Kategorija: Politika

Vlast na nivou Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca nije postigla nijedan dogovor i, nakon što je Evropska unija otvorila pristupne pregovore sa BiH u martu ove godine, koalicija je praktično prestala da funkcioniše.

Iako je polovina godine, budžet za ovu godinu nije usvojen niti ima naznaka da će se to uskoro dogoditi, a uprkos zahtjevima Evropske unije ni zakon o sudovima, imenovanje glavnog pregovarača i njegovih zamjenika, kako stvari stoje, još dugo neće doći na dnevni red.

Osim toga, već mjesecima, pa i godinu unazad nema dogovora o raspodjeli prihoda koje je po osnovu putarina prikupila Uprava za indirektno oporezivanje, a ni projekti koji decenijama čekaju na realizaciju kao što su gasne interkonekcije nisu pomjereni sa mrtve tačke.

Takođe, pokušaji da se organizuje sastanak lidera koji čine vlast na nivou BiH nisu urodili plodom, a u javnosti se stiče utisak da je Dragan Čović, lider HDZ-a, jedini koji još pokušava da “trojku”, odnosno SDP, NiP, Našu stranku, HDZ i SNSD sastavi za istim stolom.

Čović je prošle sedmice rekao da se nada da će u ovoj biti održan sastanak koalicije, međutim odmah mu je stigao odgovor Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je rekao da od tog sastanka neće biti ništa i to sve dok ne budu smijenjeni Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, o smjeni Konakovića ne razmišlja samo Dodik, mada, u ovom trenutku, teško je očekivati da do toga dođe, posebno iz razloga što bi u tom slučaju u vlast trebalo da uđe SDA. Na sve to, trebalo bi da pristane i SDP, što nije nemoguće, ali je daleko od realizacije.

“Imamo situaciju koja savršeno pogoduje vladajućim strankama da u susret općinskim izborima opet pričaju o onome što kao i većina drugih stranaka u BiH najbolje znaju, a to je ugroženost Srba od Hrvata, Hrvata od Srba, Bošnjaka od Srba i tako ukrug. To je savršena pozicija. Koliko god su odgovorne domaće političke snage za takvu situaciju zastoja, jednako, ako ne i više, odgovornost imaju i međunarodna zajednica, Ured visokog predstavnika, američka ambasada i svi ostali sudionici procesa”, rekao je Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara.

On kaže da do poslije lokalnih izbora ne treba očekivati ništa osim još više podizanja napetosti, čemu će, kako kaže, doprinijeti i opozicija kao što su SDA i DF koji će sve cijeniti kao nacionalnu izdaju.

Osim izbora, koji već tradicionalno podignu tenzije u BiH, situaciju kada je riječ o funkcionisanju vlasti dodatno je zakomplikovalo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i Rezolucija o Srebrenici koja je usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

“Nijedna vlast u proteklih 30 godina nije radila ono što je morala ili trebala. Svi su mandate koristili da bi dijelili fotelje i naknade. Sve što su radili jeste svedeno na brigu kako da ostanu što duže na vlasti, a to uvijek podrazumijeva sukobe i podjele, a ne rad”, rekao je Goran Dakić, novinar.

On kaže da je pitanje da li bi ijedna vlast “ostala na vlasti” kada bi radila ono što je njen posao te da su to stvari pored kojih ne možete da se slikate i stvari koje ne možete da spočitavate političkim protivnicima.

“Nisam siguran ni da kod nas neko zna šta treba da radi osim da zgrće i lupeta. Ministri i direktori šetaju iz resora u resor i ko bi u tim rokadama mogao da očekuje bilo kakvu plemenitu i pametnu akciju? Ja zaista ne znam umije li Staša Košarac da radi bilo šta osim da puši tompus”, rekao je Dakić.

Kako radi koalicija na nivou Bosne i Hercegovine možda najbolje pokazuju dnevni redovi na sjednicama Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tim dnevnim redovima uglavnom su inicijative, informacije i izvještaji. Osim toga, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, nakon što su Bošnjaci napustili sjednicu u martu ove godine, praktično je blokiran, i do danas nije održao nijednu redovnu sjednicu.

Promjena imena Republike Srpske i četvrti delegat opozicije u Domu naroda, to su želje aktuelnog ministra odbrane u Savjetu ministara BiH Zukana Heleza.

