VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Iz Delegacije EU bez konkretnih odgovora na pismo Vlade – ne smeta im uplata ofšor kompanijama

    Iz Delegacije EU bez konkretnih odgovora na pismo Vlade – ne smeta im uplata ofšor kompanijama

    Delegacija EU u BiH odgovorila je na pismo premijera Srpske Radovana Viškovića upućeno krajem prošle sedmice šefu Delegacije Luiđiju Soreki. Na konkretna pitanja Vlade koja se odnose na uplate sredstava duga prema arbitražnoj odluci za “Vijadukt” i nabavke opreme za predstojeći izborni proces u BiH, nisu dati konkretni i jasni odgovori.

    Iz Delegacije EU u svom odgovoru bazirali su se na potrebu nabavke opreme za predstojeće izbore u BiH, s tim što je u pismu Vlade Republike Srpske navedeno da je nabavka opreme koju žele i na kojoj insistiraju najmanji prioritet za građane u BiH – navedeno je na sajtu Vlade.

    Takođe, dodali su iz Vlade Srpske, iz Delegacije EU nije ponuđen nijedan odgovor u vezi sa sumnjivim transakcijama i uplatama novca na račun ofšor kompanija na Kanalskim ostrvima, čiji predstavnici nisu poznati.

    – Isto tako, ne smeta im ni činjenica što se ne mogu pratiti tokovi novca. U odgovoru koji je stigao nema ni činjenica niti argumenata, kao ni informacija koje su tražene – naveli su iz Vlade Republike Srpske.

    Iz Vlade su istakli da se iz odgovora može zaključiti da je Delegaciji EU u BiH važna nabavka pomenute opreme za izborni proces, iako znaju da je u nekim evropskim zemljama ta oprema bila nabavljena i kasnije više nije bila u upotrebi.

    – Izgleda da je Delegaciji EU u BiH najvažnije da se u BiH nabavi upravo takva oprema i, naravno, da se “debelo” plati – poručili su iz Vlade.

    Iz Vlade napominju da im je žao što iz Delegacije EU u BiH nije stigao nijedan smislen odgovor koji bi sadržavao argumente, činjenice i odgovore na pitanja.

    – Zaista, ovakvim odgovorima se potcjenjuju građani Republike Srpske koji imaju pravo na tačne i provjerene informacije u vezi sa “Vijaduktom” i nabavkom opreme za izborni proces – istakli su iz Vlade.

    Za Vladu Republike Srpske je neshvatljivo da iz Delegacije EU ne žele, ne mogu ili ne znaju da pruže odgovore na konkretna pitanja.

    – Isto tako, za Delegaciju EU u BiH nije sporno da se novac za “Vijadukt” uplati na račune ofšor kompanija koje su smještene na Kanalskim ostrvima, bez da se zna ko je vlasnik tih kompanija, kao i bez svih ostalih procedura i formalnosti koje su nephodne da bi ovaj prostupak bio transparentno realizovan – naglasili su iz Vlade Srpske.

  • Amidžić: Ne prihvatamo da se Šmitove odluke ugrade u budžet institucija

    Amidžić: Ne prihvatamo da se Šmitove odluke ugrade u budžet institucija

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da neće prihvatiti da se u budžet institucija BiH ugrade nametnute odluke Krsitijana Šmita.

    Amidžić je rekao da sredstva od akciza pripadaju BiH i da jedan pojedinac mimo BiH ne može njima da raspolaže.

    Govoreći o slučaju “Vijadukt”, Amidžić je upitao ko ima hrabrosti da novac isplati na račun na Kanalskim ostrvima, koja ljudi iz EU smatraju zemljama trećeg svijeta bez obzira što su smještena između Velike Britanije i Francuske.

    – Čiji je interes da se to isplati? Јa to pitam i kažem da ako ne počnemo razgovarati i dogovarati se na način kako je BiH i dogovorena, ne znam kako ćemo kao zemlja opstati i funkcionisati – naveo je Amidžić.

