Kategorija: Politika

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je strateški problem na putu BiH ka EU to što, uz mnoštvo svojih problema, Unija zapravo ne zna šta će sa BiH.

“Kažu da žele da nas vide u članstvu, ali pri tome uvijek imate nekoliko zemalja koje su negativne prema procesu proširenja generalno. Onda se zbog rata u Ukrajini odjednom kao prioritetno važno pitanje nametnula priča o Moldaviji, Ukrajini, Gruziji, kao državama koje treba da uđu u članstvo”, navela je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ima naznaka da bi BiH mogla da uđe u novu fazu konkretizacije koja podrazumijeva da se dobiju pretpostavke i neki datum za pregovore.

Govoreći o nedavnom dogovoru partnera u vlasti na nivou BiH, Cvijanovićeva je navela da su velike šanse da se riješe i preostale dvije od 113 mjera iz Plana rasta, ali da praksa pokazuje da kad god nešto krene da se radi u BiH, neko iz ambasada to sruši.

Cvijanovićeva je istakla da EU traži standardizaciju sa svojim praksama i propisima, ali nikad ne kaže kakav mora biti put da se do toga dođe, odnosno oni propisuju cilj, a ne kažu kako doći do njega.

Međutim, dodala je ona, BiH je suočena sa raznim prevarantskim politikama, od kojih je jedna u okviru BiH.

“S druge strane nam kažu da za neku oblast mora da bude jedan regulator, a kad pogledamo evropsku direktivu ona kaže da to tržište ili ta oblast mora da bude regulisana, ali ne propisuje da mora biti jedan regulator”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS, prenosi Srna.

Ona je napomenula da niko nije propisao direktivama da mora da se ukine neko ministarstvo, napravi agencija ili slično, ali da je BiH stalno u nekom eksperimentu, što definitivno otežava posao svima.

Cvijanovićeva je rekla da je evidentno da se EU mijenja i da će se mijenjati, kao i da sadašnja situacija u vezi sa ratom u Ukrajini i druga globalna pitanja ne pogoduju Uniji.

“To vidimo po padu životnog standarda, po cijenama komunalija koje su drastično porasle, po gašenju radnih mjesta u velikim gigantima u auto-industriji, u hemijskoj industriji i slično”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da svi znaju da nema zaljubljenosti u projekat EU, ali da je domaća privreda naslonjena na EU i najveći spoljnotrgovinski partneri su njene države članice.

“Mjesto odakle možemo da dobijemo podršku za određene projekte jesu institucije EU. Naši veliki ulagači su NJemačka, Slovenija, Austrija, Italija. Pogledate privredu koja je prisutna u mnogim našim opštinama i to je tako”, podsjetila je Cvijanovićeva.

S druge strane, dodala je ona, više od 20 godina prisutna je priča o evropskoj perspektivi, ali to je “jedna maglovita riječ koja ništa ne znači”.

“Neke stvari su se konkretno pomjerile zbog novih geopolitičkih okolnosti. Prvi konkretan korak je bio da se dobije status kandidata, a onda da se donese odluka o pregovorima i da se čeka datum za pregovore kad se ispune određene stvari. To su dvije konkretne tačke u moru vrlo maglovitog procesa”, navela je Cvijanovićeva.

U svemu tome, smatra Cvijanovićeva, ne treba biti nefer, jer su u međuvremenu mnoge stvari riješene poput pitanja vizne liberalizacije, libaralizacije tržišta i slično.

“Sve su to komplementarne stvari koje su služile kao podrška tom glavnom procesu. Taj proces je spor, dijelom zbog toga što u BiH imate ovaj nered, uzurpaciju nadležnosti, Federaciju BiH koja ne želi da poštuje koordinaciju, već da sami sebe nametnu, a s druge strane EU tumara kad je u pitanju zapadni Balkan”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da BiH ne može ubrzo da bude u EU, već će to biti iscrpljujući proces i sigurno će se pojaviti “bezbroj upitnika i uzvičnika na tom putu”.

