Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko mu Sud BiH zabrani političko djelovanje, odmah inicirati odluku o izdvajanju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, praćenu referendumom o nezavisnosti. Ovu izjavu dao je u intervjuu za RTRS, osvrćući se na proces koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH.

Dodikove prijetnje otcjepljenjem nisu novost na političkoj sceni. Lider SNSD-a, koji je od početka 2006. ponovo na vlasti, više puta je javno izražavao slične stavove. Njegova politička transformacija od umjerenog socijaldemokrate, koji je u svom prvom mandatu (1998-2001) podržavao saradnju s međunarodnim institucijama i integraciju BiH u EU i NATO, do zagovornika srpskog nacionalizma i nezavisnosti Republike Srpske, bila je dramatična.

Od tada, prijetnje otcjepljenjem postale su dio njegove redovne retorike. Obećanja o referendumu, vraćanju vojske Republike Srpske, formiranju samostalnog pravosuđa i drugih institucija ostala su neispunjena, dok Narodna skupština RS usvaja deklaracije koje se ne provode u praksi. U jednom od svojih govora, 2020. godine, Dodik je rekao: “Goodbye BiH, welcome RSexit”. Pet godina kasnije, otcjepljenje Republike Srpske još uvijek je daleka realnost.

Kako piše Srpska info, politička analitičarka Tanja Topić ističe da Dodikove prijetnje djeluju ozbiljno dok ne naiđu na stvarne izazove. “Nakon toga, njegovi saradnici pokušavaju uvjeriti javnost kako nikada nisu zagovarali otcjepljenje”, kaže Topićeva. Ona smatra da su ovakve izjave uglavnom pokušaji pritiska na pravosudne institucije da ne donesu odluke koje nisu u skladu s političkim interesima Dodika i njegovih saveznika.

“Prijetnje su odraz trenutne političke klime, koja je naklonjena desničarskim strujama, kako u Evropi, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama. Dodik se oslanja na podršku tih trendova”, navodi Topićeva.

S druge strane, politički analitičar Velizar Antić smatra da je ovakva retorika pokušaj podizanja uloga u sudskom procesu protiv Dodika. “Prijetnje otcjepljenjem koriste se za stvaranje pritiska i potencijalnu radikalizaciju političkih prilika”, kaže Antić. On, međutim, upozorava da odluke suda moraju biti poštovane u pravnoj državi, iako dodaje da je politički utjecaj na institucije ogroman.

“Institucije u BiH su daleko od nezavisnih, što se odnosi i na sudstvo i tužilaštvo. No, paradoks je u tome što je upravo Dodik bio ključan za njihovo formiranje na državnom nivou”, objašnjava Antić.

On dodaje da je Dodik, tokom godina provedenih na vlasti, doprinio urušavanju institucija i njihovom podređivanju političkim interesima. “Sada se suočava s posljedicama takvih politika, što predstavlja svojevrsni bumerang efekat”, zaključuje Antić.

Baš kako se i očekivalo, predstavnici političkih partija iz FBiH ljuti su zbog obilježavanja Dana Republike.

Zukan Helez, ministar odbrane BiH, pozvao je pravosudne institucije da reaguju, ističući “da je 9. januar kao dan manjeg bh. entiteta Ustavni sud BiH u dva navrata proglasio neustavnim i da je njegovo obilježavanje krivično djelo”.

“Zahtijevam od pravosudnih institucija BiH, prije svih od Tužilaštva BiH, da procesuira organizatore ovog provokatorskog, neustavnog događaja”, rekao je Helez.

Kaže i da je iz ove perspektive sada jasno da je 1995. godine u Dejtonu napravljena ogromna greška, koja se ogleda prije svega u formiranju administrativne jedinice unutar BiH, sa ovlaštenjima i nadležnostima koje su joj date, ali i imenom koji nosi.

Nije Helez propustio priliku ni da spomene sukobe.

“Ukoliko međunarodna zajednica i dalje bude tolerisala secesionističku politiku, koju vodstvo manjeg bh. entiteta otvoreno najavljuje te agresivnu politiku susjedne Srbije prema Bosni i Hercegovini, pitanje je samo dana kada ćemo se probuditi u nekom novom sukobu na ovim prostorima. Vremena i strpljenja više nema, vrijeme je za sveobuhvatnu akciju protiv separatista”, naveo je Helez, koji je prethodno odbio dati saglasnost za prelet vojnog aviona ili helikoptera iz Srbije preko BiH.

