VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Lukač o formiranju pomoćnog sastava policije

    Formiranje pomoćnog sastava policije Republike Srpske potrebno je iz više razloga, a jedan od njih je povećan broj odlazaka policijskih službenika u penziju, zbog čega trenutno Ministarstvu unutrašnjih poslova nedostaje više od 1.000 policajaca, izjavio je za RTRS bivši ministar, Dragan Lukač.

    – Uvođenjem pomoćnog sastava brzo bi se riješio nedostatak policijskih službenika koji su prijeko potrebni. Veliki broj njih odlazi u penziju i nemoguće je brzo odškolovati nove kadrove koji bi ih zamijenili. Ovo je najbolji način da riješimo taj problem – rekao je Lukač.

     

    Pomoćni sastav policije je trebao je da bude uveden još 2019. godine, ali se odustalo zbog različitih opstrukcija, kaže Lukač koji je naveo da nisu htjeli nestabilnost.

    Podsjetio je i da se formiranje Žandarmerije pokazalo više nego bitno za bezbjednost svih građana.

    – Podsjetiću da rezervni sastav imaju i zemlje u okruženju. Važan je i zbog nepogoda poput požara i poplava. Sve su to situacije koje ugrožavaju naše građane i pomoćni sastav policije može vrlo brzo da priskoči u pomoć – naveo je Lukač.

    Narodna skupština Republike Srpske prethodne sedmice usvojila je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima kojim se uvodi pomoćni sastav policije.

  • Dodik van fokusa SAD?

    Dodik van fokusa SAD?

    Dok se u Sarajevu dočekuju visoki zvaničnici nove američke administracije, Brendon Henrahan i njegov zamjenik Mark Fleming, iza zatvorenih vrata – a možda i ispod stola – vodi se debata koja bi mogla da preusmjeri političke tokove Republike Srpske i cijele BiH. Formalni razlog dolaska u BiH nije obznanjen, ali su spekulacije već dobile svoj pravac: politička budućnost Milorada Dodika.

    Henrahanova posjeta označava prvi ozbiljan signal da se Bosna i Hercegovina, ako ne i cijeli region, našla na radaru Bijele kuće. Kako ističe bivši diplomata Srećko Đukić, riječ je o posjeti koja ima prvenstveno dijagnostičku funkciju – nova administracija želi da osjeti puls balkanske političke klime prije nego što odluči kojim putem će krenuti.

    Međutim, nije teško pogoditi zašto se američki zvaničnici ne zadovoljavaju samo protokolarnim susretima s članovima Predsjedništva. Prema navodima pojedinih medija, planiran je i poseban razgovor sa Željkom Cvijanović, koja se, navodno, profilisala kao „prihvatljiva zamjena“ za Dodika – lidera koji se sve teže uklapa u zapadne političke planove za region.

    Iako Srećko Đukić ne očekuje radikalne promjene ni “revoluciju preko noći”, jasno je da Washington pokušava da smiri tenzije koje su posljednjih godina potresale političku scenu BiH. Dodik, tvrdi on, u posljednjim nastupima djeluje znatno pomirljivije. Nema više bombastičnih poruka, bar ne onih koje graniče s političkom eskalacijom. Sve upućuje na to da i sam shvata ozbiljnost trenutka – i da je možda već u fazi političkog prilagođavanja.

    S druge strane, Ivana Marić, politička analitičarka, nema dilemu – Dodik je, prema njenim riječima, odavno trebalo da prepusti kormilo stranke nekom drugom. Pitanje je, naravno, kome, jer su svi potencijalni nasljednici već eliminisani ili marginalizovani. Ostali su samo poslušni, a to za stranku i javnost ne može donijeti ništa novo.

    Marićeva upozorava i na još jednu promjenu – interes stranaca više nije motivisan bezbjednosnim rizicima, već činjenicom da lokalni lideri izbjegavaju odgovornost i uporno provociraju institucionalni poredak. Dodik je, kako navodi, simbol tog modela: najavljuje zakone koje ne sprovodi, ne priznaje pravosuđe, a ipak u njemu daje iskaze.

