VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Kreditor misteriozan, dug od 100 miliona evra pod velom tajne

    Kreditor misteriozan, dug od 100 miliona evra pod velom tajne

    Novo zaduženje Vlade Republike Srpske u iznosu od 100 miliona evra izazvalo je brojne reakcije, kako u političkim krugovima, tako i među građanima. Kontroverzu je dodatno podgrijao stav premijera Radovana Viškovića, koji je na sjednici Narodne skupštine Srpske odbio da otkrije od koga je taj novac dobijen, pravdajući to zaštitom od „neprijatelja“.

    – Gdje piše da mora da stoji iz koje zemlje? Ko se to drznu da vama pomogne? Eto, pomogli nam. Dali nam prijatelji. A nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji – izjavio je Višković, prenosi Srpskainfo.

    Premijerov odgovor izazvao je niz reakcija u skupštinskim klupama. Poslanici opozicije kritikovali su tajnovitost Vlade, uz optužbe da se narušava transparentnost i pravo javnosti na informisanje. Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red, situaciju je ironično opisao kao igru „vruće-hladno“.

    – Imamo naznaka da je Zora Vidović bila u Mađarskoj i da su nam Mađari pomogli. Gataćemo, da nije Rusija, Nigerija? Treba sad po globusu da nabadamo dok oni kažu “to”. Je l’ ja trebam da kažem “Bugarska”, a oni da govore “vruće, vruće” – rekao je Vukanović.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, odlučio je postaviti konkretno poslaničko pitanje Viškoviću, tražeći odgovor na pitanje o porijeklu zaduženja.

    – Uvažavajući Vaš stav, uvjeren da mene ne smatrate „neprijateljem Republike Srpske“, očekujem da mi, u odgovoru na poslaničko pitanje, dostavite tu informaciju – naveo je Crnadak.

    Ekonomisti, međutim, upozoravaju da je ovakav pristup ozbiljno narušavanje zakonskih normi. Ekonomistkinja Svetlana Cenić ističe da javna sredstva moraju biti potpuno transparentna.

    – Višković je morao da objelodani od koga, kako i pod kojim uslovima, jer postoji izvještaj o zaduženjima i o zaduženosti Republike Srpske, koji se podnosi poslanicima na uvid. Javnost mora da bude obaviještena. Na ovaj način Višković krši zakon i degradira svoju funkciju – izjavila je Cenićeva za Srpskainfo.

    Dodala je da ovakvo ponašanje šteti povjerenju građana i otvara prostor za ozbiljne sumnje.

    – Za mene je neprijatelj onaj ko nenamjenski troši novac građana Republike Srpske i onaj ko posluje na netransparentan način. Nemojte zaboraviti da se svi finansijski tokovi evidentiraju kroz Centralnu banku. Kako misli to da sakrije i od koga? Smiješno – zaključila je Cenićeva.

    Dok javnost očekuje odgovore, ostaje da se vidi hoće li Vlada Republike Srpske obezbijediti transparentnost u vezi s ovim zaduženjem ili će kontroverze nastaviti da prate njene odluke.

  • Soreka: Pridruživanje zemalja Balkana strateški prioritet Unije

    Soreka: Pridruživanje zemalja Balkana strateški prioritet Unije

    Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka izjavio je da je pridruživanje zemalja Balkana strateški prioritet EU, ali da je na vlastima BiH da zemlja što prije ispuni uslove za početak pregovora, a poslije za postajanje članicom Unije.

    Soreka je istakao da predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen snažno podržava proširenje EU i da je proširenje jedan od njena tri ključna prioriteta u novom mandatu na ovoj funkciji.

    – Trebali bismo očekivati da će u sljedećih pet godina njen mandat biti posvećen upravo tom području. Mi, kao ambasadori EU u regionu, zapravo smo dobili zadatak učiniti sve što možemo da bismo ubrzali proces – rekao je Soreka, koji je i specijalni izaslanik EU, za današnji zagrebački Večernji list, izdanje za BiH.

    On je rekao da očekuje da sastanak lidera koalicije, koji bi trebalo da bude održan sljedeće semice u Mostaru, dovede do rješenja.

