VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Ko upravlja pravosuđem u BiH – narko karteli, stranci ili prijetnje?

    Stevandić: Ko upravlja pravosuđem u BiH – narko karteli, stranci ili prijetnje?

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na izjavu ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, koji je najavio poziv na masovne proteste ukoliko predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bude oslobođen.

    „Ko o čemu, on o… BiH apsurdistan!“, poručio je Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

    On je naglasio da se u takvim porukama postavlja pitanje kako uopšte tumačiti samostalnost i nepristrasnost institucija u BiH kada im se, kako kaže, prijeti kao da se radi o Siriji.

    „Pogotovo pravosudnim institucijama. Ko upravlja bh. pravosuđem? Prijetnje? Eksponenti narko kartela? Stranci?“, upitao je Stevandić.

    Na kraju je dodao: „P.S. Ne podcjenjujte Srpsku“.

     

  • Vulić: Opasna Konakovićeva ambicija da se sudske odluke kroje po političkom diktatu

    Vulić: Opasna Konakovićeva ambicija da se sudske odluke kroje po političkom diktatu

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić rekla je da je izjava ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, koji je rekao da će pozvati na masovne proteste ukoliko predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bude oslobođen, pritisak na pravosuđe i ogoljena ambicija da se sudske odluke kroje po političkom diktatu.

    Vulićeva je rekla da ta takav Konakovićev istup predstavlja direktno miješanje u rad pravosudnih institucija, te da to, prema zakonima BiH, može predstavljati krivično djelo, pokušaj uticaja na pravosudne organe.

    – Konaković se odavno ponaša kao politički šarlatan bez ikakvih principa. Iza velikih riječi o reformama i “višim ciljevima” kriju se lične ambicije, privatne mreže i opsesivna potreba da bude volja zadnje međunarodne figure koja mu otvori vrata. U stvarnosti, Konaković nastupa kao politički komesar takozvane međunarodne zajednice, koja ga je instalirala, ali mu ne može dati ono što narod neće – rekla je Vulićeva.

    Ona je ocijenila da je Konakovićev kredibilitet potpuno urušen i da ga ozbiljno ne doživljavaju ni u vlastitoj stranci, ni među građanima, a ni među preostalim saveznicima koji se distanciraju kako mu politički rejting nezaustavljivo pada.

    – Umjesto da preuzme odgovornost vlasti koju obavlja, Konaković i dalje misli kao opozicionar jer zna da vlast nikada nije ni zaslužio, već mu je nametnuta – rekla je Vulićeva.

    Vulićeva je naglasila da je posebno licemjerno to što Dodiku sudi pravosuđe po “Šmitovom”, a ne parlamentarnom zakonu.

    – Dodiku se se sudi po takvom zakonu, dok isti taj Kristijan Šmit štiti Konakovića od domaćih zakona, institucija i odgovornosti, uprkos ozbiljnim sumnjama koje ga prate. Kada zna da neće moći izbjeći otvaranje slučajeva u kojima je navodno i sam akter, Konaković poziva na anarhiju, ne radi pravde, nego da bi zasjenio istinu – rekla je Vulićeva.

    Ona je navela da je i Konakoviću jasno da nema argument ni autoritet za predstojeću izbornu kampanju, čak ni u dva kantona gdje formalno postoji njegova stranka.

    – Ostao je bez podrške jer je idejni tvorac i glavni sponzor, američki ambasador Majkl Marfi, otišao u penziju, a novi igrači očito ne dijele istu vrstu povjerenja u njegov politički oportunizam – rekla je ona.

    Pokušaj pomirenja sa SDA, nakon godina podmuklog djelovanja, Vulićeva smatra, pokazuje Konakovićev očaj.

    – Neće proći! Neće se zaboraviti njegova uloga u huškanju stranih zvaničnika protiv profesora doktora Sebije Izetbegović, prema kojoj je, uz njegovu šutnju i saučesništvo, počinjena velika nepravda – rekla je Vulićeva.

    Vulićeva je poručila da BiH ne smije biti talac ovakvih političkih avanturista i da pravosuđe mora ostati van domašaja Konakovićevih ambicija i ucjena.