    Na pitanje da li će i kada uputiti novi prijedlog budžeta institucija BiH prema Predsjedništvu BiH u kome će biti ugrađene odluke Šmita, Amidžić je odgovorio da ne zna kako će se to ostvariti.

    – Kada su u pitanju izborne tehnologije nađite mi eksperta koji će do maja sljedeće godine provesti proces javne nabavke na iznos od 112 miliona KM, koji će sprovesti kompletnu proceduru i naći nabavljača spremnog da proizvede ove skenere, kojima oni govore da će povećati transparentnost – rekao je Amidžić.

    On je upitao ko će ih dopremiti u BiH i instalirati do tada na sva izborna mjesta, navodeći da je to moguće samo ako je oprema spremna.

    – Lično ću gledati prvo datum proizvodnje tih skenera. Јe li neko misli da se to može proizvesti u tako kratkom roku? S druge strane da li neka javna institucija može u kratkom roku da provede tu javnu nabavku? – upitao je Amidžić.

    Istakao je da je apsolutna laž da politička partija kojoj pripada ima problem sa izbornim tehnologijama koje su, kako je podsjetio, bile instalirane u Doboju i Zvorniku i to su mjesta gdje je ostvarena još veća izborna pobjeda nego što je bila.

    – Nije problem izborna tehnologija već gdje će tih 112 miliona KM završiti i ko je odlučio da se troše na takav način, čija je oprema i od koga se nabavlja? – naveo je Amidžić.

    On je istakao da neće prihvatiti ovako nametnute odluke.

    – Mi što budemo mogli uraditi da opstruišemo te procese, mi ćemo uraditi i nećemo prihvatiti. Zamislite mog zamjenika veseli se što je potpisao da će prebaciti sredstva na Kanalska ostrva. Јa to ne bih smio potpisati nema šanse. On se veseli i što će potrošiti 112 miliona KM na već napravljenu opremu – naveo je Amidžić.

  • Šmit komentarisao kritike vlasti iz Srpske, pa ministru finansija poslao jasnu poruku

    Šmit komentarisao kritike vlasti iz Srpske, pa ministru finansija poslao jasnu poruku

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ocijenio je besmislenim kritike vlasti iz Republike Srpske u kojima se optužuje da je posljednjom odlukom kojom se rješava pitanje duga slovenskoj firmi Viaduct, zavukao ruke u džepove građana Srpske, uskrativši im penzije i plate.

    Ministru finansija BiH je poručio: “Postupi po odluci i novac uplati Viaductu, a sve sumnje prijavi tužilatvu”.

    Pravobranilaštvo BiH više je puta pozivalo vlasti u Banjaluci da nagomilani dug isplate, međutim odgovora nikada nije bilo, rekao je Šmit u razgovoru za Novu.

    Ono što oni tvrde da ne znaju ništa o tome su potpune besmislice, naveo je Šmit.

    – Novac od putarina koji pripada Srpskoj dostupan je za izmirenje duga, ali ni na koji način ne utiče na proračun tog entiteta – dodao je Šmit.

    Šmit je pozvao ministra finansija Srđana Amidžića da postupi po odluci i novac uplati Viaductu, a ukoliko postoje sumnje da će novac otići na pogrešnu adresu da prijavi tužiocu u ovom slučaju.

    – Ovo je odluka i tu se radi o tome da je državni novac, novac Centralne banke i novac BHANSA-e blokiran. Ministar finansija to dobro zna i očekujem da oni kažu ono što znaju, a ne da pričaju priče koje bi željeli da pričaju. Na njemu je da isplati taj novac i on to mora učiniti postupajući s dužnom pažnjom, on mora poduzeti sve potrebne korake. Ukoliko smatra da nešto ne ide kako treba i ako ljudi u Srpskoj znaju da firma Viaduct nije ovlaštena, zašto njihovi advokati nisu to sve naveli u Vašingtonu. Sva ova saznanja što imaju sada zašto ih nisu ranije naveli. Potpuna je dezorijentacija vezano za ono što se događa. Ne volim biti previše oštar prema zvaničnicima, ali ih pozivam da izvrše svoje obaveze – poručio je Šmit.

