Kategorija: Politika

  • Dodik: Sredstva za projekte Srpska će zatražiti od BRIKS-a

    Dodik: Sredstva za projekte Srpska će zatražiti od BRIKS-a

    Ako ne može preko evropskih institucija, novac za neke od projekata, Srpska će u narednim mjesecima pokušati da obezbijedi preko Razvojne banke BRIKS-a. Ovo je u prvom intervjuu nakon povratka iz Kazanja, predsjednik Srpske Milorad Dodik rekao u emisiji Drugi ugao. Zato je, kaže, bilo važno da Srpska učestvuje na Samitu u Kazanju, kako bi se upoznali šta je alternativa finansijskim instrumentima, koje Zapad i Amerika koriste za uslovljavanja.Predsjednik Dodik ističe da je na sastanku sa ruskim liderom Vladimirom Putinom još jednom naglasio da Republika Srpska neće dati saglasnost na uvođenje sankcija Rusiji.

    Za razliku od drugih sastanaka na kojima nešto traže i uslovljavaju vas, na Samitu BRIKS-a u Kazanju Srpsku, iako je bila posmatrač, uvažavali su i doživljavali kao prijatelja, kaže predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    Zato je, kaže, bilo važno da Srpska učestvuje na ovom Samitu BRIKS-a, kako bi se upoznali sa alternativom, jer postojećim finanijskim instrumentima Zapad i Amerika uslovljavaju sve, pa i nas.

    – Mi smo upoznati kako BRIKS banka može da funkcioniše i u narednih par mjeseci neke od projekata koje smo pokušali obezbijediti putem evropskih institucija, nastojaćemo realizovati putem instrumenata BRIKS-a. Naći ćemo način i iskoristiti prijateljstva da zatražimo da određene projekte finansira BRIKS razvojna banka – ističe Dodik.

    Sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pokazao je koliko ta velika sila daje na značaju maloj Republici Srpskoj.

    O BiH, kaže predsjednik Dodik, nisu razgovarali, već isključivo o međusobnim odnosima.

    – A onda kada su nestale kamere pričali smo o odnosima o kojima ni sada ne mogu da pričam jer je to realno. Niti sam ja imao u vidu da pričam o tome šta je u BiH – koliko Konaković laže i petlja, niti šta Bećirović govori. Јedini odnos koji je bio i rekao sam – predsjedniče, Srpska neće dati saglasnost za uvođenje sankcija niti vize za ruske građane – jasan je Dodik.

    Putinu je Dodik prenio i priče iz Federacije, kojima se pridružila i američka ambasada o navodnim kampovima, kako Rusi obučavaju pojedince za nerede u Moldaviji.

    Da bi se tim pričama stalo u kraj, zato je odmah po povratku iz Kazanja i održan sastanak u Istočnom Sarajevu.

    – Sastanak je bio važan da obavijestimo javnost da u Srpskoj nema kampova. To je zlurada igra prema nama. Pokušaj destabilizacije, prekrajanje stvaranja ambijenta za priču o imovini jer žele da nam otmu imovinu. Ali evo, jedini im je problem kako skloniti Dodika – navodi predsjednik Srpske.

    Skloniti Dodika pokušavaju i političkim procesom u Sudu BiH.

    Svjestan je predsjednik Srpske da taj proces nema ni jedan pravni element i siguran da će presuda biti oslobađajuća.

    U suprotnom, predsjednik Dodik kaže da je na eventualnu politički motivisanu odluku – spreman politički odgovor.

    – Mi znamo šta ćemo raditi. Nek odmah znaju svi. Postoji konsenzus svih nas o tome šta ćemo raditi. Pa nek probaju, nek urade. Ako je to politička odluka i mi imamo pravo na politički odgovor. Mi ćemo politički odgovoriti – naglasio je Dodik.

    Posljednje preglasavanje srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, kada su Komšić i Bećirović predložili i usvojili Prijedlog zakona o državnoj imovini, još jedan je pokušaj da se oduzme imovina Republici Srpskoj, upozorava predsjednik Dodik.

    Na predlaganje takvog zakona, ističe, nisu imali pravo.