Četvrtom delegatu raduje se zajedno sa PDP-om. Centralna izborna komisija u kojoj sjede ljudi povezani sa strankama opozicije u Srpskoj ponovo je priznala sporni listić liste PDP-a dvije godine nakon formiranja Doma naroda.

Da bi SNSD mogao ostati bez četvrtog delegata Helez moli Boga, prenosi ATV.

– To je dobro. Ima opcija da bi se mogao promijeniti saziv Savjeta ministara. Dobro je jer bi bila prohodnost zakona. Bez obzira ko bi bio u Savjetu ministara, mi bi mogli usvajati zakone. U Predstavničkom domu ima većina, u Domu naroda ima većina. Saziv Savjeta ministara u kome su bili ljudi iz sadašnje opozicije, Mektić, Šarović itd. išlo je. Dobro bi to bilo, molim Boga i ove institucije koje to provode da se desi – poručio je Helez.

On je takođe poručio da bi “sitnicu” koja štiti narode u BiH od preglasavanja trebalo izbaciti i da bi onda sve funkcionisalo. Upravo zbog te “sitnice” došlo je do rata u BiH, ali Helez želi da mijenja Ustav BiH.

– Dejtonski mirovni sporazum i naš Ustav je napravljen tako da može da se blokira. Može čitav mandat da se ne donese zakon. U svakom razgovoru sa predstavnicima međunarodne zajednice insistiram da samo to izmijene. Ništa nam više ne treba, samo da se ukloni taj mali stavak u Ustavu i da otklonimo tu blokadu. Mi bi do sada bili član EU i NATO saveza” – poručio je Helez.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić osvrnuo se na nedavne izjave bošnjačkog ministra Zukana Heleza, ističući da su one često provokativne i usmjerene protiv Republike Srpske i Srbije, te da takve izjave privlače pažnju javnosti samo kada su usmjerene protiv srpskog naroda.

“Mi znamo ko je Zukan Helez i da nije postao ministar bez podrške Američke ambasade. Njegova politika će ići u smjeru interesa koji podržava ta ambasada. Tvrditi da njegove izjave nemaju uticaja je pogrešno, jer one dobijaju publicitet samo kada napadaju Srbiju ili Republiku Srpsku,” izjavio je Stevandić na televiziji “Informer”

Dalje, Stevandić ukazuje na podršku koju Helez uživa od strane američke politike, te navodi da su takvi potezi često koordinirani sa spoljnopolitičkim interesima Sjedinjenih Država u regionu.

“Američka ambasada u Prištini, Srbiji, Bosni i Hercegovini djeluje u skladu sa zajedničkom politikom SAD. Mi moramo razumjeti te procese i biti svjesni njihovih mogućnosti da izazovu probleme,” izjavio je Stevandić.

Stevandić ističe da, iako američki uticaj nije kao nekada, i dalje može izazvati probleme. On navodi kako američki ambasador u Sarajevu više ne djeluje kao diplomata i često reaguje na način koji odražava nervozu.

“Američki ambasador u Sarajevu često reaguje na događaje koji uključuju Republiku Srpsku, iako ne upravljaju našim životima kao nekada, ali su i dalje moćni,” izjavio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dalje naglašava da izjave poput Helezovih, koje pozivaju na ukidanje Republike Srpske, predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i mogu se smatrati ratnohuškačkim.

“Pozivanje na ukidanje Republike Srpske i formiranje dva bosanska kantona je nešto što bi prije 20 godina bilo nezamislivo čak i među Bošnjacima,” izjavio je Stevandić.

Stevandić ukazuje na nejasne motive iza Helezovih izjava, sugerišući da možda iza njih stoje veći politički igrači.

“Ne znamo ko stoji iza Heleza, da li su to Amerikanci, Evropljani ili Britanci. To su procesi kojima moramo pristupiti oprezno,” izjavio je Stevandić.

Govoreći o jedinstvu srpskog naroda, Stevandić ističe da su Srbi postigli visok stepen nacionalnog jedinstva, što predstavlja izazov za bilo koga ko bi pokušao sprovesti geopolitičke interese na njihovu štetu.

“Postigli smo visok stepen nacionalnog jedinstva i kao takvi smo težak zalogaj za bilo koga ko bi pokušao sprovesti geopolitičke interese na našu štetu,” izjavio je Stevandić.

Kao zaključak, Stevandić ponovo naglašava potrebu za oprezom u političkom djelovanju, ističući da Helez možda nije samostalni akter već nečija politička figura.