    Ako postoje neka saznanja da će novac otići ili je već otišao na pogrešnu adresu, dodao je, ili ako neko “osjeća da nešto tu smrdi u okviru dogovora Banjaluke i Portoroža onda idite tužiocu i prijavite, a ako ne, onda isplatite novac”, zaključio je Šmit.

  • Imenovanje u SIPA skinuto sa dnevnog reda, podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto

    Imenovanje u SIPA skinuto sa dnevnog reda, podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto

    Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.

    Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

    Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.

    Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.

    U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.

    Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

    Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.

    Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.

    Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.

    Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.

  • Stanivuković: Šmit odlučuje, SNSD izvršava

    Stanivuković: Šmit odlučuje, SNSD izvršava

    Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković izjavio je da će građani Republike Srpske platiti 120 miliona maraka zbog, kako kaže, spornog ugovora sa firmom “Vijadukt”, iako je vlast ta koja je odgovorna za cijeli slučaj.

    On navodi da afera “Vijadukt” više ne liči ni na pravni ni na politički spor, već na “klasičnu mafijašku šemu: pogodbe, prikrivanje, spinovanje”.

    “U SNSD-u više ni sami ne znaju jesu li tuženi, oštećeni, saučesnici ili glavni akteri”, kaže Stanivuković.

    Komentarišući ponašanje aktuelnog ministra finansija Srđana Amidžića, Stanivuković tvrdi da je ministar najprije pokušavao da novac ne bude isplaćen iz budžeta Republike Srpske, već iz dobiti Centralne banke BiH, ali kada mu to nije prošlo – sve je, kako kaže, prihvatio bez riječi.

    “Danima je tvrdio da ne treba platiti, a onda, kad Šmit naloži – sprovodi sve kao da ništa nije rekao. Spominje i račun na Kanalskim ostrvima, ali tek nedavno, iako je afera stara godinama. Sad tvrdi da je Šmit nelegalno ovlastio njegovog zamjenika da izvrši isplatu – pa zašto onda ne pokrene pitanje odgovornosti tog zamjenika? Ko tu koga pravi ludim?”, pita se lider PDP-a.

    Stanivuković zaključuje da je potpuno nejasno kako se može tvrditi da se ne priznaje visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit, a istovremeno, kako kaže, dosljedno i bez pogovora sprovoditi sve njegove odluke.

    Podsjećamo, Centralna banka Bosne i Hercegovine je ustupila sredstva za isplatu duga slovenskoj firmi Vijadukt nakon odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg vlasti u Srpskoj ne priznaju. Ovaj zahtjev je potpisao Muhamed Hasanović (SDP), zamjenik ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića

  • Amidžić: Nelegalni Šmit nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda

    Amidžić: Nelegalni Šmit nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je da sve u vezi sa posljednjim nelegalnim odlukama i isplati novca na podračun Centralne banke BiH ima veze sa njegovim zamjenikom Muhamedom Hasanovićem, a za one zaslijepljene postoje i dokazi – dokumenta.- Јasan je stav velike većine građana Republike Srpske da su odluke Kristijana Šmita i njegovih pomagača iz Republike Srpske na štetu našeg naroda. Svjestan naših stavova, nelegalni Šmit je nelegalno ovlastio mog zamjenika da odradi posao na štetu našeg naroda – naglasio je Amidžić.

     

    On je rekao da mu je jasna mržnja Sarajeva, ali toliku mržnju pojedinih opozicionara iz Republike Srpske niko normalan ne može da razumije, ali, kao i do sada, istrajnost i istina, ipak, moraju pobijediti.

    Amidžić je rekao da ljudska glupost, mržnja i zlonamjernost nemaju granice i naglasio da on kao ministar finansija i trezora u Savjetu ministara nije ništa potpisao, niti će a da ima veze sa sramnim odlukama Šmita.

