VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Narodna skupština – najefikasniji parlament u BiH

    Stevandić: Narodna skupština – najefikasniji parlament u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je Narodna skupština najefikasniji parlament u BiH bez obzira ko je bio predsjednik tog zakonodavnog tijela, te da se nikada nije desilo da ne usvoji na vrijeme budžet i ekonomsku politiku.

    “I sada smo to pokazali, uz sva opterećenja. Kada sam bio potpredsjednik Narodne skupštine, uz demonstracije smo usvajali izmjene Zakona o radu. Imali smo mnogo pritisaka. I pretposljednja sjednica je, takođe, imala malo dinamičniji izgled. Napravljena je neka vrsta kompromisne odluke u vezi sa izmjenama Zakona o budžetskom sistemu Srpske”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je naglasio da je Narodna skupština godinu završila na najbolji način.

    “Vidjeli smo kako su u parlamentu Crne Gore bačeni dimna bomba i suzavac, kako je onemogućen rad Skupštine Srbije, a i Parlement Federacije BiH je bio paralizovan u prethodnom četvorogodišnjem periodu”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je naglasio da je Narodna skupština Srpske, ipak, mjesto koje je besprijekorno radilo čitavu godinu i izvršilo sve svoje zadatke.

  • Srbi najviše vole Rusiju, a najmanje NATO – za ulazak u EU 45 odsto

    Srbi najviše vole Rusiju, a najmanje NATO – za ulazak u EU 45 odsto

    Da građani Srbije ove nedjelje odlučuju da li treba ući u Evropsku uniju ili ne – 45 odsto bi glasalo “Za”, a “Protiv” 30 odsto, pokazuju istraživanja Ipsosa koje je ekskluzivno uradio za Јutarnji program RTS-a. Generalni direktor Ipsosa Predrag Kurčubić predstavio je i rezultat istraživanja o tome koga građani Srbije smatraju većim, a koga manjim prijateljem.

    – Ne postoje naši stalni prijatelji i naši stalni neprijatelji, postoje samo naši stalni interesi – čuvena je rečenica britanskog premijera Vinstona Čerčila.

    Mnogim političarima je to i maksima, a sve kako bi zaštitili interese sopstvene države.

    Ipak, običan čovjek, lišen visoke politike i potrebe za pregovorima, često pribjegne emocijama u odgovorima koju državu smatra prijateljem Srbije.

    Mišljenje o međunarodnim institucijama i državama

    Građani Srbije imaju najpovoljnije mišljenje o Rusiji, dok je najnepovoljnije mišljenje o NATO, pokazuju ekskluzivna istraživanja Ipsosa.

    Skala ocjena koju je Ipsos koristio je petostepena pa su se tako građani opredЈeljivali između povoljnog i nepovoljnog.

    Mišljenje građana je osim prema Rusiji, povoljno i prema Kini i Mađarskoj. Više pozitivnih poena imaju Austrija i Italija, prema Ipsosovoj skali.

    Sa druge strane skale, osim o Nato građani nepovoljno mišljenje imaju i prema Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama, Francuskoj, Evropskoj uniji i Njemačkoj.

    – Sigurno postoji određena doza emocija ali vjerovatno postoji i neka vrsta percepcija koja se zasniva na informacijama koje građani dobijaju putem medija, društvenih mreža. U igri su malo i istorijski odnosi – objašnjava Kurčubić za RTS.

    Rusija i Kina su najpovoljnije ocijenjene već duže vreme, ističe generalni direktor Ipsosa.

    Ipak, ni o jednoj državi ne postoji tako nepovoljan stav kao prema Nato – 74 odsto ispitanih građana.

    – Uglavnom je nepromjenjiv odnos prema ovoj organizaciji. Procenat povoljnih ocjena je rijetko kad bio dvocifren – objašnjava Kurčubić.

    Mišljenje o međunarodnim institucijama i velikim državama

    Od 2008. godine naklonost je u posljednjih 16 godina porasla prema Rusiji i Kini.

    Mišljenje o međunarodnim institucijama i velikim državama

    Trendovi rasta krivulje se prepoznaju u događajima koji utiču na javno mnjenje, objašnjava generalni direktor Ipsosa.