“Helez je imao nekoliko presuda za lažno svjedočenje, što ga čini pogodnim za manipulaciju. Takvi ljudi se koriste za izazivanje nereda,” izjavio je Stevandić.

Na kraju intervjua, Stevandić odgovara na pitanje da li trenutna situacija potvrđuje tvrdnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o rezoluciji o Srebrenici kao fazi za dalji pritisak na Srbiju i Republiku Srpsku.

“Vučić je bio u pravu kada je rekao da je rezolucija o Srebrenici faza za pritisak na Srbiju i Republiku Srpsku. On je dobro znao kako će se Helez ponašati,” izjavio je Stevandić.

Stevandić zaključuje da su pritisci na Srbiju i Republiku Srpsku dio šire geopolitičke strategije Zapada, te naglašava važnost srpskog jedinstva i promišljenog djelovanja u narednim godinama.

“Moramo biti čvrsti i jedinstveni, bez nepotrebnih poteza. Srbi često reaguju kafanski, ali moramo učiti da djelujemo strateški,” izjavio je Stevandić.

Ambasada SAD u BiH i njen prvi čovjek, Majkl Marfi, već godinama vode žestoke verbalne sukobe i političke polemike s rukovodstvom Republike Srpske, posebno s liderom SNSD Miloradom Dodikom.

Gotovo da ne postoji nijedna važnija odluka, inicijativa ili namjera političkog rukovodstva Republike Srpske, a da na nju nije stigao ekspresan odgovor i “stručna analiza” američke ambasade.

Zahtjevi iz Banjaluke da se BiH vrati poštivanju izvornog Dejtonskog sporazuma – slijedi reakcija ambasadora Marfija. Pokušaj otimanja imovine Republike Srpske i njenog prenošenja na nivo BiH – opet se kao “vrhovni autoritet” javlja američki ambasador u Sarajevu. Republika Srpska najavljuje referendum o nezavisnosti – Marfi prijeti ukidanjem Srpske. Nedavni zaključci sa Svesrpskog sabora u Beogradu – ambasador SAD u BiH želi da i tom “loncu” budu “poklopac”.

Neobična praksa
Upravo tim povodom, odnosno zbog reakcija iz američke ambasade u BiH na zaključke Svesrpskog sabora, prije nekoliko dana javno se oglasio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. On je, između ostalog, optužio Ambasadu SAD u Sarajevu za izazivanje krize u BiH.

Gotovo da ne postoji nijedna važnija odluka, inicijativa ili namjera političkog rukovodstva Republike Srpske, a da na nju nije stigao ekspresan odgovor i “stručna analiza” američke ambasade.

Zahtjevi iz Banjaluke da se BiH vrati poštivanju izvornog Dejtonskog sporazuma – slijedi reakcija ambasadora Marfija. Pokušaj otimanja imovine Republike Srpske i njenog prenošenja na nivo BiH – opet se kao “vrhovni autoritet” javlja američki ambasador u Sarajevu. Republika Srpska najavljuje referendum o nezavisnosti – Marfi prijeti ukidanjem Srpske. Nedavni zaključci sa Svesrpskog sabora u Beogradu – ambasador SAD u BiH želi da i tom “loncu” budu “poklopac”.

Neobična praksa
Upravo tim povodom, odnosno zbog reakcija iz američke ambasade u BiH na zaključke Svesrpskog sabora, prije nekoliko dana javno se oglasio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. On je, između ostalog, optužio Ambasadu SAD u Sarajevu za izazivanje krize u BiH.

– To je obično vezano za Ministarstvo spoljnih poslova i ono bi, eventualno, moglo ući u takvu vrstu rasprave. U konkretnom slučaju, to bi mogao da bude Stejt department. Međutim, mi ovdje prisustvujemo jednoj neuobičajenoj praksi tako da mi je vrlo teško reći šta je tome razlog? Ta priča trebalo bi da se zadrži na odnosima unutar BiH i ovaj momenat, gdje ambasada SAD u BiH vodi javnu polemiku s predsjednikom Srbije, moram priznati da mi je potpuno nerazumljiv – kaže Aćimović za naš portal.

Granice pristojnosti– Kako, gdje i od kada negdje piše da imovina pripada centralnim vlastima, a ne entitetima – postavio je javno pitanje predsjednik Srbije.

