Kategorija: Politika

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

Sjednica će biti nastavljena sutra u 10.00 časova raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje da se u Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 4/93) u članu 8. poslije stava 2. dodaje novi stav 3. koji glasi:

“Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.

“Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda i ostalih građana, njihove kulture i tradicije, afirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima”, rekao je Stevandić, obrazlažući ovo zakonsko rješenje.

Poslanici su prije toga razmotrili Prijedlog zakona o samostalnim preduzetnicima i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju – po hitnom postupku, prenosi RTRS.

Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, u posljednjih nekoliko dana otvorio je nekoliko “frontova” napadajući SDA, SNSD i Srbiju, optužujući ih za rušenje BiH i napad na njene institucije.

Osim toga, Konaković je optužio i Rusiju da blokira reforme BiH, ali i pojedince iz SDA da sarađuju sa “udbašima i kosovcima” (obavještajne službe bivše Jugoslavije), koje su, kako tvrdi, spona između “velikosrpskih interesa i domaćih klovnova”. Takođe, govorio je i o obučavanju pripadnika moldavskih timova u BiH, zatim sinhronizovanim napadima SDA i SNSD-a na Ustavni sud BiH, OHR itd.

Ovakvo nervozno ponašanje Konakovića za analitičare nije novost s obzirom na loš izborni rezulat NiP-a, koji pokušava zamaskirati izmišljanjem neprijatelja, što je već viđena taktika u BiH.

“On je nastavio potpuno istu politiku koju je sprovodio u prethodnom periodu u SDA. Ta politika se svodi na to da u nedostatku rezultata u svom ministarstvu koristite metod napada na neprijatelje i opravdanje svog lošeg rada svodite na priču o lošim neprijateljima. Tako je Konaković u Srbima našao neprijatelje koji su idealni za opravdanje sopstvenog nesnalaženja na poziciji ministra”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.

Antić navodi da, da bi Konaković stekao podršku bošnjačkog biračkog tijela, mora da bude veći SDA od same SDA, odnosno, što bi narod rekao, mora da bude veći katolik od pape ukoliko želi da ostane na vlasti.

I u samom NiP-u pojedinci upozoravaju da stvari sa strankom ne idu u dobrom smjeru, a pojedinci već najavljuju da će razmotriti svoj status unutar stranke ako se neke stvari ne budu mijenjale.

“Narod i pravda je otišla prilično udesno. Mislim da je jedini nebošnjak Toni Vukadin iz Novog Grada. Ja ću razmotriti svoj status unutar strane ako se neke stvari ne budu mijenjale. Činjenica je da smo otišli udesno, da se lični interesi stavljaju ispred opštih, da imate članove stranke koji rade direktno protiv NIP-a, što se moglo vidjeti i po rezultatima. Ako se te stvari ne budu mijenjale – neću imati izbora, jer sam puno uložio, puno odvojio vremena kako bih pokušao napraviti neke promjene, ali je očigledno da to ne funkcioniše”, rekao je za “Oslobođenje” Jasmin Ademović, predsjednik Gradskog vijeća Sarajevo i predsjednik NIP-a u opštini Centar.

Zanimljivo je i da je Konaković sve “frontove” i napade otvorio na dan kada je u BiH u zvaničnoj posjeti bila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, zakazujući pres-konferenciju u isto vrijeme kada su se ona i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, obraćale javnosti.

Kasnije, u brojnim nastupima Konaković je nastavio s optužbama, najviše na račun SDA, najavljujući da će izaći sa imenima i prezimenima ljudi koji rade po nalogu BIA.

“Ovih dana se vrlo ozbiljno bavimo analizama da vidimo ko je taj ubačeni element, ko je špijun koji se predstavlja zaštitnikom bh. interesa, a istovremeno zajedno sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, ljulja Ustavni sud i OHR”, rekao je nedavno Konaković.