  • Kojić: Konaković pokušava pažnju sa svojih afera prenijeti na politički proces protiv Dodika

    Kojić: Konaković pokušava pažnju sa svojih afera prenijeti na politički proces protiv Dodika

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić rekao je da ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković frustiran političkim fijaskom, pokušava pažnju sa svojih afera i problema, prenijeti na politički proces protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Kojić je ukazao da se protiv Dodika vodio sudski proces, samo iz razloga jer je provodio Ustav Republike Srpske, što je i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

    – Ovdje se nameće logično pitanje, da li Konaković poziva na proteste, zbog protesta, koji očigledno moraju i trebaju da budu otvoreni protiv njega, zbog raznih zloupotreba koje je imao i veza za koje se zna sa organizovanim kriminalnim grupama – rekao je Kojić Srni povodom Konakovićeve izjave da će pozvati na masovni protest ukoliko Dodik bude oslobođen drugostepenom presudom.

    Kojić je istakao da Konaković svojim istupima vrši pritisak na pravosuđe, sa namjerom da za sebe lično stvori povoljnije pozicije “da taj pritisak bude u njegovom interesu zbog svih koruptivnih radnji koje je radio”.

    – Pritisak na pravosuđe predatavlja krivično djelo – poručio je Kojić.

  • Amerika i Evropa ponovo na istoj liniji: Šta može očekivati BiH?

    Amerika i Evropa ponovo na istoj liniji: Šta može očekivati BiH?

    Nova trgovinska pogodba između Evropske unije i administracije Donalda Trampa možda djeluje kao kapitulacija evropskih interesa pred američkim pritiscima, ali njen uticaj nadilazi carinske brojke i komercijalne ustupke. Za regiju zapadnog Balkana, posebno Bosnu i Hercegovinu, ovaj novi početak u transatlantskim odnosima otvara prostor za veću stabilnost i jasnije spoljnopolitičke signale iz dva najuticajnija međunarodna aktera.

    Trampova administracija je na početku mandata oštro napala evropske saveznike, optužujući ih za nepošten trgovinski odnos i nedovoljno ulaganje u sopstvenu odbranu. Godinama su odnosi između Vašingtona i Brisela bili zategnuti, a posljedice tog zastoja bile su itekako vidljive u regijama koje su ovisne o jasnim spoljnopolitičkim pravcima — poput Balkana.

    Nedavni dogovor postignut u Škotskoj, gdje su se Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen konačno našli na istoj talasnoj dužini, može se tumačiti kao blagi ali važan zaokret. Nakon što je Evropa obećala povećanje odbrambenih ulaganja na NATO samitu u Hagu, američki predsjednik je dobio ono što je tražio. U zamjenu, Evropa je, barem privremeno, dobila sagovornika spremnog na kompromis.

    I BiH, koja se i dalje nalazi između birokratske statike u Briselu i političkih kalkulacija u Vašingtonu, mogla bi profitirati od ovakvog popuštanja tenzija. Novi ambasador SAD u Sarajevu još uvijek nije imenovan, a očekuje se da do toga neće doći prije kraja godine. No, čak i bez imenovanog predstavnika, smjer politike se već mijenja – manje direktnog uplitanja, više tehničke koordinacije sa EU.

    To otvara prostor Briselu da preuzme vodstvo u procesu reformi. Ipak, za sada, to je više formalna nego stvarna promjena. Unutar same EU postoje neslaganja o pristupu prema BiH – od nesinhronizovanih nacionalnih stavova do ambicija pojedinih evropskih komesara koji žele pokazati brzinu i efikasnost spuštanjem reformskih zahtjeva. U takvom ambijentu, izostaje snažna politička poruka i autoritet kakav je, primjerice, imao bivši američki ambasador Majkl Marfi.

    Poboljšani odnosi sa Vašingtonom mogli bi pomoći EU da konsoliduje svoj pristup. Tramp, koji je doskora zazirao od evropskih sigurnosnih prioriteta, sada pokazuje više razumijevanja za značaj Ukrajine, a samim tim i geopolitičku ulogu Balkana u toj šemi. U tom kontekstu, BiH prestaje biti marginalna tačka u dalekoj regiji i postaje dio šire bezbjednosne slagalice.

