VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: SDA blokirala Plan rasta, a Šmit cijelu BiH

    Dodik: SDA blokirala Plan rasta, a Šmit cijelu BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je na današnjem sastanku partnera koji čine vlast u BiH ključno da pokažu da imaju hrabrosti da odbace nametanja od Kristijana Šmita kao metod upravljanja i da mogu samostalno da donose odluke, što je Republika Srpska uvijek demonstrirala.

    Dodik je ukazao da je SDA blokirala Plan rasta, a Šmit cijelu BiH.

    – SDA se boji evropskog puta ko đavo krsta jer gubi političku platformu. Šmit se boji dogovora i normalizacije odnosa, jer gubi ogromnu platu, koju nelegalno prima – naveo je Dodik.

    On je istakao da je na današnjem sastanku partnera koji čine vlast na nivou BiH ključno da pokažu da se ne boje i da imaju hrabrosti da odbace nametanje od Šmita kao metod upravljanja.

    – Da pokažemo da smo mi vlast, a ne Šmit. Da možemo samostalno da donosimo odluke i da su one samo naše, bez bojazni šta će reći SDA, koja dogovor smatra izdajom – naglasio je Dodik.

    On je ukazao da je u politici najvažnija spremnost da se donose odluke.

    – Republika Srpska je to uvijek demonstrirala, vrijeme je i da se ostali ohrabre – napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    Sastanak političkih partnera na nivou BiH biće održan danas u Mostaru, najavljeno je iz HDZ-a BiH.

  • Cvijanovićeva prokomentarisala Šmitovu izjavu

    Cvijanovićeva prokomentarisala Šmitovu izjavu

    Na svu sreću, u američke izbore Kristijan Šmit nije mogao da se umiješa onako kako se miješao u izborni proces u BiH, kršeći Dejtonski sporazum i sve moguće demokratske norme, istakla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Šmita da se nadao pobjedi Kamale Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, jer Donald Tramp, prema njegovoj ocjeni, nije srećno rješenje, Cvijanović je odgovorila da koliko god Šmitu to bilo teško da shvati, šta su srećna, a šta nesrećna rješenja, u demokratijama odlučuju isključivo građani.

    Ona je naglasila da su američki birači ubjedljivom većinom izabrali Trampa, na žalost Šmita i cijelog bošnjačkog političkog miljea u Sarajevu sa kojim se očigledno srodio.

    Cvijanović je podsjetila da Srbi i Republika Srpska ni prije, a ni poslije izbora nisu krili simpatije prema Trampu, u nadi da će to doprinijeti pravednijem američkom odnosu prema svima u BiH.

    I Srbi u Americi, dodala je Cvijanović, čvrsto su stali uz Trampa, vjerujući da se dosadašnji nepravedan odnos prema srpskom narodu u narednim godinama može ispraviti.

    – A koliko je Šmit zapravo važan, najbolje govori njegovo javno jadikovanje zbog činjenice da ga je Angela Merkel izostavila iz memoara. Nažalost, umjesto u memoare, Merkel ga je isporučila nama, ali sudeći po njegovom nedoličnom, nedemokratskom i diktatorskom ponašanju, nakon BiH bi jedino ispravno bilo da ode u političku penziju – zaključila je Cvijanović.

  • Šmit: Tramp nije sretno rješenje

    Šmit: Tramp nije sretno rješenje

    Kristijan Šmit nadao se pobjedi Kamale Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama jer Donald Tramp, prema njegovoj ocjeni, nije sretno rješenje.

    Šmit je na tribini u njemačkom gradu Kenigsvinter istakao kako se ništa bitno neće promijeniti dolaskom nove američke administracije republikanca Trampa, jer se, kako je naveo, već vidio rezultat njegove politike u prvom mandatu, prenose Agencije.

    Smatra da Tramp tretira Njemačku i cijelu Evropu konkurencijom i očekuje povećanje carina za uvoz u Sjedinjene Države za auto-industriju, ali i druge grane industrije što mislim da će prouzrokovati nemale probleme za Njemačku.

    I ovu priliku je iskoristio da pomene Rusiju u kontekstu stranih oticaja u BiH, jer to, kako je naveo, smatra ozbiljnom pričom, te se, kako kaže, “mora paziti na razvoj situacije”.

    Međutim smatra da u BiH nema uticaja muslimanskih zemalja, odnosno ciljanog arapskog uticaja u negativnom /političkom/ smislu.

    Šmit se dotakao i pitanja legitimnog predstavnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali nije ulazio u detalje već je naveo kako tu postoje dva različita pogleda na problematiku.