“U tom procesu smo i mislim da treba graditi korake na način da uvijek vodite računa o svojim interesima, ali da računate da vaš interes može biti da ste pod tim zajedničkim kišobranom. Mi smo taj put trasirali, nije niko još uvijek odustao. Dok god je to opšteprihvaćen ili definisan spoljnopolitički cilj, to je cilj koji se prati”, naglasila je Cvijanovićeva.

Novi šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Luđi Soreka istakao je za Euronews da je potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je izuzetno značajno i okončalo je najdestruktivniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

“Tri decenije kasnije, zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-95. godine i potrebno je još mnogo toga uraditi na pomirenju. Često čujete da se govori o prelasku od Dejtona do Brisela. Uvjeren sam, na osnovu mog profesionalnog iskustva u regionu, da transformativna snaga evropskog puta predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i sigurnosti zemlje”, kazao je Soreka u intervjuu za Euronews.

Kada je riječ o ustavnom uređenju, podsjetio je da je moto EU ‘Ujedinjeni u različitosti’ i da se uređenja u državama članicama EU itekako razlikuju.

“Neke su centralizovane, druge više decentralizovane. Ono što je najvažnije nije samo uređenje koliko funkcionisanje sistema. Država će morati osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pristupni pregovori, nakon što se otvore, biće mjesto gdje će se praviti neophodni napredak u smislu funkcionalnosti”, kazao je Soreka.

On je u ovom intervjuu takođe naglasio da je decentralizovano uređenje je sasvim kompatibilno sa članstvom u EU, ali Bosna i Hercegovina mora reformisati svoje institucije kako bi bila u mogućnosti da efektivno učestvuje u donošenju odluka u EU i da u potpunosti implementira i primjenjuje EU zakonodavstvo i standarde.

“Kao država članica EU, Bosna i Hercegovina bi takođe morala imati mogućnost da imenuje predstavnike koji govore u ime cijele zemlje u različitim institucijama EU.

Takođe, da bi pristupila EU, Bosna i Hercegovina će morati uskladiti svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i ukloniti diskriminatorne odredbe u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava proisteklom iz predmeta Sejdić-Finci. Kao što je predsjednica von der Leyen ponovila prije samo nekoliko sedmica u Sarajevu, vrata za članstvo u EU za Bosnu i Hercegovinu su širom otvorena, no to nikako ne može biti na štetu funkcionalnosti EU institucija. Razumljivo mi je da neki smatraju da EU ima beskonačne liste uslova za zemlje koje podnesu zahtjev za članstvo u EU. Ali svaka grupa mora imati set opštih pravila da bi bila funkcionalna – to vidimo i u svakodnevnom životu i to je jedini način da ovako složen sistem, sa 27 država članica, bude i efikasan”, kazao je Soreka.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je nakon današnjeg sastanka političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH da će se usaglašavanjem zakona o graničnoj kontroli i zakona o zaštiti ličnih podataka u narednih 10 do 15 dana doći u poziciju da vrata EU za BiH budu otvorena.

Čović je zahvalio domaćinu sastanka u Istočnom Sarajevu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, ističući da je među učesnicima vladala krajnje korektna atmosfera.

“Kao što ste čuli. Niti jednu riječ dodatka. Idemo na hitne sjednice Savjeta ministara kako bi ova dva zakona, od kojih je jedan danas potpuno čist, a za drugi ste čuli ima još jedan mali dodatak pravnici da definišu”, rekao je Čović novinarima.

Prema njegovim riječima, time je napravljen neophodni iskorak da se u narednih 10-15 dana većinu stvari koje su do sada stajale mogu dovesti u poziciju da BiH ima otvorena vrata EU.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izrazio je nadu da će na osnovu zakona o graničnoj kontroli i zakona o ličnim podacima, koji su minimum za dalje kretanje BiH ka EU, u martu naredne godine biti otvorena pregovaračka poglavlja između BiH i Unije.