Korak dalje otišao je Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji je uputio inicijativu Savjetu ministara BiH da se 9. januar proglasi danom žalosti na teritoriji cijele BiH.

“Ovaj datum predstavlja simbol etničkih podjela, političkog segregiranja i pogubnih posljedica koje su dovele do gubitaka ljudskih života, uništenja porodica i generacija koje su pretrpjele gubitke tokom rata”, naveo je Konaković.

Potpredsjednik FBiH Refik Lendo rekao je da je proslava 9. januara kao Dana Republike Srpske “anticivilizacijski čin i krivično djelo za koje organizatori moraju odgovarati”.

Osim toga, kazao je da prisustvo Vlade Srbije “dovoljno govori o namjerama i koliko Beograd zaista poštuje suverenitet, institucije, Ustav i zakone BiH”.

Zamjenica ministra za izbjeglice i ljudska prava BiH Duška Jurišić, potpredsjednik FBiH Igor Stojanović i predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH Dragan Mioković oglasili su se zajedničkom izjavom u kojoj su naveli da “obilježavanje 9. januara kao dana Republike Srpske nije samo istorijski netačno, već i pravno neodrživo”.

Delegacija Evropske unije u BiH takođe je podsjetila na odluke Ustavnog suda BiH u vezi s ovim pitanjem.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da zakonodavstvo Republike Srpske o danu Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom BiH”, kažu iz Delegacije EU.

Iz Ambasade SAD u BiH naveli su da je Ustavni sud BiH više puta donio odluku da je obilježavanje Dana Republike Srpske 9. januara neustavno.

“Ova odluka važi, bez obzira na to ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredaba Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju. Ova odluka je zasnovana na zakonu, a ne na mišljenju”, naveli su te dodali da SAD, “očekuju da će organi za provođenje zakona i pravosudni organi poduzeti brze i odlučne mjere da istraže svako kršenje zakona u vezi s proslavom dana RS 9. januara”.

Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, upozorio je da “nepoštivanje odluka Ustavnog suda predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH”.

Potpisi za smjenu Nenada Nešića s funkcije ministra sigurnosti BiH su spremni, a sada se čeka prva sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Čini se da bi Nešić mogao brojati posljednje dane na ovoj poziciji.

Smjene ministara u Savjetu ministara BiH rijetko se dešavaju, no trenutna situacija, za razliku od ranijih slučajeva, djeluje ozbiljnije. Iako su u SNSD-u u početku glasno reagirali, sada su postali tiši, što je otvorilo pitanje – spremaju li se i oni za gubitak vlasti na državnom nivou?

Pojedini analitičari ističu da bi aktuelna vladajuća koalicija mogla doživjeti prekompoziciju. Kako piše Srpska Info, ministar vanjskih poslova i lider NiP-a, Elmedin Konaković, smatra da je promjena neizbježna ukoliko SNSD nastavi s blokadama ili usporavanjem evropskog puta zbog aktuelnih pravnih procesa protiv Milorada Dodika i Nenada Nešića.

„Ako se to desi, potpuno je logično da se stvari na državnom nivou promijene,“ rekao je Konaković, dodatno podgrijavši spekulacije o mogućem prekidu saradnje s SNSD-om.

Da li se sprema nova politička realnost?
Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu i predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije, smatra da ovakve političke tenzije nisu nove. „Vidjet ćemo da li se radi o redefiniranju odnosa unutar koalicije ili je zaista riječ o njenom raspadu. Nama nije potrebna samo promjena kadrova, već suštinska promjena modela funkcionisanja vlasti,“ izjavio je Borenović za Srpska Info.

Komentirajući inicijativu za smjenu Nešića, Borenović je naveo da se radi o logičnom potezu, posebno nakon hapšenja ministra zbog navodnih koruptivnih radnji. „Očekujem podršku većine poslanika. Normalno bi bilo da i SNSD podrži ovu inicijativu kako bi se pokrenula procedura za imenovanje novog ministra iz Republike Srpske,“ dodao je.

Borenović je kritikovao izostanak reakcije vlasti na ove događaje, ali i pokušaje pojedinaca iz SNSD-a da opravdaju korupciju. „To što neki pokušavaju glorificirati ovakve radnje kao zaštitu interesa Republike Srpske je skandalozno i neprihvatljivo,“ istaknuo je.