    Osim toga, ruski kapacitet za dublje uplitanje u regionalne poslove vidno je oslabljen ratom u Ukrajini i zapadnim sankcijama. U takvom vakuumu, zapadni akteri dobijaju više prostora za djelovanje – ukoliko su zaista spremni da djeluju usklađeno.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije, podsjeća da se pitanje BiH sve više posmatra iz bezbjednosnog ugla, upravo zbog potencijalnog ruskog uticaja. Prema njegovim riječima, Evropa neće tako lako skinuti BiH sa svoje agende, ali ostaje da se vidi u kojoj mjeri će konkretno raditi na prevazilaženju političke krize.

    S druge strane, iako reforme možda neće dobiti zamah prije izbora u oktobru naredne godine, već sama činjenica da Tramp i EU više ne šalju kontradiktorne poruke, mogla bi imati efekat “hlađenja” političke retorike. Neki domaći akteri, koji su radikalnim istupima pokušavali igrati na kartu Trampove navodne podrške, sada ostaju bez tog aduta.

    Nova transatlantska saradnja možda neće donijeti trenutna rješenja, ali svakako smanjuje prostor za političku improvizaciju i konfliktnu neodgovornost na Balkanu. A to je, za početak, sasvim dovoljan pomak.

  • Minić: Razmišlja se o najradikalnijim promjenama u “Šumama Srpske”

    Minić: Razmišlja se o najradikalnijim promjenama u “Šumama Srpske”

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić najavio je “tektonske promjene” u “Šumama Srpske” zbog izraženog gubitka u poslovanju od 4,9 miliona KM.

    Minić je istakao da se razmišlja i o najradikalnijim promjenama, a to ne bi podrazumjevalo samo personalne smjene u preduzeću.

    “Razmišlja se i o izmjenama regulative”, rekao je Minić za ATV.

    On je dodao da će vrlo brzo taj privredni subjekat dobiti “ono što mora da radi“.

    U resorno monistarstvo danas je stigao izvještaj “Šuma Srpske” o poslovanju za prvo polugodište prema kojem je ostvaren gubitak u poslovanju od blizu pet miliona KM.

  • Cvijanović: Sarajevska politička baruština vrši pritisak na pravosuđe radi svojih političkih ciljeva

    Cvijanović: Sarajevska politička baruština vrši pritisak na pravosuđe radi svojih političkih ciljeva

    Sarajevska politička baruština pravi pritisak na pravosuđe radi ostvarenja svojih političkih ciljeva, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Klasika, njima vazda treba ili pomoć stranaca ili pravosuđa, a odnedavno bi preko Kristijana Šmita upregli i jedno i drugo zajedno – rekla je Cvijanovićeva upitana da prokomentariše izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića u vezi sa mogućom presudom predsjedniku Srpske.

    Ona je istakla da se bezidejni Konaković bori za politički vazduh.

    – I on i njegovi drugari iz kako to vole reći “državne vlasti” prave galamu “držite lopova” da bi skrenuli pažnju sa svojih lopovluka i nelegalnih rabota, a sve to da bi kobajagi sačuvali državu od Dodika.

    Ta “trojka” je jedna bezidejna, neuspješna i nadasve bezvezna politička kreacija dovedena na vlast jer je jedan stranac odlučio da malo suspenduje Ustav FBiH na jedan dan. Mislim da Konakovićem upravlja nervoza i zato vergla kao pokvarena ploča”, ocijenila je Cvijanović.

    Usput, kaže ona, u SAD ništa nije uspio, a ni bilo gdje drugo gdje je mlatio praznu slamu, osim da na domaćem planu dodatno kontaminira državu koju navodno brani, a na spoljnom da pokaže kako izgleda država koju su paralizovale raznorazne strane intervencije koje veze nemaju sa Dejtonskim sporazumom.

  • Košarac: Otpočinjanje pregovora o carinskim tarifama – zasluga Srpske i njenih predstavnika

    Košarac: Otpočinjanje pregovora o carinskim tarifama – zasluga Srpske i njenih predstavnika

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da je zeleno svjetlo, koje je Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD dala za otpočinjanje pregovora sa BiH u vezi sa regulisanjem carinskih tarifa, ogroman uspjeh Republike Srpske i njenih predstavnika na zajedničkom nivou.

    Košarac je rekao da je to ohrabrujuća vijest i da je rezultat postignut prvenstveno zahvaljujući viziji, političkoj odgovornosti i vrlo konkretnim aktivnostima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

    – Ponosni smo na činjenicu da su upravo institucije Srpske i mi, predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama, pokretači ideje i aktivnosti na unapređenju bilateralnih, trgovinskih i ekonomskih odnosa sa SAD, uključujući i zaključivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini, odnosno uzajamnog regulisanja carinskih tarifa – rekao je Košarac za Srnu.