  • Ambasada Rusije: Sastanak Putina i Dodika potvrdio težnju za jačanje strateškog partnerstva

    Ambasada Rusije: Sastanak Putina i Dodika potvrdio težnju za jačanje strateškog partnerstva

    Sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom na marginama Samita BRIKS-a u Kazanju još jednom je pokazao obostranu dosljednu težnju za jačanje odnosa strateškog partnerstva, rečeno je u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.

    Lideri su istakli svoju posvećenost proširenju političkih kontakata i produbljivanju ekonomske saradnje, što ne mogu spriječiti suludi pokušaji Zapada da demonizuje Rusiju, uključujući i neosnovane optužbe na naš račun o navodnom miješanju u unutrašnju agendu drugih zemalja – istakli su iz Ambasade povodom učešća Dodika na Samitu BRIKS-a i sastanka sa Putinom.

    Iz Ambasade su napomenuli da je 16. samit BRIKS-a postao važna etapa u razvoju ovog uglednog međunarodnog udruženja.

    – Prvi put je održan sastanak zemalja BRIKS-a u proširenom formatu, uz učešće novih članica. O značaju ovog udruženja u svjetskim razmjerama svjedoči činjenica da zemlje BRIKS-a čine oko 45 odsto svjetske populacije, kao i trećinu kopnene površine planete – podsjetili su iz Ambasade Ruske Federacije za Srnu.

    Samit u Kazanju pokazao je brzi rast političkog i ekonomskog značaja zemlja “globalnog juga i istoka” i potvrdio njihov status kao novih centara moći multipolarnog svijeta.

    – Uz to, samit BRIKS-a je označio potpuni debakl zapadnih pokušaja da izoluje Rusiju. U Kazanju je na najvišem i visokom nivou predstavljeno 35 država i šest međunarodnih organizacija. Kao rezultat brojnih sastanaka i kontakata na marginama ovog događaja mnogi učesnici su izrazili namjeru o priključenju njihovih zemalja BRIKS-u ili uspostavljanju redovne saradnje sa ovim udruženjem – naveli su iz ruske Ambasade.

    Široka popularnost BRIKS-a, ukazuju iz Ambasade, objašnjava se osnovnim principima ovog udruženja, među kojima su uzajamno poštovanje nacionalnih interesa i individualnih posebnosti svake zemlje članice, kao i razvoj saradnje radi ostvarivanja zajedničke koristi, koja ne ide na uštrb drugih.

    – U vezi s tim, na završnoj konferenciji za novinare Samita u Kazanju, ruski predsjednik je naglasio da upravo takva civilizacijska raznolikost i jedinstveni spoj nacionalnih tradicija bezuslovno predstavlja izvor snage i ogromnog potencijala za saradnju – napomenuli su iz Ambasade.

    Samit BRIKS-a održan je u ruskom gradu Kazanj od 24. do 26. oktobra, a u mnogim komentarima, od Istoka do Zapada, ovaj događaj je ocijenjen istorijskim za buduće odnose u svijetu.

    Na ovogodišnjem Samitu BRIKS-a u Kazanju Republika Srpska učestvovala je kao posmatrač na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se 24. oktobra sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a tokom boravka u Kazanju razgovarao je sa brojnim delegacijama.

    Putin je poželio dobrodošlicu Dodiku u grad Kazanj i istakao da se nada da je bilo korisno to što je učestvovao na Samitu BRIKS-a.

    Dodik je ranije istakao da je bitno da se sa članicama BRIKS-a uspostavi dobra saradnja, te naveo da će koristiti kanale da sve prijatelje svijeta obavijesti o torturi koju Zapad vrši prema Republici Srpskoj sa željom da formira unitarnu BiH.

  • Amidžić: Izmjene Zakona o PDV-u će biti usvojene – građani će moći riješiti stambeno pitanje

    Amidžić: Izmjene Zakona o PDV-u će biti usvojene – građani će moći riješiti stambeno pitanje

    Suština izmjena Zakona o PDV-u kojim se omogućava povrat poreza na kupovinu prve nekretnine nije u tome ko je predložio zakon, već da oni koji do sada nisu uspjeli da riješe svoje stambeno pitanje to sada urade.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić rekao je da će izmjene zakona biti usvojene.

    – PDP i SDA kažu da kao zakon nije provodiv. Njihova krajnja želja je da se to ne usvoji. Ja im poručujem da će biti usvojeno i odmah ćemo ići sa primjenom – istakao je Amidžić.

