Kategorija: Politika

Ministar odbrane u Savjetu ministara BiH Zukan Helez pojasnio je

Nismo ih mi pozvali, Ministarstvo nema nikakve veze s ovim i ovo nije u planu vojne bilateralne saradnje između BiH i Srbije – rekao je Helez i dodao da prema njegovim saznanjima, u pitanju nisu “pravi” vojnici, nego kadeti Vojne akademije iz Srbije.

Radi se, dodaje on, o kadetima.

– Nije to vojska, to se podvodi pod obrazovanje i to je nečija druga nadležnost – dodao je Helez za portal Kliks.

Podsjećamo, jutros je Vojska Srbije prodefilovala kroz Prijedor u sklopu obilježavanja Bitke na Kozari.

za portal Kliks, da Ministarstvo nije pozvalo, ni odobrilo ulazak vojnika Vojske Srbije u BiH.

Ne znam koja bi druga vojska trebala da se pojavi na parastosima i komemoracijama na Kozari i u Bratuncu, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nend Stavandić.

Nacistička? Mudžahedinska? Hrvatska? Koja, ako ne Srpska? Iz Srbije ili Republike Srpske manje je važno. Znamo ko su tu žrtve, a ko zločinci. Tačka. – napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks nakon pisanja pojedinih federalnih medija o svečanom defileu Vojske Srbije kroz Prijedor uoči obilježavanja bitke na Kozari.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će Srpska proglasiti nezavisnost od BiH ako Sarajevo, uz podršku međunarodne zajednice, pokuša da joj oduzme imovinu.

Zapad decenijama ne krije da namjerava da ukine Republiku Srpsku, da potpuno umanji njen značaj i tako stvori centralizovanu i unitarnu BiH. Ako svjetska zajednica pokuša da nametne zakon o imovini, Republika Srpska neće oklevati da proglasi nezavisnost –  rekao je Dodik u intervjuu za RIA Novosti.

Dodik je najavio da će ponovo biti razmatran Prijedlog zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je Vlada Srpske povukla iz parlamentarne procedure na doradu.

– Zbog kritika na račun evropskih propisa, dogovoreno je da se ovaj prijedlog povuče radi daljeg usaglašavanja sa zakonima koji važe u EU – objasnio je Dodik.

On je istakao i da BiH neće ući u NATO, imajući u vidu proceduru i zakon po kojima se donose takve odluke u BiH.

– Srbi nikad neće zaboraviti stradanja nevinih civila, zbog čega nikada nećemo dati saglasnost za ulazak BiH u NATO – naglasio je Dodik.

Dok se bliže lokalni izbori, problemi kucaju na vrata PDP-a. “Bura” se odrazila na više frontova – Članovi odlaze, odbori se raspuštaju, a dresovi mijenjaju. Najviše je to pogodilo potpredsjednika PDP-a Milka Grmušu koji je podnio ostavku na sve stranačke funkcije.

Zbog raspuštanja demokratski izabranih organa i funkcionera PDP-a u Novom Gradu dao je ostavku na sve funkcije u PDP-u. Naveo je da je to namjerno ubijanje svake šanse da opozicioni kandidat pobijedi SNSD u toj opštini. Svoje dojučerašnje kolege iz stranke nazvao je ne baš tako primjerenim imenom i optužio ih da služe vlasti.

Na samom početku razgovora za N1 Grmuša je kazao da li postoji neki tajni dogovor o simbiozi PDP-a i SNSD-a.

Nije ni važno više. Zbog čega neke ljude politički trošimo. Zašto treba da trošimo kvalitetne ljude. Nisam ušao u političku struku da bi lične interese ostvario. Ne bih više bio isti čovjek da gledam kako je jedan čovjek samljeven u Novom Gradu. Trudim se, sedam godina sam u PDP-u i nikada nisam imao javnu polemiku. Branislav Borenović želi prvi da javno komentariše, to će i dobiti. Nikada nisam se odvojio od običnog članstva PDP-a. Isključivo zbog različitih vrsta emocija opstajao tu. Ni od čega se nisam odvajao. Ako je nekome uredu izbacivati pojedince iz politike, gostujući na N1.