“Očekujemo formulacije koje su usaglasili ovi iz Evrope, a ova dva zakona su minimum onoga što su nam rekli da je za dalje kretanje BiH ka EU, odnosno koji omogućavaju predlagaču pred evropske forume da kaže da je ostvaren napredak u BiH”, rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu nakon sastanka lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH.

On je rekao da je uslov za prvu tranšu novca iz EU Plan rasta, a da to nije usaglašeno, te da se čeka formulacija iz Brisela.

“Obaviješteni smo da je ovog momenta stigla, ali nije došla nama na sto”, kazao je Dodik, prenosi Srna.

Lider SDP-a BiH Nermin Nikšić izjavio je da je današnji sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH bio produktivan, jer su dogovorena sva otvorena pitanja u vezi sa zakonima o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka.

“Naši predstavnici u radnim grupama rade i rješavaju otvrena pitanja, a gdje zapne, dogovaramo se na jednom ovakvom sastanku”, rekao je Nikšić novinarima u Istočnom Sarajevu nakon sastanaka.

Prema njegovim riječima, riješena su i druga pitanja, a predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto će, nakon što stigne izjašnjenje Evropske komisije, sve to pretvoriti to u jedan dokument koji će biti razmatran.

“Siguran sam, ako nastavimo u ovoj atmosferi, napravićemo i dodatne iskorake na ispunjavanju uslova na putu u EU”, istakao je Nikšić.

Sastanku u Istočnom Sarajevu prisustvovali su lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović, te stranaka “trojke” SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto.

U delegaciji SNSD-a su i potpredsjednici stranke Radovan Višković i Željka Cvijanović, član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH saopštila je da je zaduženje Republike Srpske i veće nego je Majkli Marfi, američki ambasador, naveo nedavno u svom intervjuu.

Iz Ambasade SAD u BiH su kazali da pozdravljaju transparentnost Zore Vidović, ministra finasija u Vladi Republike Srpske vezano za zaduživanje Vlade Republike Srpske u 2024. godini od 446,27 miliona KM.

“Ali je ambasador Marfi u svom intervjuu spomenuo ukupno zaduživanje RS za 2023. i 2024. godinu. Vlada RS je do sada otplatila manje od polovine ovog iznosa. Prema javno dostupnim informacijama Banjalučke berze, kada se tome doda 935 miliona koliko se Vlada RS zadužila putem obveznica i emisija trezorskih zapisa u 2023. godini, ukupan iznos koji se Vlada RS zadužila od početka 2023. je zapravo bliži na 1,38 milijardi KM”, navodi se u saopštenju američke Ambasade.

Ova ukupna vrijednost, ističu oni, ne uključuje čak ni komercijalne kredite koje je podigla Vlada Republike Srpske.

“Podstičemo ministricu Vidović da bude jednako transparentan u vezi sa detaljima tih kredita, kako bi stanovnici RS mogli utvrditi ko kupuje dug RS, pod kojim uslovima, šta kreditori dobijaju zauzvrat i kako se novac koristi u korist stanovnika Republike Srpske”, dodali su iz Ambasade.

Koji god Bošnjak ruši Dejton i priznanje Srpske, ruši i priznanje bošnjačke nacije, poručio je ovo između ostalog na svom Iks nalogu pravnik Ognjen Tadić.

Ovo je odgovor na dio iz teksta Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca pod nazivom “Bošnjački sabori 1993. i 1994. godine”, a gdje piše sljedeće:

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske govoreći za televiziju “Prva” istakao je da je trenutna situacija, u kojoj se Republika Srpska suočava sa stalnim pravnim i političkim napadima, zapravo nastavak borbe za očuvanje temelja na kojima je izgrađena Srpska.