    Istakao je da je predviđeno da ne bude podjele na kategorije stanovništva.

    – Ne postoji starosno ograničenje, ne postoje ograničenja u oblasti bračnog statusa – rekao je Amidžić.

    Naveo je da je povrat PDV-a ozbiljna ušteda.

    – Izmjene zakona su usvojene u prvom čitanju, treba još u drugom – rekao je Amidžić.

  • nstitucije BiH za 3 godine na službena vozila potrošile 13,2 miliona km, evo ko je trošio najviše

    nstitucije BiH za 3 godine na službena vozila potrošile 13,2 miliona km, evo ko je trošio najviše

    Institucije Bosne i Hercegovine su u periodu od samo tri godine potrošile 13,2 miliona maraka na kupovinu službenih vozila za potrebe svojih funkcionera.

    Istraživanje je provedeno za period od 2021. do 2023. godine, i njeme je obuhvaćeno ukupno 75 od 77 institucija BiH.

    Odgovor o kupovini službenih vozila u ovom periodu jedino nisu dostavili Predsjedništvo BiH i Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

    Vjeruje se da je ukupna cifra potrošena na službena vozila još veća s obzirom na to da su i ove dvije institucije u protekle tri godine, takođe, kupovale limuzine.

    Analiza je pokazala da u ovom periodu samo 24 institucije Bosne i Hercegovine nisu kupovale službena vozila, dok sve ostale jesu.

    U analizi istraživačkog sektora Parlamentarne skupštine BiH navodi se da su kupljena ukupno 222 vozila u BiH i 22 vozila izvan zemlje i to za potrebe DKP mreže.

    – Na kupovinu službenih vozila u toku tri godine iz Budžeta BiH potrošeno je ukupno 13,2 miliona KM od čega 12,1 milion KM u Bosni i Hercegovini, a 1,1 milion KM izvan zemlje i to za službena vozila diplomatsko-konzularne mreže Ministarstva inostranih poslova BiH – ističe se u istraživanju.

    Ono što je zanimljivo jeste da je većina službenih vozila kupovana prošle godine dok je 2021. godine službena vozila kupovala jedino Granična policija BiH.

    Riječ je o 26 vozila VW T& kombi 2.0 TDI 4 motion vrijednosti od po 76.151 KM, što je ukupno 1,9 miliona KM.

    Iste godine Granična polivija BiH je kupili i 2 teretna vozila sa pogonom na četiri točka VW Caddy Furgon 2.9 TDI bijele boje sa tovarnim prostorom dorađenim za prevoz službenih pasa vrijedna 79.560 KM.

    Ukoliko se pogledaju marke vozila vidi se da su za potrebe institucija BiH kupovano sve od škode, preko dačije, folksvagena, reno megana, tojote, suzukija do audija.

    Ko je kupovao najviše vozila
    Najviše vozila u ovom periodu kupila je UIO BiH, ukupno 67 za šta je iz budžeta izdvojeno 1,9 miliona KM.

    Slijedi Granična policija BiH koja je kupila ukupno 42 vozila vrijednosti od oko 3 miliona KM.

    Ministarstvo inostranih poslova BiH kupilo je 27 vozila vrijedna 1,5 miliona KM.

    Zanimljivo je da je pet vozila kupljeno za potrebe Ministarstva u Sarajevu, dok su 22 kupljena za diplomate iz BiH koje službuju širom svijeta.

    Služba za poslove sa strancima je u ovom periodu kupila 11 vozila vrijedna oko pola miliona KM, a Ministarstvo civilnih poslova ukupno 6 limuzina za koje su iskeširali 372.314 KM.

    Po 5 službenih vozila nabavio je Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH (529.908 KM) i Ministarstvo pravde BiH (389.912 KM).

    Po četiri službena vozila kupili su Ministarstvo odbrane BiH (309.600 KM), Parlamentarna skupština BiH (390.900 KM) i Pravobranilaštvo BiH (218.982 KM).

    Po tri nova službena vozila dobila je SIPA (318.311 KM) i Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (269.987 KM), a po dva Regulatorna agencija za komunikaciju (231.135 KM), Ministarstvo finansija i trezora BiH (198.970 KM) i Ministarstvo bezbjednosti BiH (193.986 KM).