Antić kaže da je Konakoviću ili bilo kome drugome ko dolazi iz bošnjačkog naroda teško da se snađe na pozicijama koje bi trebalo da budu državne i da predstavljaju interese sva tri naroda. Takođe, ističe da Konaković i Bošnjaci smatraju da država više pripada bošnjačkom narodu nego drugima.

“Zato i Konaković, da bi stekao podršku bošnjačkog naroda, mora da se ponaša upravo tako, jer bi bilo kakvo drugačije ponašanje dovelo do gubitka podrške na izborima. I zbog toga se nalazimo u začaranom krugu, prošlost – ratna propaganda – narod – političari, koji jedni druge hrane ovakvim ponašanjem, i skoro je nemoguće očekivati bilo kakvu promjenu”, zaključio je Antić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je večeras da je neophodno usvojiti Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, s ciljem zaštite identiteta, kuture i tradicije.

“Ako nam niko nije mogao zabraniti krsnu slavu ili da grb Nemanjića imamo u našim kućama, zašto bi moglo da bude osporeno da ovaj grb imamo i u institucijama. Zato ovo pitanje mora biti zakonski regulisano”, rekao je Stevandić u Narodnoj skupštini Republike Srpske u završnoj riječi o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne.

On je pozvao poslanike da usvoje ovo zakonsko rješenje.

Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske okončali su današnji rad, a sjednica će biti nastavljena sutra razmatranjem Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa aneksom osam Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Biće razmatran Nacrt zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske razmatraće Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je danas u Banjaluci da je Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa.

Stevandić je naglasio da je Prijedlogom zakona propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe, te da se zakonskim odredbama ne izaziva vjerska i nacionalna netrpeljivost.

“Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda i ostalih građana, njihove kulture i tradicije, aFirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima”, rekao je Stevandić u Narodnoj skupštini Republike Srpske, obrazlažući zakonsko rješenje.

Samostalni poslanik Ramiz Salkić smatra da je “nedopustivo” da navedeno zakonsko rješenje bude usvojeno, jer ga, kako je naveo, grb Nemanjića asocira na protekli rat u BiH.

Reagujući na ove navode, Stevandić je rekao da su oni netačni i da Salkić želi da provocira iako je jasno da se navedenim zakonskim rješenjem ne izaziva bilo kakva netrpeljivost i da nije upereno protiv bilo koga.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da neće biti usklađivanja s viznim režimom ЕU.

“Nećemo se odreći naših prijatelja. Od Еvropske unije imamo velika očekivanja, imajući u vidu ranije dogovore i obećanja koja nisu u potpunosti odgovarala ogromnom napretku koji je BiH napravila“, naveo je predsjednik Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

Iako je Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, povukao svoj Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, on se, ipak, našao na dnevnom redu sjednice na kojoj prisustvuju i bošnjački delegati.

Ipak, delegati su “srušili” hitnu proceduru ovog zakona i on će se naći u redovnom postupku, što znači, kako je objašnjeno na sjednici da će u konačnici biti odbačen jer će dobiti negativna mišljenja nadležnih komisija, prije svega Ustavnopravne komisije.

Podsjećanja radi, bošnjački delegati u Domu naroda još prije sedam mjeseci napustili su sjednicu Doma naroda jer se na njoj našao Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH.

Na početku sjednice bošnjački delegati insistirali su da se taj zakon povuče sa dnevnog reda. Nakon što su dobili objašenjenje da je to nemoguće zbog Poslovnika o radu Doma naroda, Bošnjaci su zatražili da se u dnevnom redu u fus notu stavi da je Nešković povukao zakon.

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, rekao je da mu je žao što Klubu bošnjačkog naroda treba fus nota koja se zove Želimir Nešković, i da on (Nešković) ćuti na to.

Dobar dio rasprave na početku sjednice sveo se na prepucavanje delegata iz Kluba srpskog naroda, a u jednom trenutku govorilo se i o tome ko je veći patriota, a ko izdajnik.