    U tom ambijentu, američka delegacija možda i nema iluzije da može mijenjati stvari brzo. Ali možda već sada gradi temelje nove strukture – jedne u kojoj Dodik više ne figurira kao lider, već kao politička senka koja posmatra sa strane.

    Ako je Cvijanovićeva zaista „prihvatljiva opcija“ za Zapad, onda su karte već podijeljene. Na Dodiku je da odluči – da li će napustiti igru na sopstvenim uslovima ili će ga, kao što to istorija često pokaže, iz igre izbaciti oni koji dođu s porukom iz Vašingtona.

  • Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Dodik: Sud i Tužilaštvo samo po Ustavu BiH, a ne po Šmitovim odlukama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u emisiji Telering da nije protiv postojanja Suda i Tužilaštva na nivou Bosne i Hercegovine, ali da ti organi moraju djelovati isključivo po zakonima donesenim u skladu sa Ustavom BiH, a ne na osnovu odluka koje nameće Kristijan Šmit. Dodik je istakao da se u BiH ne može govoriti o vladavini prava, te da je sadašnji sistem pod direktnim političkim uticajem stranaca.

    – Neka postoji Sud i Tužilaštvo na nivou BiH, ali samo ako funkcionišu po ustavnom okviru. Ne prihvatamo odluke koje donosi Šmit bez legitimiteta. Danas pravosudne institucije presuđuju po potrebama stranaca, ne po interesima naroda – rekao je Dodik.

    Govoreći o geopolitičkim promjenama, naveo je da je „koncept stvaranja novih država“, kakva je i BiH, propao. Kao primjer promijenjenih stavova naveo je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, za kojeg kaže da nije želio da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

    – BiH je pokušaj neuspjelog projekta. Ideja o unitarnoj Bosni je propala. Milijarde su uložene iz fondova SAD i EU, ali ništa nije postignuto. USAID više ne funkcioniše kako je nekad, a i Evropa propada. To je poraz njihove politike – poručio je Dodik.

    Dodao je da bošnjačke stranke više nemaju podršku stranih sila kakvu su ranije imale, a posebno je kritikovao ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića.

    – On vodi istu politiku kao prethodnici, bez odluka Predsjedništva BiH, iznosi lične stavove i naziva Republiku Srpsku remetilačkim faktorom. To je neprihvatljivo – rekao je Dodik.

    Naglasio je da se vlast u Srpskoj ne može formirati bez volje iz Srpske i da pokušaji nametanja opozicionih stavova iz Sarajeva nemaju uporište u realnosti.

    – Ko upravlja Srpskom? Koalicija koja ima većinu i instrumente. Kako mislite nametnuti opozicione ideje u ovakvom sistemu? – upitao je Dodik.

    Kada je riječ o njegovom odlasku u Sud BiH, Dodik tvrdi da je cijeli proces bio politički montiran i da su o svemu bili obaviješteni i dogovoreni i zvaničnici iz Sarajeva, uključujući Konakovića.

    – Bio je dogovor da jedan dan galame, a sutra ućute. Tako je i bilo. Nema osnova za postupke koje vodi OHR. To su politički motivisane odluke bez ikakvog legitimiteta – rekao je Dodik.

    Smatra da jedini način da se BiH vrati na stabilan put jeste da se povuku odluke Kristijana Šmita.

    – Njegove odluke unose toliku destabilizaciju da se više ne zna kako sistem funkcioniše. Sve mi se gadi, cijela ta farsa. Prije godinu dana sam bio “ratnohuškač”, sada sam “glavni akter deeskalacije”. Ako žele mir i put ka EU, mi smo spremni, ali ako zatvore vrata, mi ćemo još više – naglasio je Dodik.

    Poseban akcenat stavio je na slučaj sutkinje Sene Uzunović, koja je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog navoda da je njen rođak tražio novac za oslobađajuću presudu. Dodik tvrdi da su određene usluge zaista tražene, te da je od Uzunovićeve jedino traženo da postupa po zakonu i Ustavu.

    – Ona je oskrnavila ustavni poredak. Glumi nezavisnost, a pod pritiskom je. Sada po Sarajevu priča kako je morala nešto da uradi. Neka ide do kraja ako hoće, ali i mi ćemo – poručio je.

