Kategorija: Politika

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković govorio je o zgradi Uprave za indirektno oporezivanje u Banjaluci i tom prilikom kazao da mu je želja da “grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banjaluke zasija”.

Na konstataciju da je bio meta kritika jer je svojim glasom dao zeleno svjetlo za 100 miliona KM ovoj zgradi koja je inače u vlasništvu kuma Milorada Dodika, kazao je:

– Imam odluku koja glasi da se budžetska sredstva odobrena u budžetu 2024. godine prebacuju na poziciju višegodišnja kapitalna ulaganja. Znači, tu nema novih sredstava. Dakle, u ovom zadnjem dijelu kaže iza tačke C dodaj se nova tačka koja glasi – nabavka objekta Regionalni centar Banja Luka odobrena budžetom u 2024. godini u iznosu od 32 miliona.

Dakle, to je bila tehnička stvar u kojoj je Savjet ministara ispravno, budžetska sredstva koja bi otišla u deficit, ako se ne utroše, prebacila na višegodišnja kapitalna ulaganja. Koliko će koštati zgrada – odgovorni su ljudi iz Uprave za indirektno oporezivanje. Ministarstvo nije odabralo dobavljača. Dakle, mi nismo glasali da se od tog i tog čovjeka kupi. To je proces koji mora biti nadziran. Evo, pozivam sve medije, nevladine organizacije, neka prate i neka uzmu tržišne cijene u Banjaluci i i konačnu cijenu neke zgrade – kazao je Konaković za FTV.

Upitan je i da prokomentariše saopštenje Ambasade SAD vezanu za kupovinu ove zgrade.

– Vrlo je korektno bilo to saopštenje i rekli su da do sada nisu manipulisali u tih pet tendera, da bi do sada zgrada bila kupljena. Ja se s tim slažem jer da je kupljena prije pet godina kako su se dogovorili prethodne vlasti, taj dogovor smo zatekli – oni su bili na pozicijama i nisu kupovali kad je cijena bila dvije, tri hiljade. Danas je cijena pet ili šest u centru Banjaluke i Sarajeva, to ljudi koji kupuju znaju. Veoma je važno da bude transparentno. Ako cijena kvadrata u centru Banjaluke, ove zgrade, bude drastično veća od cijene i kvadrata regularne u centru Banjaluke, potpisaću krivičnu prijavu zajedno sa ko god hoće sa mnom, onima koji nabavljaju takvu zgradu. Ako cijena bude tržišna i ako to bude provedeno transparentno, neću se buniti, jer moja želja je da grunt Bosne i Hercegovine, državna imovina u centru Banjaluke zasija – rekao je Konaković.

Šmit opet nema šta da radi i ugrožava svaku vrstu dogovora u BiH. Kad god se nešto dogovorimo, on nađe način da to upropasti.

Napisao je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na svom profilu na društvenoj mreži “X”.

“Svaka vrsta njegovog uplitanja je zasnovana na lažima i prevarama onih koji ga informišu, s ciljem da prikriju svoje nesposobnosti da vode bilo šta, a s tendencijom urušavanja Republike Srpske. Nas ne interesuje ničije uplitanje i nećemo učestvovati ni u jednoj odluci”, naveo je Dodik i dodao da ukoliko Šmit nije vidio poruku Marfiju, isto važi i za njega.

Kristijan Šmit, dao je “nalog” kojim se omogućava nastavak rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUB) ali i zadužuje Savjet ministara BIH da u Parlamentarnu skupštinu BiH uputi zakon kojim bi se uredilo rukovođenje i finansiranje ustanova kulture u BiH.

Na danas održanoj pres konferenciji ispred NUB-a Šmit je rekao da je dao “nalog” koji će omogućiti da se zaposlenima u NUB odmah isplate zaostale plate, te da je sve urađeno kako bi se spriječila situacija koja je nastala.