    – Јasno je da je ovo važno za građane BiH. Plan rasta donosi prednosti pristupa jedinstvenom tržištu, digitalnoj tranziciji, zelenoj tranziciji, a to su stvari koje građanima BiH mogu poboljšati kvalitet života mnogo prije nego postane članica EU – dodao je Soreka.

    Prema njegovim riječima, što prije vlasti BiH sprovedu zahtjeve EU, prije će međunarodni nadzor postati nepotreban.

  • NSRS: Usvojeno šest zakona i dva nacrta

    NSRS: Usvojeno šest zakona i dva nacrta

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, u poslijepodnevnom dijelu 12. redovne sjednice, šest zakona i dva zakona u formi nacrta.

    Usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, Zakon o podsticajima u privredi Republike Srpske, Zakon o položaju i ovlašćenjima Crvenog krsta Republike Srpske, Zakon o učeničkom standardu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju.

    Usvojena su i dva nacrta zakona – Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama Republike Srpske i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji.

    Narodna skupština Republike Srpske ranije danas usvojila je Rebalans budžeta Republike Srpske za 2024. godinu i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2024. godinu.

    Dvanaesta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće nastavljena u utorak u 10.00 časova razmatranjem Izvještaja o poslovanju Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i fondova za 2023. godinu sa Izvještajem nezavisnog spoljnog revizora.

    Na dnevnom redu su, između ostalog, Izvještaj o radu Pravobranilaštva Republike Srpske i Izvještaj o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2023. godinu.

  • Dodik ponudio da Banjaluka bude domaćin otkazanog samita lidera Zapadnog Balkana i EU

    Dodik ponudio da Banjaluka bude domaćin otkazanog samita lidera Zapadnog Balkana i EU

    Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, ponudio je da se otkazani Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije, planiran za 4. i 5. decembar u Neumu, održi u Banjaluci.

    Dodik je istakao da Republika Srpska ima kapacitete i iskustvo da organizuje ovako značajan događaj na najvišem nivou, te da je spremna pružiti svu logističku i tehničku podršku.

    “Republika Srpska nikada sebi ne bi dozvolila ovakvu sramotu. Spremni smo da spasimo obraz BiH i pokažemo da postoje dijelovi zemlje koji mogu odgovorno preuzeti ovakve izazove,” izjavio je Dodik nakon što je objavljeno da je samit otkazan zbog problema s organizacijom.

    Savjet ministara BiH donio je odluku o otkazivanju samita jer je tender za organizaciju događaja pao zbog žalbi na izbor ponuđača.

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeza ministara BiH, Zukan Helez, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da će novi tender biti raspisan, te da bi samit mogao biti održan u januaru.

    Ovaj dvodnevni događaj trebao je okupiti ključne aktere iz regiona i Evropske unije, s ciljem jačanja saradnje i razmatranja važnih političkih, ekonomskih i društvenih pitanja.

    Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je samitu trebala prisustvovati Marta Kos, nova komesarka EU za proširenje, kojoj bi to bila jedna od prvih zvaničnih posjeta nakon preuzimanja funkcije.

    Dodik je otkazivanje događaja nazvao “još jednom sramotom političkog Sarajeva” i naglasio da je Republika Srpska više puta dokazala sposobnost organizacije kompleksnih međunarodnih događaja.

    “Dobro došli u Republiku Srpsku, zemlju otvorenih vrata, gdje se povjerenje i saradnja dokazuju djelima, a ne riječima,” poručio je Dodik, pozivajući regionalne i evropske lidere da posjete Banjaluku.

     

     

  • Usvojen Rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu

    Usvojen Rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu.

    Za rebalans budžeta Srpske za 2024. godinu glasalo je 47 poslanika. Protiv je bilo 17, a suzdržana dva poslanika.

    Ovim rebalansom budžetskog iznosa povećan sa pet milijardi i 735 miliona na pet milijardi i 810 miliona KM.

    Prema rebalansu za penzije je potrebno 1,796 milijardi KM, što je 11,6 miliona KM više od planiranog, pri čemu se blizu 300 miliona KM dotira iz budžeta.