  • Nešić: Usaglašavaju se detalji sporazuma o Frontexu

    Nešić: Usaglašavaju se detalji sporazuma o Frontexu

    Proces formalizacije sporazuma između EU i BiH o operativnim aktivnostima, koje sprovodi Frontex je u završnoj fazi, trenutno se usaglašavaju detalji u vezi sa datumom i mjestom ceremonije parafiranja, izjavio je ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić.

    Nešić je rekao da je namjera da taj važan događaj bude održan u Sarajevu, u prisustvu predstavnika EU i BiH.

    On je istakao da je proces usaglašavanja ovog sporazuma bio inkluzivan i da su u potpunosti ispoštovani ustavna struktura BiH, kao i položaji i interesi entiteta.

    “Meni, kao srpskom ministru, položaj Republike Srpske u svakom procesu je od posebnog značaja i ponosan sam što je ovaj sporazum rezultat balansa i međusobnog razumijevanja svih nadležnih nivoa”, kazao je Nešić, prenosi Srna.

  • Karan: Osporavanje konstitutivnosti ne samo da je antidejtonsko i neustavno, nego i put ka nemogućoj državi

    Karan: Osporavanje konstitutivnosti ne samo da je antidejtonsko i neustavno, nego i put ka nemogućoj državi

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je protestna nota Elmedina Konakovića upućena Hrvatskoj u potpunosti razotkrila neskrivenu težnju Bošnjaka za dominacijom i stvaranjem unitarne BiH, koja kao takva predstavlja u osnovi rušenje dejtonske BiH.

     Politika dominacije mora znati da je konstitutivnost u BiH ključni, esencijalni, generički, konstitucionalni element kao krovno, opšte i najveće načelo i ideja jedine moguće poveznice tri naroda /nosioca suvereniteta/, teritorijalno određeni u dva entiteta. Ovo načelo je ustavna norma najveće snage, primarna, dominantna, obavezujuća, načelo svih načela – pojasnio je Karan u izjavi za Srnu.

    On je naveo da složene državne zajednice zahtijevaju složeni demokratski identitet i legitimitet koji odgovara takvoj, složenoj višeznačnoj strukturi državne organizacije.

    – Pored individualnog, građanskog, pojedinačnog, ličnog, legitimitet etničko-konstitutivnog dijela složene zajednice se pojavljuje kao samostalni politički subjekt, sa samostalnim političkim zahtjevima. Raspolućenost, dvojnost čovjeka-građanina i čovjeka-pripadnika naroda, etnosa, posmatramo kroz prizmu demokratije kao najboljeg izraza individualnih i kolektivnih prava i sloboda – istakao je Karan.

    Prema njegovim riječima, višeznačno složena država pored građanina ima i kolektivitet koji takođe zahtjeva svoje demokratsko predstavljanje kroz političke institucije.

    – Građanin nema eksluzivitet na apsolutno demokratsko predstavljanje. On nema ni kapacitet apsolutnog predstavljanja i sebe kao pojedinca i kolektiviteta čiji je i sam član. Zaklinjući se na svoja neotuđiva individualna prava, ne smije ih istovremeno oduzimati svojoj drugoj polovini, društvenoj, političkoj, državnoj, kolektivitetu kao ontološkom subjektu složene državne zajednice, čija složenost ima osobine multinacionalnosti, multikulturalnosti – rekao je Karan.

    On je na da se kolektivitet predstavlja sam i ne traži realizaciju svojih kolektivnih interesa posrednim putem, pri čemu artikulacija kolektiviteta jeste i ustavna kategorija, esencijalni element, ne pridodat, već originaran.

    – To pravo kolektiviteta je stub i osnova državne strukture na kojoj počiva, a njegovo oduzimanje stvara opasnost za sam opstanak države, te stvara ‘potrebu’ iznalaska drugih rješenja samopotvrđivanja, nacionalnog osvještenja do državnog uobličenja – ukazao je Karan.

    On je poručio da je u BiH neophodno očuvati mir i stabilnosti, a to je moguće samo uz uvažavanje ženevsko-njujorških osnovnih dogovorenih principa u kojima je konstitutivnost nadnačelo, princip i ustavna norma, okvir mogućeg – suprotan principu dominacije kao okvira nemogućeg.

    – U maniru Emira Kusturice dodao bih da oni sebi daju pravo da pričaju o neustavnom i nedejtonskom, mi nemamo pravo da šutimo nego da pričamo o dejtonskom i ustavnom – zaključio je Karan.

    Konaković je uputio Hrvatskoj protestnu notu zbog izjava predsjednika Sabora Gordana Јandrokovića koji je tokom posjete rekao kako vjeruje da će koncept tri konstitutivna naroda na kraju prevladati jer inače neće biti ni BiH.