“Kako bih onemogućio ugrožavanje rada NUB, ali spriječio da se situacija desi i drugih sedam ustanova kulture, donio sam nalag kojim se podržava funkcionisanje NUB i drugih ustanova kulture od značaja za BiH. Naredba se odnosi na ovlaštenja za obavljanje konkretnih poslova i zadataka NUB i drugih institucija, ako se suoče sa sličnim problemom. Ovo je šansa da se vrati mogućnosti izdavanja ne samo ISBN brojeva nego da se osigura funkcionisanje biblioteke”, rekao je Šmit.

Podsjećanja radi, zbog novonastale situacije i problema u funkcionisanju NUB, u BiH je onemogućeno izdavanje međunarodnog ISBN broja.

“Moja namjera nije da isključim bilo koga već da uključim sve. Želim da pozovem sve da daju svoj doprinos u ovom kontekstu. BiH je dužna vršiti svoje nadležnosti, uključujući i ona koja se odnose na imenovanje i finansiranje. Svih sedam institucija nalazi se na ivici kolapsa, moramo reći da organi BiH već decenijama nisu mogli i nisu ispunili svoje obaveze koje imaju”, rekao je Šmit.

Osim NUB, Šmitova odluka i nalog se odnose i na Istorijski muzej, Zemaljski muzej, Muzej književnosti, Bibilioteku za slijepa i slabovidna lica, Kinoteku i Umjetničku galeriju BiH.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je strateški problem na putu BiH ka EU to što, uz mnoštvo svojih problema, Unija zapravo ne zna šta će sa BiH.

“Kažu da žele da nas vide u članstvu, ali pri tome uvijek imate nekoliko zemalja koje su negativne prema procesu proširenja generalno. Onda se zbog rata u Ukrajini odjednom kao prioritetno važno pitanje nametnula priča o Moldaviji, Ukrajini, Gruziji, kao državama koje treba da uđu u članstvo”, navela je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ima naznaka da bi BiH mogla da uđe u novu fazu konkretizacije koja podrazumijeva da se dobiju pretpostavke i neki datum za pregovore.

Govoreći o nedavnom dogovoru partnera u vlasti na nivou BiH, Cvijanovićeva je navela da su velike šanse da se riješe i preostale dvije od 113 mjera iz Plana rasta, ali da praksa pokazuje da kad god nešto krene da se radi u BiH, neko iz ambasada to sruši.

Cvijanovićeva je istakla da EU traži standardizaciju sa svojim praksama i propisima, ali nikad ne kaže kakav mora biti put da se do toga dođe, odnosno oni propisuju cilj, a ne kažu kako doći do njega.

Međutim, dodala je ona, BiH je suočena sa raznim prevarantskim politikama, od kojih je jedna u okviru BiH.

“S druge strane nam kažu da za neku oblast mora da bude jedan regulator, a kad pogledamo evropsku direktivu ona kaže da to tržište ili ta oblast mora da bude regulisana, ali ne propisuje da mora biti jedan regulator”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS, prenosi Srna.

Ona je napomenula da niko nije propisao direktivama da mora da se ukine neko ministarstvo, napravi agencija ili slično, ali da je BiH stalno u nekom eksperimentu, što definitivno otežava posao svima.

Cvijanovićeva je rekla da je evidentno da se EU mijenja i da će se mijenjati, kao i da sadašnja situacija u vezi sa ratom u Ukrajini i druga globalna pitanja ne pogoduju Uniji.

“To vidimo po padu životnog standarda, po cijenama komunalija koje su drastično porasle, po gašenju radnih mjesta u velikim gigantima u auto-industriji, u hemijskoj industriji i slično”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da svi znaju da nema zaljubljenosti u projekat EU, ali da je domaća privreda naslonjena na EU i najveći spoljnotrgovinski partneri su njene države članice.

“Mjesto odakle možemo da dobijemo podršku za određene projekte jesu institucije EU. Naši veliki ulagači su NJemačka, Slovenija, Austrija, Italija. Pogledate privredu koja je prisutna u mnogim našim opštinama i to je tako”, podsjetila je Cvijanovićeva.

S druge strane, dodala je ona, više od 20 godina prisutna je priča o evropskoj perspektivi, ali to je “jedna maglovita riječ koja ništa ne znači”.