„Mi smo sačuvali integritetni okvir koji samostalno donosi odluke. To je osnovna stvar koju nismo dopustili da nam izbrišu iz ustavno-pravnog kontinuiteta. Imamo narod, vlast i teritoriju, a to je ono što nas čini Republikom Srpskom“, rekao je Stevandić, aludirajući na poslednje odluke Ustavnog suda koje, prema njegovim riječima, pokušavaju da isključe Srbe iz političkog odlučivanja.

Govoreći o aktuelnom sudskom procesu protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, Stevandić je naglasio da je to napad na osnovne elemente državnog integriteta, kao i na pravo Srpske da samostalno donosi ključne odluke.

„Dejtonski princip je jasan – za svaku odluku potrebno je saglasnost dva entiteta. To je temelj sistema, a ovaj napad na našu autonomiju ima za cilj da destabilizuje Srpsku“, izjavio je Stevandić.

Stevandić je zatim izložio i svoje mišljenje o evropskim vrednostima, navodeći da su one u stvarnosti često samo maska za sankcije i političke pritiske, poput onih koje je BiH pretrpela. Ističe da Evropska unija, prema ugovoru o pristupanju, mora uzeti u obzir specifičnosti svake države, što bi, kako kaže, trebalo biti presudno za Srbiju, ali i Republiku Srpsku.

„Srbija je mogla biti primljena u EU davno, jer je u boljoj pravnoj i medijskoj poziciji od zemalja poput Rumunije i Bugarske. No, politika je uvek bila vezana za geopolitičke interese, kao što je bio slučaj sa NATO-om“, rekao je Stevandić, naglašavajući da prava srpskog naroda često nisu prepoznata i da se umesto prava primenjuju „duhovi“ i vrednosti koje dolaze s političkim pritisima.

Govoreći o izazovima sa kojima se Republika Srpska suočava, Stevandić je rekao da su pritisci na političku autonomiju svakodnevna realnost i da građani Republike Srpske nisu u „zoni komfora“.

„Mi živimo u ‘zoni napetosti’. Naša svakodnevica je borba, ne samo za opstanak Republike Srpske, već i za naš identitet. Pritisci su stalni, a politički napadi se ne zaustavljaju“, izjavio je Stevandić, upozoravajući da trenutne odluke koje pokušavaju da isključe predsjednika Republike iz političkog odlučivanja mogu imati katastrofalne posledice za suverenitet i političku stabilnost Srpske.

Kao jedan od ključnih pozitivnih faktora, Stevandić ističe da su poslednje tri godine donijele stabilnost, zahvaljujući jačanju Srbije i boljoj saradnji između Beograda i Banjaluke.

„Ne možemo da zaboravimo da su prethodnih godina naši odnosi sa Beogradom bili pod velikim pritiscima. Danas imamo mnogo bolji politički položaj, ali moramo da budemo stalno na oprezu. Naša borba za slobodu i suverenitet je neprekidna“, zaključio je Stevandić.

Stevandić je zaključio da će naredni period biti ključan za budućnost Republike Srpske, jer politička stabilnost i suverenitet nisu ništa manje važni nego u vreme kada je Dejtonski sporazum postignut, pre više od dva decenija. U tom kontekstu, Stevandić ističe značaj formiranja zajedničkog foruma između Skupštine Srbije i Skupštine Republike Srpske kao temelja za dalji razvoj saradnje i političke stabilnosti.

„Mi moramo da ostanemo odlučni. Naša borba nije gotova, ali sa boljom političkom pozicijom i stabilnošću, siguran sam da ćemo nastaviti da branićemo naše pravo na opstanak“, rekao je Stevandić na kraju razgovora.

Ukoliko Trampova administracija bude objektivna, sarađivaćemo sa njom, jer to je Amerika koja se neće intervencionistički ponašati kao Bajden. Mi nemamo problem sa SAD, imamo problem što nam Bajdenova administracija želi zlo. A to zlo su željeli i Trampu. Načelno smo na istoj strani sa novom administracijom, kaže za Sputnjik Milorad Dodik.