    Dodik je najavio da će se cijeli slučaj završiti pred međunarodnim sudovima.

    – Moram da zaštitim pravo. Sena Uzunović je instrument stranih politika. Tražila je uslugu, a njena porodica je imala koristi. Sve će biti jasno – zaključio je Dodik.

    Na kraju je istakao da uprkos svemu, institucije Srpske ostaju stabilne, a on sam će nastaviti da se bori za ustavno uređenje i prava Republike Srpske.

  • NSRS – okončana 15. redovna sjednica

    NSRS – okončana 15. redovna sjednica

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zaključio je večeras rad 15. redovne sjednice parlamenta Srpske.

    Poslanici su glasali o apsolviranom dnevnom redu 15. redovne sjednice.

    Razmotrena je i posljednja 34. tačka dnevnog reda Izbori i imenovanja.

    Narodnoj skupštini Republike Srpske predloženo je da za glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske, na prijedlog predsjednika Srpske, bude izabrana Božana Trninić na mandat od sedam godina.

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske Narodne skupštine prethodno su razmotrili Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske – građanska inicijativa.

    Prethodno je razmotren i Prijedlog odluke o izradi Plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Mliništa za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, po skraćenom postupku, Prijedlog odluke o izradi Zoning plana područja posebne namjene “Semberske ade”, po skraćenom postupku, kao i Informacija o dugu sa stanjem na dan 31.12.2024. godine

    Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Bojana Vasiljević Poljašević rekla je da je javni dug Srpske na dan 31. decembar 2024. godine iznosio je 5,792 milijardi KM, odnosno 32,91 odsto bruto domaćeg proizvoda, a ukupan dug bio je 6,688 milijardi KM, odnosno 38 odsto BDP-a.

    Poslanici su prethodno razmotrili Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za 2024. godinu, kao i Izvještaj o radu ЈP Radio-televizija Republike Srpske za 2023. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja ЈP Radio-televizija Republike Srpske.

    Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ rekao je da je Institucija ombudsmana u prošloj godini primila 2.792 žalbe, a završila rad na 2.690 predmeta.

    Vranješ je rekao da se u toj godini Instituciji obratilo 7.087 građana.

    Generalni direktor RTRS-a Dijana Milanković ocijenila je u Narodnoj skupštini da je poslovanje ovog javnog preduzeća u 2023. godini bilo stabilno, naglasivši da je RTRS kao sistem bio stabilan i funkcionalan.

    – Svi rashodi bili su pokriveni prihodima, a obaveze prema zaposlenima, državi i bankama redovno servisirane i bez kašnjenja – rekla je Milankovićeva obrazlažući izvještaj o radu Јavnog preduzeća RTRS-a za 2023. godinu i Izvještaj o reviziji finansijskog poslovanja te firme.

    Poslanici su prethodno razmotrili Izvještaj o radu Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske sa finansijskim izvještajem za 2024. godinu, Izvještaj o radu i izvršenju budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za 2024. godinu, kao i izvještaje Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.

    Direktor Agencije za visoko obrazovanje Biljana Vojvodić rekla je da je Agencija prošle godine zaprimila dvije nove prijave za akreditaciju univerziteta, a nastavljeni su postupci akreditacije za 11 ustanova.

    Poslanici su razmotrili Izvještaj o radu i izvršenju budžeta Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, za 2024. godinu.

    Direktor Fonda Јasminka Vučković rekla je da je lani dodijeljeno 739 rješenja kojima je odobrena dijagnostika i liječenje djece u inostranstvu za šta je isplaćeno više od 7,5 miliona KM.

    Prethodno su razmotreni Izvještaji Agencije za osiguranje Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine; b) Izvještaj o radu za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period 1. 1. 2024 – 31. 12. 2024. godine.

    On je dodao da je tokom trgovanja u 2024. godini bilo 5.286 transakcija što je za 26 odsto više nego u prethodnoj godini.

    Predstavnik Agencije za osiguranje Miloš Lukajić izjavio je da je u protekloj godini očuvana stabilnost i solventnost sektora osiguranja u Srpskoj.

    Obrazlažući izvještaje Lukajić je istakao da su lani u sektoru osiguranja Srpske poslovala 23 društva za osiguranje, što ukazuje da je na tržištu bila prisutna jaka konkurencija.