Međutim, umjesto da se na tome završi, iz diplomatskog predstavništva SAD u Sarajevu aktuelnom predsjedniku Srbije odmah je uslijedio odgovor, u kome se, između ostalog, navodi da “nema potrebe za ponovnim razmatranjem dobro dokumentovane pravne istorije i sudskih presuda u vezi s državnom imovinom u BiH”.

– Polazna tačka i dalje je jasna: imovina pripada državi – odgovorili su Vučiću iz Ambasade SAD u BiH.

Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo ističe da je u diplomatskoj praksi neuobičajeno da ambasada jedne zemlje ulazi u prepisku s predsjednikom druge države.

Stručnjak za međunarodne odnose i bivši karijerni diplomata, Srećko Đukić, s druge strane, smatra da “pravo” koje ambasador SAD u BiH sebi daje kako bi ušao u polemiku s predsjednikom druge države, vjerovatno potiče iz ubjeđenja SAD da su one “ne samo tvorci Dejtonskog sporazuma, već i tvorci BiH, Federacije i Republike Srpske”.

– Budući da se Vašington smatra glavnim arhitektom postdejtonske BiH, procjenjujem da oni smatraju da imaju pravo više nego drugi da se izjašnjavaju o nizu stvari u BiH – kaže Đukić za Srpskainfo.

Ako bi se, kako dodaje, tražila neka diplomatska analogija, ona bi možda mogla da se nađe na primjeru stvaranja Austrije poslije Drugog svjetskog rata.

– Austrija je stvorena jednim državnim ugovorom kojim je kreirana u današnjim granicama i jedna od strana koja je učestvovala u stvaranju Austrije bila je i tadašnja SFRJ. I mi smo se o poziciji Austrije vrlo često izjašnjavali, uključujući i pitanje prava tamošnjih nacionalnih manjina, Slovenaca, Hrvata i Mađara, kao i o neutralnom statusu Austrije – ističe Đukić.

Tvrdi da se SAD, s jedne strane, imaju pravo miješati u unutrašnje stvari BiH, ali da, kako navodi, i tu postoje granice pristojnog diplomatskog ponašanja.

– S druge strane, mislim da bi i Republika Srpska, odnosno njeni zvaničnici, morali da biraju vokabular kad razgovaraju s državom koja ih je stvorila i priznala. Nije mudro da Srpska čak i verbalno ratuje s SAD. To je kontraproduktivno za samu Republiku Srpsku jer ona ne može promijeniti SAD, a Amerikanci mogu mnogo naštetiti Republici Srpskoj – upozorava Đukić.

Inkasiran novac u Narodni front Jelene Trivić težak je skoro 205.000 maraka. Ne čudi što je dugo krila finansijere, jer je teško povjerovati i u ono što je po zakonu morala dostaviti CIK-u.

Uvidom u te prihode, fizička lica su, navodno, donirala čak i do 8.000 maraka. Ipak, nije jasno ko je, zapravo, obezbijedio taj novac. Njegovim porijeklom CIK se nije bavila.

“Vjerovatno obezbijeđena na neki drugi način međutim fizička lica naknadno koja će potpisati te donacije i da to suštinski nisu neki doprinosi zainteresovanih pojedinaca koji žele da pobijedi ideja Jelene Trivić i njena stranka nego da se tu upravo radi o nekim sredstvima, da li od nekih stranih izvora ili od određenih krugova, određenih privatnika”, rekao je Srđan Mazalica, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Samo za mjesečne troškovi, između ostalog i službenog automobila, fotografa, kirije, kancelarije, Jelena Trivić sa platom univerzitetskog profesora, trebala bi magičnom računicom da obezbijedi oko 100.000 maraka. Još čudnije je da tu cifru mogu dostići lica na čija imena je uplaćivan novac za Narodni front.

“Vidite da su to ljudi koji su ratni vojni invalid, pa eto on ima 7.000 maraka da da u kešu nekoj političkoj organizaciji u osnivanju. Tu vidite članove bliske porodici Jelene Trivić, pa i samu Jelenu Trivić, koja daje 7.500 maraka. Mi nemamo, dakle, nikakve informacije otkud novac tim ljudima da oni na takav način izvade, pazite u današnje vrijeme pet, sedam, deset hiljada maraka”, rekao je Ivan Begić, direktor Tok TV-a.