    Ministri nisu štedjeli
    Ukoliko se pogledaju cijene pojedinih vozila koja su nabavljana za potrebe institucija BiH vidljivo je da je kesu najviše odriješio Savjet ministara BiH.

    Tako su sva ministarstva u prošloj godini obnovila svoj vozni park sa bar jednim skupocjenim vozilom čija je cijena iznosila oko 130.000 KM.

    Najskuplja vozila definitivno je nabavio Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH. Oni su prošle godine kupili audi A6 vrijedan 159.999 KM i audi Q5 koji je, takođe, iznosio 159.930 KM.

    Na kupovini nije štedjeli ni u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) koja je 2022. godine za “Toyota Land Cruiser” specijalno monitoring vozilo iskeširala ukupno 141.145 KM.

    I Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) prošle godine je odriješila kesu za kupovinu dva službena audija A6 od kojih je svaki koštao po 129.998 KM.

    Isto toliko novca na službeno vozilo prošle godine su potrošili i Ministarstvo civilnih poslova (volvo vrijedan 129.598 KM), Ministarstvo finansija i trezora BiH (MWW 520 D xdrive vrijedan 129.980 KM), Ministarstvo odbrane BiH (audi A6 vrijedan 129.900 KM), Ministarstvo pravde BiH (audi Q5 vrijedan 129.950 KM), Ministarstvo bezbjednosti BiH (Volkswagen Touareg vrijedan 129.998 KM), Ministarstvo spoljne trgovine (audi A6 vrijedan 129.995 KM), te Ministarstvo inostranih poslova BiH (VW Touareg vrijedan 129.876 KM).

    Isto toliko je za službeno vozilo izdvojilo Tužilaštvo BiH koje je kupilo audi vrijedan 129.866 KM te Ustavni sud BiH koji je sa audi dao 126.352 KM.

    “Najskromniji” su bili u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice koje je prošle godine kupilo “folksvagen arteon” za 103.000 KM.

    Ostala vozila koja su kupljena u vom periodu koštala su ispod 100.000 KM od kojih je najjeftiniji iznosio 23.700 KM.

  • Koliko je državnog novca isplaćeno strankama u BiH?

    Koliko je državnog novca isplaćeno strankama u BiH?

    Prema podacima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, za finansiranje političkih subjekata u BiH u 2023. godini, iz budžeta je isplaćeno oko 20,3 miliona KM, a ubjedljivo najviše novca dobili su SNSD i HDZ BiH, koji su prihodovali više od dva miliona konvertibilnih maraka pojedinačno.

    Nastavak je ovo izdašne prakse iz prethodnih godina, a o tome najbolje svjedoči podatak da je iz budžeta u okviru države, političkim partijama od 2004. pa zaključno sa 2023. godinom, isplaćeno 375,66 miliona KM.

    Kada kažemo budžet, tu mislimo na budžete svih nivoa vlasti u BiH, iz kojih se, prema Zakonu o finansiranju političkih stranaka u BiH, finansiraju partije, a to su: budžet BiH, budžeti entiteta i kantona, budžet Brčko distrikta, te budžeti jedinica lokalne samouprave u BiH.

    Prema dostupnim podacima kojima rukovodi CIK BiH, vidljivo je da je od 2004. do 2008. godine finansiranje političkih partija enormno povećano, o čemu svjedoči podatak da je 2004. godine iznosilo 13,2 miliona KM, a četiri godine kasnije čak 23,7 miliona.

    Od 2008. do 2022. godine, samo jednom je zabilježeno da je iznos ponovo premašio 20 miliona KM, bilo je to 2010, a od tada, on se “vrtio” između 17 i 19 miliona KM.

    Kao što smo rekli, 2023. godine, za finansiranje je izdvojeno 20,3 miliona maraka, a u prema podacima koje je CIK dobio od lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti (izuzev Srednjobosanskog kantona, te opština Breza i Kalinovik), tačno je precizirano koliko novca je došlo iz kog budžeta.

    U ovom smislu, sa uplaćenim sredstvima političkim partijama prednjače budžeti opština, iz kojih je isplaćeno oko 6,75 miliona KM, dok je iz budžeta gradova u BiH dato 736.000 KM.