    Kada ja riječ o ulaganjima društava za osiguranje u neživotna osiguranja, Lukajić je, između ostalog, rekao da su na tom planu najveće učešće imale hartije od vrijednosti, pa nekretnine i oročeni depoziti sa ukupnim učešćem od 75,8 odsto.

    Poslanici su razmotrili Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2024. godinu; b) Izvještaj o radu za 2024. godinu; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period 1. 1 – 31. 12. 2024. godine;

    Skupština je juče, između ostalog, razmotrila izmjene i dopune Zakona o platnom prometu i Zakona o javnim preduzećima.

  • Dodik: Srpska vjerna Ustavu i Dejtonskom sporazumu

    Dodik: Srpska vjerna Ustavu i Dejtonskom sporazumu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je danas da je Srpska bila i ostala vjerna Ustavu i Dejtonskom sporazumu.

    – Odbrana Dejtonskog sporazuma bila je i ostaje moj dosljedan stav – uprkos svim političkim i ekonomskim pritiscima, sankcijama koje su uvodile Obamine i Bajdenove administracije, i bez obzira na sve nametnute izmjene i devijacije u sprovođenju sporazuma, a koje su dolazile od onih koji za to nisu imali pravo – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • Klokić: Put BiH u EU mogao bi da traje još 12 godina

    Klokić: Put BiH u EU mogao bi da traje još 12 godina

    Iako je BiH prije više od godinu i tri mjeseca dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, oni nisu počeli niti se može naslutiti kada će se nešto konkretnije desiti na tom polju. Pravi posao za vlasti počinje onog trenutka kada zemlja dobije datum za otpočinjanje pregovora, kazao je u intervjuu Glasu Srpske ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, koji se osvrnuo i na to koliko bi razgovori sa evropskim zvaničnicima o članstvu mogli da potraju.

    Od otpočinjanja pregovora potrebno je od osam do 12 godina da bi zemlja postala članica EU – kazao je Klokić sa kojim smo, pored evropskih integracija, razgovarali i o radu i širenju mreže predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, ali i nedavnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). On je za jesen najavio dolazak kompanija iz Dubaija, što će biti prilika za domaća preduzeća da uspostave saradnju sa njima, a moguće je, kako je naveo, da Republiku Srpsku posjeti i šeik.

    Evropski savjet je dao zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora sa EU još u martu 2024. godine, i od tada su, kaže Klokić, institucije na nivou BiH ostvarile određen napredak.

    – Usvojeni su zakoni o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija i sprečavanju sukoba interesa, a potpisan je i sporazum sa Fronteksom. To nije dovoljno, što se može vidjeti i iz izvještaja Evropske komisije u kojima je naglašen određeni napredak, ali su ukazali i na otvorena pitanja koja preovladavaju u BiH. Svjedoci smo da su u prethodnu godinu i tri mjeseca određene teme preovladale u BiH. Tu mislim na političke procese protiv predstavnika institucija Republike Srpske i to je nešto što je umnogome zakočilo ovaj proces – rekao je Klokić.

    Naveo je da Republika Srpska dosljedno učestvuje u procesima i priprema institucije u skladu sa obavezama koje dolaze sa evropskog puta.

    – Ne bi bilo fer da govorimo da su samo krive vlasti u BiH jer često od pojedinaca čujemo da se razgovara o tome da li će Crna Gora ili Albanija prve ući u EU. Dakle, pojedine zemlje se favorizuju, dok su ostale zanemarene, ali su i dežurni krivci. EU i Evropska komisija nemaju ujednačen pristup kada je u pitanju proces evropskih integracija. Tu mislim na sve zemlje koje žele da budu članice i zemlje zapadnog Balkana, ali i druge države kao što su Moldavija i Ukrajina – istakao je Klokić.

    Klokić je naveo da sve zemlje,  kada dobiju kandidatski status, dužne su da imenuju glavnog pregovarača.