     

    – Ko nađe moj potpis na odluci o isplati novca na podračunu Centralne banke, neka ga javno objavi. S obzirom da ga nema, bilo bi u najmanju ruku korektno da se oni zlonamjerni izvinu građanima Republike Srpske koje dovode u zabludu – poručio je Amidžić.

  • Revizija otkrila niz nepravilnosti u Savjetu ministara BiH

    Revizija otkrila niz nepravilnosti u Savjetu ministara BiH

    Uprkos jasnim zakonskim odredbama, Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH je u 2024. godini zaključio više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme bez javnog konkursa, čime je prekršio Zakon o radu u institucijama BiH.

    Ovaj konkretan primjer nezakonitog zapošljavanja samo je jedan od brojnih propusta koje je utvrdila Kancelarija za reviziju institucija BiH u najnovijem izvještaju o radu ove institucije.

    U Izvještaju o finansijskoj reviziji Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH za 2024. godinu, Kancelarija za reviziju skreće pažnju na ozbiljne propuste u zakonitosti rada, posebno u segmentima javnih nabavki, zapošljavanja, putnih troškova, korištenja službenih vozila i upravljanja javnim sredstvima.

    Revizori su dali 12 preporuka za unapređenje rada od čega je 10 novih i dvije ponovljene iz prethodnih godina.

    Generalni sekretarijat je od osam prethodno datih preporuka realizovao tri, dvije nisu realizovane, dok su za dvije u toku aktivnosti, a jedna nije mogla biti ocijenjena.

    Revizori su konstatovali kršenje Zakona o radu u institucijama BiH, pri čemu je s jednim službenikom zaključeno čak tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme (po tri mjeseca), sa formalnim prekidima od samo šest dana između, bez provođenja javnog konkursa.

    Zakonom je jasno propisano da se takvo zapošljavanje može vršiti samo izuzetno i najduže tri mjeseca – kada nije moguće blagovremeno provesti oglas.

    U ovom slučaju, uslovi nisu bili ispunjeni, a krajem godine je raspisan konkurs za isto radno mjesto, čime je potvrđena zloupotreba zakonske odredbe.

    Slična praksa utvrđena je i u nezakonitom privremenom raspoređivanju zaposlenih na viša radna mjesta, bez sprovedenih internih konkursa, što je u suprotnosti sa Zakonom o državnoj službi BiH.

    Takva raspoređivanja su, kako ističu revizori, vršena rješenjima generalnog sekretara, bez odgovarajuće pravne osnove, uz obrazloženja da se radi o “sticanju iskustva”.

     

    Sumnjive javne nabavke

    U izvještaju revizora upozorava se i na nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. U više postupaka za nabavku IT opreme i sistema nije bila osigurana potpuna tehnička dokumentacija ponuđača, niti su tenderski uslovi precizno definisali karakteristike opreme. U najmanje tri postupka nisu sačinjene pisane zabilješke o provedenoj provjeri tržišta, što je zakonska obaveza.

    Dodatno, revizija je utvrdila sumnjivu opravdanost kriterija pri odabiru servisera službenih vozila, gdje je sklopljen ugovor sa ponuđačem čiji se servis nalazi 146 km udaljen od sjedišta Generalnog sekretarijata.

    Time su stvoreni dodatni, nepotrebni troškovi goriva i putarina za koje nisu dostavljena adekvatna obrazloženja.

    Prema navodima iz revizorskog izvještaja, ukupni putni troškovi Generalnog sekretarijata u 2024. godini iznosili su 243.969 KM, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu.

     

    Ipak, revizija je otkrila da se u pojedinim slučajevima nisu priložila pozivna pisma organizatora službenih događaja niti je dostavljena kompletna prateća dokumentacija, čime je prekršena važeća regulativa.

    – Službena putovanja se uglavnom odnose na prisustva međunarodnim konferencijama, samitima, službenim posjetama, sastancima itd. Procesom revizije smo konstatovali da u određenim slučajevima prilikom pravdanja putnog naloga nije prilagano pozivno pismo organizatora ili pisana protokolarna korespondencija – ističe se u izvještaju.