    Prepoznajući nove političke okolnosti i promjene na globalnom nivou, Košarac je rekao da je Srpska potvrdila da želi unapređivati odnose i saradnju sa administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, posebno u segmentu ekonomije, jer je to na korist domaće privrede, posebno izvozno orijentisanih privrednika.

    – Stoga se nadam da ćemo u što skorijem roku biti u prilici da otpočnemo pregovore sa SAD u vezi sa regulisanjem carinskih tarifa – rekao je Košarac.

    On je dodao da, nažalost, u dijelu Federacije BiH /FBiH/ nije postojala politička zrelost i spremnost da se to pitanje rješava blagovremeno.

    – Opstrukcije iz FBiH razlog su zbog kojeg je došlo do određenih kašnjenja, ali se iskreno nadam da će FBiH slijediti primjer Srpske, kako bismo ubrzali sve neophodne procese i procedure, s ciljem otpočinjanja pregovora sa SAD – rekao je Košarac.

  • Stevandić: Ne vjerujem da će presuda protiv Dodika opstati

    Stevandić: Ne vjerujem da će presuda protiv Dodika opstati

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je u emisiji „Presek“ da je prvostepena presuda Suda BiH protiv Milorada Dodika donesena pod političkim pritiscima, te da je neodrživa sa stanovišta prava i logike.

    „Način na koji je donesena presuda daleko je od suda, realnosti i logike. Riječ je o vakuumu koji je osmislio jedan čovjek po svom nahođenju, bez odluke parlamenta. To predstavlja besprimjerno kršenje ovlašćenja i uskraćivanje prava Srbima“, rekao je Stevandić.

    On je naveo da je odluka donesena pod uticajem prethodne američke administracije, ali da su se uslovi u međuvremenu promijenili.

    „S obzirom na nove političke okolnosti, ne vjerujem da će se neko usuditi da situaciju dodatno eskalira. Ukoliko se i dogodi pokušaj realizacije takve presude, to bi značilo da je Kristijan Šmit faktički priznat kao upravnik Bosne i Hercegovine, što bi dovelo do nove krize“, istakao je on.

    Stevandić je dodao da je „svima u Sarajevu jasno da je presuda politički motivisana i da je cilj diskreditacija predsjednika Republike Srpske i ugrožavanje ustavnih prava“.

    Govoreći o političkoj budućnosti Milorada Dodika, Stevandić je istakao da lider SNSD-a ne namjerava da se povuče sa političke scene i da je već najavio kandidaturu na narednim opštim izborima.

    „Da su danas izbori, u zavisnosti od kandidata, imao bi najmanje istu ili veću razliku nego na prethodnim izborima. Političke snage koje ga podržavaju, uključujući i moju partiju, ojačale su, dok su stranke koje ga osporavaju oslabile“, poručio je on.

    Kako je rekao, institucije Republike Srpske bilježe rast i stabilnost, što se ogleda u povećanju plata u javnom sektoru, kao i u boljim ekonomskim pokazateljima u odnosu na Federaciju BiH.

    „Imamo tri puta bolju pokrivenost uvoza izvozom nego Federacija. Deficit je ispod 9% prvi put u istoriji.“, naglasio je Stevandić.

    Ocjenjuje da su odnosi Banjaluka–Vašington danas stabilniji nego prije godinu dana, te da više nema stalnih pritisaka i prijetnji.

    „Ranije smo imali dnevno više saopštenja sa pritiscima, sankcijama i ekonomskim ucjenama. Danas je ta slika drugačija, imamo više prostora za razvoj i saradnju“, kazao je on.

    Na kraju, Stevandić je istakao da je Republika Srpska stabilna, visoko centralizovana i samoodrživa zajednica, za razliku od Federacije koja, kako kaže, funkcioniše kroz 10 kantona i više nivoa vlasti.

    „Kod nas je sve organizovano na jedan klik – od policije do školstva. To je jedan od razloga što smo otporniji na političke udare i pokušaje blokada“, zaključio je Stevandić.

