Kategorija: Politika

Prije pet godina, dolazak Draška Stanivukovića na mjesto gradonačelnika Banjaluke izazvao je snažan politički odjek. Mlad, komunikativan, samouvjeren i medijski atraktivan, Stanivuković je tada smatran predvodnikom nove generacije političara, spremnim da poremeti postojeći poredak u Republici Srpskoj.

U tim danima, djelovao je kao oličenje modernog opozicionog lidera. Njegova spremnost da se direktno suprotstavi tadašnjim vlastima, čak i po cijenu fizičkih napada u Narodnoj skupštini, dodatno je učvrstila imidž borca bez kompromisa. Mnogi su mu predviđali politički uspon bez granica.

No, ubrzo pošto je preuzeo vođenje Banjaluke i nešto kasnije kormilo PDP-a, došlo je do naglih zaokreta u njegovom političkom djelovanju. Umjesto da širi opozicioni front, Stanivuković je ostao bez ključnih saveznika koji su mu do tada davali legitimitet.

Jedni od prvih koji su se distancirali bili su Jelena Trivić i Nebojša Vukanović. Oboje su ga optužili za odstupanje od ranije proklamovanih principa i približavanje vladajućim strukturama. U javnosti su se sve češće pojavljivale optužbe da je Stanivuković okupio tim sumnjivih kadrova, bez kapaciteta i sa upitnim biografijama, nalik onima koje je ranije kritikovao.

Prije nego što su se odnosi narušili, Stanivuković je najavljivao formiranje novog opozicionog bloka koji bi objedinio “zdrave snage” protiv režima. U tom konceptu, centralne uloge trebalo je da imaju upravo Trivićeva i Vukanović. Međutim, ubrzo nakon lokalnih izbora 2020, sve je krenulo nizbrdo.

Trivićeva se razišla sa PDP-om i osnovala sopstveni pokret, dok je Vukanović postao jedan od najglasnijih kritičara Stanivukovićeve politike. Na kraju, ideja o ujedinjenju opozicije oko njega nije dobila ozbiljniju podršku.

Dodatne komplikacije uslijedile su kada je, prema navodima Srpskainfo, Stanivuković u manastiru Gomionica pokušao organizovati još jedan pokušaj političkog okupljanja. Na tom sastanku su, kako se tvrdi, prisustvovali Igor Radojičić, Vukota Govedarica i Dejan Kojić. Međutim, ni ta inicijativa nije zaživjela – Radojičić i Govedarica su se, nakon novih političkih afera, povukli, a i Kojić je, prema istim izvorima, odustao od daljeg angažmana s gradonačelnikom Banjaluke.

Na taj način, Stanivuković je ostao bez većine potencijalnih partnera koji su ga mogli pratiti u stvaranju nove političke priče.

Politički analitičar Velizar Antić smatra da je Stanivuković, nakon izborne pobjede u Banjaluci, vjerovao da može PDP pretvoriti u vodeću snagu u Republici Srpskoj. Međutim, kako kaže, suočio se s realnošću da ta partija, izuzev Banjaluke i još ponekog mjesta, ima slabu infrastrukturu i podršku.

„Shvatio je da ne može podići PDP na procenat podrške koji mu je potreban, pa je pokušao da stvori širi pokret po ugledu na ono što u Srbiji radi Aleksandar Vučić. Ipak, bez podrške ključnih aktera, ta ideja je ostala bez temelja“, ocjenjuje Antić.

Po njegovim riječima, opozicija trenutno nema ni volje ni interesa da se uklopi u viziju koju forsira Stanivuković.

„SDS ide svojim putem, Trivićeva i Vukanović su jasno rekli šta misle, a on nije uspio da privuče nikoga značajnog na svoju stranu. Osim nekoliko pojedinaca koji su mu se pridružili, ne postoji realna osnova za novi politički projekat. Zbog toga će se, barem za sada, morati vratiti PDP-u i raditi s onim što ima“, zaključuje Antić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, gostujući na televiziji Pink, upozorio je da je politički trenutak u Srbiji dostigao tačku posle koje, kako kaže, više nema povratka ni za pojedince ni za državu.

„Mislim da je ovo najozbiljnija tačka, da posle nje nema politike. Dolazak na kućni prag je linija koju ne bi smio niko da pređe“, izjavio je Stevandić.