    Ovdje treba napomenuti da 34 jedinice lokalne samouprave u BiH u prošloj godini nisu iz svog budžeta izdvojile sredstva za finansiranje političkih stranaka.

    Ostatak novca koji je dat partijama raspoređen je na sljedeći način: iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 4,64 miliona KM, budžeta Federacije BiH 3,8 miliona maraka, a nakon toga iz budžeta kantona u FBiH – 3,21 milion KM.

    Iz budžeta BiH izdvojeno je nešto više od pola miliona maraka za političke stranke, te 391.000 KM za rad klubova. Ostatak novca, oko 200.000 maraka, isplaćeno je iz budžeta Brčko distrikta.

    Kada su u pitanju partije pojedinačno, situacija u Republici Srpskoj kaže da je najviše novca iz budžeta dobio SNSD, kao najveća i najzastupljenija stranka, a njima je isplaćeno 2.003.703 KM.

    SDS je u prošloj godini dobio skoro 887.000 KM, iza njih je PDP, koji je imao “pomoć” od 646.887 KM, slijedi Socijalistička partija sa 446.000 maraka, a zatim DNS, kome je iz budžeta dato nešto više od 403.000 KM, onda Ujedinjena Srpska sa 374.000 KM, te NPS Darka Banjca 219.105.

    Što se tiče Federacije BiH, HDZ BiH Dragana Čovića iz budžeta je dobio 2,25 miliona KM, a ovdje ćemo dodati da stranke žive i od donacija, kao i da posjeduju brojnu pokretnu i nepokretnu imovinu.

    Novinar Goran Dakić, koji se bavio ovom temom, ističe da su sva pomenuta davanja zakonska i da u tome nema ništa sporno, ali da je sasvim nešto drugo da li je taj budžetski novac političkim strankama dat opravdano.

    “Mene niko ne može ubijediti da je DNS zaslužio da prošle godine dobije nekoliko stotina hiljada maraka iz budžeta. To su, ako me razumijete, zaista pošutane pare. Kada bi svi oni dobijali na mjesečnom nivou 800 KM, i to bi bilo previše”, ističe Dakić.

    Politika na ovim prostorima, dodaje, isključivo je prečica za bogaćenje i da svi koji se njome bave, to čine da bi u što kraćem vremenu i jednostavnije došli do para.

    “Naravno da će u tom sistemu gledati da im i zakonska rješenja to omoguće. Ali, dok god je njima dobro, a narodu ovako kako jeste, neka je. Političari koji imaju ovakav narod zaslužuju tri puta veća primanja”, rekao je Dakić za “Nezavisne novine”.

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, smatra da građani ne treba da plaćaju rad partija, te će, najavljuje, ovaj sindikat spremiti inicijativu da se Zakon o finansiranju političkih stranaka u Republici Srpskoj stavi van snage.

    “Vidimo da se radi o ozbiljnom novcu, oko deset miliona maraka godišnje. Ja ne vidim razlog zašto bi bilo koji poreski obveznik finansirao političke stranke. Ako se to radi, onda ćemo i mi tražiti da poreski obveznici finansiraju i sindikate, boračke organizacije, lovačka udruženja i bilo koja druga koja se finansiraju iz vlastitih prihoda. Jer ovako političari zloupotrebljavaju svoj položaj i donose zakone koji pogoduju isključivo njima, a sve na račun građana”, kazao je Marić za “Nezavisne”.

    Izdvajanja iz budžeta svih nivoa u BiH za političke stranke po godinama:

    2004.    13,2 miliona KM

    2005.    15,4 miliona KM

    2006.    19,4 miliona KM

    2007.    21,1 milion KM

    2008.    23,7 miliona KM

    2009.    19,7 miliona KM

    2010.    22,2 miliona KM

    2011.    19,9 miliona KM

    2012.    19,7 miliona KM

    2013.    17,3 miliona KM

    2014.    17,9 miliona KM

    2015.    17,6 miliona KM

    2016.    18 miliona KM

    2017.    18,1 milion KM

    2018.    18,7 miliona KM

    2019.    18,9 miliona KM

    2020.    16 miliona KM

    2021.    18,9 miliona KM

    2022.    19,6 miliona KM

    2023.    20,3 miliona KM

  • Kako u BRIKS, kad Bošnjaci i Hrvati ne žele tamo

    Kako u BRIKS, kad Bošnjaci i Hrvati ne žele tamo

    BRIKS je pravo mjesto za Republiku Srpsku i od Parlamenta BiH tražićemo saglasnost za apliciranje nekom od oblika BRIKS organizacije.

