO. Bilo je govora i o reorganizaciji, ali ono što je zaključeno jeste da ja i dalje ostajem na čelu GrO i na tom mjestu ću biti do 2026. godine. Vodiću i taj izborni ciklus, a evo, treću godinu sam imao najveći broj glasova u Srpskoj – objašnjava Đajić.

Dodaje da u Skupštini Banjaluke imaju tradicionalno 11 odbornika, dva iz SPS-a kao i dobru saradnju sa Sašom Čudićem koji dolazi ispred nacionalnih manjina.

– Odluku će donijeti Predsjedništvo partije na čelu sa predsjednikom Dodikom, da se utvrdi šta je najbolje za Banjaluku. Do sada smo imali skupštinsku većinu, a Draško je radio šta je htio, nas je optuživao onda kada njemu nešto nije odgovaralo da plati i prezentovao to kao da mu nije dozvolila skupštinska većina. Donijećemo najbolje zaključke i odluke u interesu građana Banjaluke, nećemo gledati interese partije i pojedinaca. Odluka će biti isključivo u nadležnosti republičkog nivoa rukovodstva SNSD-a – zaključio je Đajić.

Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da je, ukoliko direktoru Federalne uprave policije Vahidinu Munjiću Evropol nije odobrio prisustvo na Konvenciji šefova policija članica ove organizacije, onda se dovodi u pitanje i funkcionisanje zajedničke kontakt tačke i saradnja sa EVROPOL-om.

Nešić je Srni rekao da nema zvanične informacije da li je Munjiću zabranjena posjeta EVROPOL-u, te da će tokom dana tražiti da mu dostave potrebne informacije.

– Ako je to tako, onda dovodimo u pitanje i funkcionisanje zajedničke kontakt tačke i možemo dovesti u pitanje saradnju sa Evropolom. Sve osobe koje mogu ugroziti saradnju sa tom organizacijom, bez obzira na kojoj poziciji se nalaze, ne treba da budu na toj poziciji. Moramo istrajati u borbi protiv kriminala, organizovanih kriminalnih grupa i svega onog što ugrožava bezjednost građana i imovine – poručio je Nešić.

Direktor Federalne uprave policije Vahidin Munjić nije prisustvovao Konvenciji šefova policija članica Evropola u Hagu jer mu Evropol nije odobrio, saznaje Srna.

Za razliku od njega, direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević učestvovao je krajem septembra u radu konvencije i održao biletaralne sastanke sa prestavnicima Evropola i zemalja Balkana.

Konvenciji je prisustvovao i direktor Sipe Darko Ćulum, dok je Munjić ostao u BiH.