Potom je dodao:

– Ukoliko je smisao politike da jedni te isti varaju, da bi dobili dodatnu vlast. Nikada neću u tome učestvovati. Ušao sam u politiku, mene niko nije imao zaštititi. Nikada nisam radio u javnom sektoru. Nikada nikog svog nisam zaposlio, nisam učestvovao u javnim nabavkama. Borit ću se do zadnjeg atoma snage. Dao sam podršku Aleksandru Jankoviću. Janković nije odustao, ne znam šta više tu da se polemiše. Otišao sam u Novi Grad kako bi provjerio situaciju. Neka svi prošetaju ulicom Novog Grada i neka vide šta će građani da kažu. Molim Aleksandra Jankovića da ne odustaje. Ovo je zemlja kojoj takvi ljudi trebaju.

Između ostalog, naveo je kako upravo pojedinci žele da sklone ljude poput Aleksandra Jankovića.

– To je plan pojedinaca. I nikada neću pristati na takav plan. Ja sam takav čovjek i predstavljam ljude koji ovako razmišljaju. Ovo je dobar narod i za njega se vrijedi boriti, ili smatrati da je ovo utopijski narod. Imao sam sastanka u PDP gdje se govorilo da ovaj narod ništa ne zaslužuje, osim nekoliko asfaltiranih cesta. Nećemo govoriti o imenima. Prepoznat će se. Svako dijete ima ista prava, nema privilegovanih zato što su bliski nekom tajkunu. Nikada to neću tolerisati. Sve što ću raditi u politici da se borim protiv toga. Borit ću se dok dišem. Bog mi je dao snage i energije, da oni ljudi koji ovako misle ne ostanu bez zaštitnika. Ovo nije prvi put da dajem ostavku, kazao je Milko Grmuša.

Naveo je kako je bitno u politici da postoje ljudi koji su spremni da se ponašaju u skladu sa zakonom.

Nadao sam se da je neko shvatio svoje greške kada sam imenovan za potpredsjednika. Nadao sam se da su muškarci i da ćemo uspjeti da prekinemo uticaj tajkuna. Ovdje je važno samo imamo li ljude koji su spremni da se ponašaju u skladu sa zakonom, kazao je.

“Stanivukovića su ismijavali, bio sam spreman da idem s njim do kraja”

Kako sada stvari stoje Stanivuković neće dobiti podršku ni jedne opozicione stranke u Banjaluci. SDS je podržao Jelenu Trivić, očekuje se da će i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića učiniti isto. Kakav je rejting Stanivukovića u Banjaluci, je li ovo kraj njegove karijere gradonačelnika?

– Ne znam i ne interesuje me. Stanivuković je prije nekoliko godina bio predmet ismijavanja, tada sam smatrao da idem sa njim do kraja. Bio sam spreman da idem sa njim do kraja. Da su me zanimali rejtinzi ušao bih u SNSD. Ne podržavam više Stanivukovića. Mislim da se izgubio. Nije nikakva lična priča. Žao mi je, puno sam vjerovao u tu priču. Neću mu ja praviti politički problem, nego ljudi koji su oko njega. Svojim riječima i stavovima ostajem vjeran do groba, kazao je Milko Grmuša za N1.

Za razliku od prethodnih izbora kada su birači u okviru jedne liste mogli glasati za sve kandidate na toj listi, na ovim lokalnim izborima u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata moći će označiti jednog ili najviše tri kandidata na listi koje odabere.

“Ako je birač valjano označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim”, piše u Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit.

Ova novina u Izbornom zakonu BiH, o kojoj se gotovo i ne govori u javnosti, u velikoj mjeri uticaće na odnose unutar samih političkih partija s obzirom na to da su preferencijalni glasovi (glasovi unutar lista) jako bitni za favorizovanje određenih kandidata.

“Sada je uvedeno da to može biti maksimalno tri glasa, možda je moglo i pet, ali u Hrvatskoj ima samo jedna preferencija, Srbija ih uopšte nema. Ukoliko bi neko stavio i dodao četvrtog, listić neće biti nevažeći, nego se on daje samo stranci, nikome od onih koji su dobili preferencije. Izbjeći će se dodavanje preferencija. To je problem unutar političkih partija pojedinačno”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Naime, mandat ili mandati za skupštinu opštine ili grada koji je osvojila neka stranka raspoređuje se najprije među kandidatima s te liste, s tim da u raspodjelu ulaze samo oni koji su dobili najmanje deset odsto od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila. Ti mandati se dodjeljuju prema redoslijedu od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako je pri tome ostalo još mandata koje treba dodijeliti toj listi ili partiji, a preostali kandidati nemaju deset odsto od ukupnog broja glasova, raspodjela se vrši na način da se mandati dodjeljuju prema njihovom redoslijedu na listi.

