Kategorija: Politika

Jučerašnja sjednica Skupštine Srpske demokratske stranke (SDS) u Bijeljini okončana je ostavkom dosadašnjeg predsjednika Milana Miličevića, potvrđeno je za portal Srpskainfo. Nakon burne rasprave, na mjesto vršioca dužnosti predsjednika imenovan je aktuelni predsjednik Glavnog odbora, Jovica Radulović.

Kako navodi Srpskainfo, politički potres dolazi svega godinu i kusur pred opšte izbore u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, pa se odmah otvorilo pitanje ko će trajno preuzeti kormilo najveće opozicione partije. Unutrašnje podjele, razotkrivene tokom sjednice, svela su izbor, čini se, na svega dva ozbiljna pretendenta.

Sagovornici portala ističu da je, poslije salvi optužbi da „rastura“ stranku, načelniku Istočne Ilidže Marinku Božoviću značajno opala šansa da se kandiduje na predstojećoj Izbornoj skupštini. Mnogo izvjesnijom smatra se kandidatura narodnog poslanika Darka Babalja, piše Srpskainfo.

S druge strane, frakcija koja je stajala iza Miličevića, prema informacijama portala, spremna je da podrži gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića kao najozbiljnijeg nasljednika. Ipak, postoji mogućnost da Miličević povuče neopozivu ostavku i uđe u trku za novi mandat; ukoliko to ipak ne učini, Petrović ostaje prvi favorit te struje za vrh SDS‑a, zaključuje Srpskainfo.

Milan Miličević, koji je do juče predvodio Srpsku demokratsku stranku, povukao se s funkcije poslije žučne i neslavno okončane sjednice stranačke skupštine u Bijeljini.

Četiri sata neuspjelih pokušaja da se usvoji dnevni red, povišeni tonovi i brojne proceduralne opstrukcije naveli su Miličevića da „presiječe“ muke i preda neopozivu ostavku na sve položaje u SDS‑u. Izvori iz vrha partije tvrde za Srpskainfo da se najveći sukob vodio oko toga da li 23 delegata iz Bijeljine uopšte imaju legitimitet da prisustvuju sjednici, budući da u tom gradu nisu održani unutarstranački izbori već četvrtu godinu.

Još jedna sporna tačka bila je prisustvo bivšeg predsjednika SDS‑a i načelnika Gacka, Vukote Govedarice, sastanku u manastiru Gomionica na kojem se, prema riječima sagovornika, razgovaralo o stvaranju novog političkog pokreta pod okriljem lidera PDP‑a Draška Stanivukovića. Iako je Govedarica u Bijeljini tvrdio da je taj prijedlog odbio ne želeći da napusti stranku, izvori insistiraju da je upravo on zagovarao model tročlanog predsjedništva pokreta, u kojem bi i sam imao mjesto.

U raspravama – i zvaničnim i „hodničkim“ – Stanivuković je označen kao glavni strateg razbijanja SDS‑a i uklanjanja Miličevića. Navodno je, uz podršku pojedinih struktura iz Beograda, pokrenuo akciju smjene nakon što je aktuelni predsjednik SDS‑a javno isticao da će stranka na idućim izborima imati svog kandidata za predsjednika Republike Srpske, a nikako podržati Stanivukovića.

Prema tvrdnjama upućenih, prije nego što je ostavka iznesena, oko 280 od prisutnih 400 delegata bilo je spremno dati podršku Miličeviću da ostane na funkciji. Ipak, kako kažu, „teror manjine nad većinom“ onesposobio je normalan rad skupštine, pa je bivši lider sam prekinuo agoniju.

Delegat Nemanja Vasić, koji je najglasnije kritikovao Govedaricu zbog „tajnog sastanka“, ocjenjuje da je promjena predsjednika samo godinu uoči izbora pogubna po SDS. On tvrdi da se 80 % delegata osjećalo izmanipulisano načinom na koji je smjena forsirana, što je, prema njemu, i onemogućilo momentalni izbor novog rukovodioca.

Politički analitičar Velizar Antić podsjeća da je SDS preživio brojne udare, „od međunarodne zajednice do Dodika“, te i dalje ostaje druga po snazi stranka u Republici Srpskoj. Ipak, smatra da je sadašnji udar „ekstremno opasan“: ili je stranka pogriješila što je Miličevića birala prije dvije godine, ili je, dodaje, morala stati iza njega do izbora. Ulazak u unutrašnje izbore tik pred opšte političko nadmetanje, ocjenjuje Antić, znači da će njihov oponent Milorad Dodik u startu imati veliku prednost.

Miličevićeva ostavka otvara period neizvjesnosti u najvećoj opozicionoj partiji Srpske, dok delegati i pretendenti na čelo stranke traže način da saniraju štetu nastalu uoči ključne izborne godine.

Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske pokrenuo je mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa (veto) na izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, a kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije u Srpskoj.

Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, smatra da je formiranje, kako kaže, rezervnog sastava policije u Republici Srpskoj potpuno nepotrebno jer ne postoji nijedan razlog da se tako nešto uradi.

“Danas je donesena odluka da se izjasnimo o navedenom zakonu. Mislimo da formiranje rezervnog sastava policije ima nekoliko problema, prije svega smatramo da je opasan po samo dejtonsko uređenje. Jasno je zakonima definisano koliko pripadnika policije i slično može biti po broju stanovnika, regijama, entitetima, kantonima. Imamo sasvim dovoljan broj policajaca, ničija bezbjednost, niti jednog entiteta ili države nije ugrožena i ne vidimo potrebu za tim”, ističe Tabaković.

Navodi da u BiH ima mnogo potrebnijih stvari kojima bi trebalo da se bavimo od formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske.

“Znamo čemu su nas odveli rezervni sastavi 90-ih godina. Imamo sasvim dovoljan broj policije, ministarstvo ima sasvim dovoljan broj policajaca, ako nema, mogu raspisati konkurs i primiti nove policajce”, navodi Tabaković.

Podsjeća u kojim situacijama se uvode ovakvi sastavi policije.

“Rezervni sastavi se uglavnom uvode u kriznim situacijama, u ratnim ili predratnim dešavanjima u svim zemljama svijeta. To se desilo i kod nas 90-ih godina i imamo strah od toga da se ne poseže za takvim odlukama, jer ne znamo šta se krije iza navedenog zakona”, poručio je Tabaković za “Nezavisne novine”.

Nakon što je pokrenut veto mehanizam, biće sazvana sjednica Vijeća naroda RS na kojoj će se raspravljati i glasati po ovom pitanju.

Ako ne bude podrške vetu, onda se zahtjev Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda šalje na Zajedničku komisiju NS RS i Vijeća naroda RS, a ako i tamo ne bude saglasnosti, onda sve ide pred Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske.

Zavisno od odluke Ustavnog suda RS na način na koji to Bošnjaci žele, vjerovatno će pitanje ići pred Ustavni sud BiH.

Iako se na prvi pogled čini da među domaćim političarima postoji saglasnost oko uvođenja tehnologije u izborni proces za 2026. godinu, stvarnost pokazuje drugačiju sliku. Napredak je, zapravo, gotovo neprimjetan.

Za mnoge građane BiH, pojam fer izbora i dalje je samo teorija. Dok oni traže da njihov glas bude pošteno zabilježen i precizno prebrojan, politička scena se pretvara u arenu ucjena, manipulacija i institucionalnih kočnica.

U takvom ambijentu, pitanje poštenja gubi tehnički karakter i prerasta u ključni demokratski problem.

Jer, ako se osnovna pravila izbornog procesa moraju braniti kroz političke sukobe, prijetnje i intervencije međunarodne zajednice, postaje jasno koliko je sistem daleko od funkcionalne demokratije.

Posljednjih dana, tema izbornih tehnologija ponovo dominira izjavama političara, ali više kroz političke obračune nego konkretne korake.

Stranke iz Trojke otvoreno su poručile da neće podržati budžet ukoliko se u njemu ne planiraju sredstva za kupovinu skenera i druge opreme za izbore, čija je vrijednost oko 112 miliona KM.

U međuvremenu, sve su glasnije spekulacije da će Kristijan Šmit – kojeg vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju – donijeti odluku da se sredstva iz dobiti Centralne banke preusmjere Centralnoj izbornoj komisiji. Ta bi odluka, međutim, mogla dodatno pogoršati političke tenzije.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, već je najavio da bi novi potezi Šmita mogli izazvati ozbiljnu krizu u zemlji.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, uvjeren je da samo SNSD još uvijek koči reforme koje bi mogle vratiti povjerenje građana u izbore. Smatra da će se krađa glasova zaustaviti na izborima 2026. godine.

– SNSD želi da Šmit sam nametne rješenje, kako bi to iskoristili za dizanje političkih tenzija do samih izbora – tvrdi Crnadak.

Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, izražava sumnju da će uvođenje skenera uopšte biti realizovano. Prema njegovim riječima, sve su veće šanse da će visoki predstavnik odustati od te mjere kako ne bi narušio odnose s Dodikom.

– Kada Dodik zaprijeti, međunarodna zajednica popušta. Bez podrške zapadnih ambasada, ne bi ni bilo moguće da mu se ukinu mjere poput pritvora, a postavlja se pitanje da li su zauzvrat prodali pravdu i državu – navodi Vukanović, najavljujući masovne proteste ukoliko “stranci” ponovo zažmire pred ustupcima prema vlastima RS.