  • Hrvatski narodni sabor zabrinut: Konaković privatizuje stavove Ministarstva inostranih poslova

    Hrvatski narodni sabor zabrinut: Konaković privatizuje stavove Ministarstva inostranih poslova

    Hrvatski narodni sabor /HNS/ izrazio je zabrinutost zbog sve češće prakse privatizovanja stavova Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara, napomenuvši da ministar Elmedin Konaković i ovo ministarstvo moraju predstavljati sva tri konstitutivna naroda, a ne lične stavove ili političke opcije.

    Iz HNS-a su istakli da je posebno važno navesti da glavni izvor političkih problema u BiH nije postojanje konstitutivnosti, niti djelovanje ljudi koji javno zagovaraju poštivanje i sprovođenje principa konstitutivnosti, nego nepoštovanje, relativizovanje i negiranje ovog, natkrovljujućeg, načela.

    HNS-a najsnažnije osuđuje postupak Konakovića, koji je i lider stranke Narod i pravda, kojim je u diplomatski neprimjerenom i neutemeljenom istupu, putem diplomatske note, grubo i pogrešno okarakterisao izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića kao negativnu, iako je jasno pozvao na poštivanje prava i statusa tri konstitutivna naroda koji proističu iz ustavnog poretka BiH.

    Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je Hrvatskoj protestnu notu zbog izjava predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića. Jandroković je tokom posjete Mostaru poručio da Bosne i Hercegovine neće biti ako ne bude konstitutivnosti i jednakopravnosti.

    Istakao je da će koncept tri konstitutivna i jednakopravna naroda prevladati na kraju.

    “Jer, čini mi se da, ako nema konstitutivnosti i jednakopravnosti, tada neće biti ni BiH. Mnogo je onih koji ne razumiju ni što se događalo 90-tih godina, ni zašto je potpisan Dejtonski ugovor, ali hvala Bogu postoje svjedoci vremena i oni koji razumiju zašto je to bilo u onom trenutku nužno”, rekao je Jandroković.

    Konaković je nakon što je uputio protestnu notu poslao poruku i na svom Iks nalogu.

    “Bosna i Hercegovina je ljubav i život, nama koji je volimo. Niko ne smije reći da je nema i da je neće biti. Ni prijatelj ni neprijatelj. Poštujte ovu lijepu zemlju i ljude u njoj i sa nama nikad nećete imati probleme, a vas koji je ne poštujete mi ne poštujemo više”, napisao je Konaković.

  • Amidžić: Konaković umislio da je iznad svega pa šalje protestne note

    Amidžić: Konaković umislio da je iznad svega pa šalje protestne note

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je kako ne zna odakle pravo ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Elemedinu Konakoviću da u ime BiH šalje protestne note drugoj zemlji.

    – U svoje lično ime može nekom nešto da zamjeri, ali mora upravo tako i da se ogradi – naveo je Amidžić na društvenoj mreži Iks povodom protestne note upućene Hrvatskoj zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Јadnrokovića tokom posjete BiH.

    Amidžić je naveo da je Konaković možda umislio da je iznad svega i svakoga, pa šalje kojekakve protestne note drugoj državi.

    Upitao je šta je to rekao predsjednik hrvatskog Sabora, osim onoga što piše u Ustavu BiH o tri konstitutivna naroda?

    – Možda Konaković priželjkuje da u BiH žive samo Bošnjaci, ali neminovnost smo mi Srbi i Hrvati kao narodi, i ne znam ko uopšte to može da dovodi u pitanje – napomenuo je Amidžić.

    Konaković je uputio Hrvatskoj protestnu notu zbog izjava predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Јandrokovića koji je tokom posjete rekao kako vjeruje da će koncept tri konstitutivna naroda na kraju prevladati jer inače neće biti ni BiH.

  • Dodik: Upućivanje protestne note Hrvatskoj lični čin Konakovića, a ne stav BiH

    Dodik: Upućivanje protestne note Hrvatskoj lični čin Konakovića, a ne stav BiH

    Upućivanje protestne note Republici Hrvatskoj je lični čin Elmedina Konakovića, a ne stav BiH i on odražava svu promašenost i propast koncepta unitarne države koju Bošnjaci priželjkuju, napisao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na svom Iks nalogu.

    Dodik je istakao da je “BiH definisana kao zemlja tri ravnopravna konstitutivna naroda i dva entiteta i samo takva može egzistirati”.

    – Svako ko podržava takav koncept, koji je uzgred i jedino moguć, želi dobro BiH i njenim narodima. Pisati protestne note drugoj državi zbog zalaganja njenih zvaničnika za puno poštovanje prava konstitutivnih norada, znači rušenje Ustava, Dejtonskog sporazuma i na kraju same BiH. Činiti to samo u ime jednog, a bez saglasnosti predstavnika druga dva naroda, predstavlja potkopavanje temeljnih principa na kojima BiH jedino može postojati i funkcionisati – napomenuo je Dodik.