    Kod korištenja službenih vozila, ustanovljeni su propusti u vođenju evidencije: nije se bilježilo stanje kilometar sata, a evidentirane su i različite kilometraže za iste relacije.

    Pokloni bez opravdanja

    Takođe, zabilježeni su i slučajevi korištenja službenih vozila tokom vikenda, kao i nedosljednosti u evidenciji kilometraže i korištenju TAG uređaja za putarine.

    – Uočeni su slučajevi plaćanja putarina za vozila putem TAG uređaja, a da u putnom nalogu nije evidentirano korištenje tog vozila na navedeni datum, kao i korištenje vozila u dane vikenda – napominju revizori.

    Revizori su istakli da su tokom 2024. godine zabilježene nepravilnosti i u trošenju sredstava za reprezentaciju i poklone, gdje su izdaci pravdani nedovoljno dokumentovano.

    Revizori su posebno izdvojili slučaj nabavke umjetničkog autorskog djela za 1.450 KM, koje je poklonjeno visokom zvaničniku, ali bez precizno dokumentovanog povoda i opravdanja.

    Iako je propisano da se svaki trošak mora pravdati odgovarajućim dokumentima, u praksi su zabilježeni slučajevi gdje su fakture uključivale konzumaciju hrane bez jasnog obrazloženja povoda i svrhe sastanka.

    Osim navedenog, revizija je utvrdila da u 2024. godini nisu realizovana sredstva od 2,15 miliona KM namijenjena za tri važna programa posebne namjene, uključujući unapređenje e-Vlade i organizaciju Samita lidera Zapadnog Balkana i EU.

    Postupci nabavki su obustavljeni ili poništeni, a sredstva ostala neiskorištena.

  • Kako će teći proces glasanja na izborima uz nove tehnologije?

    Iako je Centralna izborna komisija BiH (CIK) na prethodnim izborima sprovela nekoliko pilot projekata u vezi sa uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača.

    To će biti jedine novine u slučaju da se u djelo sprovede nalog Kristijana Šmita, koji je nametnuo odluke o finansiranju tih projekata.

    Sve ostalo, o čemu se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, kao što je postavljanje kamera na svim biralištima itd…, neće biti obuhvaćeno, i na izborima 2026. godine jedine novine biće elektronska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.

    To će u praksi značiti da će prilikom dolaska na glasačko mjesto birač biti identifikovan elektronski, odnosno u uređaj će staviti svoju ličnu kartu i svoj identitet potvrditi otiskom prsta, a nakon glasanja, listić će umjesto u kutiju morati provući kroz skener koji će automatski registrovati kome je dat glas i da li je listić važeći ili nije.

    “Procjenjuje se da bi postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića, te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti koštalo okvirno oko 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ove količine uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje CIK treba da izgradi, poput novih zapošljavanja, kupovine i pripreme uređaja i podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije”, piše u Studiji izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je izradio CIK.

    Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa tako, recimo, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biće potrebno i 5.300 operatera koji će instalirati i deinstalirati opremu na početku i na kraju glasanja. Osim njih 5.300, biće neophodno obezbijediti i do pet odsto rezervnih operatera.

    Osim toga, planiran je i angažman 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je i da se uspostavi “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 osoba, sedam supervizora i jedan koordinator.

    Uz te logističke, neophodno bi bilo osigurati i skladište za skladištenje elektronske opreme i za te namjene potreban je prostor od oko 1.500 kvadrata, gdje je procjena da će se uskladištiti 600 standardnih paleta. Za “pripremnu površinu” trebaće hiljadu kvadrata prostora, gdje bi radilo oko 90 operatera na vrhuncu rada, a uz sve to neophodna je i administrativna površina koja bi se prostirala na 200 metara kvadratnih.

    Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije, nedavno je rekla da će se već ove sedmice početi raditi na operativnom planu, te da su već tražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli CIK-u.