Na početku sjednice Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda, rekao je da je i prije nego što je Nešković povukao svoj Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH razgovarao sa Klubom Bošnjaka te da je na tom sastanku dogovoreno da Hrvati i Bošnjaci glasaju protiv hitne procedure tog zakona.

Da je održan sastanak potvrdio je i Šefik Džaferović, delegat Kluba Bošnjaka, koji je rekao da je sa Čovićem dogovorena procedura koja garantuje Bošnjacima da imaju mehanizam da zakon ne bude usvojen.

“Dogovorili smo tada prije nego što smo čuli da se zakon povlači, stavi u proceduru i kroz dva mišljenja Ustavnopravne komisije izbaci iz procedure. To nama daje garancije da ćemo imati mehanizme da zakon ne bude usvojen u ovom Domu”, rekao je Džaferović.

Nikada nisam krio da nisam zaljubljenik u BiH, ali je i ne mrzim, napisoa je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Iks nalogu.

Dodik je istakao da se “bošnjački političari ubiše busajući se u prsa od ljubavi prema BiH, a mrze njenu polovinu i sve što čine svjedoči koliko je preziru, ponižavaju i gaze”.

– Patološka mržnja prema meni pretvorila se u mržnju prema zemlji u koju se kunu. Kako drugačije nego kao šizofreno može da se okarakteriše moljakanje zvaničnika SAD da sankcionišu državljane te iste BiH? Kako drugačije nego kao patologiju možete kvalifikovati ushićenost “da pritisak daje rezultat”? Kakav?” – upitao je predsjendik Srpske.

Dodik je ocijenio da “ako bošnjački političari očekuju da će im SAD dati da oni sami upravljaju BiH – neće”.

– Neće jer su vidjeli u ovih 30 godina da ne znate šta je država i ne znate da je vodite. Vi ste poslušni, ali ste neupotrebljivi. SAD samo treba “mirna Bosna”, a vi ste faktor nemira, Srbi su faktor mira. Samo su bošnjački političari devedesetih godina uspjeli da zavade sopstveni narod i imali smo bošnjačko-bošnjački rat – poručio je Dodik.

 

Dodik je naglasio da on ne radi protiv BiH, već da radi za Republiku Srpsku.

– Vi radite protiv BiH, jer radite protiv Republike Srpske. Јa sam za EU, a vi na nekoliko desetina kilometara od granice EU držite naoružane islamiste i vehabije – naveo je Dodik.

Predsjednik Srpske je ocijenio da od njegovih dobrih odnosa s Rusijom najveću korist imaju građani Sarajeva.

– Vi biste ih u zanosu beskorisnog podaništva ostavili da se smrzavaju. Zbog mojih odluka BiH nije manja ni za milimetar, ni za slovo, nije ni veća. Svaka vaša odluka BiH je činila manje državom, a više kolonijom. Na kraju, sami ste priznali da ne sudite meni zbog nepoštovanja BiH, već zbog nepoštovanja kolonijalnog upravnika. Inače u svakoj presudi piše “u ime BiH”, živo me interesuje šta će pisati u presudi meni, pošto ovaj proces sa BiH nema nikakve veze – rekao je Dodik.

Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, pripremio je sedmi izvještaj koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, a koji će prezentovati Savjetu bezbjednosti UN.

Politička situacija u izvještajnom periodu dala je mješovitu sliku. Spoljno gledano, EU je nastavila da daje zamah za ubrzanu evropsku integraciju zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, Bosna i Hercegovina nije u potpunosti iskoristila ovu inicijativu, uglavnom zbog neuspjeha da ispuni sve zahtjeve Plana rasta. Interno, periodom su dominirale pripreme za nedavne lokalne izbore održane 6. oktobra 2024. godine, ali i kontinuirani pokušaji podrivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Izvještajni period završen je tužno zbog vanredne situacije u zemlji uzrokovane poplavama i klizištima koja su rezultirala gubitkom dragocjenih života i materijalnom štetom u pet centralnih opština – naveo je Šmit u uvodnom dijelu uz kratki osvrt na izbore i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo.

