Kategorija: Politika

Muslimanski političari iz Sarajeva su se posebno naljutili na Mađare koji su rekli da neće glasati za rezoluciju o Srebrenici. Oni su se naljutili, a njihovo glasačko tijelo se, zbog te odluke Budimpešte, povampirilo na društvenim mrežama. Kuju se i neki planovi kako bi ova kolonija mogla da odgovori zemljama koje budu glasale protiv. Reakcija na ovo ne manjka.

Ljute se, jer je sarajevska politička elita umislila da samo Bošnjaci mogu biti žrtve. Biće tek iznenađeni kada vide koliko će zemalja islamskog svijeta glasati protiv ove rezolucije, komentar je Željka Budimira nakon što su Bošnjaci počeli da se ljute na sve zemlje koje su jasno i glasno rekle da neće podržati rezoluciju o Srebrenici.

I samo odgađanje glasanja kaže Budimir posljedica je toga što se po svaku cijenu pokušava doći do 100 država koje će podržati rezoluciju.

“Postaju biti agresivniji na druga dva naroda posebno prema Srbima u BiH jer ako su Bošnjaci apsolutne žrtve građanskog rata u BiH onda se druge žrtve ne mogu tretirati isto i zbog toga se ljute prema tim državama to nije čudno”, kaže Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje

Oni su potpuno svjesni da su napravili dugoročnu glupost, jasan je i ministar Siniša Karan. Vidljivo je da inicijatori rezolucije ulaze u sve veće probleme. Svojim ponašanjem samo prave osnovu za destabilizaciju odnosa ne samo u BiH već i u cijelom regionu.

“Sve to što oni pričaju i rade utrkujući se da prekrše sve regule, prvo da sruše Predsjedništvo BiH u proceduri, da sruše i taj Savjet bezbjednosti i Generalnu skupštinu da ruše sve. Dalje nastavljaju u tom rušenju da ruše sve prijateljske i sve druge odnose BiH kada je riječ o diplomatskim odnosima države”, kaže Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Srpske.

Toliko se zalažu za rezoluciju da su čak počeli da vjeruju u sopstvene laži. Rezolucija o Srebrenici ima najmanje veze sa žrtvama građanskog rata, i to bi trebali oni sami da znaju podsjećaju u centru za društveno-politička istraživanja Srpske. Potpuno je jasno da ovdje nije u pitanju istina već samo politički narativ.

“Njihove političke elite su povjerovale u svoje laži svi vrlo dobro znaju u muslimanskom narodu pogotovu elite znaju šta se dešavalo tokom proboja 28. divizije u julu 1995. godine od Srebrenice ka Tuzli. Oni znaju da ih je 2/3 28 divizije aktivnog sastava pobijeno, poginulo u tom proboju i oni znaju da su žrtve borbi proglasili žrtvama ratnog zločina”, kaže Dušan Pavlović, direktor Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske.

Jasno je nakon svih ovih dešavanja šta su motivi raznih igrača i učesnika u ovom nesretnom planu i projektu, kažu u Srpskoj. Politička elita i te kako vodi svojevrstan rat protiv srpskog naroda na ovim prostorima.

Bošnjaci na društvenim mrežama šire dokument o Srebrenici kojim visoki predstavnik UN za vrijeme rata u BiH Karlo Bozola pokušava da upozna širu javnost sa pravim dešavanja u Srebrenici u julu 1995. godine navodeći kako je veliki broj sahranjenih u tom mjestu donesen iz drugih gradova i sela.

Na društvenoj mreži “TikTok” je Muamer Hasanagić svoje pratoce upoznao sa sadržajem i pročitao napisano.

Za svoju objavu dobio je veliku podršku pratilaca koji mu zahvaljuju jer, kako ističu, širi istinu.

Јedan od pratilaca navodi da svi odavno znaju šta se dešavalo samo se “prave ludi” i vrte jednu te istu rečenicu.

Ovakvim postupkom se i sami pripadnici bošnjačkog naroda pokušavaju ograditi od sporne rezolucije o Srebrenici kojom političko Sarajevo uz pomoć zapadnih sila pokušava da Srbe proglasi genocidnim.

Bozola je u dokumentu, između ostalog, naveo da je u Srebrenici po šumama stradalo oko 1.100 civila muslimana, jer su bili naoružani, i odgovarali su na napade.