Koalicija pod pritiskom
S druge strane, šefica Kluba poslanika SNSD-a, Sanja Vulić, odbacila je optužbe, navodeći da opozicija, predvođena Borenovićem, koristi ovu inicijativu kako bi narušila balans u Savjetu ministara. „Za njih ne važi presumpcija nevinosti. Ovo je još jedan pokušaj da se destabilizuje pozicija Republike Srpske,“ poručila je Vulićeva.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će SNSD nastaviti protestovati protiv smjene, ali i dodaje da je smjena Nešića vrlo vjerovatna. „Rekonstrukcija Savjeta ministara je izvjesna, no ulazak opozicionih stranaka iz Republike Srpske u vlast na državnom nivou teško je ostvariv bez podrške HDZ-a,“ rekla je Topićeva.

Dodala je da je koalicija SNSD-a i HDZ-a čvrsta i da bi bio potreban politički presedan kako bi došlo do njenog raskida. „Ipak, opozicija iz Republike Srpske pokazuje spremnost za ulazak u vlast, dok Trojka mijenja retoriku, što sve dodatno komplikuje situaciju,“ zaključila je Topićeva.

Iako trenutna politička situacija djeluje napeto, pitanje je hoće li sve ostati na verbalnim sukobima ili će doći do konkretnih promjena u vlasti.

Republika Srpska, koja je 33 godine opstala u veoma teškim okolnostima, ima budućnost, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u godišnjem intervjuu za našu televiziju.

Republika Srpska, koja je 33 godine opstala u veoma teškim okolnostima, ima budućnost, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u godišnjem intervjuu za RTRS

Dodik je svim građanima Srpske čestitao Dan Republike.

– Živjela Republika Srpska! Živjela upravo ovako pod sloganom “Rođena i stvorena da živi vječno”! Zaljubljen sam u Republiku Srpsku i volim Republiku Srpsku. Živim za Republiku Srpsku i neću odustati od nje – poručio je Dodik.

Dodik je naglasio da je Srpsku formirao narod.

– Narod je osnivač Republike Srpske, a mi koji smo tamo sjedili u Parlamentu smo puki izvršioci. Vjerujem da smo pokazali svoju sposobnost. To narod osjeća, ovaj izborni rezultat na lokalnim izborima govori kojoj politici narod daje podršku – istakao je Dodik.

Dodik je rekao da nikada neće prihvatiti antiustavnu i antidejtonsku BiH i da je “sveti zadatak Srpske da izađe iz BiH”.

– Smatram da moram Srpsku da izvučem iz BiH zato što njen ostanak u BiH sa ovakvim Evropljanima znači da za 20 godina neće biti ni Republike Srpske, niti Srba na ovim prostorima, ili će samo ostati nešto malo poltrona. Јa sam ovdje izabran da branim ustavnu poziciju Srpske. Јa predstavljam Republiku Srpsku. I ja ovu Republiku zastupam onako kako piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu i nikako drugačije – naglasio je Dodik.

Deveti januar, Dan Republike Srpske, ostaje simbol državnosti i slobode, poručio je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, povodom obilježavanja 33 godine od njenog nastanka. Prema njegovim riječima, ovaj datum nije samo istorijski značajan, već i duboko emotivno ukorijenjen u kolektivni identitet građana Republike Srpske.

„Deveti januar je kamen temeljac na kome je sagrađeno sve što imamo danas. To nije samo pitanje pravne regulacije ili međunarodnih priznanja, već pitanje naše suštine. Republiku Srpsku osjećamo kao svoju državu, a emocije se ne mogu sankcionisati,“ naglasio je Stevandić.

Govoreći o spekulacijama vezanim za zajedničko obilježavanje Sretenja s Republikom Srbijom, Stevandić je istakao da to ne umanjuje značaj Dana Republike Srpske. Umjesto toga, ovaj praznik dodatno kontekstualizuje specifičnu ulogu Srpske unutar šireg okvira srpskog naroda.

„Sretenje pripada svim Srbima i obilježava sticanje državnosti iz 1815. godine. Deveti januar je naš specifični simbol slobode i državotvornosti Srpske. Čak i da to ne piše ni na jednom papiru, 9. januar je utkan u našu dušu i kolektivno sjećanje,“ rekao je Stevandić.

Na pitanje o trenutnoj poziciji Republike Srpske 33 godine nakon Dejtonskog sporazuma, Stevandić je ocijenio da je Srpska danas stabilnija i funkcionalnija nego ikada. Uprkos političkim izazovima i pritiscima, institucije Republike Srpske uspješno odolijevaju spoljnim i unutrašnjim prijetnjama.