Dalje je naveo da je “u pogledu reformi i evropskih integracija, u izvještajnom periodu došlo je do neuspjeha politike etničke pripadnosti, što je kulminiralo neusvajanjem Nacrta reformske agende u potpunosti u skladu sa svih 113 zahtjeva Plana rasta.”

– Posljedično, Bosna i Hercegovina je postala jedina zemlja u regionu koja je za sada izostavljena iz Plana rasta Evropske unije, a odgovornost je na domaćim političkim akterima. U međuvremenu, iskazana opredijeljenost vlade ka evropskim integracijama ostaje nepromijenjena. Lokalno vlasništvo nad procesom reformi će na kraju biti ključno za Bosnu i Hercegovinu da napreduje na svom putu ka evropskim integracijama – naveo je Šmit.

Šmit je istakao da opredjeljenje za reformu Ustava BiH za sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci do sada nije dalo rezultate.

Političke stranke i vlasti u Bosni i Hercegovini nisu preduzele nikakvu inicijativu u tom pogledu pokazujući malo interesa za djelovanje uprkos ponovljenim pozivima međunarodne zajednice i mene, koji ih pozivamo da sprovedu presude Evropskog suda za ljudska prava u Sejdić-Finci i srodnim predmetima koji se odnose na kompetentnost za kandidovanje na izborima koji zahtijevaju izmjenu ustavom Bosne i Hercegovine u cilju otklanjanja diskriminacije – naveo je Šmit.

On je rekao da je on odgovoran, između ostalog, za održivi razvoj demokratije u Bosni i Hercegovini.

– S tim u vezi, pozvaću u narednom periodu sve zainteresovane strane da pokrenu inicijativu za sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava – naveo je Šmit.

Šmit upozorava da vladajuća koalicija u Republici Srpskoj nastavlja da podriva Bosnu i Hercegovinu, autoritet državnih institucija i slabi njihov učinak.

– Istovremeno, i pored nastavka usvajanja neustavnog Izbornog zakona Republike Srpske, važno je napomenuti da su sve političke stranke u Republici Srpskoj odlučile da učestvuju na nedavnim lokalnim izborima u organizaciji Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine – naveo je Šmit.

Šmit navodi i da je usvajanje Rezolucije kojom se 11. jul proglašava “Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” i osuđuje svako negiranje tog događaja i sve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločini protiv čovječnosti.

Podsjetiće Šmit Savjet bezbjednosti UN i da je, uoči glasanja Generalne skupštine UN o Rezoluciji o Srebrenici istog dana, Vlada Republike Srpske usvojila nacrt Sporazuma o “mirnom razdruživanju”.

Nakon usvajanja Rezolucije UN o Srebrenici, navodi Šmit, u Beogradu je 8. juna 2024. godine održana prva Svesrpska skupština “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska” sa ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajednička budućnost srpskog naroda.

– U izvještajnom periodu nastavljeni su i izazovi vladajuće koalicije u Republici Srpskoj institucijama na državnom nivou, posebno Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kao i instituciji i mandatu visokog predstavnika. To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet, a time i sposobnost da sprovedem svoj mandat. Ovakvim postupcima se direktno krši Aneks 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir, koji nalaže punu saradnju strana u Sporazumu sa visokim predstavnikom – naveo je Šmit.

Dotakao se i HDZ i njihovih ultimatuma.

– Konkretno, HDZ BiH nastavlja da povezuje i uslovljava svaki dogovor o izmjenama i dopunama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH u cilju rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci potrebom da se obezbjedi ravnopravnost tri konstitutivna naroda, u kojima svaki konstitutivni narod predstavljaju ‘legitimni’ predstavnici – naveo je Šmit.