Damjan Ožegović iz organizacije “Transparency International BiH” ističe da bi uvođenje tehnologije bilo značajan korak ka zaštiti izborne volje građana. Ipak, skeptičan je kada je riječ o političkom dogovoru oko ovih promjena.

– Političke elite su i ranije blokirale reforme koje bi poboljšale izborni sistem. Nema naznaka da će se sada ponašati drugačije – kaže Ožegović.

Upozorava i da bi novo odlaganje moglo dodatno udaljiti građane od izbora.

– Izlaznost je ionako niska, a većinu biračkog tijela čine zaposleni u javnom sektoru i lojalni partijski kadrovi – zaključuje on.

Među “patriotama, izdajnicima, kupljenim, prodanim, preletačima, galamdžijama, borcima, dezerterima, dječurlijom” i ko zna kojim još nepobrojanim frazama kojim se narodni poslanici redovno časte, ne možemo da ne spomenemo da u Narodnoj skupštini RS sjede i “ćutolozi”, odnosno poslanici koji u prethodne dvije i po godine, od kada je konstituisan aktuelni 11. saziv parlamenta, nisu progovorili ni jednu jedinu riječ.

A nije ih malo.

Prema podacima koji su “Nezavisnim novinama” dostavljeni od strane Narodne skupštine Republike Srpske, od novembra 2022. godine pa zaključno sa 30. junom 2025. godine, pet narodnih poslanika nijednom se nije javilo za diskusiju na sjednicama, iako ih je u pomenutom periodu održano čak 36 – 14 redovnih i 22 posebne sjednice.

Među njima su tri poslanika SNSD-a, Radojica Vidović, Nina Bukejlović i Milan Dakić.

Zanimljivo za Dakića jeste da je poslanički mandat dobio kao kandidat Demosa, a “ćutologiju” iz te stranke uspješno je nastavio i u klupama SNSD-a.

Preostalih dvoje poslanika koji su se pokazali i više nego dobri u ćutanju su Nikolina Šljivić i Predrag Nešić, koji predstavljaju DNS.

A vjerovatno nikoga od njih ova činjenica nije mnogo ni pogodila, pogotovo što, diskutovali ili ne, plata ide redovno, i to ona od po nekoliko hiljada maraka svakog mjeseca.

Uz njih petoro, kažu podaci iz parlamenta Srpske, postoje još dva poslanika koja do kraja juna ove godine nisu iskoristila pravo za diskusiju na skupštinskim zasjedanjima.

To što njih nismo stavili u prvi plan sa gorenavedenim poslanicima, leži u činjenici da su Miodrag Mišić i Boris Šljivić u skupštinske klupe sjeli tek 2025. godine.

Mišić je postao narodni poslanik 25. februara ove godine, umjesto Aleksandra Subotića iz SNSD-a, dok je Šljivić zakletvu položio 20. maja, tako da ni jedan ni drugi nisu imali pretjerano prilika za diskusiju, jer ni sjednice NS RS nisu održavane tako često.

“Ćutologija” u najvišem zakonodavnom domu Republike Srpske nije nešto što je nepoznato.

“Prije nekoliko godina, u jednom od ‘istorijskih saziva’ Narodne skupštine Srpske, kao dio tadašnje koalicije ‘Domovina’, sjedila je i Ivana Lovrić, koja za četiri godine nije progovorila niti jednu jedinu riječ, nije uputila nijedno poslaničko pitanje, nije imala nijednu repliku. Radio sam na kraju njenog mandata intervju s njom i kada sam je pitao zašto se ama baš nijednom nije javila, ona je rekla ‘kako drži do svoje riječi’. I to je otprilike to. Tri hiljade su tri hiljade puta četiri godine. I one liježu na račun govorili vi ili ne, diskutovali ili ćutali”, kaže za “Nezavisne novine” novinar Goran Dakić.

A prateći šta se sve dešavalo u Narodnoj skupštini RS u prethodne dvije i po godine, Dakić smatra da je nekad ćutanje zakon.

“Lakše je nimalo ne raditi nego raditi sasvim malo. Sa druge strane, kad čujete kako pričaju ovi koji ‘imaju’ šta reći, onda shvatite da bi najbolje bilo kada bi svi redom ćutali”, ističe Dakić.

Ali, “ćutolozi” u Narodnoj skupštini RS nisu neko ko je tek tako tu, već neko ko ima veoma važnu i vidljivu ulogu.

“Oni su odani ‘dizači ruku’ kada treba da se podrže stranački interesi”, kaže Mladen Bubonjić, komunikolog.

Takvi ljudi, koliko god to čudno zvučalo, ovdje su i te kako traženi.