    Ovo je po povratku iz ruskog Kazanja, gdje je prisustvovao trodnevnom Samitu BRIKS, izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Obraćajući se medijima na konferenciji koju je održao u Istočnom Sarajevu, Dodik je naveo da Srpska, prema Ustavu BiH, ima pravo da od Parlamenta BiH traži saglasnost s tim da se bavi određenim političkim pitanjima. Napomenuo je i da BRIKS “nije zamjenska platforma za EU i da samo zlonamjerni to mogu povezivati na takav način”.

    – Osjećao sam se sagovornikom i za globalna pitanja koje je sam predsjednik Vladimir Putin inicirao i nastavićemo da pokušavamo da dođemo u situaciju da u nekom od formata koji organizuje BRIKS budemo prisutni – rekao je Dodik.

     

    Inače, ovo nije prvi put da se aktuelni predsjednik Republike Srpske zalaže za približavanje Republike Srpske i BiH organizaciji čiji su osnivači Rusija, Kina, Brazil, Indija i Južna Afrika. Još u avgustu prošle godine Dodik je, podsjećamo, najavio potpuni spoljnopolitički zaokret i, umjesto dotadašnje neupitne privrženosti Srpske evropskom putu BiH, javno obznanio da se zalaže za priključivanje članstvu u BRIKS.

    – Evropska unija ima alternativu. S obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, smatram da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS. Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU. Narednih dana predstavnici institucija iz Republike Srpske poslaće organima BiH prijedlog da se razmotri takva inicijativa – najavljivao je Dodik preko društvenih mreža novi spoljnopolitički kurs Republike Srpske.

    Međutim, ovo što je Dodik najavljivao prije nešto više od godinu dana, kao i prekjuče u Istočnom Sarajevu, ima jednu, ali veliku prepreku. Naime, upravljanje spoljnom politikom nalazi se u nadležnosti Predsjedništva BiH, a tamo trenutno, pored Željke Cvijanović, sjede Denis Bećirović i Željko Komšić, zagriženi promoteri ne samo evropskog puta BiH, već i što bržeg učlanjenja BiH u NATO.

    Osim toga, gotovo je nemoguće povjerovati u to da bi Dodikova ideja mogla da prođe i u Parlamentu BiH gdje su, osim bošnjačkih predstavnika, hrvatski političari svi do jednog aktivni zagovarači pristupanja EU, kao i Zapadnoj vojnoj alijansi.

    Zašto se predsjednik Srpske i lider SNSD javno zalaže za približavanje BRIKS, iako je i njemu sigurno jasno da za takav prijedlog neće dobiti podršku u institucijama BiH, pitali smo za mišljenje profesora geopolitike Srđana Perišića. On smatra da je navedenim izjavama Dodik “pokazao da se ponaša kao legalista”.

    – Naravno da će inicijativa o približavanju BiH ili Republike Srpske BRIKS teško proći u Predsjedništvu BiH, isto kao i Parlamentu BiH. To je jedna dimenzija te priče. Međutim, druga dimenzija je nesporna činjenica da su Sarajevo i bošnjačke političke stranke uzurpirali kompletnu spoljnu politiku BiH. Republika Srpska nema uticaj na spoljnu politiku, a posljedica toga jeste to da je Srpska posljednjih godina stvorila svoju samostalnu spoljnu politiku. Sigurno je da će Republika Srpska nastaviti s onim što je do sada radila, a u prilog tome govori činjenica da se samo u posljednje dvije i po godine Dodik sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom šest ili sedam puta. Ne zaboravimo i sastanke s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, predsjednikom Turske Redžepom Erdoganom, liderima Azerbejdžana – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Na naše pitanje da li Republika Srpska može “zaobići” institucije BiH u tom smislu, odnosno postati pridruženi član BRIKS ili uspostaviti neki drugi vid saradnje s tom organizacijom bez obzira na stav Sarajeva, Perišić tvrdi da je to moguće.