    – Kada vidite crvenu liniju koja označava broj povoljnih ocjena prema Rusiji, svaki od ovih vrhunaca predstavlja neki značajan bilateralni događaj između dvije zemlje. Bilo da su to posjete Putina ili Medvedeva ili da je to vojna parada – kaže Kurčubić.

    Zelena oštrica na skali pokazuje isporuku vakcina za vrijeme Kovida, objašnjava stručni sagovornik.

    – U isto vrijeme kada je Kina isporučila “Sinofarm” vakcinu mišljenje o EU i zemljama Zapada je palo – navodi za Јutarnji program.

    Pozitivan trend rasta prema EU se pokazuje od januara 2023. godine.

    Tokom 2022. godine pretpostavka je da su srpski građani bili nezadovoljani zbog dešavanja povodom rata u Ukrajini, objašnjava Kurčubić posljednje trendove.

    EU integracije – referendumska podrška

    Da građani ove nedjelje moraju da se izjasne o članstvu u Evropskoj uniji – za ulazak u EU bi bilo 45 odsto građana, a protiv ulaska 30 odsto.

    EU integracije – referendumska podrška

    – Uvijek imamo više ljudi koji bi glasali za ulazak u EU nego onih koji imaju povoljno mišljenje o EU. To govori da ljudi imaju neki racionalan pristup i vide benefite odlaska u Evropsku uniju – objašnjava Kurčubić.

    Broj neodlučnih, odnosno onih koji odbijaju da se izjasne ili je neodlučno čini 12 odsto.

    Krivulja podrške za članstvo u Evropskoj uniji pokazuje konstantan pad, uz manje skokove podrške.

    EU integracije – referendumska podrška 2

    Јedini put kada je bio izrazito negativan stav prema EU bio je kada je počeo sukob u Ukrajini.

    – To je jedini trenutak od 2008. godine kada je bio veći broj građana koji bi na potencijalnom referendumu glasali protiv ulaska u EU – predstavlja istraživanje generalni direktor Ipsosa.

    Sadašnji pokazatelji su da obje krivulje bilježe pad.

    – Podrška, čini se da dugoročno gledano ima potencijal rasta. Oscilacije su brojne i zavise od mnogih događaja koji se dešavaju u Briselu – objašnjava Kurčubić.

    Predstavljene podatake su analizirali Marko Todorović iz Centra za evropske politike i Predrag Kurčubić, generalni direktor IPSOS-a…

  • Minić: Nisam zadovoljan trenutnom situacijom u Šumama Srpske

    Minić: Nisam zadovoljan trenutnom situacijom u Šumama Srpske

    Od većih subvenicija za gorivo, premija za mlijeko, ali i drugih mjera koje smo uvodili tokom ove godine, vidjeli smo pozitivne rezultate, zbog kojih ja mogu reći da je ova godina za poljoprivredne proizvođače bila jako dobra, rekao je ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.

    “Moram da pomenem da su od svih ovih mjera koje smo donosili, najmanje efekta je dalo povećanje učešće premije osiguranja. Vidimo da naši poljoprivredni proizvođači još uvijek nemaju naviku da se osiguraju, iako smo tokom godine imali niz situacija, kada smo se uvjerili da je to bilo neophodno”, navodi Minić, koji je i ovog puta apelovao na poljoprivredne proizvođače da se osiguraju.

    Kako Minić dodaje, može slobodno da kaže da je ova godina bila dobra.

  • Kako suđenje Dodiku otkriva krizu pravosuđa BiH

    Kako suđenje Dodiku otkriva krizu pravosuđa BiH

    Odluka Suda Bosne i Hercegovine da nastavi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, uprkos njegovom postoperativnom stanju, izazvala je lavinu reakcija iz različitih sfera javnosti — od političara, pravnih stručnjaka, do akademske zajednice. Dok sudski procesi protiv Dodika dobijaju na intenzitetu, kritike na račun institucija BiH ne jenjavaju, što ovaj slučaj postavlja u širi politički i društveni kontekst.