    Za boračka davanja izdvojeno je 463,5 miliona KM, 653 miliona KM namijenjeno je za obrazovanje, a 288 miliona KM za zdravstveni sektor.

    U Fond solidarnosti izdvojeno je 16 miliona KM, odnosno osam miliona više nego što je planirano.

    Narodna skupština je usvojila i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2024. godinu koji propisuje način izvršenja budžeta, odnosno rebalansa za ovu godinu.

    Rebalans budžeta i Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o izvršenju budžeta usvojeni su po hitnom postupku.

  • Cvijanović uputila pismo diplomatama zbog opstrukcija MIP-a

    Cvijanović uputila pismo diplomatama zbog opstrukcija MIP-a

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović obratila se svim diplomatskim i konzularnim misijama te međunarodnim organizacijama s molbom da sve buduće korespodencije šalju direktno i njenom kabinetu, a ne samo Ministarstvu inostranih poslova na čijem čelu je Еlmedin Konaković, navodeći da na ovaj način želi da ukaže na značajan problem u vezi sa kanalima komunikacije između diplomatskih misija u BiH i Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

    “Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je jedini organ nadležan za vođenje spoljne politike, dok Ministarstvo inostranih poslova služi kao pomoćno tijelo koje omogućava dolaznu i odlaznu komunikaciju i korespodenciju sa inostranim tijelima u oba smjera. Ipak u posljednje vrijeme pojavili su se značajni problemi u vezi sa radom ministarstva koje je prekoračilo svoje utvrđene nadležnosti”, navodi se u pismu iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva, prenosi Glas Srpske.

    U pismu se ističe da je ministarstvo zauzimalo stavove i izdavalo instrukcije ambasadama BiH širom svijeta bez prethodnih odluka Predsjedništva BiH, kako je to predviđeno Ustavom.

    “U više navrata ministarstvo nije proslijedilo ključnu korespodenciju kabinetu srpskog člana Predsjedništva ili je to činilo sa velikim zakašnjenjem”, navodi se u pismu.

    Sve ovo dovelo je, kako se zaključuje, do prekida u pravovremenoj i preciznoj komunikaciji, što je za rezultat imalo pogrešno tumačenje zvaničnih stavova i poremećaje u funkcionisanju Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

     

  • Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    Šta se krije iza otkupa potraživanja IRB RS?

    „Standard prva“, firma advokata Miloša Stevanovića iz Bijeljine, otkupila je 180 miliona KM dospjelih potraživanja Investiciono razvojne banke RS za samo 32 miliona KM. Tako je, na osnovu odluke Vlade Republike Srpske, pušteno niz vodu najmanje 148 miliona KM narodonih para.

    Bivša računovodstvena firma „Standard prva“ već uveliko naplaćuje dugove, odnosno potraživanja IRB RS, koja su za “državu” bila nenaplativa.

    Prodaja apartmana u Aparthotelu „Vučko“ na Jahorini, stečaj u banjalučkoj kompaniji „Ekvator“, prijetnja stečajem u firmi „Natura vita“ iz Blatnice kod Teslića, dokaz su da advokat Stevanović i njegove “računovođe” misle ozbiljno.

    Šta se krije iza ove, po mnogima kontroverzne, transakcije? I da li je IRB RS, finansijska institucija osnovana da bude „motor razvoja Srpske“, postala ključni igrač u legalnoj pljački javnih sredstava: i to po odluci Vlade Radovana Viškovića, kojom su “nenaplativi” krediti ponuđeni na prodaju?

    Na ova pitanja poznavaoci prilika nude prilično intrigantne odgovore, a svi se svode na jedno: i “računovođe” i advokati i dužnici će biti u milionskom plusu, a budžet i građani RS na gubitku.

    Advokat Miloš Stevanović za Srpskainfo kaže da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.

    –To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama – kaže Stevanović.

    Navodi, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom”, i kredita IRB RS, zbog koje je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske Aleksandra Džombića.

    – I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – kaže Stevanović.