    – Imajući u vidu da će Dodikova inicijativa biti blokirana u institucijama BiH, izgrađena spoljna politika Srpske, o kojoj sam već govorio, omogućiće saradnju s BRIKS kako bi Republika Srpska postala pridruženi član ili posmatrač. U interesu Srpske je da političke i ekonomske blokade od strane Zapada zaobiđe tako što će imati direktnu političku i ekonomsku saradnju sa zemljama BRIKS. Politička podrška je sigurna, a što se tiče ekonomske podrške, Srpska će se sigurno obratiti novoj razvojnoj banci koja postoji u okviru BRIKS, kao i nekim drugim segmentima koje BRIKS tek treba da izgrađuje – zaključuje Perišić.

     

     

  • Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Cvijanović: Konaković samo potvrdio da je proces protiv Dodika montiran i politički instruisan

    Ministar Konaković potvrdio ono što govorimo od početka, a to je da je proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan, istakla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
    – Konaković kaže juče na sarajevskoj Fejs TV: “Onda mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH” – citirala je Cvijanović, podjelivši objavu na Instagramu, uz video emisije u kojoj je gostovao Elvedin Konaković.
  • Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Košarac: “Trojka” priznaje da pokušava ukloniti Dodika sa političke scene

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da stranke “trojke” u želji da se dodvore svom glasačkom tijelu nesvjesno otkrivaju karte priznajući da sa ambasadorom SAD u BiH Majklom Marfijem i Kristijanom Šmitom kroz politički montiran proces pokušavaju ukloniti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa političke scene.

    Košarac je naveo da je uklanjanje Dodika sa političke scene uslov za realizaciju krajnjeg cilja “trojke”, a to je destabilizacija Republike Srpske, otimanje njene imovine i urušavanje njenog ustavnog kapaciteta.

    – Od Konakovićevog priznanja “mi Dodika stavimo na mjesto, on je procesuiran, on je pred Sudom BiH”, do Kojovićevog priznanja da je proces rezultat “kombinacija” u kojim je učestvovala “trojka” – ukazao je Košarac komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Košarac je istakao da ovo nije prvi put da predstavnici “trojke” priznaju ono što predstavnici iz Republike Srpske ponavljaju više od godinu dana, a to je da je proces protiv predsjednika Srpske klasična namještaljka i rezultat antidejtonskih i antiustavnih aktivnosti Kristijana Šmita i Majkla Marfija u sadejstvu sa “lokalnim tipovima sarajevske čaršije”.

    On je dodao da je evidentno da “trojka” bilda svoje političke mišiće na temi Milorad Dodik.

    Time, dodaje Košarac, oni potvrđuju i da nisu ono što za sebe vole reći “probosanske snage”, već su isključivo pokusni đaci u službi proameričkih interesa.

    On je naglasio da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u Sudu BiH brani Ustav i dejtonski koncept BiH, jedini mogući za opstanak BiH, sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    – Stoga Konakoviću, Kojoviću i ostatku ekipe treba da bude jasno da će jedini ishod njihove antidejtonske i antiustavne kombinatorike biti dodatno urušavanje BiH i put u neizvjesnost – napomenuo je Košarac.

    Ministar inostarnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković juče je gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.

  • Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Dodik: Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je da Zapad rezervisao Balkan za svoje ciljeve i da zapadne sile vrše pritisak na Srpsku jer žele da ih drugi slušaju, a ne da istupaju u svojstvu partnera, ali da on ne odustaje od svojih političkih principa i predstavljanja srpskog naroda koji ga je izabrao.

     Ne mogu odustati od svojih političkih principa. Smatram sebe predsjednikom Republike Srpske, demokratski izabranim od naroda. Moram da predstavljam srpski narod koji me je izabrao, a ne da se povinujem nekim zapadnim vladama – rekao je predsjednik Srpske za rusku agenciju Tas.

    On je naglasio da je Zapad odavno prestao da mu prijeti jer znaju njegov stav, ali da su mu uveli mnoge sankcije i učinili sve da mu zakomplikuju život.