Govoreći o aktuelnim političkim tenzijama, on je ukazao na, kako je naveo, medijsku hajku, pozive na nasilje i narušavanje društvene stabilnosti. Prema njegovim riječima, u Srbiji i dalje funkcioniše mehanizam u kojem mediji i određeni vjerski krugovi podstiču sukobe i nasilje.

„Imate medije koji huškaju na sukobe, motivišu ljude da bacaju kamenje, pa čak i bombe, dok se istovremeno nagrađuju oni koji napadaju, a hapse oni koji brane svoje domove“, naglasio je Stevandić.

On je upozorio na pojavu političkog terorizma i targetiranje istaknutih ličnosti.

„Ako je politički terorizam nekažnjiv, onda ćemo ga gledati svaki dan. Danas su meta Vučević, Mićin, Maja – pristojni, obrazovani ljudi. To su simboli uspjeha, i zato su napadnuti“, rekao je.

Stevandić smatra da su aktuelni pritisci usmjereni na destabilizaciju Srbije, kako bi se društvo dodatno podijelilo i oslabila institucionalna stabilnost.

„Ponovo se stvara zamka koja bi Srbiju vratila u podjele poput onih između partizana i četnika. To smo u Republici Srpskoj izbjegli – kod nas se grle i četnici i partizani“, poručio je.

Posebno se osvrnuo na ekonomske i socijalne posljedice nestabilnosti, istakavši da su mnoge porodice pogođene.

„Oko 200.000 studenata izgubilo je godinu, što porodice košta više od dvije milijarde evra. I to neko treba da objasni“, rekao je.

Govoreći o situaciji u regionu, on je naveo primjer Hrvatske, koju je opisao kao zemlju s demografskim gubicima i frustracijama koje se pokušavaju kanalizovati kroz nacionalističke poruke.

„To su društva koja tragaju za uporištem kroz Katoličku crkvu ili nacionalne simbole poput Tompsona. A nas napadaju kao Gavrila Principa“, dodao je.

Stevandić je istakao da je bez stabilne Srbije nemoguće očuvati stabilnost u Republici Srpskoj.

„Mi bez jake Srbije ne možemo da izdržimo. Zajednička bezbjednost Srbije i Republike Srpske nije prijetnja nikome. To je legitimno pravo naroda“, rekao je.

Zatražio je i odlučniju reakciju države na napade na porodice i djecu, uz ocjenu da je riječ o pokušaju ubistva i obliku terorizma.

„U Americi, ako vam neko dođe u kuću, imate pravo da se branite. Kod nas napadači bivaju pušteni, a oni koji se brane bivaju uhapšeni. To mora da se promijeni“, izjavio je.

Na kraju, naglasio je da institucije moraju preuzeti odgovornost i uspostaviti jasne granice.

„Skupština mora donijeti zakone kojima će se zaštititi porodice i spriječiti nasilnici. U protivnom, politički proces se neće stabilizovati“, zaključio je Stevandić.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović upitala je otkad to EU podržava takve intervencije koje su suprotne njenim osnovnim samoproklamovanim principima.

Na pitanje Srne da prokomentariše saopštenje EU u kojem su naveli da je intervencija visokog predstavnika bila neophodna i da predstavlja jedinu preostalu opciju za osiguranje “funkcionalnosti ključnih demokratskih institucija”, te da snažno podržavaju očuvanje integriteta izbornog procesa i povjerenja građana u “demokratske procedure” u BiH, Cvijanović je upitala kako su demokratske institucije i procedure ako neizabrani stranac nameće odluke?

“To je totalno razočaravajuće i loša je poruka za građane da ovako nešto čuju iz usta EU, pogotovo zato što u BiH pozdravljaju nešto što dvije trećine zemalja članica EU ne primjenjuje”, istakla je Cvijanović.

Delegacija Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini oglasila se nakon što je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, odlučio da koristi bonska ovlaštenja, navodeći da to predstavlja jedinu preostalu mjeru.

“Evropska unija ističe važnost osiguranja integriteta izbornog procesa i povjerenja javnosti u demokratski proces u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu, visoki predstavnik Šmit preduzeo je mjere kako bi osigurao blagovremenu nabavku opreme za Centralnu izbornu komisiju prije Opštih izbora u oktobru 2026. godine”, naveli su iz Delegacije EU u BiH.

Iz Delegacije ističu da s obzirom na višemjesečni izostanak državnog budžeta za 2025. godinu, korištenje izvršnih ovlaštenja visokog predstavnika za rješavanje hitnosti pitanja integriteta izbornog procesa predstavlja jedinu preostalu mjeru.