    Podsjećamo, Aleksandar Džombić, koji j eu to vrijeme bio predsjednik Vlade RS, 2012. je „Energoliniji” odobrio kredit od 19,4 miliona KM.

    Milenko Pavlović, koji je u to vrijeme bio direktor IRB RS, odbio je da odobri taj kredit , tvrdeći da “Energolinija” nije kreditno sposobna. Pavlović je podnio ostavku.

    Advokat Stevanović kaže da je “Standard prva” kupila ovo i druga potraživanja IRB RS, kao što neke druge firme “kupuju automobile ili satove” i da je to “trgovina, kao i svaka druga”.

    – Agencija za bankarstvo ne dozvoljava otkup dugova fizičkih lica, dakle ljudi, i mi to ne bismo nikad radili. Ali, pošto se ovdje radi o pravnim licima, o jako mnogo nagomilanih dugova, i pošto ima i ljudi koji su bezobrazni pa neće da vraćaju svoje dugove, mi smo iskoristili našu sposobnost da, preko sudskog sistema, te dugove naplatimo – kaže Stevanović.

    Komentarišući priče da će u plusu biti svi osim Republike Srpske, Stevanović tvrdi da nije tako i da “svi dobijaju”.

    –Republika Srpska je dobila više od 30 miliona KM, koji su se slili u budžet i javne fondove – kaže Stevanović.

    “Razliku” od 148 miliona KM ne spominje.

    I dok neki sagovornici Srpskainfo kažu da upravo tu ima “prostora za dogovor” i da nije isključeno da milioni završe i u džepovima “bezobraznih dužnika”, Stevanović kaže da to “baš i nije slučaj”.

    On tvrdi da niko neće svoj dug “platiti manje” zato što je dug otkupljen: reprogram može, ali su “instrumenti obezbjeđenja”, kako navodi, “mnogo ozbiljniji nego u slučaju banaka”.

    FOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOTFOTO: BN/YOUTUBE/SCREENSHOT
    Ekonomista Zoran Pavlović za Srpskainfo kaže da ključni problem i jeste u tome što vlast u Srpskoj, kao ni birokrati u institucijama, ne shvataju ozbiljno svoj posao.

    – Vladi treba pameti, i ta pamet je raspoloživa. Ima ljudi koji znaju kako se šta radi, pa i kako se naplaćuju dugovi, i ti su ljudi spremni da ponude svoje usluge. Ali, Višković i njegova ekipa to neće ni da čuju, jer misle da su najpametniji i da sve znaju najbolje – kaže Pavlović.

    Dodaje da su sa “državnim parama” svi komotni, pa je tako pušteno i da dugovi prema IRB RS dospiju skoro do zastare.

    – Naravno da banke, pa i IRB, ne mogu da rade kao privatne firme, nego se moraju pridržavati propisanih pravila. Ali, zar nije mogla IRB RS osnovati posebnu firmu, recimo “IRB trade”, koja bi se bavila naplatom potraživanja. Tako su učinile i neke komercijalne banke i imale su uspjeha – kaže Pavlović.

    Dodaje da su u Vladi RS izabrali najlakše, najkomotnije i po građane Srpske najskuplje rješenje: da ponude potraživanja na prodaju.

    – Pitam se da li bi se tako ponašali sa svojim novcem – kaže Pavlović.

    Oni koji su “zabrazdili” sa dugovima idu u stečaj, a i to je, kako navode pojedini sagovornici Srpskainfo, dobra prilika za tajkune koji ne pate od viška poslovnog morala.

    – Povjerioci dobiju koliko dobiju, a dužnik koji ih je, faktički, nasamario, izađe iz svega „očišćen“ i već sutra se može pojaviti kao osnivač neke nove firme – kažu naši izvori.

    Aleksa Nježić, dugogodišnji stečajni upravnik, kaže da stečaj tako funkcioniše svuda u svijetu: možda nije pravedan, ali je često jedino rješenje.

    Što se tiče otkupa potraživanja, kako kaže Nježić, to nije ništa neobično, ali je pitanje čiji se interesi u toj transakciji štite.