– Ali je bilo i onih koji su kao nenaoružani stradali, njih još oko 250 oko Srebrenice za tri godine, a vojnika muslimana oko 2.500 do 2.800 do kraja rata. Svi ostali sahranjeni doneseni su iz drugih gradova i sela – naveo je Bozola.

Potpredsjednik PDP Igor Crnadak je na današnjoj sjednici Glavnog odbora PDP najavio kandidaturu za predsjednika ove stranke, što bi se, kako je ranije najavljivano, trebalo desiti nakon lokalnih izbora, piše Srpskainfo.

U prvom obraćanju članovima Glavnog odbora nakon odluke Predsjedništva o kandidatu za gradonačelnika Banjaluke, danas u Bijeljini, Crnadak je prvo istakao da čvrsto vjeruje u PDP i njenu čistu i iskrenu ideju o Republici Srpskoj kao poštenom, slobodnom i civilizovanom društvu, ističe izvor koji je prisustvovao sjednici.

Obraćajući se članovima Glavnog odbora Crnadak je naveo da i dalje smatra da bi za PDP, opoziciju i Republiku Srpsku bilo bolje da PDP na oktobarskim izborima u Banjaluci nastupa sa nedvosmislenom antirežimskom politikom, kao 2020. godine, uz podršku cijele opozicije, ali da je Predsjedništvo odlučilo drugačije i da je to sada završena stvar.

Mislim da napadi na Dejtonski sporazum pokazuju situaciju u kojoj još ne postoji političko pomirenje među građanima, ili bolje rečeno, dijelovima političke klase BiH.

Ovo je u intervjuu za Glas Amerike rekao Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika.

Nažalost, političke grupe zauzimaju etnonacionalistički pristup. Nedostaje pomirenje, nedostaje, kao što sam rekao, bona fide saradnje. U ovoj političkoj strukturi, neki ljudi kompromis smatraju znakom slabosti, rekao je Šmit, prenosi N1.

Između ostalog, Šmit je istakao da Srbija, kao potpisnica i kao pravni nasljednik Jugoslavije, zaista poštuje osnovne strukture Dejtona, uključujući i teritorijalni integritet BiH.

– Bilo je nekih pokušaja Dodika da privuče Vučića na svoj put. Vidim da on, za sada, nije krenuo tim putem. Postoji dosta zabrinjavajućeg kada je Republika Srpska u pitanju. Sam Dodik ne poštuje Dejton. On želi i nastoji stvoriti u ovom dijelu BiH paralelnu pravnu strukturu koja bi mu dala laku mogućnost za otcjepljenje. To nije samo pitanje Dejtona, nego i funkcionalnosti i integriteta cijele regije – rekao je Šmit.

Dodao je da je Evropska unija navikla poticati svoje argumente mrkvom, a ne batinom.

– Moj položaj meni daje mnogo batina, ali malo mrkvi. Vidim da korištenje batine daje rezultate, uključujući i vršenje pritiska na gospodina Dodika. To je način da se nosi sa takvim ponašanjem i da ga se stabilizira. Rekao sam to i na zasjedanju Savjeta bezbjednosti, međunarodna zajednica mora biti spremna da, ako vidimo nastojanje za raspadom, da to ne samo promatramo, nego i da djelujemo – rekao je Šmit.

Naveo je da se evropske integracije uglavnom odnose na integraciju kroz plan rasta, finansiranje i usvajanje pravnih struktura.

– Ne bih pokušavao uvjeriti Evropsku uniju da koristi batine. Ponekad ih koriste. Umjesto toga, predlažem da sve što imamo stavimo u alatnu kutiju, a zatim vadimo iz kutije alate u skladu sa situacijom. Dakle, ovo je poziv na blisku saradnju na nivou međunarodne zajednice. Koji će biti rezultat ako to ne učinimo? Nastavak dramatičnog odliva mozgova iz ove male zemlje sa oko 3,2 miliona stanovnika. To je značajna negativna posljedica po solidnost i budućnost ove zemlje – istakao je Šmit

Na novinarsko pitanje kako postoji narativ da će EUFOR intervenisati samo kako bi pomogao lokalnim vlastima, a da Dodik tvrdi da će EUFOR, ako se bilo šta desi, jednostavno stati na međuentitetsku liniju razgraničenja, Šmit je odgovorio da je “gospodin Dodik to malo pogrešno shvatio”.