    – Međutim, to ne znači ništa bez imenovanja kompletne pregovaračke strukture i uspostavljanja pregovaračkog okvira. Samo jedno imenovanje ne vodi nikakvom napretku BiH. Trenutno imamo radne grupe koje su tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija, a koje će, uz određene modifikacije, u budućnosti vršiti poslove pregovaračkih grupa. Stav Republike je bio i ostao da glavni pregovarač treba da bude iz Srpske – rekao je Klokić.

    Podsjetio je da se EU suočava sa ozbiljnim izazovima unazad 15 i više godina, od same ekonomske krize, a kasnije je uslijedila i aktuelna migrantska.

    – Mnoge zemlje preispituju odluku o Šengen zoni, odnosno da se zatvaraju zbog nagovještaja još većeg priliva migranata. Svi principi na kojima je EU počivala su ozbiljno poljuljani. EU, ako želi da zadrži svoju ideju, mora ozbiljnije da pristupi i zemljama zapadnog Balkana, odnosno da i one postanu članice EU. Da li će neka zemlja postati članica EU je više stvar političke odluke, to nam je potvrđeno i na primjeru Bugarske i Rumunije – rekao je Klokić za Glas Srpske.

    Podsjetio je da je pod okriljem resora koji vodi i predstavništva Republike Srpske u inostranstvu.

    – Neka od predstavništava rade posao odlično, dok kod drugih postoji prostor za napredak. Kada je riječ o širenju mreže, započeli smo proces registracije predstavništva u Francuskoj, tako da bi ono krajem godine ili eventualno početkom iduće moglo da počne sa radom. Započeta je i procedura osnivanja predstavništva u Kini, odnosno ovlašćeno je lice da izvrši sve pripreme i registruje predstavništvo. Јoš taj posao nije završen – rekao je Klokić.

    Podsjetio je da je nedavno prisustvovao međunarodnom forumu koji je u Dubaiju organizovala kompanija “Al Matija”, sa kojom Vlada ima potpisan memorandum o saradnji.

    – Dogovoreno je da jedna poslovna delegacija krajem oktobra ili početkom novembra posjeti Srpsku. Organizovaćemo forum na kojem će učešće uzeti naša preduzeća, a koja bi mogla sarađivati sa kompanijama iz Dubaija. To je prilika i da predstavimo određene projekte Republike investitorima iz Emirata, a koji su zainteresovani za ulaganje na domaće tržište. Njih posebno interesuje oblast poljoprivrede, prehrambene industrije ali i energetike. Takođe, imao sam priliku da razgovaram sa šeikom koji je član porodice koja vodi Dubai kao Emirat, i koji bi takođe potencijalno mogao da dođe u Republiku Srpsku – rekao je Klokić.

    Kada je riječ o vidovdanskom okupljanju Srba iz dijaspore na Zlatiboru na kojem je prisustvovao, Klokić je istakao da je Ministarstvo bez portfelja u Vladi Srbije, koje je zaduženo za dijasporu, organizovalo jtradicionalni Vidovdanski sabor.

    – Najveći akcenat tom prilikom stavljen je na međunarodni događaj “Ekspo” 2027. godine. Predstavništva Srpske u Njemačkoj i Austriji bila su prisutna kao i naša kulturno-umjetnička društva. Razgovarali smo i o važnosti očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, pisma, tradicije i kulture, ali i o unapređenju saradnje između predstavnika u rasijanju i naših institucija. Takođe, Srpska je u fazi izrade novog strateškog dokumenta za saradnju sa dijasporom s obzirom na to da važeći dokument ističe ove godine – rekao je Klokić.

  • Sud koji nije u Srpskoj, osim kad jeste

    Sud koji nije u Srpskoj, osim kad jeste

    Ako ste ikada pomislili da je Milorad Dodik, pojavljivanjem pred Sudom i Tužilaštvom BiH, prekršio odluke Narodne skupštine Republike Srpske, ne brinite – SNSD će vas brzo razuvjeriti. Preciznije, njihov portparol Radovan Kovačević. On tvrdi da se ništa sporno nije desilo, jer – ništa se nije ni desilo u Republici Srpskoj.