    – Kad je u pitanju privatni interes, onda je tu sve jasno, svako štiti svoje, ali kad se radi o javnom ili državnom interesu, stvari su malo komplikovanije. Niko ne zna da li je izvršena procjena, da li je sve transparentno i da li je IRB RS ustvari na gubitku – kaže Nježić.

    Što se transparentnosti tiče, kristalno je jasno da su izvori informacija – hermetički zatvoreni.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, i nakon što su potraživanja prodata, Investiciono razvojna banka RS je odbila da objavi imena dužnika. U IRB RS su se oglušili čak i na poslaničko pitanje Vukote Govedarice, šefa Kluba poslnika SDS u Narodnoj skupštini RS. I advokat Stevanović je u obavezi da “čuva poslovnu tajnu”.

    Većina milionskih kredita, za koje će se ispostaviti da su “nenaplativi”, iako su vlasnici firmi dužnika prilično bogati ljudi, dodijeljena je iz sredstava Evropske investicione banke EIB, u periodu od 2009. do 2013. godine

    EIB je dala kredit BiH, BiH je to podijelila entitetima, Republika Srpska je svoj dio plasirala preko IRB, bez posredstava komenrcijalnih banaka, a često i bez solidnih garancija.

    -Ti krediti godinama nisu vraćani. Išlo se na sudsku naplatu, ali su sudski postupci beskrajno odugovlačeni: dodjelom predmeta sudiji koji ide u penziju, promjenom advokata, raznim peripetijama – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Građani će naravno Evropskoj baci vratiti proćerdani kredit – sve do posljednjeg centa.

     

  • Šmit poremetio dogovor, ističu rokovi za usaglašavanje zakona i Reformske agende

    Šmit poremetio dogovor, ističu rokovi za usaglašavanje zakona i Reformske agende

    Iako su lideri vladajućih stranaka na nivou BiH na posljednja dva sastanka napravili pomak i načelno dogovorili određene stvari, još ništa nije ozvaničeno, a možda i posljednja šansa za dogovor biće u ponedjeljak, na sastanku lidera koji bi trebalo da bude održan u Mostaru.

    Naime, na posljednja dva sastanka lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH praktično su usaglasili zakone o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, međutim ti zakoni još nisu bili pred ministrima Savjeta ministara BiH, kao ni tekst Reformske agende. Krajnji rok za usaglašavanje i usvajanje zakona i teksta Reformske agende koji je EU postavila BiH je 5. decembar, i ukoliko do tog datuma ne bude napretka BiH neće imati pristup Planu rasta vrijednom šest milijardi evra, koliko je namijenjeno zemljama zapadnog Balkana kao pomoć za ubrzanje reformi i ekonomski rast.

    Ipak, dogovor i napredak koji su lideri postigli na posljednjim sastancima mogla bi “pokvariti” činjenica da je u međuvremenu Kristijan Šmit nametnuo određena rješenja koja se odnose na kulturu u BiH. Iako njegove odluke nemaju direktne veze sa dogovorom lidera, sigurno je da će to narušiti ionako lošu političku situaciju u BiH.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da neće da bude saučesnik u kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koje čini neovlašteni pojedinac – stranac te da je došao trenutak da konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast na nivou BiH te da je vrijeme da bošnjački političari izađu iz mentalnog sklopa slušanja drugih i služenja drugima, a ne svom narodu.

    “Na sastancima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokazali smo da smo u stanju da postignemo dogovor o mnogim pitanjima kada sami mislimo i odlučujemo, poštujemo Ustav i nadležnosti i uvažavamo interese sva tri naroda. Poslije svakog našeg dogovora pojavi se Šmit i razvali sve. I opet muk i tišina od partnera iz Federacije. Ako ćemo ćutati na kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma od neovlaštenog pojedinca – stranca, onda postajemo saučesnici u tome. Ja to neću”, naveo je Dodik na društvenoj mreži X, dodajući da je došao trenutak da svi partneri jasno kažu ko je vlast u BiH i da, ako je to Šmit, neka on donosi sve zakone, sve odluke i neka pregovara s EU.