    Zdravstveno stanje i kontroverzno vještačenje

    Prema mišljenju dr Vlade Đajića, generalnog direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, postupak suda koji se oslanja na mišljenje jednog sudskog vještaka, bez konzilijarnog izvještaja i pregleda pacijenta, predstavlja presedan. „Nikada nisam vidio da se u javnosti objavljuju sudsko-medicinski nalazi na ovakav način,“ naveo je Đajić, aludirajući na moguće zloupotrebe u cilju diskreditacije predsjednika Srpske. Slične stavove iznio je i ombudsman za ljudska prava BiH, Nevenko Vranješ, koji je ovakvo postupanje suda okarakterisao kao mogući oblik torture i nehumanog tretmana.

    Reakcije političkih aktera

    Savjetnik predsjednika Srpske, Marko Romić, u svojoj izjavi posebno je ukazao na izbor sudskog vještaka, navodeći da se radi o ličnosti bliskoj opozicionim partijama u Federaciji BiH. On je podsjetio da je Dodik nedavno prošao kroz komplikovanu hiruršku intervenciju i da je preporučeno mirovanje u trajanju od 60 do 90 dana. „Sud BiH je time pokazao da ne poštuje medicinske preporuke, već političke naloge,“ zaključio je Romić.

    Slično je reagovao i predsjednik Skupštine grada Bijeljina, Aleksandar Đurđević, koji je odluku suda nazvao apsurdnom. „Dok srpske žrtve ratnih zločina čekaju pravdu više od 30 godina, Sud BiH žuri da sa operacionog stola u sudnicu dovede predsjednika Srpske,“ rekao je Đurđević, ističući da su dvostruki aršini u radu ove institucije postali očigledni.

    Širi politički i geopolitički kontekst

    Politički filozof Bogdana Koljević istakla je da se radi o kraju jedne ere liberalnog globalizma, koja u BiH dobija svoj najdrastičniji oblik kroz institucionalnu represiju. Ona je nove sankcije odlazeće američke administracije protiv Republike Srpske ocijenila kao „beskonačnost banalnosti zla“, naglašavajući da se radi o pokušaju diskreditacije političkog rukovodstva Srpske uoči promjena na globalnom nivou.

    Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD nedavno je uvela sankcije protiv nekoliko pojedinaca i firmi iz Republike Srpske, što su mnogi tumačili kao nastavak pritisaka na Dodika i njegove bliske saradnike. Koljevićeva je izrazila nadu da će se sa eventualnim povratkom Donalda Trampa na vlast u SAD vratiti i politika koja će više uvažavati principijelnost i pragmatizam, za razliku od, kako je navela, „razvratne politike gole sile“ aktuelne administracije.

    Pravni izazovi i institucionalna kriza

    Sud BiH se našao pod kritikama ne samo zbog postupanja u ovom slučaju, već i zbog opšteg pristupa radu. Dok je suđenje Dodiku dobilo prioritet, postupci protiv osumnjičenih za ratne zločine, poput Atifa Dudakovića, traju decenijama bez presude. Ovakvi dvostruki standardi izazivaju nepovjerenje u pravosudne institucije BiH, što je jasno ukazano i u izjavama Đurđevića i drugih aktera.

     

    Slučaj Milorada Dodika je mnogo više od individualnog pravnog procesa. On predstavlja odraz duboke institucionalne, političke i društvene krize u BiH. Reakcije javnosti i institucija iz Republike Srpske ukazuju na nepovjerenje u rad Suda BiH i percepciju da se radi o politički motivisanom procesu. Istovremeno, kontroverze oko zdravstvenog stanja i mišljenja sudskog vještaka dodatno potkrepljuju argumente o selektivnoj pravdi.

    Dok slučaj nastavlja da se odvija, ostaje otvoreno pitanje da li će institucije BiH uspjeti da vrate povjerenje javnosti u svoj rad ili će ovaj proces postati još jedan primjer produbljivanja podjela u već duboko podijeljenom društvu.

  • Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Na nedavno završenom Samitu EU i zemalja zapadnog Balkana usvojena je Deklaracija u kojoj se ističe da je budućnost regiona u EU te da je strateško partnerstvo, kako se navodi, važnije nego ikada.

