Kategorija: Politika

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se sve u bošnjačkoj politici svodi na privatizaciju institucija.

Na pitanje Srne da prokomentariše dopis ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića upućen ambasadoru BiH pri UN Zlatku Lagumdžiji u kojem ga optužuje za “sakrivanje informacija u vezi sa obilježavanjem 11. jula u Njujorku” i podsjeća da je on državni službenik, Cvijanović je rekla da je zanimljivo kako su se Ministarstvo inostranih poslovai i ministar Konaković sada sjetili da je ambasador Lagumdžija državni službenik i upozorili ga da ne može raditi na svoju ruku.

– Ali, toga se nisu sjetili onda kad je u više navrata zloupotrijebio ulogu državnog službenika blokirajući korespondenciju srpskog člana Predsjedništva BiH, i čineći druge neustavne i nezakonite radnje – ukazala je Cvijanović.

Što se tiše reakcije MIP-a na Lagumdžijino ponašanje, Cvijanović je istakla da se ovdje radi o isključivo bošnjačko-bošnjačkom sukobu iz puke borbe ko će “pobrati poene”, a ne o rješavanju sistemskih problema u kojima evidentno i u kontinuitetu učestvuju i proizvode ih i MIP i Lagumdžija, koji je u funkciji promocije bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a ne u funkciji provođenja spoljne politike BiH, onako kako su to Ustav i zakoni definisali.

– Konačno, i sam MIP je u brojnim situacijama radio na svoju ruku i postupao mimo Ustava i zakona, tako da ni ono što radi Lagumdžija, ali ni ono što radi Konaković nije provođenje spoljne politike BiH. To je bahatost koju uporno iskazuju bošnjački političari prema Ustavu i zakonu, a u takvom svom činjenju uveliko su ohrabreni od pojedinih stranih centara moći – istakla je Cvijanović.

Nervoza oko izvlačenja jednog srpskog delegata u Domu naroda BiH u Centralnoj izbornoj komsiji BiH, po svemu sudeći, dostigla je maksimum kako kod vladajućih tako i opozicionih partija u RS. Zato se nameće pitanje da li je izvlačenje trebalo da se održi u Narodnoj skupštini RS, koja i bira delegate za ovaj d

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić tvrdi da je parlament Srpske nadležan da odlučuje o delegatima iz RS u Domu naroda PS BiH, a ne CIK BiH takozvanim žrijebanjem.

 

– Razumio bih i da je CIK tražio od Narodne skupštine da odlučuje ponovo, ali ovo je očigledno dio ozbiljne i ranije planirane političke ujdurme, a sve kako bi se promijenila vlast na nivou BiH. I možemo da se u tom smislu kladimo kako će to žrijebanje da izgleda i u čiju korist. I da odmah izrazimo veliku sumnju u nepristrasnost na tom planu – rekao je nedavno Stevandić.

Međutim, da je u pitanju velika nervoza u vladajućoj garnituri u Srpskoj svaki dan potvrđuje i lider te partije Milorad Dodik, koji je poručio da iz ove stranke neće prisustvovati žrijebanju u CIK, koja bi mogla da bude presudna i za budućnost opstanka aktuelnog saziva Savjeta ministara BiH.

Podsjećamo, da je Sud BiH odbio ranije žalbu SNSD na odluku CIK koja je krajem maja ponovo priznala listić PDP za Dom naroda BiH.

Šef kluba PDP u NS RS Igor Crnadak za Srpskainfo kaže da ima logike da se žrijebanje održi u Narodnoj skupštini, gdje se i biraju delegati za Dom naroda BiH.

– Očigledno je da je uspostavljena praksa da se takve stvari održavaju u CIK BiH, gdje su i ranije organizovana žrijebanja. Ovdje je, ipak, ključno pitanje zašto je sud dva puta i pod čijim pritiskom donosio suprotno odluku i odbijao da prizna listić, koji je neupitno bio označen kao glas za PDP i zašto smo došli u situaciju da žrijeb kasni dvije godine. To je mnogo važnije pitanje nego gdje će žrijeb biti održan – kaže Crnadak.