– Za Srbe, Srbiju i Republiku Srpsku, nije bilo gore američke strukture Demokratske partije. Ta činjenica svakako izaziva očekivanje da će sa Donaldom Trampom u Beloj kući biti lakše – kaže Dodik i dodaje da ne očekuje da će novoizabrani američki predsednik navijati za Srbe, ali da će barem imati priliku da ljudima iz njegove administracije objasni pravo stanje stvari.

– U okviru Demokratske stranke preko 450 raznih političara višeg i nižeg ranga svoje karijere je napravilo na lažima o Srbima. E sad, ovo nekako simbolički znači da će, imajući u vidu da su se zamjerili i Trampu, on to sve očistiti i da će ih poslati u političku penziju, bar na četiri godine. To je ista ona administracija koja je htjela da ga ubije dva puta, ili koja ga je izgonila na sud. Ista ona koja i mene izgoni na sud. Tako da bi to mogao da bude simbolički znak promene. Koliko ćemo mi uspeti u tome, zavisi od nas. Mi primarno želimo mir, želimo Dejtonski sporazum, ali onako kako je napisano, a ne kako se to interpretira svih ovih godina. Ako to ne bude bilo moguće, onda se mora veoma brzo doći do momenta kada ćemo predložiti proces mirnog razlaza. Ponavljam, mirnog, nenasilnog razlaza – ističe Dodik.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Miran razlaz ste već predlagali nekoliko puta?

Јesam, naravno. Neki moji politički oponenti kažu, to je kao politika. Šta bi bilo drugo nego politika? Ali politika, da bi se realizovala, uvek ima svoj tajming, Isto kao što u prirodi, ako žena zatrudni, rodi za devet mjeseci, ne može roditi za godinu i po. U politici, neke stvari mogu da se u nekom trenutku realizuju, neke ne mogu. Јa mislim da je ovo realan pristup prema životu, prema stanju.

Očekujete li promene u američkoj ambasadi u Sarajevu?

Naravno da će ih biti. Promijenjen je dosadašnji američki ambasador Marfi, on je već otišao. On je i trebalo da ode. Koliko znam, u procesu izbora je novi ambasador koga je predložio Bajden. On na svu sreću nije završio proceduru u Senatu. Senat je sada pod upravom republikanaca, a verujem da će i sam Tramp htjeti da imenuje nove ljude. Tako da, vidjećemo kako će to sve izgledati. Samo ću reći da u prvom mandatu kada je Tramp pobijedio, ja sam prije njegove pobejde bio na njegovoj strani. Bio sam u Ilinoisu, u Milvokiju, bio sam u mnogim državama u Vašingtonu, u Njujorku i svugdje gdje sam bio sa srpskom zajednicom tražio sam da se ona opredijeli i glasa za Trampa. Supruga i ja, kao i Željka Cvijanović koja je tada bila predsjednik Republike Srpske (ja sam bio član Predsjedništva BiH) dobili smo poziv od Trampa za njegovu prvu inauguraciju. Prvo mi nisu dali vizu da uđem u Ameriku, a onda su mi dva dana pre inauguracije uveli sankcije. Razumijem da Tramp u prve četiri godine nije mogao zbog duboke države nešto da uradi. Ali vjerujem da će sada dobro pogledati koliki obim nepravde se činio prema njemu u Americi, a onda mora da razmišlja i koliko je bilo nepravde prema drugima koji nisu Amerikanci.

Na poslednjem ročištu na suđenju Vama i Milošu Lukiću utvrđena je poražavajuća činjenica – u Sarajevu ne postoji tekst Dejtonskog sporazuma. Tužioci su ga tražili na sajtu UN-a, ali ni tamo ga nema. Gdje se nalazi Dejtonski sporazum? Šta je sa njim?