Dopisivanje preferencijalnih glasova javna je tajna i obično se to radilo nakon što se zatvore biračka mjesta, posebno u manjim sredinama, gdje su se članovi biračkih odbora poznavali.

“Dodavale su se preferencije onima koji nisu dobili podršku, a favoriti su tog političkog subjekta, i to se radi od 2004. godine”, rekao je Šehić.

U principu, pojedini kandidati koji su favoriti nekih političkih partija, a koji se nisu mogli izboriti za visoko mjesto na listi, nakon zatvaranja biračkih mjesta “doiksavanjem” dobiju značajan broj glasova, a sve sa ciljem da pređu onih deset odsto neophodnih za raspodjelu. S obzirom na to da se na taj način “ne kradu” glasovi ostalim političkim partijama, članovi biračkih odbora koji uglavnom dolaze iz različitih stranaka, na ovo su zatvarali oči.

U suštini, stranke nisu “krale” glasove od drugih političkih partija, već su se potkradali unutar sebe, a sve sa ciljem da kandidat koji je favorit dobije dovoljan broj glasova te uđe u raspodjelu za mandat.

Ipak, u praksi ove situacije nisu toliko česte i mjesta u lokalnim parlamentima uglavnom su raspoređivana po redoslijedu na listi, zbog čega, po pravilu, prilikom formiranja lista nerijetko dolazi do razmirica među kandidatima. Preferencije, odnosno glasanje samo za određene kandidate unutar lista, dovodile su i do toga da pojedini kandidati uopšte ne rade za stranku koja ih je kandidovala, već za sebe i kandidate sa liste sa kojima su zajedno radili na terenu.

Predsjedništvo BiH utvrdilo je na današnjoj vanrednoj sjednici Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu.

Savjet ministara usvojio je juče Nacrt budžeta institucija BiH za 2024. u iznosu od 1.355.400.000 maraka, a koji je u odnosu na prošlu godinu veći za 40 miliona.

Pošto je Nacrt zakona o budžetu dobio podršku Savjeta ministara, poslat je u Predsjedništvo, koje je i formalni predlagač budžeta i koje ga šalje na odobravanje u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje treba da dobije podršku oba doma.

Za servisiranje međunarodnih obaveza predviđena je milijarda i 440 miliona. Usvajanje budžeta preduslov je za dobijanje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

– Gotovo milijardu odlazi na plate, a 100 miliona na kapitalna ulaganja i 200 miliona na različite vrste materijalnih troškova. Pozivam ostale kolege da ostala sredstva stavimo u funkciju – rekao je juče ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izjavila je da je usvajanjem Nacrta budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2024. godinu stvorene pretpostavke za implementaciju novog plana rasta EU.

Povodom novih napada i iznesenih neistina Nebojše Vukanovića, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske daje sljedeću izjavu.

I najneobrazovaniji ljudi znaju da komunikaciji između ustavnog suda ide preko nadležnih službi koje zaprimaju, obrađuju i pripremaju dokumente na potpis, što je slučaj i sa dopisima Ustavnog suda, čije se odluke nakon zaprimanja uređuju za slanje Predsjedniku Republike Srpske ili Službenom glasniku u rokovima propisanim zakonom.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ne kontaktira lično ni privatnim mejlovima sa ustavnim sudom. Žao mi je što i ovom prilikom moram reći da pored toga što je najpresuđivaniji poslanik u Republici Srpskoj za iznošenje neistina, gospodin Vukanović je, i po mom ubjeđenju, najveća neznalica koji koristi javni prostor za svoje rijaliti ispade.

Trudim se da komunikaciju sa takvim osobama svedem na minimum, ali radi javnosti ponekad moram podsjećati o kakvoj se osobi radi.

NJegova opsesija Predsjednikom Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske je toliko velika da čak upada na moje konferencije za štampu, sjeda među novinare i snima konferencije glumeći novinara, a ponekad šalje i vozača da bi to isto snimio.

Riječ je o neuravnoteženoj osobi, koja je u stalnom povišenom tonu i u sukobu sa nevjerovatno velikim brojem ljudi.

Savjetovao sam mu da potraži stručnu pomoć.