    Pompezno najavljivani samit u Briselu, kojem su prisustvovali politički lideri svih zemalja bivše Jugoslavije, osim kurtoaznih pohvala “napretka” na evropskom putu zemalja koje još nisu članice EU, kao i već bezbroj puta ponovljenih floskula o neohodnosti što bržeg učlanjenja u EU, ruku na srce, donio je malo šta novog.

    U saopštenju nakon završetka samita, između ostalog, navedeno je da su lideri EU i njenih država članica, uz konsultacije s partnerima sa zapadnog Balkana, zaključili da je “u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, sukoba u Ukrajini i konflikata na Bliskom istoku, te na startu novog ciklusa liderstva u EU, strateško partnerstvo EU i zapadnog Balkana važnije nego ikad prije”.

    Učesnici Samita istakli su i da je budućnost zapadnog Balkana u EU i ponovo potvrdili “potpuno i nedvosmisleno opredjeljenje za perspektivu članstva regiona u EU”.

    Šta za BiH i zapadni Balkan u cjelini znače zaključci i deklaracija usvojena na Samitu u Briselu, pitali smo za mišljenje bivšeg ambasadora BiH u prestonici Belgije, Draška Aćimovića. On smatra da je navedeni samit, u suštini, donio jedino tugu i pesimizam u region. Samim tim što je poslije samita postalo jasno da na dugi vremenski period niko iz regiona nema šanse da uđe u EU, posebno Crna Gora koja je trebalo već sljedeće godine da zatvori sva poglavlja i bude spremna za ulazak, slobodno možemo reći da je ovo bio jedan tužni, pesimistični i deprimirajući skup – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Na pitanje koliko je BiH poslije Samita u Briselu, konkretno, bliže ili dalje od članstva u EU, Aćimović odgovara da je BiH “samo retorički na evropskom putu, a tamo se suštinski ne nalazi”.

    – Nema tu nikakve želje ni volje od strane domaćih političkih aktera. Ovom izjavom iz EU oni će naići na potvrdu svojih politika i to je ono što je za građane BiH tragično – smatra Aćimović.

    Profesor geopolitike Srđan Perišić ocjenjuje da je Samit u Briselu evropska administracija organizovala kako bi definisala mandat Evropske komisije u narednom periodu, kao i da, prema njegovim riječima, jasno poruči svim balkanskim zemljama da moraju slušati njene naloge.

    – U uvodu deklaracije, kao i pozivu na sastanak jasno se vidi da je Evropa, navodno, ugrožena od Rusije i da treba da se objedinjava – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Kako navodi, ideja Brisela je da negdje 2027. godine Srbija i Sjeverna Makedonija postanu članice EU, ali da prije toga moraju ispuniti geopolitičke zahtjeve koji nemaju veze s klasterima koji se vezuju za pristupanje EU.

    – To je, između ostalog, potpuno odvajanje od Rusije u ekonomskom, energetskom, kulturnom i političkom smislu, kao i postepeno priznanje tzv. Kosova. To su osnovni zahtjevi za Srbiju – ističe Perišić.

    Što se tiče BiH, dodaje on, od ulaska u EU nema ništa ni 2027, kao ni 2028. godine.

    – Tada se najavljuje ulazak Crne Gore, ako se u potpunosti stavi granica između nje i Srbije. Što se tiče BiH, zahtjevi iz Brisela su njena izgradnja kao jedinstvene države. Za BiH nije određen datum priključivanja, već da u periodu poslije uključivanja Crne Gore u članstvo mora da bude funkcionalna i jedinstvena država, sa slabim entitetima koji u suštini neće imati bilo kakve ingerencije. To je saopšteno delegaciji BiH u Briselu – tvrdi Perišić.

  • Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da to što vještak sudi o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovoj operaciji bez samog pacijenta i zahtjeva o komunikaciji ukazuje na to da se u sudskom procesu protiv predsjednika Srpske namjerava donijeti presuda bez obzira na stanje dokaza i činjenice.

    Prema njegovim riječima, ta činjenica govori da je već donesena odluka u sudskom procesu koji se u Sudu BiH vodi protiv predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

    Stevandić je rekao Srni da Sud BiH ni pravne, ni etičke ili druge činjenice neće spriječiti da završi “ovaj prljavi posao”.