„BiH je država bez zajedničkih vrijednosti, a bez nametanja sa strane ne bi mogla da funkcioniše ni dan. Republika Srpska, uprkos sankcijama i pritiscima, ima podršku moćnih međunarodnih prijatelja, što pokazuje da svijet više nije unipolaran,“ kazao je Stevandić.

Stevandić se osvrnuo i na posljednju odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojom su poništeni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske. On smatra da ovakvi potezi predstavljaju grubo kršenje Dejtonskog sporazuma i direktan napad na autonomiju Republike Srpske.

„Naši zaključci brane Dejtonski sporazum i ustavnu poziciju Republike Srpske. Šmitovi potezi su antidejtonski, ali naši zaključci pokazuju pravnu pismenost i upornost. Naš cilj je zaštita suvereniteta i prava Republike Srpske,“ istakao je Stevandić.

Posebnu pažnju privukla je tema suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Stevandić smatra da je ovaj proces politički motivisan i da se Dodiku sudi zbog njegovih stavova, a ne zbog stvarnih zakonskih prekršaja.

„U Sarajevu se Dodiku ne sudi kao građaninu, već kao predsjedniku Republike Srpske. Ako sada popustimo, više nijedan predsjednik neće smjeti potpisati zakon Narodne skupštine bez odobrenja stranih ambasada,“ upozorio je Stevandić.

Govoreći o pravosudnom sistemu u Republici Srpskoj, Stevandić je naglasio potrebu za reformama koje će osigurati veću pravnu sigurnost i zaštitu državnosti Srpske.

„Pravosuđe koje sprovodi nametnute odluke visokog predstavnika i stranaca ugrožava pravnu sigurnost i državnost Srpske. Moramo naći rješenje koje će ojačati naš pravni poredak,“ poručio je Stevandić.

Zaključujući intervju, Stevandić je izrazio sumnju u dugoročnu održivost BiH bez stvaranja zajedničkih vrijednosti i međusobnog uvažavanja među njenim konstitutivnim narodima.

„Ako toga nema, neće biti ni zajedničke države,“ zaključio je, ističući da je očuvanje Republike Srpske prioritet za sve njene građane.

Sjedinjene Američke Države očekuju brzu reakciju organa za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini kako bi istražili navodna kršenja zakona u vezi s obilježavanjem 9. januara kao Dana Republike Srpske. Ovo je saopćila Ambasada SAD-a putem društvene mreže „Iks“, naglašavajući potrebu za „odlučnim mjerama“.

„Sjedinjene Američke Države ranije su poduzele snažne korake protiv aktivnosti koje narušavaju Dejtonski sporazum i nastavit će slične akcije kako bi osigurale vladavinu prava“, poručuju iz Ambasade. Također, podsjetili su da je Ustavni sud BiH donio nekoliko odluka kojima je obilježavanje 9. januara proglašeno neustavnim, te naglasili da ta odluka ostaje na snazi bez obzira na učesnike u proslavi.

I dok američka Ambasada vrši pritisak na lokalne vlasti, Kristijan Šmit, čiji legitimitet osporavaju Rusija, Kina i vlasti Republike Srpske, dodatno je zaoštrio retoriku. Prema njegovim riječima, proslava 9. januara predstavlja „direktan propust“ u provođenju odluka Ustavnog suda i odluka visokog predstavnika iz jula 2023. godine.

„Nepostupanje po odlukama Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH“, izjavio je Šmit. Prema njegovom mišljenju, organi poput Tužilaštva BiH i policije imaju odgovornost za preduzimanje zakonskih mjera, naročito u slučajevima kada su u organizaciju proslave uključeni javni zvaničnici i državni službenici.

Iako insistira na vladavini prava, Šmit ne propušta priliku za moraliziranje, poručujući da su „komunikacija, dijalog i kompromis“ ključni za stabilnu budućnost BiH. „Dan Republike Srpske može biti praznik koji ujedinjuje građane, umjesto da ih dijeli“, rekao je, ističući potrebu za odlučivanjem koje neće „produbljivati podjele“.

Ove izjave otvaraju pitanje – da li je ovdje riječ o zaštiti vladavine prava ili političkom pritisku na unutrašnja pitanja BiH? Kritičari američkog i Šmitovog pristupa tvrde da nametanje ovakvih odluka dovodi do dodatnih tenzija, dok se naglašavanje krivičnih sankcija doživljava kao prijetnja suverenitetu i autonomiji domaćih institucija.