Podsjećamo, Šmit je danas nametnuo je dvije odluke. Jedna je o otplati duga “Viaductu”, a druga o finansiranju poboljšanja integriteta izbornog procesa u BiH.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da bezbjednosne službe Srbije možda nisu imale kapaciteta da ranije spriječe destabilizaciju, ali da je ranija reakcija mogla biti iskorištena kao povod za međunarodne osude.

„Da se reagovalo ranije, to bi odmah bilo tretirano kao represija. Vrlo brzo biste imali osude iz Evropskog parlamenta i drugih međunarodnih centara“, rekao je Stevandić gostujući na televiziji Informer.

On je poručio da je sada postalo jasno ko su akteri krize i šta im je cilj – rušenje institucija i vladavine prava.

Posebno se osvrnuo na pokušaje da se poznate ličnosti, poput Novaka Đokovića, dovedu u vezu s pokretima koje predvode pojedinci za koje smatra da su mu protivnici.

„Ne vjerujem da Novak Đoković može da podrži one koji su ga ranije proklinjali. To su isti oni koji su ga napadali kad je dizao tri prsta ili stavljao zastavu Srbije“, naglasio je Stevandić.

Dodao je da se sada vodi otvoreni napad na porodične i umjerene političke ličnosti, poput Miloša Vučevića, i ocijenio da se takvi napadi ne mogu pravdati.

„Ako napadate najpristojnije među nama, one bez ekstremnih izjava, onda jasno pokazujete da vas ne zanimaju ni izbori, ni institucije, ni narodna volja“, rekao je.

Stevandić je podsjetio na istorijsku borbu srpskog naroda, posebno kroz primjere iz Prvog svjetskog rata, i odbacio etikete koje se nameću Srbima iz Bosne i Hercegovine.

„Naziv ‘bosanski Srbi’ bio je pogrdan. Mi smo uvijek govorili – Srbi iz Bosne. I kad su nas progonili Austro-Ugari, naši su ljudi ostavljali porodice i odlazili na Solunski front. I sad, kao tad, jasno se zna kome pripadamo“, rekao je.

Govoreći o međunarodnim odnosima, naveo je primjer iz parlamentarne debate u Sarajevu kada je postavio pitanje turskim poslanicima zašto na Kosovu više nema Turaka, uprkos petovjekovnoj vladavini Osmanskog carstva.

„Ako ni oni nisu opstali, uprkos sili, to pokazuje koliko su istorijski procesi duboki. Budućnost se ne dešava jednim pritiskom na prekidač“, rekao je Stevandić.

Prema njegovim riječima, Srbija mora imati jaku ekonomiju, ozbiljnu vojsku i stabilne institucije, jer samo tako može izdržati spoljne i unutrašnje pritiske.

„Rad na svijesti naroda, razumijevanje procesa i osjećaj pripadnosti – to je ključ. Bez mržnje prema drugima, ali sa sviješću o tome ko smo“, istakao je.

On je poručio da Republika Srpska nije nastala da bi ugrožavala druge, već da bi garantovala prava srpskog naroda, i podsjetio da traje duže nego što je trajala bivša Jugoslavija.

„Nismo bosanski pravoslavci, nismo bosanski Srbi. Mi smo Srbi i ne damo svoje ime. Zato i postoji Republika Srpska već 33 godine“, rekao je.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se destabilizacija Srbije i napadi na Republiku Srpsku odvijaju paralelno i imaju isti cilj – razbijanje srpskog nacionalnog jedinstva.

„Ne možete Republiku Srpsku uništiti ako ne destabilizujete Srbiju, koja je njen garant po Dejtonskom sporazumu i nacionalnim strategijama“, rekao je Stevandić gostujući na televiziji Informer.

On je podsjetio da su raniji pokušaji da se Republici Srpskoj oduzmu imovina i nadležnosti propali, te da su se napadi nakon toga prenijeli na Srbiju.

„Kada se vidjelo da nas ne mogu degradirati, počele su demonstracije i blokade u Srbiji, a paralelno smo mi dobili nove napade – od Kristijana Šmita, do pokušaja hapšenja i uvođenja lojalnih kadrova“, naveo je Stevandić.

Dodao je da je i Srbija, uprkos ozbiljnim pritiscima, uspjela da zadrži stabilnost.

„Srbija je odigrala diplomatski slalom. Nije dozvolila da dođe do sukoba u kojima bi, ne daj Bože, neko stradao, kao što se sugerisalo da policije pucaju jedni na druge“, rekao je Stevandić.