    – Mi smo na specifičnoj lokaciji, na Balkanu, gdje su zapadne sile, reklo bi se, rezervisale ovo mjesto da bi uticale na nas – naveo je Dodik.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je moguća neka vrsta obojene revolucije u BiH s obzirom na to da se Zapad, na čelu sa SAD često miješa u poslove zemalja koje smatra nezgodnim ili neisplativim, Dodik je rekao da oni to konstantno pokušavaju, ali da nema šanse da se u Republici Srpskoj izvede obojena revolucija.

    On je naveo da je cilj takvih dešavanja da bude sklonjen demokratski izabrani lider sa pozicije i unesen haos u društvo, da je i ranije bilo takvih bezuspješnih pokušaja, ali da narod to prepoznaje.

    – Što se tiče drugog dijela BiH, tu nema potrebe, jer oni već slušaju stranu Amerike i Zapada – ukazao je predsjednik Srpske.

    On je rekao da su iz više izvora provjerene prijetnje koje je dobio, da ne strahuje za svoj život, ali da je racionalan i da ne treba isključiti takve pokušaje.

    – Uzimajući u obzir ova upozorenja, pokušavamo, moglo bi se reći, da prevaspitamo naše službe bezbjednosti i povećamo mjere ove vrste – dodao je Dodik.

    Dodik, koji je nedavno u Kazanju prisustvovao Samitu šefova država BRIKS, istakao je da je svrha samita BRIKS-a prije svega borba za mir i da je zahvalan što je prisustvovao takvom globalnom događaju.

    – Ovo je borba za ljude, države i nacije zasnovana na poštovanju suvereniteta svakog i bez miješanja u unutrašnje stvari – naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o mogućim direktnim letovima iz Rusije za Banjaluku, Dodik je rekao da je to stara ideja, da s obzirom na sve aktuelne događaje u svijetu, postoje određene poteškoće u realizaciji, ali da Srpska ne odustaje od toga.

    U vezi sa otklanjanjem smetnji u platnom prometu između Rusije i Republike Srpske, Dodik je rekao da je to trenutno teško provesti, ali da će se svakako tražiti mogućnosti za to.

    On je naglasio da je Zapad u BiH uspostavio sistem korespondentskih banaka, tako da sav novac koji u nekom trenutku uđe ili izađe iz BiH ide preko zapadnih banaka, poput Dojče banke ili nekih drugih.

    – Ovo je neka vrsta zanimanja. Ovo je takođe poruka da je na njima kako ćemo finansijski komunicirati sa svijetom. To stvara veliki problem za naše funkcionisanje. Ako se pojavi bilo kakvo pitanje ili spor, pitamo. Koga da pitam, kome da se žalim? Na primjer, Zapad je blokirao 390 milijardi od Rusije, što je, naravno, velika suma za Rusiju i značajna za nas – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da BiH, zahvaljujući Republici Srpskoj nije uvela sankcije Rusiji, te poručio da Srpska i BiH neće uvoditi vizni režim sa Rusijom sve dok je Milorad Dodik na vlasti.

  • Stevandić: Za narode u BiH nije dobro podilaženje strancima

    Stevandić: Za narode u BiH nije dobro podilaženje strancima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da nije nikakva tajna da je proces pred Sudom BiH protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika montiran i politički instruisan i upozorio da će podilaženje strancima, koji će praviti sudske procese, sukobe među narodima u BiH, samo strancima i pomoći.

    – Nije to nikakva tajna, problem je da ono što mi govorimo ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković “shvati” sa zakašnjenjem od godinu dana – izjavio je Stevandić, komentarišući to što je Konaković u jednoj televizijskoj emisiji potvrdio da je proces protiv predsjednika Srpske montiran i politički instruisan.

    Stevandić je ukazao da je u FBiH tako i za mnoga druga pitanja o kojima predstavnici Republike Srpske govore racionalno i realno.

    – A racionalno je da se dogovore sa nama, a ne sa strancima. Bojim se samo da ne bude kasno kad to budu shvatili i da ne ulazimo u sukobe. Mi ćemo pomoći sebi ako se budemo međusobno razumijevali – rekao je Stevandić.

    Konaković je juče gostujući na sarajevskoj Fejs TV, između ostalog, rekao da je Dodik “stavljen na mjesto”. “Onda MI Dodika stavimo na mjesto. Dodik je procesuiran, Dodik je pred Sudom BiH, Dodik je izolovan, Dodik je sankcionisan”, rekao je Konaković.