    – Ovo govori da oni na taj način namjeravaju da donesu i presudu bez obzira na stanje dokaza i činjenično stanje. Oni pokazuju da je za njih nebitan predsjednik Republike Srpske u postupku i kao čovjek i kao predsjednik, i kao osoba i kao pacijent. To govori da je to sudski proces koji treba samo da se završi, a da je odluka izgleda već donesena – naveo je Stevandić.

    Sud BiH dostavio je poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

    Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržajem otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

  • Borci i sindikati traže promjene, penzioneri zadovoljni: Premijer Višković pod kritikama i pohvalama

    Borci i sindikati traže promjene, penzioneri zadovoljni: Premijer Višković pod kritikama i pohvalama

    Vlada Republike Srpske na čelu s premijerom Radovanom Viškovićem ostavlja podijeljene utiske među različitim društvenim grupama. Dok je jedni hvale, drugi smatraju da je krajnje vrijeme za promjene. Optimističniji bi rad Vlade mogli opisati riječima: „Biće bolje, jer gore – ne može.“ Međutim, brojni su glasovi koji ističu razočaranje dosadašnjim rezultatima.

    Boračka populacija – obećanja ostaju prazna
    Predstavnici boračke populacije otvoreno kritikuju aktuelni saziv Vlade zbog, kako tvrde, ignorisanja njihovih potreba. Potpredsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“, Nedeljko Klincov, iznio je niz zamjerki, navodeći da je borački dodatak zamrznut na simboličnih 3 KM do 2026. godine, bez jasnog objašnjenja.

    – Uputili smo zahtjev Vladi da objavi sporazum o zamrzavanju dodatka. Hoće li nas uvažiti, veliko je pitanje – kaže Klincov. On naglašava da Vlada nije preduzela konkretne korake za poboljšanje socijalnog statusa boraca, što smatra dovoljnim razlogom za njihovu smjenu.

    – Ako ne ispunite obećano, znači da treba da odete! Ali, ko će ovu Vladu da natjera da ode? – pita Klincov i apeluje na hitno rješavanje boračkog dodatka prema koeficijentu prosječnog ličnog dohotka.

    Penzioneri zadovoljni „istorijskim“ rezultatima
    Za razliku od boraca, penzioneri imaju potpuno drugačiju perspektivu. Predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović, ističe da su u protekle tri godine penzije povećane za 65 odsto, što smatra „istorijskim povećanjem“.

    – Penzije se redovno isplaćuju, a omogućeno je i besplatno banjsko liječenje za 1.000 penzionera godišnje. Takođe, lista besplatnih lijekova je proširena, što je velika pomoć za stariju populaciju – objašnjava Trifunović.

    Ipak, on priznaje da prostora za unapređenje uvijek ima, ali dodaje da je trenutna ekonomska situacija ograničavajući faktor.

    Sindikati: „Mnogo razloga za nezadovoljstvo“
    Sindikat uprave Republike Srpske iznio je ozbiljne zamjerke na rad Vlade. Predsjednik Božo Marić naglašava da je ovo prvi put u istoriji da čak 35.000 radnika u javnoj upravi nema kolektivne ugovore.

    – Vlada nije ispoštovala ni zaključak Narodne skupštine koji obavezuje izradu Zakona o platama. Umjesto toga, plate radnika ostaju nesređene, a resorni ministri pokazuju najmanju zainteresovanost za rješavanje ovog pitanja – tvrdi Marić.

    On posebno kritikuje premijera Viškovića zbog, kako navodi, zanemarivanja radnika u Srpskoj dok se sredstva preusmjeravaju na državne institucije.

    – Naša policija, ljekari i službenici rade za minimalne plate. Ovo je situacija koja zahtijeva hitnu reakciju – zaključuje Marić.

    Podijeljeni stavovi, isti zaključak
    Dok jedni ističu neispunjena obećanja, drugi hvale povećanja i redovnost isplata. Ipak, ono što sve strane dijele jeste nada da će naredni period donijeti konkretnije rezultate, jer „gore – ne može.“

  • Nešić: BiH postaje dio kolektivne evropske bezbjednosti

    Nešić: BiH postaje dio kolektivne evropske bezbjednosti

    BiH će nakon potpisivanja sporazuma sa Evropolom i Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu postati dio kolektivne bezbjednosti Evrope, što će doprinijeti da se građani BiH osjećaju bezbjednije, rekao je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić.On je naveo da broj pripadnika ove agencije u BiH neće biti veliki zbog dužine granice i da neće biti presudan, jer će i dalje teret svih poslova ostajati na snagama iz BiH.