“Neke stvari su se konkretno pomjerile zbog novih geopolitičkih okolnosti. Prvi konkretan korak je bio da se dobije status kandidata, a onda da se donese odluka o pregovorima i da se čeka datum za pregovore kad se ispune određene stvari. To su dvije konkretne tačke u moru vrlo maglovitog procesa”, navela je Cvijanovićeva.

U svemu tome, smatra Cvijanovićeva, ne treba biti nefer, jer su u međuvremenu mnoge stvari riješene poput pitanja vizne liberalizacije, libaralizacije tržišta i slično.

“Sve su to komplementarne stvari koje su služile kao podrška tom glavnom procesu. Taj proces je spor, dijelom zbog toga što u BiH imate ovaj nered, uzurpaciju nadležnosti, Federaciju BiH koja ne želi da poštuje koordinaciju, već da sami sebe nametnu, a s druge strane EU tumara kad je u pitanju zapadni Balkan”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da BiH ne može ubrzo da bude u EU, već će to biti iscrpljujući proces i sigurno će se pojaviti “bezbroj upitnika i uzvičnika na tom putu”.

“U tom procesu smo i mislim da treba graditi korake na način da uvijek vodite računa o svojim interesima, ali da računate da vaš interes može biti da ste pod tim zajedničkim kišobranom. Mi smo taj put trasirali, nije niko još uvijek odustao. Dok god je to opšteprihvaćen ili definisan spoljnopolitički cilj, to je cilj koji se prati”, naglasila je Cvijanovićeva.

Novi šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Luđi Soreka istakao je za Euronews da je potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je izuzetno značajno i okončalo je najdestruktivniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

“Tri decenije kasnije, zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-95. godine i potrebno je još mnogo toga uraditi na pomirenju. Često čujete da se govori o prelasku od Dejtona do Brisela. Uvjeren sam, na osnovu mog profesionalnog iskustva u regionu, da transformativna snaga evropskog puta predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i sigurnosti zemlje”, kazao je Soreka u intervjuu za Euronews.

Kada je riječ o ustavnom uređenju, podsjetio je da je moto EU ‘Ujedinjeni u različitosti’ i da se uređenja u državama članicama EU itekako razlikuju.

“Neke su centralizovane, druge više decentralizovane. Ono što je najvažnije nije samo uređenje koliko funkcionisanje sistema. Država će morati osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pristupni pregovori, nakon što se otvore, biće mjesto gdje će se praviti neophodni napredak u smislu funkcionalnosti”, kazao je Soreka.

On je u ovom intervjuu takođe naglasio da je decentralizovano uređenje je sasvim kompatibilno sa članstvom u EU, ali Bosna i Hercegovina mora reformisati svoje institucije kako bi bila u mogućnosti da efektivno učestvuje u donošenju odluka u EU i da u potpunosti implementira i primjenjuje EU zakonodavstvo i standarde.

“Kao država članica EU, Bosna i Hercegovina bi takođe morala imati mogućnost da imenuje predstavnike koji govore u ime cijele zemlje u različitim institucijama EU.

Takođe, da bi pristupila EU, Bosna i Hercegovina će morati uskladiti svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i ukloniti diskriminatorne odredbe u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava proisteklom iz predmeta Sejdić-Finci. Kao što je predsjednica von der Leyen ponovila prije samo nekoliko sedmica u Sarajevu, vrata za članstvo u EU za Bosnu i Hercegovinu su širom otvorena, no to nikako ne može biti na štetu funkcionalnosti EU institucija. Razumljivo mi je da neki smatraju da EU ima beskonačne liste uslova za zemlje koje podnesu zahtjev za članstvo u EU. Ali svaka grupa mora imati set opštih pravila da bi bila funkcionalna – to vidimo i u svakodnevnom životu i to je jedini način da ovako složen sistem, sa 27 država članica, bude i efikasan”, kazao je Soreka.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je nakon današnjeg sastanka političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH da će se usaglašavanjem zakona o graničnoj kontroli i zakona o zaštiti ličnih podataka u narednih 10 do 15 dana doći u poziciju da vrata EU za BiH budu otvorena.