Prema njegovim riječima, politički i institucionalni napadi u Srbiji i Srpskoj imaju zajedničku platformu – ignorisanje volje naroda i uspostavljanje elitističke kontrole.

„To što sada gledamo jeste politički terorizam. Sudovi više nisu bitni, poruke se šalju vaninstitucionalno, meta više nije samo političar, već i njegova porodica“, upozorio je Stevandić.

Uporedio je aktuelna dešavanja sa metodama ekstremističkih i kriminalnih grupa u prošlosti.

„Slično su radile Crvene brigade, koje su na kraju bile povezane s narkokartelima. Danas imate isti model – neko van Srbije organizuje, finansira, određuje ko će medijski, ko na ulici, a ko na fakultetima da djeluje“, rekao je Stevandić.

On je naglasio da su mete napada najčešće porodični, smireni ljudi koji ne pripadaju političkom ekstremizmu.

„Pogledajte koga napadaju – Vučević, Mićin… Ljudi bez ekstremističkih izjava, porodični ljudi, pristojni. Ako njih želite da progonite, da im presudite van institucija, šta je onda sljedeći korak?“, upitao je Stevandić.

Zaključio je da je eskalacija neminovna i da će se „na kraju znati ko plaća račun“.

„Uvijek na kraju dolazi sabiranje, podvlačenje crte. Ajde da vidimo kome će da ide ta faktura – za živote, za zaustavljen razvoj, za pad BDP-a, za sve ono što pogađa državu i narod“, poručio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je od dolaska u BiH i uzrupacije funkcije visokog predstavnika, Kristijan Šmit svu pakost i odluke usmjerio protiv Republike Srpske, njenih institucija, imovine i lidera, igrajući na najniže strasti ostrašćenih Bošnjaka i doveo BiH u suludo predratno stanje.

– Kakav je ukupni rezultat? Јe li Bošnjacima bolje? Јesu li institucije BiH stabilne, i je li ojačala opozicija iz Srpske i njegovi miljenici Dino, Čampare i ostali? – upitao je Stevandić.

On je dodao da se raspada sve što je gurao i podržavao Šmit.

– Valjda će svi ubrzo shvatiti da je radio isključivo za sebe i po svom i da nastavlja da zakucava eksere u mrtvački kovčeg suživota i mira u BiH. Samo da ne bude kasno! – naveo je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

Šmit je jutros nametnuo odluku u slučaju slovenačke firme “Vijadukt” kojom se predviđa uzimanje novca iz sredstava od akciza sa jedinstvenog računa od dijela koji pripada Srpskoj, te odluku da Centralna banka BiH obezbijedi novac za nove tehnologije u izbornom procesu.

Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da što je više Kristijana Šmita znači da suverenitet BiH ne postoji i da BiH nije država nego šarena laža za one koji žele da vjeruju da je ona država.

” Što je Šmita više to je budućnost BiH neizvjesnija.Republika Srpska zna svoj put i zna da u takvoj šarenoj laži od države neće biti”, istakao je Kovačević, prenosi Srna.

Kako kaže nekome vjerovatno odgovara to što se Šmit razotkrio kao neko ko otvoreno radi protiv Republike Srpske i srpskog naroda, te što je više Šmita to je manje BiH, ali nije manje Srpske.

Prema njegovim riječima, delegati u Domu naroda glume da donose odluke, jer je Ustav BiH odredio da je ovaj dom jedan od dva doma Parlamentarne skupštine u kojem se donose odluke.

“A mirimo se svi sa tim da postoji stranac koji mimo Ustava nameće odluke o sudbini ljudi u BiH”, rekao je Kovačević na početku današnjeg nastavka sjednice Doma naroda prekinute u aprilu.

Komentarišući pitanja pojedinih delegata prema Kolegijumu Doma naroda zašto su pojedine tačke dnevnog reda skinute, Kovačević je naveo da ti delegati to pitanje ne treba da postavljaju Kolegijumu ovog doma, već Kristijanu Šmitu.

On je upitao da li postoji konsenzus i volja među delegatima da odgovornost za BiH preuzmu u svoje ruke, te da odluke o životima i Srba i Hrvata i Bošnjaka donose njihovi predstavnici ili da odluke koje se odnose na sve naše živote donose stranci koji nemaju veze sa BiH.

“Ako mislite da je to pravi put, samo izvolite, ali na tom putu ćemo se sigurno rastati i Republika Srpska će sigurno ići svojim putem”, zaključio je Kovačević.