On navodi da je još rano govoriti da li će ukoliko bude izvučen kandidat PDP Nenad Vuković za delegata u Domu naroda, ova partija ići u prekompoziciju aktuelnog Savjeta ministara BiH.

– To je još daleko. Ukoliko bude naš delegat tamo, tada će postojati teoretska i formalna mogućnost za rušenje ovog Savjeta ministara BiH. To ćemo sigurno probati da uradimo, jer je ovo najgori saziv Savjeta ministara otkad postoji BiH, a za ostalo ćemo vidjeti – navodi Crnadak.

Istovremeno, politička analitičarka Tanja Topić navodi za Srpskainfo da je cijela saga oko spornog listića za izbor delegata u Domu naroda BiH nastala u Narodnoj skupštini.

Tanja Topić
– Samim tim povjerenje u pravičan ishod u NS RS je ravno nuli. Narodna skupština je postala instrument u rukama malog broja ljudi, čime je njen integritet ozbiljno narušen – smatra Topićeva.

Ona navodi da, ukoliko bude izvučen kandidat PDP i ako se krene u prekompoziciju vlasti na nivou BiH, da će stanje ostati isto.

– Ostaće jedan prazan prostor nečinjenja, tapkanja u svađama, uzajamnog optuživanja posredstvom medija, a država i građani i dalje u talačkom odnosu. Čuli smo obrazloženje iz PDP da će smijeniti ovaj Savjet ministara BiH, jer ne radi. I to je tačno, ali sta onda – upitala je Topićeva.

Smatra da formiranje nove vlasti sa novim koalicionim partnerima, takođe, neće promijeniti situaciju jer na nivou Srpske ostaje ista vlast.

– Jednom smo imali takvo iskustvo i to je bio period nečinjenja i uzajamnog blokiranja. Ići sa drugim koalicionim partnerima koji su u startu precrtali opoziciju iz RS i povjerovali u novog Dodika – rekla je ona.

Povodom tvrdnji Dodika da neće prisustvovati žrijebanju i da ga to ne zanima, ona kaže da on u cijelom procesu vidi „prevaru“ i podmetanje stranaca i domaćih izdajnika.

– Mislim da će prihvatiti iskod uz već pripremljena objašnjenja u oba slučaja. Ako ostane SNSD delegat, biće to jos jedna pobjeda srpskih hrabrih patriota nad mračnim silama i urotama – zaključuje Topićeva.

Zasnovano po odluci Suda
Predsjednica CIK BiH Irena Hadžiabdić rekla je da će se žrijebanje u CIK održati u ponedjeljak 1. jula i da rade po odluci Suda BiH. Ona je odbacila navode da CIK radi proizvoljno jer delegate bira Narodna skupština, a ne žrijeb.

– Ovo što radi izborna komisija je prije svega zasnovano na rješenju Suda BiH i odluke Suda kojom su odbijene žalbe i utvrđeni rezultati za posredne izbore za Dom naroda iz Narodne skupštine Republike Srpske i postupanje CIK je precizirano u obrazraženju odluke Suda – tvrdi ona.

Prema njenim riječima, ne radi se ni o kakvom proizvoljnom radu CIK nego o redovnom poslu i procedurama koji su propisane isključivo Izbornim zakonom i koje CIK provodi i poštuje.

Podsjećamo, CIK će provesti žrijebanje za dodjelu mandata iz reda srpskog naroda iz RS u Domu naroda BiH između dvije kandidatske liste koje imaju identičan broj osvojenih glasova – 12.

 

Sporazum o razdruživanju ne može donijeti ništa dobro Republici Srpskoj i samo će nas odvesti u dodatnu izolaciju i konfrontaciju sa čitavim svijetom.

Ovo je poručio potpredsjednik PDP i šef poslaničkog kluba te stranke u Narodnoj skupštini Srpske Igor Crnadak, reagujući na najavu aktuelne vlasti da će uskoro biti sazvana posebna sjednica NS RS gdje će biti predstavljen dokument kojim se predlaže mirno razdruživanje.