Predsjednik stranke Jelena Trivić o stvarnom porijeklu novca nikada se nije izjasnila, što samo podgrijava sumnje da je tajno obezbijeđen. Odbornik Smiljana Babić Moravac upozorava na interese onih koji su iskeširali novac.

“To nije teško uštimati, ja ne kažem da ona to čini, ali vrlo je simptomatično naravno, pa to treba po meni ispitati ili neka ona sama objasni otkud joj toliki novac. To je zaista čudno, ko danas daje 7.000, ma veće su cifre u pitanju. Ko to daje ako nema nekakav interes”, rekla je Smiljana Babić Moravac, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

Jelena Trivić ni danas nije objasnila porijeklo novca, na naše pozive nije bilo odgovora. Još u prošloj kandidaturi Trivićka je digla na noge policiju zbog sumnje da je u automobilima pronađen novac kojim je kupovala glasove.

Ko će kome na crtu za pozicije načelnika i jednog gradonačelnika, na oktobarskim izborima, u hercegovačkim opštinama?

Imena su, dijelom poznata, a najdalje do kraja sedmice trebalo bi da budu obznanjena i u lokalnim zajednicama koje još taje svoje adute ili tvrde pazar sa političkim partnerima.

Istina je da se tamo, gdje se ne izjašnjavaju, sve glasnije pominju personalna rješenja.

Evidentno je da, nekada dominantne stranke SDS i PDP, u pojedinim sredinama, nemaju svoje prijedloge za kandidate.

Ministar odbrane u Savetu ministara Zukan Helez ponovo je zaprijetio srpskom narodu i Republici Srpskoj, pozivajući na ukidanje Srpske.

Umjesto da mi podnesemo apelaciju Ujedinjenim narodima i kažemo da se Republika Srpske više tako ne može zvati. Logičan slijed stvari nakon usvojene rezolucije je to da mi tražimo, a nije isključeno da nećemo tražiti – da se promijeni naziv Republike Srpske – rekao je Helez.

On je rekao da želi da se ukinu eniteti i naprave kantone, a da se naziv Republika Srpska ukine u potpunosti.

– Najbolje bi bilo i za taj entitet i za BiH da se promijeni ime i promijeni struktura, da napravimo od Republike Srpske dva kantona. Recimo Istočna Bosna i Hercegovina i Sjeverna Bosna. Taj naziv Republika Srpska više ne bi bio. Entitete treba reducukovati, promijeniti ili ukinuti – rekao je Helez.

Helez je Srbima zaprijetio da će, ako se ne povinuju ovom planu, “izvući deblji kraj” i proći kao Srbi iz Republike Srpske Krajine, koji su protjerani u “Oluji”, poručivši da bi “bila `prednost` ako bi se sami iselili”.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da očekuje dvotrećinsku većinu prilikom usvajanja u Narodnoj skupštini Srpske, Deklaracije sa Svesrpskog sabora u Beogradu.

Dodik je dodao da bi nakon toga Vlada Srpske trebala da napravi operativni plan za realizaciju svih tačaka.

Dodik je rekao da su pojedini predstavnici opozicije u Srpskoj zlonamjerno tumačili pojedine odredbe Deklaracije.

– Da li će neko biti za ili protiv to nije važno. Pojedini su slagali brojne materijalne činjenice. Republika Srpska je samo pridodala svojim svetkovinama i Dan državnosti, 15. februara, a 9. januar ostaje kao Dan Republike Srpske. On se i do sada tako proslavljao, što piše i u zakonu – naveo je Dodik.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Еmir Suljagić pozvan je u policiju da da izjavu zbog prijetnji koje je uputio zamjeniku načelnika Policijske uprave Zvornik Adisu Cibaliću.

On bi trebalo izjavu policiji da da u 13 sati.

Kako saznajemo, on je putem telefona uputio prijetnje Cibaliću.

O događaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo Bijeljina koje je slučaj okvalifikovalo kao Krivično djelo “Ugrožavanje sigurnosti” i naložilo policijskim službenicima preduzimanje mjera i radnji, odnosno saslušavanje svjedoka i Suljagića.

Suljagić, međutim, smatra da zakon za njega ne treba da važi pa sada napada i proziva jer je pozvan na saslušanje. Kaže kako ga policija maltretira, očigledno misleći da ima pravo da radi šta hoće, pa čak i da ugrožava sigurnost drugih, a da za to ne treba čak ni da bude saslušan.