Ponovo je Šmit upozorio na politiku i prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

– Ova djela prati secesionistička retorika, uglavnom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Predsjednik Republike Srpske je 7. juna 2024. godine, ne iznoseći detalje, rekao da će Republika Srpska održati referendum o otcjepljenju od BiH. On je nastavio da koristi pitanje državne imovine da prijeti secesijom. Dana 7. jula 2024, Dodik je ponovio da Republika Srpska neće oklijevati da proglasi nezavisnost ako međunarodna zajednica nametne zakon o državnoj imovini. Postoji i tendencija opisivanja Republike Srpske kao samostalne države – naveo je Šmit.

Istakao je i namjerne opstrukcije u funkcionisanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a upozorio je i na sve poteze Narodne skupštine Republike Srpske kojim se podriva BiH.

Šmit se dotakao i rezultata američkih sankcija za pojedince i kompanije u Republici Srpskoj koje su povezane sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

– Vlada Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci suočava sa poteškoćama u podizanju kredita sa finansijskih tržišta. Budžetom za 2024. bilo je predviđeno zaduživanje u iznosu od 1,3 milijarde KM, ali je do sredine oktobra uspjelo da se zaduži samo za 425 miliona KM. U izvještajnom periodu nije bilo većeg pomaka u implementaciji Agende 5+2. Nije bilo zakonodavnog rada na državnom nivou kako bi se riješilo veoma sporno pitanja državne imovine. Određene korake koje su preduzeli entiteti, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je prvo suspendovao, a potom ukinuo – naveo je Šmit.

U Distriktu Brčko nastavljen je generalno pozitivan trend, navodi Šmit, ali se tempo napretka nije ubrzao.

– Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine u izvještajnom periodu nije održalo nijednu sjednicu i nije usvojilo Globalni okvir fiskalnog bilansa i politike u Bosni i Hercegovini za period 2025-2027, što remeti pripremu Državnog budžeta za 2025. godinu. Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, koji čine značajan dio klastera vladavine prava među 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, nastavljeni su tokom izvještajnog perioda bez ikakvih konačnih rezultata – naveo je Šmit.

On dodaje da postoje brojni dokazi da, ako se njime upravlja na koordinisan način, Opšti okvirni sporazum za mir i evropske integracije su komplementarni i međusobno jačajući, piše Klix.

– Perspektiva evropskih integracija Bosne i Hercegovine do sada je bila moguća na osnovu sigurnih osnova koje je dao Opšti okvirni sporazum za mir, ali je proces integracije u EU taj koji će državu održati na putu trajnog mira i prosperiteta. Bosna i Hercegovina stoji na raskrsnici da iskoristi ili izgubi priliku koja se predstavlja kao kandidatura za EU. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati Opšti okvirni sporazum za mir, koji ne ostavlja sumnju u suverenitet, teritorijalni integritet i administrativnu strukturu zemlje – naveo je Šmit.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da u Republici Srpskoj nema organizovanih terorističkih ćelija.

Kako je istakoa to je rezultat dugogodišnjih aktivnosti Srpske, ali je i upozorio da potencijalne bezbjednosne prijetnje dolaze iz Federacije BiH /FBiH/ od radikalnih krugova motivisanih islamom.

“Uspjeli smo da napravimo Republiku Srpsku pojmom stabilnosti i sigurnosti za ljude. Nama ne prijeti ništa iz Republike Srpske nego nam prijeti ovo što dolazi, radikalno motivisano islamom, iz FBiH”, rekao je Dodik, prenosi Srna.

On je, govoreći o nedavnom terorističkom napadu u Bosanskoj Krupi, naveo da su prije godinu postojale priče o postojanju škola Kurana u Bosanskoj Krupi, Bihaću i drugim mjestima.