     

    Dodik je naglasio da je “poštovanje prava naroda osnovni postulat mira i stabilnosti, sve drugo je put u opasne avanture”.

    Podsjetimo, Konaković je uputio protestnu notu Hrvatskoj zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Јandrokovića koji je rekao da BiH neće biti ukoliko u njoj ne prevlada koncept tri konstitutivna naroda.

  • Tadić: BiH jedina zemlja koja šalje protestne note zbog poziva na poštovanje Ustava

    Tadić: BiH jedina zemlja koja šalje protestne note zbog poziva na poštovanje Ustava

    BiH je jedina zemlja na svijetu koja je drugoj zemlji poslala protestnu notu jer je njen zvaničnik pozvao na poštovanje Ustava, poručio je pravnik Ognjen Tadić.

    BiH je jedina zemlja na svijetu koja je drugoj zemlji uputila protestnu notu zbog toga što je tokom službene posjete zvaničnik te druge zemlje pozvao da se poštuje Ustav zemlje domaćina, a kako bi zemlja domaćin sačuvala mir, stabilnost i opstala – napisao je Tadić na Iksu reagujući na protestnu notu koju je Elmedin Konaković poslao Hrvatskoj zbog izjava Gordana Јandrokovića, predsjednika Hrvatskog Sabora.

     

    Podsjećamo, predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Јandroković izjavio je da “vjeruje da će koncept tri konstitutivna naroda prevladati u BiH”, što je zasmetalo Konakoviću koji je susjednoj državi poslao protestnu notu.

  • Kreditor misteriozan, dug od 100 miliona evra pod velom tajne

    Kreditor misteriozan, dug od 100 miliona evra pod velom tajne

    Novo zaduženje Vlade Republike Srpske u iznosu od 100 miliona evra izazvalo je brojne reakcije, kako u političkim krugovima, tako i među građanima. Kontroverzu je dodatno podgrijao stav premijera Radovana Viškovića, koji je na sjednici Narodne skupštine Srpske odbio da otkrije od koga je taj novac dobijen, pravdajući to zaštitom od „neprijatelja“.

    – Gdje piše da mora da stoji iz koje zemlje? Ko se to drznu da vama pomogne? Eto, pomogli nam. Dali nam prijatelji. A nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji – izjavio je Višković, prenosi Srpskainfo.

    Premijerov odgovor izazvao je niz reakcija u skupštinskim klupama. Poslanici opozicije kritikovali su tajnovitost Vlade, uz optužbe da se narušava transparentnost i pravo javnosti na informisanje. Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red, situaciju je ironično opisao kao igru „vruće-hladno“.

    – Imamo naznaka da je Zora Vidović bila u Mađarskoj i da su nam Mađari pomogli. Gataćemo, da nije Rusija, Nigerija? Treba sad po globusu da nabadamo dok oni kažu “to”. Je l’ ja trebam da kažem “Bugarska”, a oni da govore “vruće, vruće” – rekao je Vukanović.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, odlučio je postaviti konkretno poslaničko pitanje Viškoviću, tražeći odgovor na pitanje o porijeklu zaduženja.

    – Uvažavajući Vaš stav, uvjeren da mene ne smatrate „neprijateljem Republike Srpske“, očekujem da mi, u odgovoru na poslaničko pitanje, dostavite tu informaciju – naveo je Crnadak.

    Ekonomisti, međutim, upozoravaju da je ovakav pristup ozbiljno narušavanje zakonskih normi. Ekonomistkinja Svetlana Cenić ističe da javna sredstva moraju biti potpuno transparentna.

    – Višković je morao da objelodani od koga, kako i pod kojim uslovima, jer postoji izvještaj o zaduženjima i o zaduženosti Republike Srpske, koji se podnosi poslanicima na uvid. Javnost mora da bude obaviještena. Na ovaj način Višković krši zakon i degradira svoju funkciju – izjavila je Cenićeva za Srpskainfo.

    Dodala je da ovakvo ponašanje šteti povjerenju građana i otvara prostor za ozbiljne sumnje.

    – Za mene je neprijatelj onaj ko nenamjenski troši novac građana Republike Srpske i onaj ko posluje na netransparentan način. Nemojte zaboraviti da se svi finansijski tokovi evidentiraju kroz Centralnu banku. Kako misli to da sakrije i od koga? Smiješno – zaključila je Cenićeva.

    Dok javnost očekuje odgovore, ostaje da se vidi hoće li Vlada Republike Srpske obezbijediti transparentnost u vezi s ovim zaduženjem ili će kontroverze nastaviti da prate njene odluke.