Čović je zahvalio domaćinu sastanka u Istočnom Sarajevu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, ističući da je među učesnicima vladala krajnje korektna atmosfera.

“Kao što ste čuli. Niti jednu riječ dodatka. Idemo na hitne sjednice Savjeta ministara kako bi ova dva zakona, od kojih je jedan danas potpuno čist, a za drugi ste čuli ima još jedan mali dodatak pravnici da definišu”, rekao je Čović novinarima.

Prema njegovim riječima, time je napravljen neophodni iskorak da se u narednih 10-15 dana većinu stvari koje su do sada stajale mogu dovesti u poziciju da BiH ima otvorena vrata EU.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izrazio je nadu da će na osnovu zakona o graničnoj kontroli i zakona o ličnim podacima, koji su minimum za dalje kretanje BiH ka EU, u martu naredne godine biti otvorena pregovaračka poglavlja između BiH i Unije.

“Očekujemo formulacije koje su usaglasili ovi iz Evrope, a ova dva zakona su minimum onoga što su nam rekli da je za dalje kretanje BiH ka EU, odnosno koji omogućavaju predlagaču pred evropske forume da kaže da je ostvaren napredak u BiH”, rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu nakon sastanka lidera stranaka partnera u vlasti na nivou BiH.

On je rekao da je uslov za prvu tranšu novca iz EU Plan rasta, a da to nije usaglašeno, te da se čeka formulacija iz Brisela.

“Obaviješteni smo da je ovog momenta stigla, ali nije došla nama na sto”, kazao je Dodik, prenosi Srna.

Lider SDP-a BiH Nermin Nikšić izjavio je da je današnji sastanak predstavnika političkih stranaka partnera u vlasti na nivou BiH bio produktivan, jer su dogovorena sva otvorena pitanja u vezi sa zakonima o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka.

“Naši predstavnici u radnim grupama rade i rješavaju otvrena pitanja, a gdje zapne, dogovaramo se na jednom ovakvom sastanku”, rekao je Nikšić novinarima u Istočnom Sarajevu nakon sastanaka.

Prema njegovim riječima, riješena su i druga pitanja, a predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto će, nakon što stigne izjašnjenje Evropske komisije, sve to pretvoriti to u jedan dokument koji će biti razmatran.

“Siguran sam, ako nastavimo u ovoj atmosferi, napravićemo i dodatne iskorake na ispunjavanju uslova na putu u EU”, istakao je Nikšić.

Sastanku u Istočnom Sarajevu prisustvovali su lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović, te stranaka “trojke” SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto.

U delegaciji SNSD-a su i potpredsjednici stranke Radovan Višković i Željka Cvijanović, član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH saopštila je da je zaduženje Republike Srpske i veće nego je Majkli Marfi, američki ambasador, naveo nedavno u svom intervjuu.

Iz Ambasade SAD u BiH su kazali da pozdravljaju transparentnost Zore Vidović, ministra finasija u Vladi Republike Srpske vezano za zaduživanje Vlade Republike Srpske u 2024. godini od 446,27 miliona KM.

“Ali je ambasador Marfi u svom intervjuu spomenuo ukupno zaduživanje RS za 2023. i 2024. godinu. Vlada RS je do sada otplatila manje od polovine ovog iznosa. Prema javno dostupnim informacijama Banjalučke berze, kada se tome doda 935 miliona koliko se Vlada RS zadužila putem obveznica i emisija trezorskih zapisa u 2023. godini, ukupan iznos koji se Vlada RS zadužila od početka 2023. je zapravo bliži na 1,38 milijardi KM”, navodi se u saopštenju američke Ambasade.

Ova ukupna vrijednost, ističu oni, ne uključuje čak ni komercijalne kredite koje je podigla Vlada Republike Srpske.

“Podstičemo ministricu Vidović da bude jednako transparentan u vezi sa detaljima tih kredita, kako bi stanovnici RS mogli utvrditi ko kupuje dug RS, pod kojim uslovima, šta kreditori dobijaju zauzvrat i kako se novac koristi u korist stanovnika Republike Srpske”, dodali su iz Ambasade.