– Rezervne snage koje mogu biti integrisane sa misijama EUFOR su u razmatranju i vjerovatno će biti prilagođene. NATO, takođe, ima obavezu. Hvala glavnom sekretaru Jensu Stoltenbergu koji je nedavno bio u Sarajevu. Čitav NATO savjet je posjetio Sarajevo. To bi trebao biti znak da je NATO svjestan da je to misija u kojoj je dobro kada niste potrebni, ali da je, ipak, neophodno ostati prisutan – poručio je Šmit.

Hvali li se napadom na ustavni poredak u BiH? Hvali li time što je na najgrublji način zloupotrijebio položaj?, upitao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

– Hvali li se time što je jednostrano i samovoljno uputio rezoluciju u UN, bez stava i saglasnosti nadležnih institucija, prije svega Predsjedništva BiH, kao jedinog organa nadležnog za vođenje spoljne politike? Sa kim je Lagumdžija usaglašavao bilo šta bez prethodne obavezne saglasnosti Predsjedništva BiH? – istakao je Košarac.

Upitao je da li se hvali time što će biti direktni krivac za trajne posljedice po unutrašnje odnose u BiH i (ne)mogućnost dogovora?

– Hvali li se time što će na osnovu laži, podvala i falsifikata pokušati da satanizuje srpski narod u bolesnoj težnji za uništavanjem Republike Srpske? – rekao je Košarac.

Košarac kaže dan je Lagumdžija lažni socijaldemokrrata.

– Uvijek je bio dopuna politici Alije Izetbegovića, njegov ratni funkcioner i čovjek koji je ‘90-ih godina rušio tadašnji Ustav SR BiH. Danas ruši dejtonsku strukturu i dejtonski Ustav. I tada, kao i danas cilj im je bio isti – stvaranje islamske države – rekao je Košarac.

View this post on Instagram

Ističe da su tada imali islamsku deklaraciju, a danas imaju rezoluciju.

– Islamska država BiH nije uspjela ‘90-ih godina. Neće uspjeti ni danas, ma koliko se zapadni sponzori i kosponzori trudili da kroz sramnu rezoluciju operu krvave ruke od vlastitih zločina na Bliskom istoku – dodao je.

Kaže da ta rezolucija u istorijskom kontekstu neće značiti ništa, ali će umnogome uticati na političke odnose i dalje produbljivanje krize u BiH.

– O tome je trebalo da razmišljaju oni koji su unilateralno pokrenuli pitanje njenog usvajanja u UN. Lagumdžija je prvi u nizu koji će morati da odgovara za to. I tu se ponovo pokazuje ispravnost politike srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da protiv njega podnese krivičnu prijavu – naveo je.

Rezolucija neće donijeti ništa dobro nijednom narodu u BiH. Neće ni Zlatko Lagumdžija postati istorijska ličnost. Tek jedan u nizu koji su svesrdno doprinijeli raspadu BiH, zaključio je Košarac.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da činjenica da PDP nije učestvovao u izradi Izbornog zakona Republike Srpske govori šta je njihovo opredjeljenje, ali smatra da sve partije treba da iskažu podršku pravu Srpske da provede izbore.

Dodik je naveo kako se PDP nadao da će SNSD ostati izvan izbora, a stranci su im rekli da izađu na izbore po Šmitovom zakonu i da će im kasnije uvesti njihove izabrane funkcionere u opštinske organe uprave i tako će se riješiti sadašnje republičke vlasti.

– Ali nisu računali da smo to prepoznali – rekao je Dodik.

On je podsjetio da su stranci slično uradili na sjeveru Kosova gdje je izašlo tri odsto birača, a oni su postavili svoje ljude.

– Ako pristanete da vam stranac koji nije imenovan nanese svaku vrstu zla koju može, to govori više o vama – rekao je Dodik novinarima u Doboju nakon što je Glavni odbor PDP-a odlučio da 6. oktobra učestvuje na lokalnim izborima.

Dodik smatra da treba da se dogovore da očuvaju ustavni poredak Republike Srpske, da sve partije iskažu podršku pravu Srpske da provede izbore i da u tom pogledu to učini i opozicija i partije vlasti.

On je dodao kako je čuo da predstavnici opozicije neće doći na sastanak da razgovaraju, jer su povrijeđeni pošto im nije uspjelo u namjeri budući da SNSD izlazi na izbore.

– To nije priznanje Šmita, u međuvremenu nastavićemo postupak donošenja Izbornog zakona i doći će se sljedeći izbori koje ćemo provesti po Izbornom zakonu Republike Srpske – zaključio je Dodik.