    “Do sada smo dobili predstavnike IDDEEA, Ministarstva transporta i komunikacija, Agencije za javne nabavke, Agencije za zaštitu ličnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo finansija i Ministarstvo bezbjednosti dostave svoje predstavnike. Za sada je ovo dovoljno da već naredne sedmice počnemo praviti operativni plan”, rekla je prošle sedmice Hadžiabdićeva, a prenijeli su mediji u Federaciji BiH.

    Podsjećanja radi, Šmit je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva da se obezbijedi novac za potrebe uvođenja novih tehnologija, i to onoliko koliko CIK bude tražio. Procedura, po Šmitovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CIK uputi zahtjev Ministarstvu finansija i trezora, koje će biti u obavezi da ga odobri u roku od sedam dana, a nakon toga dostavi sredstva na račun CIK-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, njegov zamjenik Mehmed Hasanović biće u obavezi da to uradi.

    Nakon operativnog plana CIK-a, treba očekivati da se u skorije vrijeme raspiše tender za nabavku opreme, koji će biti međunarodni i koji može trajati nekoliko mjeseci.

    Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentarisao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je rekao da BiH trebaju transparentni i pravedni izbori, te da ima jako puno pristupa za to.

    “Da li je trebalo izdvojiti 100 miliona za opremu, zašto je nema negdje drugo, da li toliko vrijedi, neka to rade eksperti, mi nećemo ulaziti u to. Mi ćemo dati svoje predstavnike ispred HDZ-a, kako bismo osigurali da ne bude zloupotreba. Mi ćemo podržati sve elemente koji će osigurati čistoću na izborima. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predlagali i to ćemo staviti na glasanje kada dobijemo adekvatnu većinu”, naglasio je Čović.

    Potrebno za nove tehnologije na izborima
    – 112,5 miliona KM

    – 6.000 skenera

    – 6.000 uređaja za identifikaciju birača

    – 5.300 operatera

    – 650 tehničara

    – Više od 70 ljudi u “nacionalnom centru”

    – Prostor od 1.500 kvadrata

  • Dodik: “Centurion” nema veze sa mnom, slovenački portal iznosi laži i o prisluškivanju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da već duže vrijeme traje prljava kampanja protiv njega i njegove porodice.

     

    “Već duže vrijeme traje prljava kampanja protiv mene i moje porodice na način da se laži domaćih aktera plasiraju preko slovenačkog portala Necenzurirano.si, a zatim prenose u medijima u BiH. Valjda da bi te laži djelovale ubjedljivije. Na ranije tekstove nisam reagovao, jer su bili toliko besmisleni, ali na posljednji moram, jer iznosi laži o prisluškivanju”, naveo je Dodik.

    On je u potpunosti odbacio sve navode iz teksta pomenutog portala kao neistinite, tendenciozne i konstruisane s ciljem lične i političke diskreditacije.

    Dodao je da se tekst oslanja na nepotvrđene informacije, izvore upitne reputacije i “poznate matrice medijskog linča kakvima su kroz posljednju deceniju bili izloženi svi političari i lideri koji se nisu uklapali u narativ poraženih globalističkih elita”, prenosi RTRS.

    “Firma ‘Centurion’ nema ama baš nikakve veze sa mnom, što gotovo svi u Banjaluci znaju. Osnovala ju je 2005. Nova banka sa isključivim ciljem da smanji troškove transporta i čuvanja novca. U trenutku osnivanja, većinski vlasnici Nove banke bili su slovenački fond Poteza, Prva Grup, penzioni fond iz Slovenije i IFC – članica Svjetske banke, koja je imala pravo veta u svim važnim odlukama. Nakon što je firma upala u poslovne probleme, podignut je kredit od 3,5 miliona KM, koji nije mogao biti vraćen. Nova banka je tada ugasila firmu i tražila način da naplati dug, nudeći zaštitarskim firmama da preuzmu posao prevoza i osiguranja novca, uz uslov da otplate kredit. Na tu ponudu se odazvao Sektor sekjuriti koji je banci vratio kredit i avans. Toliko o navodnim ‘tajnim poslovima’ – sve je bilo javno, poslovno i čisto, i bez ijedne veze sa mnom”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je 2005. godine bio opozicija, a na vlasti PDP i SDS.