– SNSD nije čak obezbijedio podršku za ovaj “sporazum” ni od strane svojih partnera, HDZ i Trojke, što znači da je glavni cilj ove promašene inicijative da se ne priča o katastrofalnoj ekonomskoj situaciji, o sankcijama, o pljački budžeta Republike Srpske, o 1.500 tendera i 500 miliona koliko sa naplatili Prointer & co. i drugim njihovim brljotinama – objavio je Crnadak na društvenim mrežama.

On je pozvao narod Republike Srpske da “ne nasjeda više na prevare SNSD, koji u svakoj izbornoj godini vrši radikalizaciju, samo kako bi novim konfliktima i tenzijama stvorio atmosferu straha i uznemirenosti”.

– Patriotizam i ljubav prema Republici Srpskoj su pravda u državi, borba protiv korupcije, jake i slobodne institucije, prijatelji širom svijeta, nove investicije i zadovoljan narod. Kad ste čuli da funkcioneri SNSD govore o tome – pita Crnadak.

 

Dokument o mirnom razdruživanju imaće naziv “Sporazum o potrebi pokretanja procedure regulisanja odnosa Republike Srpske i FBIH u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim aktima”.

Početkom naredne sedmice materijal će biti dostupan narodnim poslanicima, a kako nezvanično saznaje ATV, krajem sedmice biće održana i posebna sjednica Narodne skupštine.

– Mi smo to veoma studiozno uradili. To je na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma jer Dejtonski sporazum predviđa da je Republika Srpska strana kao što je i Federacija. Tu se neće uključivati zajednički nivo. On nema ništa sa tim, izveden je iz dva entiteta. A sve što se dešava u BiH upravo želi da favorizuje tu priču o zajedničkim, odnosno centralnim, kako to muslimani vole da kažu, organima – rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Dokument predviđa formiranje dvije nezavisne političke i teritorijalne cjeline koje će funkcionisati u skladu sa sporazumom. Dokument će biti upućen i u Parlament drugog entiteta.

– On upravo obuhvata probleme i protivpravne radnje sa kojima se Republika Srpska suočava od dana potpisivanja Dejtonskog sporazuma pa do danas. I vrlo je jasno da ove radnje i pokušaji neće stati i krajnji cilj upravo jeste ukidanje Republike Srpske. I stvaranje unitarne BiH – izjavio je Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske.

Oni koji su radili na izradi Sporazuma za ATV neformalno kažu da će narodnim poslanicima biti upućena informacija o tome kako je godinama narušavan Dejtonski sporazum. Kažu i da se ne radi o secesiji, te da su razdruživanje odavno započeli u FBiH. U Srpskoj nemaju velika očekivanja od političkog Sarajeva.

– Ono što se nalazi u sporazumu, a što je najvažnije je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. I to je ono što treba isticati. Mi nismo tražili ništa što je izvan toga. Republika Srpska je strana potpisnica tog sporazuma. Znači, ako ste mogli da ga zaključite kao strana možete da ponudite i ovakav sporazum. Vidjećemo kako će na to reagovati političko Sarajevo. Međutim, ta politika iz Sarajeva do sada nije pokazala razumijevanje ni za šta, tako da ne treba imati velika očekivanja – istakao je Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.

Dokument je reakcija na stalne napade međunarodne zajednice ali i političkog Sarajeva, kažu zvaničnici Srpske. Poručuju i da se radi o mirnom rješavanju problema i zaštiti interesa Srpske.

Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković danas je govorio na “Dubrovnik Forumu 2024” u Hrvatskoj, a pričao je o putu ka EU, ali i odnosu Rusije prema BiH.

Evropska unija je sada konkretna i iskrena. Zaključci iz marta su mogući za moju zemlju. Moramo usvojiti nekoliko još zakona, poput Zakona o sudu, ličnim podacima i zakona o granici. Ništa politički, to su tehničke stvari. Još uvijek nemamo budžet. Moskva je previše prisutna u BiH. Previše je Ruske Federacije u svim zemljama Zapadnog Balkana, rekao je Konaković, prenosi N1.

Tokom diskusije osvrnuo na proces proširenja EU i napredak koji je BiH ostvarila. Naglasio je da su u BiH trenutno zaustavljeni procesi koji su omogućili napredak a potom i donošenje Odluke Evropskog vijeća o otvaranju pregovora sa BiH. Dodao je da je do toga došlo nakon posjete predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ruskom predsjedniku Putinu 6. juna ove godine.