“Na izborne liste se nerijetko stavljaju odani ‘klimači glavom’, a ne ljudi koji, kada uđu u parlament, diskutuju o najvažnijim problemima i zastupaju interese svojih glasača. Naravno, postavlja se i pitanje šta su interesi glasača, uzevši u obzir da isti ti poslanici sa sobom nose i određeni broj ‘sigurnih glasova’, tako da je često u pitanju obostrani interes – i stranka dobija glasove, i poslanik mjesto u parlamentu, a glasači su ionako samo broj i stranački alat za dobijanje glasova”, navodi Bubonjić za “Nezavisne novine”.

Uz poslanike koji se dosad nisu udostojili diskutovati o najvažnijim društvenopolitičkim pitanjima, red je da spomenemo ko je bio najagilniji.

Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, poslanik je koji je u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS imao ubjedljivo najviše diskusija, poslaničkih pitanja, replika, prijedloga.

Ipak, njegov način nastupanja u najvišem zakonodavnom domu Srpske nerijetko ga je koštao, pa je, kako je za “Nezavisne novine” rečeno iz Narodne skupštine RS, on poslanik kome je najviše puta izrečena mjera opomene, oduzimanja riječi i udaljenja sa sjednice.

Predsjednik SDS-a Milan Mičević podnio je neopozivu ostavku na tu funkciju, na Izvještajnoj Skupštini stranke, koja se održava u Bijeljini, saznaje RTRS.

Pored Miličevića, ostavke su podnijela i četiri člana Predsjedništva SDS-a, Ognjen Bodiroga, Mirjana Orašanin, Milica Radovanović i Đorđe Milićević.

Kako saznajemo, nezadovoljni načinom vođenja stranke su Sonja Karadžić Јovičević, Darko Babalj, Vukota Govedarica i Marinko Božović. Miličevićev rad podržavaju Nemanja Vasić, Ljubiša Petrović i Aleksandra Pandurević.

Kako saznajemo, na Skupštini je odlučeno da se ide na unutarstranačke izbore.

Inače, više od četiri časa trajalo je usaglašavanje dnevnog reda na kome je trebalo da se nađe i rasprava o povjerenju lideru stranke Milanu Miličeviću, ali i Predsjedništvu SDS-a.

Sjednici prisustvuje oko 400 delegata iz svih krajeva Republike Srpske koji su legitimisani pri ulazu u salu Centra za kulturu u Bijeljini.

Na ulazima u salu u kojoj se održava sjednica nalazi se obezbjeđenje.

Ni delegati, ni novinari nisu dobili dnevni red Izvještajne skuštine.

Prije Izvještajne skupštine zasjedalo je Predsjedništvo SDS-a koje i rukoovodi sjednicom.

Sjednica Skupštine Srpske demokratske stranke (SDS), na kojoj se očekuje rasprava o povjerenju predsjedniku stranke Milanu Miličeviću i Predsjedništvu SDS-a, zapela je već na samom početku, jer prisutni delegati već gotovo četiri sata raspravljaju o dnevnom redu.

Najveće sporenje izazvalo je prisustvo 23 delegata iz Bijeljine, koje je imenovao Ljubiša Petrović, gradonačelnik ovog grada i član Predsjedništva SDS-a. Delegati iz frakcije koja se protivi Miličeviću tvrde da Petrovićeva odluka nije u skladu sa statutom stranke, jer u Bijeljini nisu održani izbori za Gradski odbor SDS-a, niti su formalno izabrani delegati za Skupštinu.

– To nije po statutu stranke. U Bijeljini nisu provedeni izbori za Gradski odbor SDS, niti su izabrani delegati za Skupštinu SDS – navode protivnici aktuelnog rukovodstva.

Petrović, koji podržava Miličevića, na meti je optužbi da je samovoljno imenovao delegate, što dodatno produbljuje unutrašnje podjele unutar SDS-a.

Prema riječima sagovornika Srpskainfo koji učestvuje na Skupštini, rasprava i pored žestine, protiče bez vrijeđanja ili fizičkih incidenata. – Nije stvarno niko nikog napadao ni vrijeđao, nema galame, ali rasprava je žestoka – rekao je jedan od delegata.

Na sjednici, koja se održava u Centru za kulturu “Semberija” u Bijeljini, prisutno je oko 400 delegata iz svih krajeva Republike Srpske. Svi su legitimisani pri ulasku u salu, uz prisustvo fizičkog obezbjeđenja na ulazima.

Ni delegatima ni novinarima nije unaprijed dostavljen dnevni red, što je izazvalo dodatno nezadovoljstvo među učesnicima. Izvještajna sjednica trebalo bi da bude prilika za podnošenje izvještaja Milana Miličevića o radu Predsjedništva i njegovom vođenju stranke, ali suštinska rasprava još nije ni počela.

Skupštinom rukovodi Predsjedništvo SDS-a koje je zasjedalo neposredno prije početka sjednice. Ishod rasprave i potencijalne odluke ostaju neizvjesni, dok se stranački sukobi sve više zaoštravaju.