Nikad nije ni došao u BiH, nikada nije zvanično zaveden. A u međuvremenu je propao zato što su Amerikanci svojim intervencionizmom sve učinili da odredbe Dejtonskog sporazuma danas ne postoje, sem u nekim olupinama. BiH, odnosno muslimanska strana, nikada nije pristala na Dejtonski sporazum. Ona ga je od početka, od prvog dana rušila i zato je teško onima koji pokušavaju da nešto provedu na sudu, ako je to uopšte sud, da dokažu da to postoji. I zato je bilo važno vidjeti da, recimo, ozbiljna zemlja, kao što je Srbija, ima Dejtonski sporazum, a BiH kao neozbiljna zemlja nema i neće ga nikad imati.

Kako onda svjedoci na suđenju vama mogu da tvrde da nešto nije autentično ili jeste autentično, ako nemaju uvid u dokument?

Svjedoci mogu svašta da govore. Tužilaštvo laže, to je nesumnjivo, ali autentičnost, zna se ko dokazuje. Oni sada pokušavaju da promovišu da se Dejtonski sporazum nalazi na nekim sajtovima raznih pododbora u Ujedinjenim nacijama. Ujedinjene nacije nikada ništa nisu imale sa Dejtonskim sporazumom. Trebalo je da budu obavještene o njemu, ali one nisu depozitar Dejtonskog sporazuma.

Nema ga na sajtu Ujedinjenih nacija?

Nema ga, naravno, ali ovde se pokazalo da je ovih dvadeset i više godina bilo laž. I da je to veliki ozbiljan blef koji je trebao da razgradi Republiku Srpsku i da ona nestane. A kad im je bilo potrebno da se brane, govorili su da postoje neke odredbe Dejtona koje niko ne zna, koje nisu zvanične, da postoje interpretacije. Ali autentičnog dokumenta nema. Originalni Dejtonski sporazum postoji u Srbiji. Srbija je kao potpisnik Dejtonskog sporazuma depozitar i mi taj dokument imamo. Ovde se radi o tome da BiH nema, da Muslimani nisu nikad sjeli i nisu pristali na njega, nisu ga nikad usvojili.

A gdje su onda granice Republike Srpske? Ako nema Dejtonskog sporazuma da li su granice Republike Srpske tamo gdje su bile prije njega?

Granice su prema Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Federaciji BiH jasno postavljene već trideset godina, žive i Republika Srpska funkcioniše na svojoj teritoriji. I to je tamo gde se steklo pravo, a pravo smo steklo upravo na toj liniji, na granici između entiteta. Zato oni ne žele da kažu da postoji granica. U Dejtonskom sporazumu piše. Kao što sam rekao, Srbija je depozitar Dejtonskog sporazuma i mi znamo gdje su granice. Ima Aneks 2, ja mislim, koji određuje gdje su granice između entiteta i mi smo to proveli. Trideset godina te granice žive.

Koliko vam teško pada ovo suđenje? U stvari, da li vam uopšte pada teško?

Pa ne mogu da kažem da je teško, najteža je ta obaveza da odete. Ali, odlučio sam da pokažem svu tu zavrzlamu, svu to nekorektnost, svu tu izmišljotinu i svu tu farsu, a to ne možete ako ne učestvujete u tome. Meni je, kao političaru i državniku važno da pokažem nesposobnost tog sistema. Bez obzira šta oni učinili, presudili mi ili ne, ili me oslobodili, oni će pokazati svu trulost tog sistema koji su oni sami nametnuli. Dakle, imate nelegalne institucije koje progone izabranog predsjednika. Morate da o tome govorite. A drugo, kako je moguće da prihvatite stranca koji nije imenovan kako piše, da ga izabere pet zemalja i da ga potvrdi Savjet bezbjednosti. On je došao tu zato što su arogantni Amerikanci iz Bajdenove strukture smatrali da je dovoljno da oni nešto kažu i da to tako postoji. Mi smo potpuno uvereni da su oni sebi napravili kolac i zabijaju ga na taj način da će BiH se raspasti nakon ovog procesa.