“Govorili smo uporno o paradžematima, o činjenici da postoje islamski ratnici koji su se vratili iz Sirije ili nekih drugih mjesta. Da su veoma motivisani za razne vrste aktivnosti i da su spavači u nekom smislu”, ukazao je Dodik.

On je rekao da takve pojave zavređuju svu pažnju Republike Srpske.

“Imamo posebu grupu ljudi koji se bave tim pitanjem. Tačno znamo gdje se nalazi svaki paradžemat. Znamo ko su ljudi koji to vode. Ali, mi ne možemo da djelujemo u FBiH. Možemo da djelujemo kada oni dođu ovdje u Republiku Srpsku”, rekao je Dodik, navodeći da se prati i kontroliše kretanje takvih lica.

On je istakao da danas u Republici Srpskoj postoji osjećaj stabilnosti i bezbjednosti.

“Mi ne isključujemo mogućnost da će neki radikalni pripadnik islama nešto učiniti u Republici Srpskoj ili pokušati nešto da uradi, jer se oni edukuju na tu vrstu priče”, rekao je Dodik.

On je naveo da iz glava političkih i vjerskih predstavnika Bošnjaka još nije izašla priča o konačnom obračunu sa Srbima.

“Konačni obračun sa Srbima podrazumijeva eliminaciju Republike Srpske primarno i u drugom koraku Srba sa ovih prostora”, izjavio je Dodik.

On je rekao da postoje blokade rada preduzeća iz Republike Srpske u FBiH, navodeći da u Srpskoj nesmetano rade sve firme ih drugog entiteta.

“U FBiH postoji potpuno organizovana aktivnost koja ide za tim da favorizuje firme da kupuju imovinu ovdje po Republici Srpskoj. To postaje već opasna stvar u smislu dominacije određenim javnim funkcijama, recimo snabdijevanje naftom”, rekao je Dodik, navodeći da se to sve radi s ciljem nanošenja dugoročnog zla Srpskoj.

Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Gradskog odbora PDP-a Draško Stanivuković nakon sjednice Predsjedništva ovog odbora otkrio je ime budućeg predsjednika odborničkog kluba PDP-a u Skupštini Grada.

Na tom mjestu u narednom sazivu gradske Skupštine biće Nebojša Drinić, koji je na proteklim lokalnim izborima osvojio najviše glasova na stranačkoj listi.

“Ja neću biti taj koji će određivati ko će biti odbornik, to je uradio narod, koji je Driniću ukazao veliko povjerenje”, istakao je Stanivuković ovom prilikom, čime je indirektno prozvao predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je od kandidata za odbornike SNSD-a zatražio da vrate mandate na raspolaganje stranci.

Drinić tako napušta poziciju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a umjesto njega će novi poslanik PDP-a postati Bojan Kresojević, koji je do sada obavljao funkciju gradskog menadžera.

Stanivuković je ovom prilikom govorio i o budućnosti i politikama koje će on, njegovi saradnici i PDP sprovoditi u budućnosti.

“Od 2016. godine u Banjaluci smo povećali naš rezultat za 200 odsto, a u Republici Srpskoj smo postali druga najveća partija”, tvrdi on.Iako dodaje da će u njegovom fokusu i dalje biti Banjaluka, ističe i da će se truditi da sve ono što ima Banjaluka, dobiju i druge opštine i gradovi.

“Duh promjena naše organizacije u Banjaluci želimo da preko PDP-a prenesemo i na druge partije”, naglasio je on.

Prije ovoga potrebno je da u Banjaluci profunkcioniše Skupština grada, odnosno da se formira većina.

“Konstitutivnu sjednicu očekujemo krajem novembra ili početkom decembra. Kao što znate spremni smo za razgovor i razgovaramo sa svim partijama koje žele dijalog”, istakao je Stanivuković.

Otkrio je da će u narednom mandatu u gradu biti formirano posebno Odjeljenje za demografiju i brigu o porodici.