    “Nova banka je uplatila avans za opremu za snimanje razgovora između službenika i klijenata, ali ta oprema nikada nije isporučena. Toliko o laži o prisluškivanju”, dodao je Dodik.

    Naveo je i da je “portal Necenzurirano odavno prepoznat kao glasilo liberalno-lijevih krugova, koje funkcioniše u sklopu šire mreže finansirane od strane međunarodnih fondacija i organizacija povezanih s nekadašnjim strukturama Demokratske partije SAD, a čiji se politički i ideološki uticaj na Balkanu ogleda kroz djelovanje brojnih nevladinih organizacija i medijskih ispostava”.

    “U tom smislu, Necenzurirano nije izuzetak, već pravilo – dio šire propagandne platforme koja pokušava da, prenoseći iste tekstove i optužbe u više zemalja, stvori privid međunarodnog pritiska i opravda vlastite konstrukcije”, ističe Dodik, prenosi RTRS.

    Dodik dodaje da je simptomatično i to da se portal u ovom slučaju poziva i na Rafija Gregorijana, bivšeg američkog zvaničnika, “koji je nakon NATO bombardovanja Savezne Republike Јugoslavije postavljen da ‘pomogne’ separatistima na Kosovu i Metohiji, a u BiH ostao upamćen po pokušajima da se putem političke prisile i montiranih optužbi obesmisli postojanje Republike Srpske i njene legitimno izabrane institucije”.

    “Gregorijan je posljednji put u BiH boravio s namjerom da lobira za povratak odraslih muškaraca i djece bivših boraca tzv. Islamske države iz Sirije – prijedlog koji smo kao predstavnici srpskog naroda u BiH kategorički odbili jer predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, naveo je on.

    Dodik je istakao da ovaj napad dolazi iz istih centara koji napadaju Јaneza Јanšu i njegove saradnike u Sloveniji, kao i niz drugih lidera širom Evrope koji se nisu uklapali u unaprijed zadate šablone “poželjnih političara”.

    “U pitanju je stara i već pročitana matrica – targetiraj, diskredituj, ućutkaj”, dodaje Dodik.

    “Na kraju, još jednom jasno poručujem: sve tvrdnje iznesene u pomenutom tekstu su netačne i predstavljaju dio dobro poznate operacije diskreditacije političkih predstavnika koji ne pristaju na tutorstvo neizabranih birokrata i koji se zalažu za samostalnost, ustavnost i suverenitet sopstvenih institucija. U tom pogledu, autorima i promoterima ovog teksta mogu samo poručiti – više ste rekli o sebi nego o meni”, poručio je Dodik.

  • Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga Vijaduktu

    Centralna banka BiH prebacila sredstva za isplatu duga Vijaduktu

    Centralna banka BiH ustupila je sredstva za isplatu duga slovenačkoj firmi Vijadukt nakon nametnute odluke Kristijana Šmita, potvrđeno je za federalne medije.

    Isplata je izvršena u skladu sa zahtjevom Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara koji je u Centralnu banku BiH stigao 18. jula, a koji je potpisao SDP-ov Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora Srđana Amidžića.

    Podsjećamo, Šmit je 17. jula nametnuo dvije odluke – jedna se odnosi na isplatu sredstava za rješavanje duga prema slovenačkoj firmi Vijadukt, a druga na izborni proces.

    U slučaju rješavanja arbitražne presude u predmetu “Vijadukt” i drugi protiv BiH, Šmit je nametnuo odluku kojom se predviđa uzimanje novca iz sredstava od akciza s jedinstvenog računa i to od dijela koji pripada Republici Srpskoj.

    Kada je riječ o izbornom procesu, odnosno izdvajanju novca za nove tehnologije, Šmit je “predvidio” da novac obezbijedi Centralna banka BiH.