     

  • SDS bez lidera, opozicija bez kompasa

    SDS bez lidera, opozicija bez kompasa

    Povlačenje Milana Miličevića s čela Srpske demokratske stranke samo je posljednji čin u mnogo složenijoj političkoj predstavi koja se, čini se, ne režira samo unutar granica Republike Srpske. Ostavka, iako formalno neopoziva, nije nastala u vakuumu, već u atmosferi pritisaka, optužbi i dubokih podjela unutar same stranke. No ono što je isplivalo nakon toga možda je i važnije od same smjene – pitanje ko zaista ima presudnu riječ u vođenju opozicije u Srpskoj.

    Skupština SDS u Bijeljini bila je poprište tihog prevrata. Miličević je pod pritiskom dijela funkcionera i delegata odlučio da se povuče, dok su razlozi za taj potez odjekivali danima. Kritičari su ga optuživali za pasivnost i nebrigu o stranačkoj infrastrukturi. No istovremeno, njegovi saborci su uzvraćali tvrdnjama da se Miličević našao na nišanu ličnih sujeta i političkih ambicija – kako unutar stranke, tako i van nje.

    Posebno je zanimljivo da se u središtu priče pojavljuje i ime Draška Stanivukovića, lidera PDP-a, koji navodno nije oprostio Miličeviću to što nije pristao da ga podrži kao zajedničkog opozicionog kandidata za predsjednika Republike Srpske. Time se priča o unutarstranačkoj borbi dodatno komplikuje, prelazeći granice između stranaka, ali i, što je još značajnije – granice entiteta.

    Jer istinski politički potres dogodio se kada je poslanica i članica Predsjedništva SDS, Mirjana Orašanin, gotovo usputno potvrdila ono što se do tada samo nagađalo – da je pritisak za Miličevićevu smjenu stigao “preko Drine”.

    U društvu u kojem su političke izjave pažljivo filtrirane, a odnosi sa zvaničnim Beogradom često sveti i neupitni, izjava poput one Orašaninove rijetko prolazi neopaženo. Poruka je bila jasna: stav stranke je bio da se ne miješa u političke prilike u Srbiji, ali predsjednik to nije ispoštovao. Njegova objava podrške studentskim protestima u Srbiji postala je politički grijeh.

    Politička analitičarka Tanja Topić tu pojavu naziva poražavajućom. Ukazuje na apsurd u kojem se privatni stav tumači kao miješanje u unutrašnje poslove susjedne zemlje, dok domaći političari otvoreno pozivaju na uticaj iz Beograda, do mjere da i same stavove oblikuju prema očekivanjima iz Srbije.

    Da stvar bude složenija, o sličnim obrascima govori i beogradski analitičar Cvijetin Milivojević. On svjedoči o još ranijim pokušajima uticaja, kada je, prema njegovim riječima, sam Aleksandar Vučić nudio politički konsalting i SDS-u i SNSD-u – istim ljudima, besplatno. Takva praksa, tvrdi on, i danas opstaje, jer obje stranke imaju istog savjetnika za politički marketing, a taj savjetnik, naravno, dolazi iz Beograda.

    Ako je suditi po Milivojeviću, miješanje Vučića u političke tokove u Srpskoj nije nikakva teorija zavjere, već praksa koju je lično posmatrao. A sve to baca novo svjetlo i na slučaj Milana Miličevića – nije, kaže Milivojević, siguran da je to jedini razlog za njegov odlazak, ali jeste simptom šireg problema.

    Postavlja se ključno pitanje: ako opozicija u Srpskoj mora da vodi računa da ne naljuti Beograd, ko je onda stvarni opozicioni lider – domaći političar ili politički centar moći u Srbiji?

    Odluka rukovodstva SDS da se ne miješa u unutrašnje prilike Srbije možda djeluje kao pragmatična, ali u realnosti se pretvara u nemoć. Jer kako se može ne miješati, a istovremeno slušati i provoditi ono što dolazi iz Beograda? Ovakva politika ne donosi suverenitet, već zavisnost. Ne gradi opoziciju, već je svodi na logistički dodatak interesima sa strane.

    A građani Republike Srpske ostaju bez jasne alternative – jer ako opozicija nije slobodna da misli, govori i djeluje samostalno, onda ona zapravo i nije opozicija.