    – Pripadnici Fronteksa će raditi u skladu sa zahtjevima naših bezbjednosnih službi i neće imati autonomiju da preduzimaju bilo šta samostalno, bez naših bezbjednosnih službi – rekao je Nešić nakon parafiranja sporazuma sa Fronteksom.

    On je dodao da je u ovaj sporazum bilo uključeno i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, čiji su svi zahtjevi uvaženi prilikom pregovora.

    – MUP Republike Srpske je neko ko se ne može isključiti ni iz jednog procesa koji se tiče bezbjednosti građana i imovine – naglasio je Nešić.

    Prema njegovim riječima, sporazum sa Fronteksom trebao bi biti potpisan krajem februara ili početkom marta naredne godine, u zavisnosti od procedura koje trebaju da se završe, kako u BiH, tako i u EU.

    – Imaćemo pripadnike Fronteksa na granicama BiH koji će nam pomagati i ukazivati ukoliko smatraju da nešto treba da preduzmemo, ali isto tako ćemo moći prenijeti EU probleme sa kojima se BiH suočava, odnosno nećemo morati da govorimo o onome što mogu vidjeti svojim očima – istakao je Nešić.

    On je rekao da postoje stalni pritisci EU na BiH da uskladi vizni režim, što predviđa i uvođenje viza državljanima Rusije i Turske, te istakao da BiH u svemu tome mora da vodi računa o svojim interesima.

    – Znate koliko Rusija znači Republici Srpskoj i koliko Turska znači Federaciji BiH, tako da ne vjerujem da će do toga doći lako i da će to ići jednostavno – rekao je Nešić.

    On je izrazio očekivanje da će se u narednim mjesecima raditi na usklađivanju viznog režima, ali da se neće moći brzo da se dođe do rješenja.

  • Soreka: Novi zakon o VSTS BiH bitan korak za napredak ka EU

    Soreka: Novi zakon o VSTS BiH bitan korak za napredak ka EU

    Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, rekao je da je novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH bitan korak za napredak BiH na putu ka EU.

    On je dodao da je usvajanje ključnih reformi vladavine prava više puta odlagano, što, kako je rekao, direktno utiče na kvalitet života građana BiH, a usporava i napredak BiH ka EU.

    Istakao je da sada slijedi mišljelje Venecijanske komisije o trenutnom nacrtu, ali je istakao i da je važno implementirati usvojene izmjena dijela koji se odnosi na integritet nosilaca pravosudnih funkcija, posebno stavljanjem u funkciju odjela za verifikaciju imovine u martu 2025. kako je planirano.

    “EU će ostati lojalan partner BiH i VSTV-u u jačanju vladavine prava”, naveo je on.

  • Pandurević: Da je Igor pametan, ovako ne bi govorio

    Pandurević: Da je Igor pametan, ovako ne bi govorio

    “Prestolonasljednik nam reče da je političko umijeće kada njegov tata sa dva poslanika od njih 83 formira Vladu i kada NATO lovi poslanike do 42”, izjavila je Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, komentarišući izjavu Igora Dodika da je njegov otac sa dva poslanika svoje stranke formirao Vladu i postao premijer Srpske.

    “Kada SDS sa 6 od 14 srpskih poslanika formira Savjet ministara, to je izdaja. O tati neću, jer nije fer napadati bolesnog čovjeka”, dodala je ona.

    “Kako su Srpsku ujedinili, pokazao je gradonačelnik Ćosić. Draško je, veli prestolonasljednik, lijen i ne zna da radi i time Banjalučanima reče da ništa ne znaju, da su 50.000 njih budale.

    Da je pametan, zamislio bi se i pitao, zašto narod više voli, po njemu, naopakog Draška a njih prezire. Dodijali bahatost i lopovluci”, naglasile Pandurevićeva u objavi na društvenim mrežama.