    I Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da oni koji dobiju povjerenje građana treba da vrše vlast te da ukoliko želimo ići evropskim putem da se ne može imati paralelni sistem odlučivanja i donošenja odluka.

    “To ćemo morati između sebe usaglasiti i da to djelovanje bude u skladu, a ne da mi napravimo neki korak, a onda se moramo vratiti unazad”, rekao je Čović.

    Kada je riječ o sljedećem sastanku lidera, njega će organizovati upravo Čović, koji je već poslao pozivnice, a na njemu će se prvenstveno govoriti o temama sa prethodnih sastanaka, odnosno o dva zakona i Reformskoj agendi.

    “Dogovor je da oba zakona na Savjet ministara BiH idu zajedno i siguran sam da će biti usaglašena. Želimo usaglasiti i Plan rasta, definisati pregovarački proces i taj okvir koji nam treba, a jednako tako stavićemo i budžet za 2025. godinu”, rekao je Čović.

    On je naveo da će, ukoliko se donesu konačne odluke, biti održana hitna sjednica Savjeta ministara samo sa zakonima o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, a odmah nakon toga i sjednica bh. parlamenta.

    “Onda bismo na potencijalnom sastanku koji se održava 5. decembra u Neumu na širem nivou mogli izvijestiti da smo napravili napredak”, rekao je Čović.

  • Dodik: Neću presudu nego izvinjenje

    Dodik: Neću presudu nego izvinjenje

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne pristaje ni na oslobađajuću niti na osuđujuću presudu Suda BiH prema tužbi Kristijana Šmita, nego da očekuje izvinjenje.

    Dodik je ocijenio da će i oslobađajuća i osuđujuća presuda jednako biti porazne.

    “Jednako će biti porazno. Oni će pokušati da mi zabrane politički rad, a ja već godinu i po dana odlazim tamo da ne bi, prema nekim mehanizmima, mogli da raspišu međunarodnu potjernicu za mnom. Jedino će imati smisla ako se to prekine, a oni mi se izvine”, rekao je Dodik za beogradske “Večernje novosti”.

    Pred Sudom BiH se protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića vodi proces zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”, prenosi Srna.

  • Srpski ministri napustili sjednicu, jer je predsjedavajuća čitala nametnutu Šmitovu odluku

    Srpski ministri napustili sjednicu, jer je predsjedavajuća čitala nametnutu Šmitovu odluku

    Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac i ministar finansija i trezora Srđan Amidžić napustili su današnju sjednicu Savjeta ministara nakon što je predsjedavajuća Borjana Krišto počela da čita nametnutu odluke Kristijana Šmita u vezi sa sedam institucija kulture u BiH.

    Košarac je rekao da ovo nije bilo na dnevnom redu današnje sjednice i da je Krišto iskoristila pravo da u toku tačke koja se tiče tekućih pitanja pročita ove odluke.

    On je rekao da to nije bilo na Kolegijumu, ali i da jeste, ne bi dobilo njegovu podršku.

    Košarac je istakao da se pokušala izvršiti verifikacija nametnutih odluka lažnog visokog predstavnika.

     

    Odgovarajući na pitanja da li ne preza od toga da se i njemu sudi zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”, kao što je to slučaj sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, Košarac je rekao da mogu da sude koliko god hoće.

    – Proces protiv predsjednika Dodika je politički montiran proces. Ako je neko u Sarajevu srećan što se u montiranom procesu sudi predsjedniku Republike Srpske, to je stvar vaših emocija i opredjeljenja, ali će kad-tad na red doći i ovi iz Sarajeva koji ne budu slušali strance – rekao je Košarac.

    On je rekao da oni koji slijede i poštuju Dodikove politike nisu podanici i da isključivo slijede Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, te nastoje da definišu unutrašnja pitanja sa partnerima, legitimno izabranim predstavnicima druga dva konstitutivna naroda.

    – Ne postupamo po diktatu uzurpatora. Mi nismo podanici – rekao je Košarac.

    Srpski ministri glasali su za nabavku helikoptera za gašenje požara, što je dogovoreno na sastanku partnera u vlasti na nivou BiH u Istočnom Sarajevu.