Istakao je da je “sasvim jasno da je Dodik pod ruskom kontrolom te da zbog toga blokira evropski put naše zemlje”. Ponovio je da vjeruje u dijalog, iako zna da će zbog toga snositi posljedice, jer dijalog u BiH nije popularan, posebno s onima koji, kako je naveo, “negiraju genocid i slave ratne zločine” te poručio da to “mora raditi zbog političke odgovornosti i naše budućnosti”.

Podsjetio je da je napredak u BiH moguć jer je ova koalicija na državnom nivou u Savjetu ministara, u kojoj je i Dodik, uspjela provesti određene reforme i usvojiti 16 zakona. Izrazio je nadu da će u BiH ipak doći do nastavka reformskog procesa na evropskom putu, posebno kada je riječ o Planu rasta, koji će omogućiti ekonomski napredak te zaustaviti odlazak mladih ljudi iz BiH. Osvrnuo se i na regionalne odnose i unapređenje saradnje, naglasivši izuzetnu ulogu Hrvatske kada je riječ podršci evropskim integracijama BiH.

Na panelu su, pored Konakovića učestvovali potpredsjednica Vlade i ministar spoljnih poslova i dijaspore tzv. Kosova Donika Gervala Švarc, ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, ministar za Evropu i spoljne poslove Albanije Igli Hasani, ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, državni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Nikola Stojanović, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms OBrajen, specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak, te Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

U dokumentu o mirnom razdruživanju sa FBiH ništa nije traženo mimo onoga što se nalazi u Dejtonskom mirovnom sporazumu, izjavio je profesor međunarodnog prava Željko Budimir.

Budimir je napomenuo da “u ovim teškim okolnostima Srpska nudi Vladi FBiH da se politički izađe iz ove krize”.

– Ako nas svaki dan napadate i svaki dan pokušavate da urušite nadležnosti Srpske samim tim i institucije i stabilnost u Srpskoj, pa šta možete da očekujete. Srpska samo može da traži da na jedan politički i pravni način izađe iz ove zajednice koja svaki dan potvrđuje da Srpskoj ne želi dobro. Tako da ono što se nalazi u sporazumu je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i to je ono što treba isticati. Nismo tražili ništa što je izvan toga – naglasio je Budimir.

Budimir je poručio da je “Srpska strana potpisnica tog sporazuma, što znači da ako je mogla da ga zaključi kao strana, može da ponudi i ovakav sporazum”.

– Vidjećemo kako će na to reagovati političko Sarajevo. Međutim ta kasabska politika do sada nije pokazala razumijevanja ni za šta tako da ne treba tu imati velika očekivanja, ali naše je da radimo – rekao je Budimir.

U Doboju će na ovogodišnjim lokalnim izborima biti proveden pilot projekat sa tehničkim izmjenama kao što je postavljanje skenera i bimetrijskog otiska birača na nekoliko biračkih mjesta.

Naime, slijedi izvještaj o neobično velikoj brojci, od čak 68 predmeta u kojima je podignuta optužnica za izborne prevare u Doboju, a niti jedna nije rezultirala osuđujućom presudom sa kaznom zatvora, iako se pod lupom našlo preko 300 osumnjičenih.

U gradu koji zbog mutnih izbornih poslova mnogi nazivaju grad slučaj, ove godine biće proveden pilot projekat sa tehničkim izmjenama poput skenera i biometrijskog otiska. Hoće li to rješenje biti dovoljno da zaštiti volju birača, skeptičnih je mnogo – no vrijedi pokušati.

Iz Danske se vratio i uključio u lokalnu politiku na strani opozicije u Doboju. U “gradu slučaju” kako se Doboj naziva zbog izbornih mahinacija Stefan će pokušati osvojiti mandat odbornika.

To što će na 20 od 106 izbornih mjesta u Doboju biti skeneri kao dupli vid kontrole, smatra tek malim napretkom u zaštiti izborne volje.