    Logika je jednostavna: Sud i Tužilaštvo BiH, koje su institucije Republike Srpske proglasile neustavnim, možda i funkcionišu, ali – ne na teritoriji Srpske. Tako je i Dodik, tehnički, pred njih izašao u drugom univerzumu, u nekom vanprostoru, a pritvor mu je ukinut kao bonus koji se, po toj logici, također nije desio ovdje. Ukratko, ako nešto ignorišete dovoljno jako – ono možda nestane. Barem u političkom narativu.

    Kovačevićevo objašnjenje predstavlja novo poglavlje u rastućoj zbirci pokušaja opravdanja za političke poteze koji direktno poništavaju vlastite prethodne odluke. Od izričitog nepriznavanja suda do njegovog faktičkog priznavanja – put nije dug, samo mora da prođe kroz Sarajevo.

    Opozicija nije ostala nijema. Nebojša Vukanović precizno poentira da problem nije samo u “tonućima”, nego u tome što sa sobom povlače i institucije. Kad se odluke Narodne skupštine pretvaraju u fleksibilne smjernice koje važe kad zatreba, a ne važe kad zabole, gubi se svaka osnova političkog integriteta.

    Slično misli i Tanja Vukomanović iz PDP-a, koja ističe da je možda bolje da Kovačević nije ni govorio – jer je pokušaj opravdanja Dodikovog poteza dodao komičan sloj jednoj tragičnoj političkoj epizodi. Ako je sve bilo u redu, pita se, zašto je Dodik čekao, zašto su se donosili zakoni, zašto su uopšte bile upotrebljene “duge cijevi”?

    Kad pravna država postane stvar geografije, a političke odluke zavise od koordinata, pitanje je ne samo povjerenja u institucije – već i zdravog razuma. A najopasnije je kad se i jedno i drugo gubi brzinom političkog preleta.

  • Cvijanovićeva o odluci SAD

    Cvijanovićeva o odluci SAD

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da nije iznenađujuća, a prema nekima je i očekivana, odluka SAD da uvedu carine od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.

    “U ovoj zemlji kakva je BiH ne možeš postići dogovor ni o tome da pošalješ pismo na zadatu temu i u roku. Pa je onda problem što je Savjet ministara donosio zaključke ili ministar poslao nacrt pisma Predsjedništvu kojima se poštuju zaključci Savjeta ministara, a ne od riječi do riječi zaključci Predsjedništva.

    Pa, onda kad kažeš danas je rok i predložiš modifikacije, to opet mora sačekati par dana. Pa se onda natežeš oko neke besmislene rečenice koja prilično glupo zvuči, ali ako je ne prihvatiš u njenoj sveukupnoj gluposti, onda taj neko neće glasati. Još ako ne možeš izaći u javnost i reći – na prijedlog tog i tog usvojeno je to i to, onda udaraš na narcisoidna ogledala i nema tu kraja”, istakla je Cvijanović za Srnu reagujuću na odluku SAD o uvođenju carina na svu robu koja ulazi iz BiH od 1. avgusta.

    Srpski član i predsjedavajuća je ocijenila da je šteta što pismo nije usvojeno prošle sedmice kad je i bilo na dnevnom redu da bi bilo poslato u roku i naglasila da treba, svakako, nastaviti sa ovim aktivnostima da bi se smanjilo carinsko opterećenje.

    Cvijanović je istakla da je moguće da se radi o namjernoj političkoj opstrukciji u okviru institucija BiH, jer je ona evidentno neuspješna država u kojoj se ništa ne prepoznaje ako je za opšte dobro i ako nije za obračun sa drugima pod motom “napada na ustavni poredak”.

    “U svakom slučaju, institucije i predstavnici Republike Srpske su još prije par mjeseci jasno izrazili svoj stav da je ovo pitanje neophodno regulisati sa SAD”, naglasila je Cvijanović.

    Američki predsjednik Donald Tramp objavio je odluku o uvođenju carina od 30 odsto na svu robu koja ulazi u Ameriku iz BiH, počevši od 1. avgusta.

    “Počevši od 1. avgusta, naplaćivaćemo BiH samo 30 odsto carine. Molim Vas da imate na umu da je 30 odsto daleko manje od procenta potrebnog da se eliminiše neproporcionalni trgovinski deficit”, istakao je Tramp.

  • Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

    Vidović: Nikada se ne smije ugasiti račun preko kojeg se prima zarađeni dohodak

    Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da zakonski mora biti riješeno da se ne smije nikada ugasiti račun bilo kojeg pojedinca preko kojeg prima svoj zarađeni dohodak.

     To će posebno biti tretirano novim zakonom o platnom prometu, ali i sada se to nalazi u našim zakonima – rekla je Vidovićeva tokom skupštinske rasprave o Nacrtu zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu, koji je pred parlamentom kao građanska inicijativa.

    Vidovićeva je navela da je Vlada Republike Srpske izrazila rezervu prema navedenoj inicijativi u kojoj je navedeno da bi Agencija za bankarstvo Srpske mogla da uzme na sebe utvrđivanje rizika.

    – To nikako nije dobro i ne može biti zato što je Agencija kontrolni organ banaka i ona ne može preuzimati rizike – rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da se u narednom periodu moraju ozbiljno zaštititi fizička lica i njihovi bankovni računi.

    Vidovićeva je rekla da Republika Srpska u postupku izrade zakona o platnom prometu koji će biti sveobuhvatan.

    – Razumijem ovu građansku inicijativu jer je Republika Srpska pretrpjela veliku štetu u prethodnom periodu. Fizička lica i pravna lica su pretrpjela veliku štetu, to jest ugrožavanje privredne aktivnosti Srpske – rekla je Vidovićeva.

  • Opozicija ostaje u skupštini

    Opozicija ostaje u skupštini

    Izbacivanje narodnog poslanika i lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića sa nedavne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske izazvalo je protestnu reakciju opozicije, ali ne i trajniji bojkot parlamenta. Iako se o toj mogućnosti govorilo, odluka je da se u radu skupštine ipak nastavi učestvovati.

    Opozicija smatra da bi napuštanje skupštinskih zasjedanja odgovaralo vlasti, jer bi im omogućilo da bez otpora sprovode političke odluke i dominiraju u javnom prostoru. Izostanak opozicionih glasova, poručuju, značio bi odustajanje od demokratske borbe i prepustio bi parlamentarnu govornicu samo jednom političkom bloku.

    Zato će, uprkos tenzičnoj atmosferi, svi opozicioni poslanici, uključujući i one iz Liste za pravdu i red, učestvovati u današnjoj sjednici.

    Podsjećamo, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić je na prethodnoj sjednici, netom prije glasanja o setu zakona koji su izazvali burne rasprave, donio odluku da Vukanovića udalji sa zasjedanja do kraja sjednice. Ovu odluku obrazložio je navodima o neprimjerenom ponašanju Vukanovića tokom sjednice Kolegijuma – uključujući povišen ton i narušavanje reda.

    Sam Vukanović, nekoliko dana kasnije, izjavio je da je odluka neosnovana i da je donesena suprotno poslovniku. Najavio je da je slučaj predao Ustavnom sudu Republike Srpske i da još uvijek čeka ishod.

    Uprkos tome, poslanici njegove liste će, kao i kolege iz drugih opozicionih stranaka, prisustvovati nastavku skupštinskog rada.

    – Smatram da vlastima odgovara da opozicija ne bude prisutna. Ali parlament je jedino mjesto gdje se možemo suočiti s njihovim argumentima – rekao je Vukanović za Srpskainfo.

    Dodao je da vjeruje da je odluka o njegovom udaljavanju imala političku pozadinu i da je donijeta u trenutku kada je vlast željela da izbjegne otvorenu raspravu nakon hapšenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    – Planiram doći u Banjaluku, barem na glasanje. Mislim da se u parlamentu može sankcionisati samo ponašanje tokom sjednice, ne van nje – rekao je Vukanović.

    On tvrdi da je cilj vlasti da ga isprovocira kako bi imao burnu reakciju, koja bi im poslužila kao izgovor za dodatne sankcije. Prema njegovim riječima, ima potvrde da su se pojedini predstavnici vlasti sastajali kako bi dogovarali upravo takve scenarije.

    – Jasno je da nije bilo incidenata na samoj sjednici. Ova mjera pokazuje slabost i nespremnost na političku debatu. Međutim, ja neću dozvoliti da im pružim bilo kakav povod – zaključio je Vukanović.