  • Oglasila se ambasadorka Izraela “Izetbegović je uvrijedio sve žrtve Holokausta”

    Oglasila se ambasadorka Izraela “Izetbegović je uvrijedio sve žrtve Holokausta”

    Nakon što je lider SDA Bakir Izetbegović u svom jučerašnjem obraćanju na društvenim mrežama izjavio da je “Izrael sukobom u Gazi stavio znak jednakosti između cionizma i nacizma”, danas je uslijedio zvaničan odgovor ambasadorke Izraela u BiH Galit Peleg.

    Upismu upućenom Izetbegoviću, ambasadorka Peleg je istakla da su njegove izjave “istorijski i moralno pogrešne”, ali i “duboko uvredljive za uspomenu na milione žrtava nacističkog režima“, te “opasno obmanjujuće u kontekstu trenutnog sukoba”.

    Holokaust i cionizam

    Ambasadorka je podsjetila na istorijske činjenice – da je šest miliona Јevreja ubijeno tokom Drugog svjetskog rata, samo zbog svog identiteta, od strane nacista. Navela je da je cionizam nacionalni pokret jevrejskog naroda za pravo na samoopredjeljenje u svojoj drevnoj domovini.

    – Poređenje cionizma i nacizma je uvreda za sve žrtve Holokausta – naglasila je Peleg.

    O sukobu u Gazi

    Peleg se u svom pismu osvrnula i na aktuelni sukob u Gazi, navodeći da ovaj rat nije počeo ni zbog cionizma, niti izraelske agresije, već “užasnim napadom 7. oktobra 2023. godine – najbrutalnijim napadom nad Јevrejima nakon Holokausta”.

    – Tog dana, teroristička organizacija Hamas, uz aktivno učešće ili podršku dijela stanovnika Gaze, izvršila je planski masakr na izraelskoj teritoriji. Ubili su, mučili, silovali, spaljivali i pljačkali. Pobili su cijele porodice u njihovim domovima i oteli 250 nevinih ljudi – muškaraca, žena i djece. Danas se još uvijek 50 talaca nalazi u rukama Hamasa, u nehumanim uslovima – navela je ambasadorka.

    Dodala je da Hamas nije “teroristička organizacija iz sjene”, već izabrana vlast u Gazi, koja “zna da bi rat mogao prestati već sutra kada bi oslobodili sve taoce”.

     

    Kritika upućena Izetbegoviću

    Ambasadorka Peleg kritikovala je Izetbegovića zbog, kako je navela, izostanka bilo kakvog poziva Hamasu na odgovornost.

    – Gospodine Izetbegoviću, u Vašem istupu nisam vidjela niti jednu riječ kojom pozivate Hamas na odgovornost – a riječ je o vlasti u Gazi koja je dovela do ove katastrofe, i za Јevreje i za Palestince. Ako Vi i drugi lideri u BiH zaista brinete za palestinski narod, moralno najispravniji čin bio bi pozvati Hamas da odmah oslobodi taoce i prestane koristiti vlastiti narod kao pijune u svojoj nasilnoj, ekstremističkoj agendi – navela je.

    Humanitarna situacija u Gazi

    U pismu se navodi da Izrael i dalje omogućava ulazak humanitarne pomoći u Gazu, uključujući hranu, lijekove i gorivo, te da je Hamas taj koji “tu pomoć prisvaja za sebe, dok obični narod gladuje”.

     

    – Lideri Hamasa su siti, dok narod Gaze pati. Hamas, a ne Izrael, izgladnjuje sopstveni narod i gomila zalihe – napisala je ambasadorka Peleg.

    Opasnost izjednačavanja cionizma i nacizma

    Na kraju pisma, ambasadorka Galit Peleg odlučno odbacuje Izetbegovićevo poređenje cionizma i nacizma, navodeći da ono “izvrće istoriju, širi mržnju i uništava nadu u mir.”

    – Cionizam nije nacizam. Cionizam je pravo jevrejskog naroda na život i suverenitet nakon vjekova progona, uključujući genocid. Hamas nije pokret otpora – to je teroristička organizacija posvećena uništenju Izraela i jevrejskog naroda, koja ne mari ni za Јevreje, ni za Palestince. Ako želimo pravdu i pomirenje, moramo početi s istinom – i moralnom hrabrošću da odgovornost tražimo od onih koji je snose – napisala je na kraju pisma ambasadorka Peleg.