Za sada će biti na oko 20 biračkih mjesta, mi ćemo ih moći koristiti kao referentne tačke. Ponavljam da to nije dovoljno. Mi imamo slučaj da se ovdje pojavljuju ljudi koji su zastrašujućeg izgleda, koji se pojavljuju oko biračkih mjesta i stvaraju nelagodu biračima na dan izbora – ističe Stefan Živković, član Gradskog odbora SDS.

Rijetki ispred kamera pričaju o takozvanim grupama za pritisak koje u Doboju kroje izborni rezultat. Kroje i arhitekturu grada, gunđa uglavnom malobrojna opozicija, dok se vlast hvali inftrastrukturnim projektima.

Umjesto stare opštine, niče novi tržni centar i to u izbornoj godini kada su obećanja političara uglavnom ružičaste boje.

Ružičastu budućnost u gradu na Bosni, Usori i Spreči, obećava vlast. Krupnim koracima kažu idu ka tome, ne obazirući se na optužbe za izborni inžinjering. Bolnica, autoput, sportska dvorana, nova radna mjesta, obećava aktuelni gradonačelnik Boris Jerinić (SNSD).

– Jedino tako složni okupljeni možemo graditi grad Doboj . Raduje me da imamo investitore koji su se vratili iz Sarajeva da grade u Doboju, u najavi imamo i investitore iz Beograda koji dolaze da grade u Doboju -ističe prvi čovjek Doboja.

Vladajući SNSD, pojedini članovi su nakon simbioze sa takozvanom Obrenovom grupom, odnosno bivšim SDS-ovcima, došli pod lupu istražilaca. Na teret su im se stavljale izborne prevare, trgovina biračkim odborima i prepravljanje zapisnika. Preko 60 optužnica protiv 304 osobe podiglo je Okružno dobojsko tužilaštvo, no kazne za utvrđene izborne prevare su minorne, u pravilu novčane. Za 400 unaprijed označenih glasačkih listića na biračkom mjestu sudovi su presuđivali kaznu do 500 KM.

– Ne može se ništa novo iznjedriti dok god ne uvedemo skenere i video nadzor na svakom biračkom mjestu – upoorava Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.

U Doboju će skeneri biti na šestini biračkih mjesta u oktobru. Fantomski politički subjekti koji su trgovali biračkim odborima, specifičnost su političke scene ovog grada. Izmjene izbornog zakona, po kojima samo oni subjekti koji su ostvarili rezultate mogu biti žrijebani za biračke odbore, sve bi trebali urediti.

– O tome najbolje govori primjer iz Doboja 2020. godine gdje se 86 stranaka prijavilo na učešće na izborima, a 76 je imalo manje od 10 glasova. Dakle nisu bili tu da se bore za glasove, nego su bili tu da dobiju mjesto u biračkom odboru i da rade razne stvari – smatra Srđan Traljić iz Transparenci Internešeneli BiH.

Možda je to razlog što na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini učestvuje 300 političkih subjekata, duplo manje nego na prošlim. U gradu Doboju 2020. godine više od 40 kandidata osvojilo je manje od devet glasova, a 19 ih nije osvojilo nijedan. Sumnje u fantomske i birače i kandidate bile su dovoljne da CIK tada ponovi izbore za tu lokalnu zajednicu.

– Ja sam razmišljao da bi možda bilo dobro da 80 odsto mjesta u odborima da imenuju stranke koje već imaju svoje odbornike, a 20 odsto ostaviti za neke nove. Međutim mi smo bili svjesni da su se formirale političke stranke samo da bi učestvovale u raspodjeli mjesta u biračkim odborima da su mjesta u biračkim odborima prodavale ili se dešavalo da određene lokalne političke stranke, pokreti koji su registrovani da učestvuju na izborima su se prijavljivali tamo gdje nemaju nikakvog organizacionog oblika – pojašnjava Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Čak 18 predmeta u vezi dobojskih izbornih prevara iz 2020.godine riješeno je naredbom o nesprovođenju istrage. Po potvrđenim optužnicama za izbornu prevaru nadležni sud je u pet predmeta donio oslobađajuće presude. Nema osuđujućih presuda sa izrečenom kaznom zatvora, pa mnogi smatraju da upravo pravosuđe sa preblagom kaznenom politikom pospješuje izbornu korupciju, piše N1.